Unidade Polísia Fronteira Durante Ne’e Konsege Prende Sasan Kontrabandu

Dili, relasiona ho sasan sira illegal sira ne’ebe kontinua tama mai Timor Leste, Unidade Polísia Fronteira (UPF) konsege prende kombustivel, toneladas 30 resin, motorizada inklui karreta.

Segundu Komandante Jerál Komisariu Polísia Faustino da Costa wainhira hala’o enkontru mensal ho Presidente da Repúblika kinta ne’e (14/07) hateten to’o oras ne’e dadaun sasan hirak maka prende iha hela Komandu PNTL Munisipiu Maliana.

“Situasaun fronteira ohin loron lao diak, polísia nafatin halo movimentu no mós halo kapturasaun ka kaer sasan sira ne’ebe tama illegal barak tebes-tebes, tanba ne’e maka entrega hela prosesu ba iha Komandu Munispiu Bobonaro”, tenik Komisariu Polísia Faustino da Costa iha Palacio Presidensial Aitaral Laran.

Segundu Komandante afirma tan katak sasan kontrabandu sira ne’ebe polísia prende maioria kombustivel hanesan minarai, gazoel no gazolina no informa ona PR katak agora dadaun iha 30 toneladas maka Komandu Munisipiu asegura hela iha Maliana, além de ne’e iha mós motorizada hamutuk 30 resin maka laiha dokumentus, iha karreta Avanza 5 maka agora para hela iha Komandu distrital Maliana.

Ba sasan hirak ne’ebe maka polísia prende, sei rai hela iha Komandu Munisipiu Maliana tanba sei hein desizasaun husi Ministériu Públiku atu foti sasan sira ne’ebe maka prende.

Media PNTL.

 

Komandu Munisipiu Dili Rejista Asidente Tolu Husi Aktividade Karavana Copa Euro 2016

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor Leste (PNTL) Munisipiu Dili konsege rejista asidente tolu husi aktividade karavana ne’ebe hala’o iha kapiatal Dili relasiona ho final Copa Euro 2016.

Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Julio da Costa Hornay, segunda (11/07) ne’e hateten relasiona ho final husi Copa Euro 2016 ne’ebe ekipa Portugal maka sai kampeonatu, aktividade karavana iha kapital Dili lao ho normal maske resulta asidente motor tolu.

“Desde horikalan to’o mai ohin dadersan ne’e iha asidente tunggal ida no asidente motor kose malu ne’e rua, maibé sira bolu malu resolve ona, ida ne’e maka informasaun husi Komandu Munispiu Dili nian hato’o mai laiha asidente grave ruma, laiha problema bo’ot ruma ne’ebe maka akontese iha asiste transmisaun direta jogu final taxa Europa ninia ne’e”, tenik Komisariu Polísia Julio da Costa Hornay iha nia kna’ar fatin wainhira hasoru malu ho jornalista sira.

Além de koalia kona-ba numeru asidente husi aktividade pawai, Komandante Jerál PNTL mós informa kona-ba kazu Ninja ne’ebe maka sai rumoris iha Munisipiu Baucau, hatan ba ida ne’e Komisariu Polísia ne’e esplika, “Kona-ba Ninja iha Baucau ne’e, laiha. Ne’e isu (rumoris) deit, ohin konfirma ona ho Komandu distrital Baucau katak Ninja ne’e la existe, ne’e hanesan rumoris deit, dala ruma balun keta lansa para halo propaganda ou lohi/bosok ema mas iha realidade laiha”, informa Komandante Jerál PNTL.

Hatan kona-ba kazu ema deskoñesidu soe bomba Molotov iha eskuadra Maliana Komandu PNTL Munisipiu Bobonaro, Komisariu Polísia Julio da Costa Hornay esplika, katak to’o oras ne’e dadaun kazu refere ninia prosesu lao hela.

Media PNTL.

Unidade Polísia Fronteira Mantein Seguransa Maske Hasoru Obstákulu

Dili, Servisu Unidade Polísia Fronteira (UPF) durante ne’e hetan apoio servisu husi Komunidade ne’ebe maka hela besik liña fronteira no mós apoio husi polísia eskuadra rejiaun espesial Oecusse, Bobonaro no Suai.

