Vitima Keixa Oknum PNTL Ba Komandante Jeral

Dili- Vitima Mario Soares hato’o keixa ba komandante Jeral Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL ) tanba hetan baku no ta’a husi oknum PNTL iha Bairo-Pite, Dili.

Segunda loron 30/11 Vitima Mario Soares ne’ebe nia ulun bobar ho ligadura no ropa ne’ebe iha raan akompana husi Presidente Komisaun B David Diaz Ximenes, veteranus Reis Kadalak, familia vitima no testamuna sira hato’o keisa ba Komandante Jeral PNTL Komisariu Julio da Costa Hornay konaba hahalok oknum PNTL ne’e.

Vitima Mario Soares tinan 64haktuir katak nia sente la satisfas ho attitude oknum PNTL ne’e halo torturasaun ba nia no hakanek nia ulun no isin tanba ne’e nia hakat ba Parlamentu Nasional hafoin kopntinua mai hato’o keisa iha ba komandante Jeral PNTL.

Mario Soares konta kronolojia husi akontesementu iha tuku 01:00 vitima ho familia sira tuir iha varanda tanba rai manas hafoin grupu joven husi Fatuhada ba tuda no sadik joven sira iha Bairo-Pite hafoin oknum PNTL ida ba hamutuk ho joven fatuhada sira lori ho lampra ba leno vitima sira no sadik e provoka joven sira iha Bairo-Pite hafoin polisia husi Batalᾶo Ordem Publiku (BOP) ba halo atuasaun maibe oknum PNTL ne’e hakbesik ba vitima hodi baku, tuku, taa vitima nia ulun no tebe vitima monu ba rai hafoin hiit vitima ba tau iha kampu laran hafoin komandante boot to’o lori vitima ba eskuadra PNTL Comoro no lori vitima ba halo tratamentu saude iha Centru Saude Comoro.

Aliende halo torturasaun ba vitima oknum PNTL ne’e mos lori kilat boot amiasa vitima sei kilat iha vitima nia tilun hun no tiru sae dala rua hafoin tiru razada, kartus musan barak mak sai no vitimai lori mai aprezenta hanesan evidensia.

Hatan ba kestaun ne’e Komandante Jeral PNTL Komisariu Julio da Costa Hornay hateten Parte komando Jeral sei halo prosesu hodi hatene lia los no tanba sa maka akontese e oinsa akontese, liu husi investigasaun maka foin hatene los kala lae taa ou la taa.

Nia realsatan katak Liu husi investigasaun maka sei hatene lolos no halibur informasaun ho evidensia husi testamuna sira ne’ebe maka akompana vitima mai, husu mos informasaun ba suspeitu no nia kolega sira ne’ebe maka marka prezensa, no rejultadu husi ida ne’e maka sei hato’o relatoriu ba komandante Jeral nia meza.

Regulamentu disiplinar maka sei regula lalaok no attitude membru PNTL hotu, se oknum ne’e amiasa ou baku komunidade nia tenke simu konsekuensia husi hahalok ne’e.

Intervensaun BOP nian ba iha neba no baku vitima wainhira akontese problema entre joven sira wainhira BOP to’o joven sira halai hotu ema laiha hafoin oknum PMTL ne’e halo asaun fiziku hasoru vitima. Media PNTL

Poltraz prontu fo eskoltu ba bainaka importante husi internasional

IMG_0188[1]

Oe-Cusse– Tuir pedidu ne’ebe Rejaiun Espesial Oe-Cusse hato’o ba Komando Jeral Polisia Nasional Timor Leste liu husi Departamentu Tranzitu no Seguransa Rodoviaria Nasional hodi fo apoiu hanesan motorizadas 8 no karreta automovel 2 no land cruiser 1 hodi halo eskoltu ba bainaka importante sira husi nasaun seluk ne’ebe mak atu mai partisipa serimonia komemorasaun tinan 500 Evanjelizasaun tama Timor Leste, no Proklamasaun Independensia ba dala 40 ne’ebe sei selebra iha kampu Palaban-Oecusse 28 Novembru tinan ne’e.

