PNTL simu knaar Prezidénsia Xefe Polisia CPLP

Dili– Liu husi Reuniaun ba dala Sanulu Konsellu Xefe Polisia Nasaun Membru Comunidade dos Paizes de Lingua Portuguesa (CPLP) iha Dili, Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) simu responsabilidade nuudar Prezidénsia Xefe Polisia CPLP husi Sao Tome e Príncipe.

Kna’ar ne’e entrega direta husi Komandante Jerál Polisia Nacional São Tome e Príncipe ba Komandante Jerál PNTL Komisáriu Julio da Costa Hornay iha Edifisiu CPLP Praias dos Coqueiros-Dili, loron Sesta (23/10/2015).

Hafoin simu kna’ar ne’e, Komandante Jerál PNTL, Komisáriu Julio da Costa Hornay hateten, liu husi asinatura Livru de Ouru, Timor Leste iha oportunidade hodi simu kna’ar nuudar Prezidensia ba Xefe Polisia CPLP ne’ebe ofisialmente Sao Tome e Principe entrega kompetensia ba Timor-Leste.

“Ohin ita hetan oportunidade hodi simu knaar nuudar prezidente ba Xefe Policia CPLP, asuntu importante ne’ebe ita debate iha ne’e mak oinsa bele halo prevensaun ba kriminalidade, nomos seguransa rodoviaria, maibe ami sei diskute mak foin foti nia konkluzaun hodi hato’o ba Ministru Interior husi parte Polisia, Imigrasaun no Seguransa Sivil atu nune’e Ministru Interior lori ba diskusaun iha nivel Ministerial,” afirma Komisáriu Hornay.

Komandante Julio hatutan, hafoin simu knaar no responsabilidade ne’e Xefe Polisia Timor-Leste mak prezide reuniaun Polisia CPLP durante tinan ida.

Sai sasin ba entrega responsabilidade Prezidensia Xefe Polisia CPLP ne’e mak Xefe da Polisia husi nasaun membru CPLP hanesan Angola, Cabo-Verde, Guinea Bissau, Portugal, Moçambique, São Tome e Príncipe no Timor-Leste, enkuantu nasaun rua seluk hanesan Brazil no Guinea Equatorial la partisipa tamba situasaun iha sira nia nasaun no sira informa ona katak iha reuniaun nivel ministerial mak embaxador sei reprezenta. Média PNTL.

Kaptura Juga Gama-Alcino, ne’e kestaun tempu

Dili– Komandante Jeral Polisia Nasional Timor Leste (PNTL), Komisáriu Julio da Costa Hornay hateten, kona-ba kaptura Juga Gama no Alcino ne’e kestaun tempu, atu sedu ka tarde sei kaptura prizioneiru na’in ne’e.

“Juga Gama nia moris fatin iha Timor, nia fen no oan hela iha Timor, loron ruma nia sei fila mai hasoru nia familia, atu la’o to’o ne’ebe to’o tempu ida polisia sei kaer, kriminozu iha ne’ebe deit to’o tempu ida sei kaer,” afirma Hornay ba jornalista sira iha Kuartel Jeral PNTL, Caicoli-Dili, loron Kuarta (21/10/2015).

Tamba ne’e Komisáriu husu ba Prizioneiru na’in 2 ne’e nuudar sidadaun Timor oan di’ak liu entrega-an, duké ba subar movimentu ba mai la livre.

“Nuudar sidadaun Timor oan diak liu entrega-an deit, no husu ba komunidade sira ne’ebe hatene informasaun kona ba sira na’in 2 nia paradeiru, bele informa ba polisia.” Média PNTL.

Nasaun membru CPLP fahe esperiensia ba malu iha área seguransa

index

Dili– Nasaun membru Comunidade Países da Língua Portuguesa (CPLP) fahe esperiensia ba malu iha área seguransa nian liu husi Seminariu Internasional CPLP ne’ebe hala’o iha Hotel Timor, Dili, loron Kinta (22/10/2015).

Semináriu Internasional ne’e ho tema “A CPLP em Prol da Seguransa Humana e Global”, nuudar mos programa ida ba IV Reuniaun dos Ministros Interior no Administrasaun Interna ne’ebe tinan ne’e Timor Leste mak sai uma na’in hodi realiza reuniaun ne’e durante semana ida (20-26 Outubru).

Hafoin abertura ba seminariu ne’e, Komandante Jerál PNTL, Komisariu Julio da Costa Hornay hateten, seminariu ne’e oinsa mak nasaun membru CPLP fahe esperiensia ba malu no servisu hamutuk hodi kria estabilidade entre nasaun membru CPLP nian.