Komandante Jerál Polísia Nasional Timor Leste (PNTL) Komisariu Polísia Julio da Costa Hornay wainhira hasoru malu ho jornalista sira iha segunda (11/07) hateten, maske hasoru obstákulu barak maibé Unidade ne’e kontinua mantein servisu seguransa iha liña fronteira.

“Obstákulu iha liña fronteira, iha aspektu Internal ita bele dehan katak sei limitasaun membrus iha Unidade Polísia Fronteira ninian no mós Infrastrutura ba Komandu Unidade rasik nian inklui Caserna ba ita nia Unidade Patrullamentu Fronteira ninian para depois sira bele halo servisu”, hateten Komisariu Polísia Julio da Costa Hornay iha nia kna’ar fatin.

Komandante Jeál PNTL ne’e salienta tan katak, além de obstákulu Internal ne’ebe maka UPF hasoru iha mós obstákulu External hanesan falta koñesimentu Lei husi komunidade sira ne’ebe maka atu ultrapasa fronteira nune’e sempre mosu diskusaun entre membru UPF ho komunidade, maibé kooperasaun entre membru UPF ho komunidade iha fatin refere lao ho diak, hodi bele entende malu kona-ba Lei refere no membru Polísia Fronteira mantein nafatin sira nia servisu hodi kontrola fronterira terrestre ninian.

Unidade Polísia Fronteira ne’e rasik maske hasoru obstákulu maibé kontinua mantein servisu lao ho diak no hetan apoio husi forsa ne’ebe maka koloka besik fronteira ne’eba hodi oinsa bele kontrola fronteira ho diak no mós apoio husi Polísia Munisipiu tolu hanesan Bobonaro, Suai no Oecusse.

Media PNTL.

Komandante Jerál Husu Atu Identifika Autor Soe Bomba Molotov iha Eskuadra PNTL Maliana

Dili-Komandante Jerál Polisia Nasional Timor Leste husu ba komandu PNTL munisipiu Bobonaro, atu identifika ema deskoñesidu ne’ebe maka soe bomba Molotov ba eskuadra PNTL munisipiu Maliana iha Maliana ne’ebe rezulta karreta operasaun hetan estragus.

Wainhira hasoru malu ho jornalista sira, Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Julio da Costa Hornay hateten, orienta ona Komandu munisipiu Bobonaro atu buka tuir autor husi akontesimentu ne’e.

“Hau fó ona ordem ba Komandante munisipiu Bobonaro atu buka tuir no identifika autor sira hodi aprejenta ba Tribunal”, tenik Komisariu Polísia ne’e iha nia kna’ar fatin Kaikoli Dili (05/07).

Komandante Jerál PNTL ne’e haktuir tan katak, fó ona ordem ba iha Komandu PNTL munisipiu Bobonaro atu bele kaer lalais suspeitu no buka hatene motivu husi akontesimentu ne’e, tanba se mai tuda karreta to’o ahi han iha postu laran, maka ema sei husu kona-ba profesionalismu polísia nian, tanba polísia maka fó seguransa.

Kronolojia akontesimentu ne’e, akontese iha semana kotuk wainhira fatin eskuadra hetan tuda, hafoin tuda fali Molotov tau gajolina ba kareta, hodi kona aki maka rejulta ahi han karreta refere. Kareta ne’e rasik oras ne’e daudaun sei para hela iha eskuadra Maliana no seidauk bele uja hodi halo servisu tanba sei halo manutensaun.

Media PNTL.  

 

Vizibilidade Polísia Nian Iha Komunidade Nia Le’et, Garante Prevensaun Konflitu

Dili-Prezensa Polisia iha komunidade nia le’et bele garante prevensaun konflitu, tanba liu husi prezensa polísia nian bele hakbesik an ba komunidade, halo interasaun no hametin liu tan konfiansa komunidade ba polísia nu’udar aútor seguransa.

Ministru Interior Longinhos Monteiro wainhira partisipa iha serimonia Lansamentu Relatoriu Levantamentu kona-ba persepsaun Polísia no Komunidade iha Timor-Leste, hateten presensa Polísia Komunitaria maka atu prevene konflitu ne’ebe akontese iha komunidade nia le’et.

“Involve iha prevensaun konflitu no garante asistensia ba komunidade hanesan atividade primaria iha polísia komunitaria ne’ebe maka importante iha kna’ar polisiamentu”, tenik Ministru Interior iha Hotel Timor foin lalais ne’e.