Polisia tranzitu (Poltraz) nasional apoiu mos membru na’in 16 hodi apoiu polisia tranzitu no seguransa rodoviária Komando PNTL Rejiaun Oe-Cusse atu bele halo eskoltu no fo seguransa ba movimentu rodoviaria iha Oe-Cusse.

Komandante Polisia Tranzitu Nasional Interinu Inspetor Xefe Valente Soares da Silva hateten, bainaka importante ne’e hamutuk nain 10 ne’ebe kompostu husi VVIP (Very very important person) na’in 2 no VIP (Very Important Person) na’in 8 husi Nasaun seluk ne’ebe sei liu husi áerea, maritima no terrestre iha loron 27 Novembru tinan ne’e.

“Konforme tuir lista ne’ebe mak iha, dala ruma sei iha alterasaun, bainaka VVIP iha na’in 2 mak Primeiru Ministru Guiné Bissau Sr. Carlos Correia, no Primeiru Ministru Guiné Equatorial Inacio Milantana, no bainaka VIP seluk sei mai husi Portugal, Angola, São Tome e Príncipe, Mocambique, Cabo-Verde, Sekretariu Ezekutivu CPLP, Xefe Casa Real Portual, maibe sei haree dala ruma aumenta ou diminui” afirma Komandante Valente Soares.

Inspetor Xefe Valente airma tan katak, aleinde fo eskoltu ba bainaka internasional sira, polisia tranzitu mos halo eskoltu ba Prezidente Republika Taur Matan Ruak, Primeiru Ministru Rui Maria de Araujo, Prezidente Parlamentu Nasional, membru Governu, Komandante Jeral PNTL Komisariu Julio da Costa Hornay, Major Jeneral das F-FDTL Major Jeneral Lere Anan Timur no seluk tan.

Entertantu, poltraz mos taka dalan ba alojamentu bainaka importante sira, halo serguransa ba movimentu rodoviaria hanesan karreta no motorizada sira liu-liu iha fatin ne’ebe hala’o atividade importante sira. Média PNTL.

 

PNTL involve iha Marsa da Paz

Dili- Hodi komemora loron Proklamasaun Independensia 28 Novembru nomos tinan 500 Evanjelijasaun Portugal tama Timor maka komisaun organizadora organiza marsa da paz ne’ebe maka halao iha loron (24/11) tuku 3:00 Lorokraik ne’ebe sei involve Polisia Nasional Timor-Leste.

Segundu Komandante Jeral PNTL Komisariu Faustino da Costa hateten PNTL involve iha komisaun organizadora 28 Novembru nian no komisaun ida ne’e nia aktividade ne’ebe maka halao maka Marsa da Paz (Jalan Santai) ne’ebe maka hahu husi Kristu Rei mai to’o Palasiu do Governu.

Nia haktuirtan katak atu garante aktividade ne’e lao ho suksesu maka Komando Jeral orienta ona Komando Distrital Dili no Tranzitu Nasional hodi asegura eventu ne’e lao ho suksesu no laiha inpedimentu liu-liu konaba movimentu tranzitu nian.

“Involvimentu PNTL iha Marsa da Paz ne’e organiza husi Komando Jeral, Komando Distrital Dili nomos Centru Formasaun da Polisia(CFP) tanba ne’e hau orienta ona Komando Distrital Dili, Kuartel Jeral no CFP atu involve rekruta sira iha Marsa da Paz ne’e,” dehan komisariu.

Husu ba komunidade sira atu evita movimentu hahu husi Kristu Rei mai Palasiu Governu, nomos komunidade sira ne’ebe maka halo viajen ba parte leste atu uja dalan alternative parte klaran no Taibesi atu nune’e labele mosu engrafamentu ou kemacetan iha rute ne’ebe termina ona no hein katak buat hotu sei lao diak, tanba ita garante seguransa husi Komando Jeral nomos Komando Distrital liu-liu parte operasional nian maka hanesan tranzitu Seguransa Roda Viaria.