“Seminariu Internasional ne’e importante ba nasaun membru CPLP hodi fahe esperensia nasaun ida-idak nian no kooperasaun servisu hamutuk iha setor seguransa hodi mantein paz no estabilidade iha nasaun membru CPLP ida-idak.”

Komisariu hatutan, iha loron tuir mai 23 Outubru Xefi da Polisia sira sei reuni fila-fali hodi deskuti klean liu konaba seguransa humana e global.

Iha Seminariu Internasional ne’e, Timor Leste mos sai Orador hodi koalia kona-ba apoiu Timor Leste nian ba prosesu dezenvolvimentu seguransa ba Nasaun Guiné Bissau, fluxos migratoriu, no protesaun sivil.

Asuntu importante ne’ebe koalia iha seminariu ne’e mak hanesan forsa seguransa no jestaun sivil no krize, fluxos migratoriu, protesaun sivil, prevensaun seguransa rodoviária.

Seminariu ne’e loke ofisial husi Ministru Interior Longuinhos Monteiro, ne’ebe partisipa husi Komandante Jeral PNTL Komisariu Julio da Costa Hornay, Xefi Estadu Maior das F-FDTL Maijor Jeneral Lere Anan Timur, Presidente Komisaun B Parlamentu Nasional Deputadu David Diaz Ximenes, Sosiedade Sivil, 2 Komandante Jerál PNTL, Komisáriu Faustino da Costa ho Ofisiai superior sira, Adjunta Prokuradoria Jeral Republica, Dra. Zelia Trindade, no reprezentante Nasaun Membru CPLP hanesan Portugal, Brasil, Angola, Mocambique, Cabo-Verde, São Tome e Príncipe, Guinea Bissau, Guinea Equatorial no Timor Leste nuudar uma na’in no komisaun organizadora ba eventu importante ne’e. Media PNTL.

Konstrusaun Edifisiu foun Kuartel Jerál PNTL sei iha prosesu

_MG_9008

Dili– Konstrusaun ba Edifisiu foun Kuartel Jeral Polisia Nasional Timor Leste sei iha prosesu kompleta dokumentus komunidade sira nian ne’ebe okupa rai Estadu iha area Kuartel Jeral PNTL nian.

“konstrusaun ba edifisiu foun Kuartel Jeral PNTL ne’e ami sei koalia hela ho komunidade sira ne’ebe sei okupa hela área kuartel jeral nian, prosesu la’o hela, dadus foti ona husi Terras no Propriedade, no dokumentu saida mak sei presija prienxe atu nune’e bele fo kompensasaun ba sira hodi bele husik hela fatin para ami bele hanoin ona hodi halo ona konstrusaun ba edifisiu foun.”

Afirma Komandante Jerál PNTL, Komisáriu Julio da Costa Hornay ba jornalista sira iha nia Kuartel Jeral PNTL, Caicoli-Dili, loron Kuarta (21/10/2015).

Hatan kona-ba komunidade sira koopera duni atu husik rai Estadu ne’e, Komisáriu Hornay hatan, klaru katak sira koopera tamba ida ne’e rai estadu nian, hanesan sidadaun Timor tenke koopera ba malu, tamba ne’e mak ami hanesan Instituisaun ida ne’ebe atu halo edifisiu ne’e tenke liu husi prosesu dialogu ho komunidade, nomos ho Terras Propriedade atu nune’e bele rezolve ho di’ak.

Entertantu, kompensasaun ne’e sei halo husi Governu, no total orsamentu ba konstrusaun edifisiu foun kuartel jeral ne’e seidauk hatene montante orsamentu hira ba konstrusaun refere. Média PNTL.

Peritus polisia CPLP diskute proposta ajenda ba Reuniaun Konsellu Xefe Polisia

Dili– Peritus Polisia husi Nasaun membru Comunidade Paisés da Lingua Portuguesa (CPLP) halao diskute durante loron 2 (20-21 Outubru) iha Salaun Konferensia Kuartel Jerál PNTL, Caicoli-Dili kona-ba proposta de ajenda ba Reuniaun Konsellu Xefe Polisia ne’ebe sei hala’o iha loron 23 fulan ne’e.

“Ida ne’e X reuniaun Xefe Polsia Paises CPLP ne’ebe iha loron 2 (20-21 Outubru), peritus sira halo diskute ba programa ne’ebe mak Polisia CPLP atu halo, hafoin ne’e sei aprezenta ba komandante policia CPLP iha reuniaun konsellu xefe polisia ne’ebe sei hala’o iha loron 23 fulan ne’e,” afirma Komandante Jerál PNTL, Komisáriu Julio da Costa Hornay ba jornalista sira iha nia Kuartel Jeral PNTL, Caicoli-Dili, loron Kuarta (21/10/2015).

