Unidade Polisiamentu Komunitária

Polísia Nasionál Timor-Leste moris iha loron 27 fulan Marsu tinan 2000, hahu kedan husi neba instituisaun Polísia Nasionál Timor-Leste nia ejistensia ho naran ETPS – East Timor Police Services liu tiha tihan ida naran ida ne’e muda fali ba TLPS – Timor-Leste Police Services, naran PNTL – Polísia Nasionál Timor-Leste hahu moris ho dekretu Lei no.08/2004 hanesan Lei Organika Polísia Nasionál Timor-Leste ba dahuluk, no tuir fali halo revisaun ba Lei Organika Polísia Nasionál Timor-Leste no hamosu dekretu lei no.09/2009 hanesan Lei Organika Polísia Nasionál Timor-Leste  ba daruak, Lei organika ida ne;e mosu hafoin krize  tinan 2006, ne’ebe amak fo impaktu mak’as ba dezemvolvementu Polísiamentu Timor Leste.

PNTL ou naran seluk nebe iha antes PNTL mosu, hahu kedan ona nia aktividades ba Polísiamentu Komunitária nebe altura neba ho naran Community Policing Units (CPU) iha UNTAET nian tempu kedan husi tinan 2000, nebe maka lidera uluk liu husi UNPOL hodi ajuda membru PNTL sira, historia mosu community Policing hahu iha Komandu Distrital Dili, iha momentu nebá Dili infrenta problema barak hahu husi problema sosial ka komunidade nian to’o problema Krime sira nebe maka komplexu tebes.

Insiativa ida hahu hamosu Community Policing iha altura nebá maka oinsa atu konvense Komunidade sira nebe maka fa’án sasan iha merkado lama ( agora CCD), tanba hetan kritika barak husi Komunidade tanba TLPS momentu nebá uza liu forsa hodi duni ema sai husi Merkado Lama sem halo komunikasaun ida nebe diak.

Akompaña ho matenek ema nian no evolusaun husi tempu ba tempu, ema barak komesa komprende dadaun konseitu  estadu direitu demokratiku,  estadu Timor-Leste hahu halo lei oan sira hanesan  ejisensia ida, tenki iha nia lei oan sira rasik oinsa bele regulariza iha ninia estrutura hodi defini postura instituisaun nian, maka Dekretu Lei no.08/2004 defini mos Polísia Komunitária hanesan Unidade ida hodi hola mos parte hanesan estrutura ida iha Polísia Nasionál Timor-Leste ho naran Unidade Polísiamentu Komunítaria Nasionál – UPKN baseia ba Dekretu Lei ida ne’e maka Unidade Polísia Komunitária nebe uluk (antes dekretu lei no.08/2004) konsentra deit iha Dili hahu espalla iha teritorio tomak, 

Estadu Timor-Leste iha nia Polítiku rasik oinsa atu bele dezemvolve no haforsa nia instituisaun ida nebe forsa no util maka iha tinan 2009 hahu halo revisaun hodi hamosu dekretu lei no.09/2009 hanesan Lei Organika Polísia Nasionál Timor-Leste ba daruak, no muda naran Unidade Polísia Komunitária Nasionál – UPKN ba fali Departamentu Polísia Komunitária Nasionál – DPKN ho nia misaun no hamosu estratejia oin oin atu bele manan fiar no konfiasa Komunidade nian hodi kria parseiria nebe metin hanesan tuir mai :

Misaun 

 Misaun Instituisaun Polísia Nasionál de Timor-Leste (PNTL) maka forsa Siguransa ida néebé atu defende Legalidade Demokratiku hodi garante siguransa ba sidadaun Timor-Leste no asegura direitu Sidadaun tuir kondisaun néebé estabelese ona iha Konstituisaun RDTL  artigo. 147 no lei organiku 09/2009 artigo 1.2. no Misaun Polísia Komunitária tuir artigo 18 lei organika da PNTL.Departamentu Polísiamentu Komunitária maka Departamento ida iha Komandu Nasionál de Operasaun nia okos ho nia Misaun espesifika hanesan tuir mai:

  • Tuir kolaborasun ho Sentru Formasaun Polísia nian defini nesesidades no programa instrusaun ba serbisu espesialidadepolísiamentu Komunitária nian.
  • Elabora estudu pareser ba programa no aktividade sira ne’ebé Komandu Distrital sira atu dezenvolve hamutuk ho populasaun.
  • Halo públisidade kona-ba kna’ar no misaun PNTL nian iha komunidade nia le’et.
  • Fó apoiu ba Komandu Distrital hodi estabelese relasaun ho estrutura sira iha komunidade nia laran.
  • Hala’o tarefa seluk ne’ebé monu iha ámbitu misaun nian nia laran.