Aliende fo seguransa hodi garante eventu nasional ne’e lao ho diak, PNTL mos involve iha parada; iha capital Dili selebrasaun ne’ebe sei halao iha Tasi Tolu PNTL sei involve iha Forsas em parada husi unidade Espesial da Polisia (UEP), Unidade Polisia Maritima (UPM) nomos Komando distrital Dili.

Eventu nivel nasional ne’ebe maka halao iha Oe-Cusse Komandante Jeral PNTL desloka ona ba neba UEP no Unidade Patrulamentu Fronteira (UPF) hamutuk ho F-FDTL maka involve iha parade ne’ebe maka sei halao iha Oe-Cusse, nomos Forsas em seguransa hodi asegura eventu ne’e lao ho diak. Media PNTL.

 

PNTL hein Dekretu Lei ou Lei Ruma Husi Governu Hodi Desidi destinu Sidadaun estranjeiru iha PNTL

IMG_0185[1]

Dili- Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) hein dekretu lei ou lei ruma hodi desidi distinu membru PNTL sidadaun estranjeru ne’ebe rekruta iha tempu UNTAET no tuir ezame atu sai sidadaun timor oan

Komandante Jeral PNTL Komisariu Julio da Costa Hornay hateten membru PNTL sidadaun estranjeru ne’ebe maka rekrutadu husi UN sai Polisia no iha 2015 tuir ezame atu sai sidadaun timor oan nia destinu iha governu nia liman komforme baze legal ruma, nia hato’o kestaun ne’e ba jornalista sira foin lalais ne’e iha nia knaar fatin kaikoli Dili.

Nia realsatan katak membru polisia estranjeru ne’e tama ho legal tuir prosesu rekrutamentu ne’ebe maka halao husi UN tuir baze legal ne’ebe iha tanba ne’e to’o agora PNTL labele halo buat ida so governu maka iha poder atu desidi buat ruma mai PNTL nue’e bele halo tuir.

Wainhira iha lei ruma maka laiha ema ida atu kolia buat ruma tanba lei maka regula no ema hotu iha lei nia okos.

Rekrutamentu ne’ebe maka UN halao bazeia ba regulamentu UN No 1/1999 konaba administrasaun tranzitoriu to’o agora nia sei sidadaun estranjeiru atu foti medidas ruma hasoru sira governu tenke hasai despaisu, rejolusaun ou lei ou dekretu lei ruma konaba ida ne’e atu nune’e PNTL halo tuir desijaun ne’ebe maka governu fo. Media PNTL

 

PNTL Distritu Dili Prende Ona Paixon Lubuk Ida

Dili- Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL )Distritu Dili prende ona paixon kaisa lubuk ida ne’ebe maka faan iha loja sira iha capital Dili maske tempu sidauk to’o atu faan.

Komandante Jeral PNTL Komisariu Julio da Costa Hornay hateten Polisia kontinua halo operasaun no rejultadu husi ida ne’e sita ona paixon no fugetes barak, maibe ita hatene timor ne’e labarik joven sira hare ona sira subar kalan sira tur iha foho leten ou ai leten maka tiru no halo ema tensaun, nia hato’o kestaun ne’e ba jornalista sira foin lalais iha nia knaar fatin Kaikoli Dili.

Nia reforsatan katak hakarak fo hatene ba publiku katak nudar Komandante Jeral hau hasai tia ona diretiva ida ba komandante distritu sira atu kaptura ema sira ne’ebe maka halo tarutu paixon no fugetes iha Dili laran no iha ne’ebe deit no sita loja sira ne’ebe maka faan arbiru sasan sira ne’e maske tempu sidauk to’o atu faan polisia tenke kaptura hotu atu ba tau iha fatin ne’ebe seguru nune’e bele hatene katak laos tempu halimar ho paixon.