Komisáriu Hornay hatutan, asuntu ne’ebe ko’alia iha reuniaun ne’e mak hanesan prevensaun polisiamentu no proximidade, protesaun natureza no ambiente, jestaun sivil no krize, armas explosivu, investigasaun kriminal, prevensaun kombate imigrasaun ilegal no tráfiku umanu, no rede feto polisia.

Partisipa iha reuniaun ne’e mak peritus polisia husi nasaun membru CPLP, no nasaun balun la marka prezensa tamba kestaun lojistika.

Tuir ajenda, aban (loron 23 Outubru) sei hala’o Seminariu Internasional ne’ebe sei hala’o iha Hotel Timor, Dili. Média PNTL.

Asidente Trafiku fulan Setembru, Dili ho Baucau númeru aas

20150929-_MG_3295

Dili– Asidente trafiku ne’ebe akontese iha teritóriu Timor laran tomak durante fulan Setembru 2015, Munisipiu Dili no Baucau mak númeru aas liu kompara ho Munisipiu seluk.

Tuir Relatoriu Estatistiku Nasional fulan Setembru husi IMS (Sistema Jestaun Insidente) katak, asidente trafiku ne’ebe kompostu husi asidente baibain Dili ho númeru 92 no tuir mai Baucau 18, Munisipiu seluk ho númeru 7 mai kraik.

Asidente kanek Munisipiu Dili ho númeru 63, Baucau 30, Liquica 13, Viqueque 10, Bobonaro 9, no seluk iha deit númeru 6 mai kraik.

Asidente fatal (mate) Munisipiu Liquica 2, Dili 1, Ermera 1 no Baucau 1, seluk laiha.

Atu hatene dadus ho kompletu bele haree iha website PNTL www.pntl.tl iha item Estatistiku hodi asesu ba data kriminal no tranzitu kada fulan.

http://www.pntl.tl/document-category/data-tranzitu/

PNTL husu PDHJ aprezenta faktus ba membru ne’ebe viola direitus umanus iha terreinu

20151016-IMG_4014

Dili– Komando Jeral Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) husu ba Provedoria Direitus Humanus no Justisa (PDHJ) atu aprezenta faktus bazeia ba relatoriu annual PDHJ 2014 katak PNTL viola direitus humanus 71%.

PDHJ mensiona katak polisia viola ona direitus humanus ho pursentu 71, tamba ne’e husu PDHJ atu aprezenta evidensia no faktus mai katak violasaun direitus humanus ne’e to’o pursentu ida ne’e. Afirma Komandante Jeral PNTL Komisariu Julio da Costa Hornay ba jornalista sira foin lalais ne’e iha Kuartel Jeral PNTL Kaikoli, Dili.

“Normalmente polisia halo atuasaun bazeia ba keixa, entaun ejekusaun servisu ne’e atu defende ema ne’ebe maka sai vitima ba atitude violasaun direitus humanus husi ema seluk, tanba ne’e ha’u mos husu ba PDHJ atu hatudu pursentajen ema no komunidade sira ne’ebe maka viola ema seluk nia direitu ne’ebe maka presija polisia nia prejensa.”  

Entretantu provedor PDHJ Silveiro Pinto hateten iha relatoriu anual PDHJ nian ne’ebe maka aprezenta ba Parlamentu Nasional iha fulan Setembru aprezenta katak ida ne’e maka dadus nebe PDHJ hetan no husu ba Parlamentu Nasional nebe maka reprezenta povu bele fo atensaun ba asuntu ida ne’e.

Nia haktuir tan katak PNTL nia papel nudar protektor direitus humanus tanba ne’e ita hakarak ba futuru PNTL atu halao sira nia kna’ar hodi mantein nafatin lei no ordem ne’ebe maka mai husi sira nia superior maibe tenke respeita valores no prinsipiu direitus humanus ne’ebe maka adapta no ejerse iha Timor-Leste.

“Hanesan Provedor ha’u nia esperansa boot ba instituisaun F-FDTL no PNTL atu mantein sira nia ordem dixiplina ba iha membrus sira, no ha’u agradese tebes ba mensajen husi komandante Jeral PNTL katak sei la tolera membrus PNTL ne’ebe maka ohin simu graduasaun bainhira halao sira nia kna’ar sira tenke kaer nafatin disiplina lei no ordem ne’ebe maka mai husi superior atu nune’e sira bele sai servidor estadu atu bele asegura sidadaun sira nia direitu,” tenik Silveiro iha serimonia gradusaun ajente PNTL iha Centru Formasaun Polisia Comoro Dili.