Eis Komandante Jerál PNTL ne’e reforsa tan katak, liu husi programa polísia komunitaria bele resolve konflitu no problema krime semi públiku hanesan disputa rai ne’ebe akontese iha komunidade nia le’et no deside deit iha nivel Polísia Komunitaria sem lori ba Tribunal.

Atividade proximidade loron-loron husi Polísia nian hamutuk ho komunidade mak sai hanesan Indikador importante hodi sukat interasaun Polísia nian, no presensa polísia ninia laos deit ho objetivu atu hakbesik an ba komunidade maibé mós iha alvu ida katak ho presensa polísia nian bele garante prevensaun husi konflitu.

Polisia nia aktividade no prezensa iha rejolusaun konflitu ba kazu ne’ebe maka komunidade infrenta as ho persentajen ida adekuadu reprezenta polísia nia misaun ne’ebe nia tenke kumpri iha komunidade nia le’et.

“PNTL involve direitamente halo mediasaun iha prevensaun konflitu komunitaria tanba prevensaun kriminalidade sai fatór importante iha Estadu Direitu Demokrátiku ne’e la signifika katak medidas solusaun ne’ebe maka foti iha nivel suku hase’es tia sistema judisial maibé, depende ba gravidade kazu saida maka atu lori ba sistema judisial atu resolve no kazu saida maka bele rejolve hamutuk ho autoridade iha nivel suku desde la viola regras no prinsipiu konstisuisaun RDTL”, hatutan Ministru Interior ne’e.

Media PNTL.  

 

 

Komandante Jerál PNTL Dirije Serimonia Isar Bandeira

IMG_8675

 

 

 

 

 

 

 

Dili, Segunda feira ne’e (04/07) Serimonia Isar Bandeira iha Kuartél Jerál Polísia Nasional Timor Leste (PNTL) Kaikoli, dirije husi Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Julio da Costa Hornay.

Perante membrus PNTL hotu, iha diskursu serimonia ne’e, Komandante Jerál kongratula membrus hotu ne’ebe maka partisipa iha serimonia Insar bandeira hanesan konsiderasaun aktividade ne’ebe maka sempre halo iha dader-dader molok hala’o servisu.

“Iha biban diak ida ne’e hakarak hato’o informasaun balun, primeiru kona-ba formatura dader lao diak membrus tomak partisipa konsidera katak ida ne’e aktividade dader antes servisu ne’ebe importante ita hotu-hotu partisipa hodi nune’e Komandu bele hatene forsa Kuartél Jerál ne’ebe maka marka presensa iha loron ida ne’e nain hira no prepara atu servisu”, tenik Komisariu Polísia Julio da Costa Hornay.

Komandante Jerál PNTL reforsa tan katak, servisu iha Instituisaun bele lao ba oin kuando ita hotu-hotu ne’ebe maka servisu iha Instituisaun ne’e, kumpriende ita nia kompetensia, kompriende ita nia servisu, hala’o ita nia kna’ar ho diak ho responsabilidade bele lao.

Informa mós kona-ba akontesimentu ne’ebe mosu iha fula kotuk entre individu PNTL n forsa, ida ne’e Komandu foti ona medidas ba prevensaun no prosesu lao hela. Fó hanoin katak, importante maka iha kooperasaun de servisu wainhira halo atuasaun ruma no buka iha relasaun iha ita nia moris bain-bain nian. Wainhira iha problema labele hola medidas, maibé aprezenta mai Komandu.

Iha serimonia ne’e, Servisu relasaun Publika maka sai nu’udar ekipa Isar Bandeira.

Media PNTL.

64 % Povu Tau Konfiansa Ba PNTL

Dili- Liu husi relatoriu levantamentu persepsaun polisia no komunidade iha tinan 2015 ne’ebe maka lansa husi Fundasaun Asia hatudu katak Povu Timor-Leste pursentu(%) 64 tau konfiansa ba Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) nia prezensa iha komunidade nia le’et liu husi servisu polisia komunitaria.

Persentajen ida ne’e ba nasaun Timor-Leste ne’ebe dezenvolve nia aan lori orgullu ba PNTL ho interasaun polisia iha komunidade nia le’et liu husi servisu Polisia Komunitaria ne’ebe maka koloka Ofisial Polisia Suku (OPS) iha suku 442 iha teritoriu laran tomak hodi moris no servisu iha komunidade nia le’et.