Paixon halo tarutu iha tempu anu novo ou serimonia nasional sira hanesan 28/11 ne’emos iha tempu 12 oras maka halo tarutu hafoin ida ne’e hotu ona maibe ita nian pelu kontrariu, no loja sira mos hakarak hetan lukru barak entaun sira aproveta sidauk tempu mos sira faan ona. Media PNTL.

Forsa em parada hala’o preparasaun ba serimonia 28 Novembru

IMG_9992

Oe-Cusse– Relasiona ba serimonia komemorasaun tinan 500 Portuges tama Timor Leste no loron Proklamasaun Independensia 28 Novembru ba dala 40 ne’ebe sei selebra iha Oe-Cusse, Forsa em parada ne’ebe kompostu husi Polisia Nasional Timor Leste (PNTL), Falintil Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL), Bombeiros, Seguransa Sivil hala’o preparasaun iha kampu de serimonia Palaban Oe-Cusse.

Treinamentu ba preparasaun ne’e hala’o lor-loron hahu husi loron 23 Novembru atu nune’e forsa em parada sira bele prepara-an diak liu tan molok serimonia ne’e hahu.

Forsa em parada ne’e komanda husi Tenente Corronel Cesario S.M. Ximenes husi F-FDTL.

Entertantu, forsa em Parada husi PNTL kompostu husi Unidade Patrullamentu Fronteira (UPF), Unidade Espesial Polisia (UEP) husi Compañia Operasaun Espesial (COE) no Batallaun Ordem Públika (BOP), entertantu husi F-FDTL mak hanesan Komponente Terrestre, Komponente Naval, Komponente Apoiu Servisu, Komponente Formasaun Terreinu, Polisia Militar, no Kuartel Jeneral.

Iha parte seluk, Polisia Tranzitu no Seguransa Rodoviária mos halo koordenasaun ho komisaun organizadora atu oinsa polisia tranzitu halo eskoltu ba bainaka importante (VIP) sira ne’ebe atu mai tuir serimonia refere iha Oe-Cusse. Média PNTL.

 

Involvimentu Komunidade inportante ba Seguransa

Dili- Involvimentu Komunidade hodi fo apoiu informasaun ba polisia wainhira mosu problema ruma iha komunidade nia leet inportante hodi asegura seguransa no moris hakmatek ba ema hotu.

Komandante Jeral Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) Komisariu Julio da Costa Hornay hateten involvimentu komunidade ba seguransa inportante nudar parseru polisia nian ba kestaun seguransa, ema hotu iha responsabilidade ba seguransa hodi informa ba polisia konaba ema sira ne’ebe maka halo problema nune’e bele lori ba prosesu no wainhira komunidade hotu kopera no fo apoiu informasaun maximu ba polisia maka joven sira tauk atu halo problema, nia hato’o kestaun ne’e foin lalais iha nia knaar fatin Kaikoli, Dili.

Nia hatutan katak problema ne’ebe maka sempre akontese iha bairu-bairu iha kapital Dili tanba komunidade laiha koperasaun no apoiu informasaun ba autoridade seguransa konaba joven ou grupu sira ne’ebe maka sempre halo problema iha komunidade nia leet nune’e ema kontinua halo problema.

“Hau husu ba komunidade hotu nudar timor oan ita hotu iha responsabilidde maximu atu apoiu malu, fo informasaun ba polisia atu bele halo atuasaun, prevensaun lalais no asegura nune’e ema hotu moris iha paz no hakmatek nia laran hodi halao vida moris lor-loron nian,” nia husu.

Atitude no aksaun ne’ebe maka joven ou grupu sira halo ne’e viola direitu ema seluk nian atu moris seguru tanba tempu ema deskansa sira halo problema, ema hakilar tun sae, tuda malu no halo ema seluk labele deskansa, pior liu ema iha bebe toba la dukur no balu trauma, inan aman sira ne’ebe maka sofre korasaun bele mate.

Iha razaun balu katak apoiu informasaun husi komunidade menus tanba razaun seguransa, hatan ba prekupasaun ne’e Komandante Jeral hateten wainhira relata ba polisia maka ema ruma halo aksaun ba ema ne’ebe fo informasaun maka tenke relata nafatin atu nune’e polisia ba kaer, halo prosesu no hatama iha sela ou ba tribunal.