PDHJ nia papel iha area direitus humanus hodi promove no proteje direitus humanus, atu ejerse kna’ar ida ne’e PDHJ bele simu keixa hotu-hotu ne’ebe maka mai husi sidadaun sira no komunidade iha Munisipiu 13, no dadus hatudu katak iha 2014 numeru ba kazu violasaun diretus humanus ne’ebe komete husi entidades publiku hotu-hotu numeru aas liu maka PNTL.

PDHJ iha koperasaun ho Centru Formasaun PNTL atu kontinua fornese no fo treinamentu ba membrus foun sira atu nune’e iha futuru sira bele sai hanesan PNTL ne’ebe maka hala’o sira nia knaar ho profesionalizmu. Média PNTL.

Komisaun Peritus Polisia diskute kona ba prevensaun kriminal no polisiamentu proximidade

20151020-_MG_5812

Dili- Komisaun peritus polisia husi Nasaun membru CPLP halo reuniaun ba dala VI hodi deskuti kona-ba servisu no esperiensia polisia nian konaba prevensaun kriminal no polisiamentu proximidade hodi bele habelar informasaun no pratika diak.

Superintendente Polisia Seguransa Publika Portuges Luis Simões hateten reuniaun peritus iha area prevensaun kriminalidade no polisiamentu proximidade importante hodi hamosu konkordansia konaba saida maka nasaun membru ida-idak halo. Afirma Luis ba jornalista sira hafoin reuniaun Peritus Xefe da Polisia husi nasaun membrus CPLP, loron Tersa (20/10) iha Kuartel Jeral PNTL Caicoli Dili.

Liu husi reuniaun xefe polisia nasaun membru CPLP ne’e bele fahe informasaun no pratika diak hodi transmite ba polisia no forsa seguransa nasaun membru CPLP nian nune’e bele aprende hamutuk.

Enkontru ne’e partisipa husi nasaun membru CPLP hat hanesan Portugal, Cabo-Verde, Angola no Timor-Leste, nasaun membru lima seluk hanesan Brazil, Guinea Bisau, Mocambique, Guinea Equatorial no Sᾶo Tome e Principe la partisipa tamba rajaun lojistika.

Maibe peritu hotu ne’ebe maka marka prezensa iha reuniaun Xefe polisia nian ne’e, sei transmite informasaun ba peritus husi nasaun membru seluk ne’ebe mak la marka prezensa iha reuniaun ne’e.

Entertantu reuniaun sesaun daruak iha parte dader nian konaba Protesaun Natureza no Meiu Ambiente nian nebe kolia konaba kestaun tekniku no aprezenta husi Polisia Unidade Maritima taka ba Publiku, no iha parte lorokraik koalia kona-ba Jestaun sivil, no crize, ikus liu kona ba armas no explosivu. Media PNTL.

PNTL halo evaluasaun ba ejekusaun OJE 2015

_MG_9866

Dili- Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) halo enkontru hamutuk entre diresaun Administrasaun no Finansas hodi halo avaliasaun konaba ejekuasaun Orsamentu Jeral Estadu (OJE) 2015 iha instituisaun seguransa ne’e.

Komandante Administrasaun PNTL Superintendente Xefe Mateus Fernandes hateten agora dadauk tama iha fim do ano tanba ne’e ezesisiu internal instituisaun nian importante hodi haree progresu kona-ba ezekusaun orsamentu PNTL nian, nia hato’o lia hirak ne’e hafoin de enkontru iha Sala komunikasaun Kuartel Jeral PNTL Kaikoli Dili, Kinta (15/10).

Komandante Mateus haktuir tan katak oras ne’e daudaun PNTL ezekuta ona OJE 2015 hamutuk 86%, no Fundus Dezenvolvimentu Kapital Humanu ultra passa husi ezekusaun 100% tamba ne’e sei halo fali proposta ba nai ulun sira hodi haree oinsa fo tan tulun ruma ba situasaun ida ne’e.

Ezekusaun OJE iha Instituisaun PNTL lao diak maibe tenke akompana no aktualiza nafatin karik iha orsamentu ne’ebe maka sei bele uza entaun tenke uza hodi asegura atividade ne’ebe maka presiza halo.

Kada semana-semana PNTL parte adminitrasaun tenke halo avaliasaun bebeik ba fokal point sira no parte administrasaun kona-ba oinsa maka atividade administrasaun lao diak hodi fo apoiu ba atividade operasional PNTL nian iha terrenu.