Iha lansamentu relatoriu Levantamentu kona-ba Persepsaun Polísia no Komunidade iha Hotel Timor, reprezentante Fundasaun Asia Susan Marx hateten komunidade iha ona pursentu bo’ot ho konfiansa ba PNTL.

“Relatoriu levantamentu ida ne’e hatudu informasaun diak balun ba polisia tanba respondente barak liu tan maka sente optimista kona-ba situasaun seguransa kompara ho tinan 2013 tanba iha ona aumentu iha uza PNTL hanesan pontu kontaktu dahuluk bainhira akontese krime”, hateten Susan Marx iha deskursu, iha serimonia Lansamentu ne’e.

Nia informa tan katak, levantamentu ida ne’e ho objektivu atu apoia PNTL atu halo monitorizasaun no avaliasaun ba Planu Estratéjiku 2014-2018. Tanba ne’e maka levantamentu ida ne’e muda ona konsentrasaun husi identifika abertura ba apoiu dezenvolvimentu polisia ba fornese prova direita hodi apoia implementasaun no foti desijaun.

Iha okajiaun ne’e, Inspector Jerál PNTL Superintendente Xefe Carlos Jeronimo ne’ebe reprezenta Komandante Jerál hateten, PNTL hein katak Fundasaun Asia nia analiza ba problema seguransa iha Timor-Leste bele kontribui ba dezenvolvimentu estratejiku ida ne’ebe adekuadu no nia rezolusaun tanba ne’e importante tebes, hein katak relatoriu ida ne’e bele fó benefisiu ruma atu nune’e PNTL iha liña frente hodi bele manan konfiansa husi povu.

Inspector Jerál ne’e reforsa tan katak objetivu jerál husi Polisiamentu Komunitariu dezenvolve estratéjia proximidade parseria no vizivilidade polisiamentu Timor-Leste liu husi pilaar importante tolu hanesan Vizibilidade aas, Involvimentu Komunidade no Profesionalizmu hodi responde estratéjia estadu kona-ba sidadania sivika no patriota.

Levantamentu ne’ebe maka hala’o foka liu kona-ba problema Preokupasaun Seguransa No Krime, Persepsaun Kona-ba Insegurasana, Haksesuk Rai (Problema Disputa Rai), Violensia Domestika, Grupu Illegal Sira no Asesu ba Informasaun Seguransa.

Serimonia lansamentu ne’e partipa husi Ministru Interior Longinhos Monteiro, Embaxador Nova Zelandia Vicky Poole, Komandante Polisia Komunitaria Superintendente Xefe Antonio da Luz, Komandante Operasaun Superintendente Natercia Martins, Koordenador Seguransa Gabinete Primeru Ministru, Komandante munisipiu sira, reprezentante Komunidade, Reprezentante joventude, sosiedade sivil, reprezentante polísia Nova Zelandia no konvidadus sira.

Media PNTL.       

 

Komando PNTL no Komando F-FDTL Halo Konferensia Imprensa

Dili, basea ba akontesimentu baku malu entre membru PNTL no F-FDTL ne’ebe akontese dala rua, maka Kinta feira ne’e (30/06) iha Kuartel Jerál F-FDTL Komando husi Instituisaun rua refere hala’o Konferensia Imprensa atu esklarese ba akontesimentu membrus F-FDTL no PNTL baku malu.

“Ita hotu hatene no asiste informasaun liu husi media no televisaun katak, iha fulan kotuk liu ba membru PNTL baku Segundu Sarjentu ida husi F-FDTL no iha semana kotuk fali membru husi F-FDTL iha postu Ainaro baku membru PNTL ida. Situasaun ida ne’e balun generiza fali dehan katak Instituisaun F-FDTL ho Instituisaun PNTL maka baku malu ne’ebe komunidade sente tauk no trauma keta krise 2006 nian mosu fila fali ou tamba besik ona elisaun ne’ebe keta partidu politikus balun iha kotuk hodi kria situsaun ida ne’e hodi hatudu ba povu katak instabilidade bele mosu fila fali iha ita nia rai laran. Lori Komandu rua nia naran, Komandu F-FDTL no Komando PNTL nia naran ami hakarak hato’o ba públiku katak kazu ida ne’e individu ou oknum husi PNTL no F-FDTL maka baku, laos Institusaun F-FDTL no PNTL maka baku malu, ne’e problema entre joven ho joven ne’ebe maka foin tama iha Instituisaun F-FDTL, ne’ebe seidauk entende didiak kona-ba oinsa sai membru ba forsa seguransa no defesa kestaun mentalidade ne’e maka prinsipal”, hateten Brigaderu Jeneral F-FDTL Lere Anan Timur iha konferensia imprensa ne’e.