Komunidade mos bele uja meius komunikasaun hanesan telfone atu hasai foto ou grava ema ne’ebe maka halo problema hodi entrega ba polisia ne’e fasil, maibe falta koperasaun ho polisia maske polisia iha atu servi komunidade maibe komunidade mos tenke kopera wainhira la ho koperasaun komunidade polisia labele halo buat ida tanba polisia laos Maromak.

Polisia iha ninia misaun katak kualkuer problema ne’ebe maka akontese tenke halo atuasaun no wainhira komunidade hato’o informasaun katak problema iha neba sira to’o iha fatin, rezultadu iha kalaiha sira tenke to’o, se komunidade lakohi apoiu no kopera hodi fo informasaun klaru katak polisia labele kaer ema arbiru, nao ser flagrante delitu wainhira akontese problema lao dadauk polisia mos to’o iha fatin nia konese ema entaun halo aksaun direita. Media PNTL.

PDHJ Keixa Forsa no Polisia ba PN

Dili- Durante halao operasaun Konjunta husi instituisaun Polisia Nasional Timor-Leste(PNTL) ho FALINTIL Forsa Defesa Timor-Leste (F-FDTL) iha membru barak mak komete krime hanesan halo violasaun sexual no baku povu.

Informasaun ne’e hato’o husi deputadu bankada CNRT Agustino Lay hafoin simu relatoriu husi provedoria Direitus Humanus no justisa (PDHJ) katak iha instityuisaun lubuk ida maka nia ema sira kontra direitus humanus.

“Tuir relatoriu PDHJ nian barak liu halo operasaun konjunta, iha operasaun ne’e iha krime barak mak PDHJ hetan hanesan violensia sexual no baku ema,” dehan deputadu bankada CNRT Agustinho ba jornalista sira iha uma fukun Parlamentu Segunda (23/11).

Tanba ne’e husi relatoriu refere, reprezentante povu iha fukun husu ba dirijente instituisaun rua ne’e atu bele rejolve nune’e labele estraga imajen instituisaun estadu nian.

“Tanba kapasitasaun ba ema ida-idak, edukasaun iha ema ida-idak oinsa mak it abele respeita ema seluk nia-an hanesan ita nia-an ida ne’e inportante liu iha Timor-Leste tanba ita hare realidade buat ne’ebe maka ita hare ho matan katak ladiak,” deputadu Agustinho dehan.

Aliende ne’e mos deputadu esplika Forsa no Polisia sira kuandu tau farad povu la besik sira, problema ruma sira ba sira sidauk husu, maibe naran baku ema, tanba asaun sira ne’e laos deit akontese iha area rural maibe iha mos capital Dili.

Hosi keisa ne’e inportante ba instituisaun estadu rua ne’e bele foti medida ka hasae kunesementu membru husi instituisaun relevante.

Fonte: Timor Post edisaun Tersa 24 Novembru 2015.

VPU Covalima Rejista Kazu 17

Covalima-Unidade Polisia Vuneravel (VPU) Munisipiu Covalima durante fulan 4 nia laran rejista kazu hamutuk 17 hahu fulan Agostu to’o Novembru tinan ida ne’e.

“Ihafulan Agostu to’o Novembru kazu violensia domestika, Ofensas integridade fizika simples, iha 14, abuzu sexual ba minoridade iha 2, no koasaun sexual iha kazu 1,” hateten Sarjentu Xefi VPU Munisipiu Covalima, atual Prezidente asosiasaun feto Covalima, Amalia de Jesus Amaral ba Timor Post Sesta, (20/11).

Entre kazu hirak ne’e iha kazu 16 maka rejistu ona iha Ministeriu Publiku Munisipiu Covalima, maibe kazu koasaun sexual ne’e foin maka akontese iha loron Koarta (18/11)ne’ebe sei halao hela prosesu investigasaun.