 Motto: “Hamutuk ita prevene no Kombate Krime iha Timor-Leste”

 Valor

Valor Importante Serbisu Polísia Komunitária nian, maka tenki hetan fiar husi Komunidade ba serbisu Polísial, atu trata ema hotu-hotu nia direitu ho justu, respeita Dignidade ema nian, fo korajen ba ema no halo interaksaun atu bele nune’e hamenus ona kusto finanseiro ba Governu liu husi estrategia prevensaun Krime ne’ebe adekuadu.

Atu atinje objetivu hirak husi Misaun, Motto no Valor maka presiza tebes formulasaun estrutura nebe maka bele sai hanesan postura husi Departamentu Polísia Komunitária nian, nune;e bele ona definia kapasidade no kapabilidade husi Departamentu Polísia Komunitária rasik oinsa atu dezemvolve no defini Politika Departamentu nian, hodi dezemvolve no melloria implementasaun Natureza Polísiamentu Timor-Leste nebe defini Polísia Komunitária sai hanesan filozosia Polísiamentu Timor-Leste,.

Objétivu 

Departamentu Polisíamentu Komunitáriu iha objetivu atu promove PNTL nia estratéjia sira ba prevensaun krime no protesaun komunitária iha Repúblika Demokrátika Timor-Leste nia laran.  Knaar PNTL nian hodi prevene krime no fó guransa sei hala’o liuhosi aprosimasaun parseria ida ho sidadaun Timor-Leste tomak.

Baze legál

PNTL nia funsaun relasiona ho protesaun komunitária no p  revensaun krimi hakerek ona iha Artigu 147 husi Konstituisaun RDTL. Artigu ida ne’e fo baze legál kona-ba knar PNTL nian hodi garante seguransa sidadaun nian iha nasaun laran tomak nomos atu prevene krimi ho respeitu tomak ba ditetus umanus. Polisíamentu Komunitáriu deskreve tiha iha Artigu 18 husi lei organika.

Funsaun 

      Knáar Departamentu Polisíamentu Komunitária Nasionál nian (DPKN) maka atu fó edukasuan no hasa’e koñesementu tantu ba polisía komunidade kona-ba ideia no konseitu prevensaun krimi no seguransa komunidade nomos fó meiu hodi hato’o mensajen ne’ebe uniforme ba nasaun laran tomak iha proseu ne’ebe kooordenadu liu husi estrutura unidade protesaun komunidade nasionál nian.

Fornese edukasaun no formasaun ba PNTL no komunidade kona-ba kna’ar polísia nian, lei no orden iha komunidade leét. Fornese koórdenasaun no servisu hamutuk ho seksaun internu PNTL nian, Departamentu sira Governu nian, ajénsia internasionál sira, ONG sira, no Igreja iha RDTL laran hodi garante aproximasaun multilaterál ida ba prevensaun krime

Vizaun estratéjiku Komandu Jerál PNTL VIP – Vizibilidades Involvelmentu no Professionalismu, ne’ebe ho nia definisaun hanesan tuir mai :

Vizibilidades : (V)

Hatudu presenza Polísia nian liu husi aktividades Polísial iha komunidade nia leét iha fatin hotu hotu, hodi nune’e komunidade sente seguru no hakmatek.

 Involvementu : (I)

Involvementu Komunidade nian iha lalaok seguransa hodi nune’e eduka ona komunidade saimos nain ba asaun sira seguransa, nune’e seguransa laos responsabilidade PNTL nian deit,  maibe responsabilidade ema hotu hotu nian hodi asegura espiritu parseriado nebe forte liutan.

 Professionalismu: (P)

Hatudu matenek  iha ita nia atuasaun no atendementu, Nakonu ho disiplina hatene lori án no tau án iha komunidade nia leet, nomós respeita hirarkia Komandu nian, hodi asegura integridade, kredibilidade no prestiju instituisaun PNTL.

 Referensia Polisia Komunitaria

Rezultado Estudu Komparativu NZ

Matadalan Seguransa Voluntaria

Matadalan PPS

Formatu atividades OPS