Komandante F-FDTL ne’e reforsa tan katak, Instituisaun rua ne’e la hanesan ho Institusaun sivil, Institusaun F-FDTL no PNTL nia regulamentu disiplinar regirosu hodi regula militar ka ajente PNTL ida nia lalaok servisu durante nia moris iha Institusaun ne’e, pior liu militar ka ajente ida envolve problema baku malu ne’e krime no nia sei hasoru prosesu tribunal ba nia asaun krime no prosesu disiplinar ba nia aaun infrasaun didiplinar.

“Bainhira nia hetan sansaun kriminal tinan 3 ba leten, nia automatikamente simu sansaun disiplinar dimisaun ou dala ruma nia la hetan pena kriminal maibé nia bele simu sansaun disiplinar hanesan subtensaun ba fulan rua ka fulan tolu ka fulan ne’en sem salariu, ne’e tuir Institusaun idak-idak nia regra”, tenik Komando F-FDTL ne’e.

Nune’e Komando rua ne’e liu husi Konferensia Imprensa ne’e hakarak hato’o ba komunidade katak, problema baku malu entre oknum F-FDTL no PNTL ne’ebe akontese iha fulan kotuk no semana kotuk, maka Komando sei foti medida disiplinar ne’ebe forte no Komando rua ne’e husu ba komunidade atu labele tauk no trauma husi akontesimentu baku entre F-FDTL no PNTL ne’e.

Media PNTL.

Dezenvolve Perspetiva Jeneru, Hodi Atinji Dezenvolvimentu Sustentavel

Dili-Atu Dezenvolve diak liu tan prespetiva jeneru iha kna’ar Polísia Nasional Timor-Leste nian, maka Gabinete Jeneru PNTL realija workshop ho terma Orsamentu Responsivu Jeneru PNTL, hodi deskuti kona-ba nesesidade no programa jeneru nian.

Iha abertura workshop ne’e, representante Komandante Jerál PNTL Superintendente Xefe Carlos Almeida Sousa Jeronimo hateten objetivu husi realizasaun workshop ne’e maka bele traduz orsamentu sensivel ba jeneru iha Instituisaun PNTL nia laran.

“Instituisaun PNTL iha knar inportante atu aborda prespektiva jeneru liu husi servisu hamutuk ho Sekretariu Eestadu Mulher (SEm) no gabinete Primeru Ministru no hetan apoiu husi parseru dezenvolvimentu sira hodi garante ba polisia mane no feto sira nia partisipasaun no asesu ba fasilidade”, hateten Inspector Jeral iha deskursu abertura workshop ne’ebe hala’o iha Salaun Delta Nova Tersa ne’e (28/06).

Superintendente Xefe ne’e haktuir tan katak gabinete jeneru PNTL sai hanesan pilaar importante hodi halo koordenasaun, komunikasaun, kolaborsaun no analija jeneru husi unidade ida-idak hodi hare’e no analiza situasaun jerál polísia mane no feto ba objektivu instituisaun ho prinsipiu igualdade ba oportunidade asesu, rejultadu no benefisiu atu nune’e bele atinji konseitu igualdade jeneru atu tau iha planu asaun PNTL 2017.

Entertantu iha fatin hanesan, Xefe Gabinete Jeneru-PNTL Superintendente Assistente Umbelina Soares hateten, liu husi worksop ida ne’e polisia sira ne’ebe maka loron-loron hasoru komunidade, identifika komunidade nia problema no saida maka sira implementa bainhira atende kazu tanba ne’e maka presija sira nia partisipasaun iha workshop ne’e atu nune’e bele hato’o sira nia nesesidade ne’ebe maka sai xave importante ba servisu loron-loron nia iha munisipiu ida-idak.