Amalia haktuir katak, iha kazu violensia domestika ne’e iha kazu balun tama ona Ministeriu Publikuno balun hetan ona akuzasaun hodi ba hatan iha tribunal.

Iha kazu konaba abuzu sexual ba minoridade rua mak hetan ona desizaun iha tribunal ida tinan 7 fulan 6 no ida fai hetan kadeia tinan 13.

“Konaba kazu violensia domestika ofensas integridade simples ne’e, nia pena hetan suspensaun deit, nomos pena multa,”informa Amalia.

Hosi kazu hirak ne’ebe konsege rejista ona VPU Covalima la servisu mesak maibe VPU servisu ho parseru sira hanesan Pradet, Fokupers, Alfela Ministeriu Solidaridade Sosial inklui lider local sira iha munisipiu Covalima, nomos grupu feo sira ne’ebe moris iha sira nia suku ida-idak.

Bainhira kazu sira ne’e akontese dalaruma keisa ne’e mai husi vitima rasik, mai hato’o keisa husi lider local nomos vizinu sira, tanba krime violensia domestika ne’e krime publiku. Polisia VPU nia responsabilidade oinsa atu aseguravitima sir abele hetan justisa.

Fonte: Timor Post edisaun Tersa 24 Novembru 2015

 

PNTL Sei involve iha Marsa da Paz

Dili- Atu komemora loron Proklamasaun Independensia 28 Novembru nomos tinan 500 Evanjelijasaun Portugal tama Timor maka komisaun organizadora organiza marsa da paz ne’ebe maka sei halao orsida (24/11) tuku 3:00 Lorokraik ne’ebe sei involve Polisia Nasional Timor-Leste.

Segundu Komandante Jeral PNTL Komisariu Faustino da Costa hateten PNTL involve iha komisaun organizadora 28 Novembru nian no komisaun ida ne’e nia aktividade ne’ebe maka sei halao maka Marsa da Paz (Jalan Santai) ne’ebe maka hahu husi Kristu Rei mai to’o Palasiu do Governu.

Nia haktuirtan katak atu garante aktividade ne’e lao ho suksesu maka komando jeral orienta ona Komando Distrital Dili no Tranzitu Nasional hodi asegura eventu ne’e lao ho suksesu no laiha inpedimentu liu-liu konaba movimentu tranzitu nian.

“ Involvimentu PNTL iha Marsa da Paz ne’e organiza husi Komando Jeral, Komando Distrital Dili nomos Centru Formasaun da Polisia(CFP) tanba ne’e hau orienta ona Komando Distrital Dili, Kuartel Jeral no CFP atu involve rekruta sira iha Marsa da Paz ne’e,” dehan komisariu.

Husu ba komunidade sira atu evita movimentu hahu husi Kristu Rei mai Palasiu Governu, nomos komunidade sira ne’ebe maka halo viajen ba parte leste atu uja dalan alternative parte klaran no Taibesi atu nune’e labele mosu engrafamentu ou kemacetan iha rute ne’ebe termina ona no hein katak buat hotu sei lao diak, tanba ita garante seguransa husi Komando Jeral nomos Komando Distrital liu-liu parte operasional nian maka hanesan tranzitu Seguransa Roda Viaria.

Aliende fo seguransa hodi garante eventu nasional ne’e lao ho diak, PNTL mos involve iha parada; iha capital Dili selebrasaun ne’ebe sei halao iha Tasi Tolu PNTL sei involve iha Forsas em parada husi unidade Espesial da Polisia (UEP), Unidade Polisia Maritima (UPM) nomos Komando distrital Dili.

Eventu nivel nasional ne’ebe maka halao iha Oe-Cusse Komandante Jeral PNTL desloka ona ba neba UEP no Unidade Patrulamentu Fronteira (UPF) hamutuk ho F-FDTL maka involve iha parade ne’ebe maka sei halao iha Oe-Cusse, nomos Forsas em seguransa hosi asegura eventu ne’e lao ho diak. Madia PNTL.