Oras ne’e dadaun iha atividade oi-oin ne’ebe maka lao iha terrenu no polisia presija ativu iha kampu tamba ne’e administrasaun mos tenke servisu diak, ho maneira ezekusaun orsamentu ba PNTL iha 2015 ne’e lao diak, atu nune’e bele hetan konfiansa husi nai ulun sira hodi hetan tan orsamentu atu finansia atividade PNTL.

“Husu ba membrus PNTL iha servisu administrasaun no finansas atu iha vontade hodi buka aprende lor-loron, tanba aprende laos iha eskola deit maibe inisiativa no motivasaun tenke ativu no kreativu iha fatin servisu hodi buka hatene saida maka ita seidauk hatene, saida maka seidauk lao, no saida maka lao diak ona atu nune’e bele halao servisu ho efetivu liu tan,” afirma Mateus.

Enkontru ne’e partisipa husi Komandante Lojistika, Komandante Rekursu Humanu, Komandante IT, Komandante Aprovizionamentu no Fokal point kada rejiaun. Media PNTL.

MI komisaun organizadora ba reuniaun CPLP

20151019-_MG_5670

Dili- Ministeriu Interior Republika Demokratika Timor-Leste assume internasionalmente iha ambitu CPLP nia laran hodi organiza reuniaun ba dala hat Ministru Interior no Administrasaun Interna sira.

Liu husi Konferensia Imprensa ohin (Segunda 19/10) Ministru Interior Longuinhos Monteiro hateten ho prezensa husi Estadu-membru CPLP sira iha reuniaun Ministerial, ida ne’e hanesan onra no previlejiu boot ida ba Ministeriu Interior no ba Timor-Leste, tamba eventu ida ne’e halo nia naran sai boot iha mundu, iha area ne’ebe maka importante hanesan seguransa no espasu CPLP ho mundu.

“Objetivu husi reuniaun ba dala hat Ministru Interior no Administrasaun Interna CPLP hodi promove dezenvolvimentu no haforsa relasaun servisu hamutuk entre Estadu-membru sira kona-ba Seguransa Publika no Seguransa Interna,” dehan Longuinhos.

Reuniaun ne’e sei hola parte delegasaun hat husi kada Estadu-membru CPLP nian mak hanesan: delegasaun Ministerial sira, Delegasaun Polisia, Delegasaun Migrasaun, Estranjeiru no Fronteira sira, delegasaun Protesaun Sivil no Bombeiros nomos Sekretariadu ezekutivu CPLP nian.

Ajenda reuniaun ba dala hat Ministru Interior no Administrasaun Interna CPLP sira nian mak hanesan tuir mai ne’e:

Iha loron 20 no 21 Outubru 2015 sei hahu ho reuniaun husi Komisaun Peritos iha area sira hanesan prevensaun kriminalidade no polisiamentu proximidade nian, protesaun natureza no ambiente, jesatun sivil krize, arma no esplosivu sira, investigasaun kriminal, prevensaun kombate imigrasaun ilegal, trafiku umanu no rede polisia feto.

Iha loron 22 sei halao Seminariu Internasional hodi hatene rai ida-idak nia lalaok, esperensia no servisu ne’ebe maka halao iha kada Estadu-membru CPLP nian. Seminariu Internasional ho tema “A CPLP em prol da Seguransa Humana e global,” topiku ne’e sei debate liu husi panel hat, ne’ebe sei kolia kona-ba assuntu atual no inportante sira hanesan Jestaun Sivil Krize nian, Movimentu Imigrante sira, Protesaun Sivil no mos Prevensaun no Seguransa Rodoviaviária.   ne’e sei halao durante loron ida tomak iha Hotel Timor.

Iha loron 23 sei hahu uluk ho Reuniaun Konsellu tolu, nebe sai hanesan estrutura hodi fo apoiu ba Reuniaun Ministerial maka hanesan Konsellu Xefe polisia nian, Konsellu Diretor Nasional Imigrasaun, Estrajeiru no Fronteira sira, no mos Konselu Komandante Nasional/ Diretor Nasional/ Prezidente Salvasaun Publika/ Protesaun Sivil no Bombeiros CPLP nian.

Loron 26 hahu tuku 9:00 sei halo sessaun Abertura bot Reuniaun ba dala hat Ministru Interior no Administrasaun Interna CPLP iha Salaun Nobre, Ministeriu Negosiu Estranjeirus no Kooperasaun.

Reuniaun ho nivel aas no boot liu maka reuniaun ministerial ne’ebe ministru sira hotu sei asina hamutuk Deklarasaun Dili. Media PNTL.