Xefe Gabinete Jeneru PNTL reforsa tan katak, aktividade sira ne’ebe sai xave ba implementasaun orsamentu tinan 2017 nian ba asuntu igualdade jeneru liu-liu ba problema Unidade Ema Vuneravel (VPU) no mós problema violensia bazeia ba jeneru ne’ebe maka komundade sira hasoru loron-loron.

Sekretariu Estadu Mulher (SEM) hanesan instituisaun governu ne’ebe maka servisu diretamente ba promosaun igualdade jeneru iha instituisaun estadu hotu, inklui PNTL tanba ne’e maka iha fulan ida ne’e nia laran SEM halo formasaun ba liña ministeriu hotu inklui PNTL.

“Fulan ida ne’e nia laran SEM halo formasaun, atu hare’e nesesidade feto ho mane ne’ebe maka la hanesan hodi responde ba prekupasaun sira liu-liu atu hetan konsiderasaun ba Planu Annual tinan 2017 hodi asegura implementasaun ba programa iha tinan oin atu bele iha konsiderasaun ba politika abordajen integradu jeneru liu-liu atu responde ba prekupasaun feto ho mane iha instituisaun hotu”, hateten Xefe Departamentu Ligasaun Sekretariu Estadu Mulher (SEM) Odilia Martins.

Gabinete Jeneru PNTL dezenvolve hela politika jeneru nian, liu husi servisu hamutuk ho UNWOMEN, SEM no Ministeriu Interior halo ona avaliasaun institusional kona-ba jeneru no hamosu rekomendasaun lubuk ida atu melhora dezenvolvimentu jeneru iha PNTL no inisia atu halo abordajen integrada jeneru ne’ebe sai alvu iha tinan 2017.

Workshop durante loron rua ne’e Loke husi Inspetor Jeral akompaña husi Xefe Departamentu Ligasaun SEM, reprezentante husi UN Women no TLPDP no partisipa husi reprezentante Ministeriu Interior, parseru PNTL, no reprezentante Unidade VPU munisipiu 13.

Media PNTL.

 

 

PNTL liu Husi Unidade Generu realiza workshop kona ba integração perspectiva Gênero

UNDP Timor Leste liu husi ninia Projeto  fortalesimento Governasaun no Prestasaun  Serviços  iha PNTL ho parseria ho UN Women no UNDP Global Focal Point sei realiza workshop durante loron rua, 28 – 29 de June 2016 iha Salaun Delta Nova,Comoro  kona ba integrasaun perspektiva  gênero iha Plano  Asaun Annual PNTL nian ba 2017.

Workshop ne’e hetan mos koordenasaun husi Secretário de Estado para o Apoio e Promoção Social Econômico das Mulheres no mos Departamento de Gênero  PNTL nian. Realizasaun workshop ne’e bazeia ba rekomendasoens husi SEM nebe rekomenda atu  PNTL  dezenvolve Avaliasoens liuhusi Plano Asaun Anual 2017 hodi koloka orsamento anual  ba  rekomendasoens sira nebe maka fo sai iha relatoriu husi SEM.

Partisipantes nebe sei tuir workshop ne’e mai husi PNTL inklui mos Unidade VPU no género husi nível nasional no distrital no mos ministeriu relevantes sira seluk.

Workshop  ne’e rasik sei lidera husi  Unidade  Género PNTL ho ninia parseiros  dezenvolvimento hanesan UNDP,UN Women, TLPDP, IOM, no  Marie Stops International  inklui mos agências internacionais  sira seluk no instituisoens husi governamentais hanesan Komisaun SIDA.

Metodalojia workshop ne’e sei aprezenta liu husi apresentasaun introdutória husi SEM kona ba  kompromissos nasionais no internasionais hanesan Konvensaun   Eliminasaun ho formas  hotu kona ba diskriminasaun kontra Feto (CEDAW), Plano Asaun Nasional kona ba Violênsia Bazeia ba  Género no  Plano Asaun Nasional husi artigu 1325.

 

Obketivu husi workshop ne’e hodi bele  garanti katak  kompromissos kona ba género iha aspeitu nasionais no internasionais Timor Leste nian hanesan  NAP-1325 no observasaun konklusiva CEDAW nian ho Planu Asaun Nasional kona Violensia Bazeia ba Generu  integra duni iha  Plano Asaun Annual  2017 PNTL nian ho ninia orsamento nebe alokado iha prosesu implementasaun ba servisu 2017 nian.