CVTL Entrega material educasaun ba Polisia Tranzitu Nasional

Dili-Cruz Vermelha Timor-Leste(CVTL) Entrega material Edukasaun tranzitu nian ba Polisia Nasional Timor-Leste(PNTL) Departamentu Tranzitu Nasional hodi halo kampaña edukasaun konaba seguru da vida iha Estrada Publiku.

Vidiana Xareal Koordenador Joventude CVTL hateten CVTL liu husi departamentu joventude identifika katak problema nebe aas iha Timor-Leste maka asidente trafiku nebe maka mosu barak no maioria vitima ho idade joven tanba sira menus konsiensia no hemu lanu lori motor no hetan asidente, tanba ne’e membru voluntariu joventude CVTL sira iha hanoin ida atu halo kampana ba seguru Estrada nian. Nia hato’o lia hirak ne’e wainhira entrega Stand Flip chart ba Tranzitu Nasional Kinta (8/10) iha Kuartel Jeral Kaikoli.

“Ami entrega material edukasaun hanesan Stand Flip Chart hamutuk 13 nebe maka dezenha hamutuk ho polisia tranzitu nune’e bele uza hodi halo edukasaun no sensibilizasaun konaba seguru Estrada.”

Entertantu iha okajiaun ne’e Komandante Tranzitu Nasional Inspektor Xefe Valente Soares hateten dezenu no mensajen nebe iha Flip chart simples no bele eduka povu atu kompriende ho manera nebe fasil liu no sai hanesan edukasaun ilustrada katak liu husi figura dezenu bele hanorin ema, no ema ne’ebe la eskola mos bele hatene no kompriende konaba regras no prosedimentu tranzitu.

Edukasaun ba komunidade inportante tebes hodi prevene asidente trafiku tanba asidente mosu liu husi infraksaun (pelanggaran) tanba inportante tebes atu hasae konesementu no konsiensia komunidade nian tanba wainhira sira hatene no kompriende ona maka sei la halo infraksaun no salva mos ema seluk nia vida.

Joventude voluntariu CVTL halo kolaborasaun hamutuk ho polisia tranzitu atu hato’o mensajen edukasaun konaba seguru Estrada liu husi kampaña sensibilizasaun informasaun ba komunidade; hodi bele fo hanoin ba joventude no komunidade hotu atu nune’e bele iha konsiensia hodi kuidadu sira nia aan no prevene asidente trafiku. Media PNTL.

UNFPA no MS fo Treinamentu konaba teste HIV/SIDA no Jestaun Syndromic MHRS ba pessoal saude PNTL

Dili- Atu hasae kualidade servisu no habelar informasaun ba membrus Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) iha munisipiu hotu konaba prevensaun no tratamentu ba ema ne’ebe afetadu ho virus HIV/SIDA no Moras Hadaet Husi Relasaun Sexual (MHRS) maka UNFPA no Ministeriu Saude fo treinamentu durante loron tolu ba pessoal saude PNTL.

Xefi Departamentu Controla Doenca Contagiosas husi Ministeriu Saude (MS) Dra. Merita Monteiro hateten treinamentu ba Pessoal saude PNTL ne’e ho nia objetivu prinsipal atu hasae kulidade de servisu ba membrus PNTL sira nebe responsabel ba programa saude tanba instituisaun PNTL rasik iha klinika saude nebe kompleta ho medikus, infermeirus no partera.

Nia hatutan treinamentu ne’e sei foka liu konaba oinsa halo teste no akonselamentu nebe diak ba pasiente sira nebe suspeita moras HIV/SIDA, depois halo teste, le’e nia rezultdu no fo sai rezultadu ne’e ba pasiente; aliende ne’e iha mos treinamentu konaba jestaun sindromiku no manajementu sindromiku ba MHRS.

Treinamentu ba loron ikus sei foka liu konaba atu fo koñesementu konaba formatu hirak nebe maka iha nune’e depois de halo teste, akonselamentu no tratamentu presija mos halo relatoriu nune’e iha futuru PNTL la depende ona ba MS ou UNFPA maibe pessoal saude PNTL rasik maka kontinua dezemvolve ba bebeik.

Segundu Komandante Jeral PNTL Komisariu Faustino da Costa hateten Treinamentu ba pessoal saude PNTL hodi forma sira nune’e iha futuru sira bele sai hanesan konsileru ba membrus PNTL hotu nosensibiliza informasaun nebe liga ho moras HIV/SIDA.

“Hau husu ba partisipante sira atu akompana treinamentu ne’e ho diak tanba wainhira halo teste no fo sai rejultadu HIV ba pasiente ida ne’e laos fasil, HIV/SIDA hanesan moras inkuravel no sei afeta ba pisiko social no psikolojia ema ida-idak nian entaun presiza hatene manera no dalan oinsa atu kolia ba pasiente ne’e,” Nia reforsa.

Iha okajiaun ne’e Adjunta Reprezentante UNFPA Dra. Domingas Bernardo hateten objetivu husi treinamentu ne’e atu hasae kapasidade pessoal saude PNTL iha area HIV/SIDA no MHRS, nune’e pessoal saude PNTL sira ba to’o iha munisipiu hodi ajuda sira nia maluk membru PNTL sira.

Desde tinan 2012 UNFPA suporta ba PNTL ami servisu no halo kolaborasaun diak bazeia ba programa prioridade nebe maka instituisaun seguransa ne’e iha no hein katak atividade ne’e laos para deit iha ne’e maibe pessoal saude PNTL sira ne’e bele ba halao servisu iha munisipiu, alienede HIV/SIDA no MHRS UNFPA mos hakarak hasae kapasidade iha area violensia bazeia ba jeneru, abuzu sexual no esploitasaun.

Treinamentu ne’e partisipa husi pessoal saude PNTL kuaje nain 15 no ida ne’e hanesan koperasaun servisu nebe maka estabelese ona entre instituisaun PNTL ho ajensia UNFPA durante ne’e hamutuk ho klinika saude PNTL no Ministeriu Saude. Media PNTL.

Harii Autoridade Maritima Importante Organiza Malu

Dili– Eis Secretariu Estadu Defeza (SED) iha Kintu Governu Konstitusional, Júlio Tomas Pinto dehan, atu hari autoridade Maritima importante maka tenke organiza malu.

“Agora dadauk hau rona sira fokus hela ba konseptu estratejiku defeza no seguransa nasional. Konseptu ne’ebe define kona-ba papel Polisia no F-FDTL intermus politiku. Hau hanoin, prioridade inportante ida maka ita tenke organiza malu para hari ona autoridade Maritima. Ha’u aprende uituan tanba to’o hau nia tempu ramata ha’u lakonsege hari autoridade Nasional Maritima. Maibe ne’e mehi ida ema barak koalia ,” dehan Júlio ba Timor Post iha edifisiu CNE, Kaikoli, Sabadu (3/10).

Tuir nia katak, programa Sestu Governu Konstitusional nian autoridade nasionalmaritima ho konseitu estratejiku defeza no Seguransa nasional ne’e inportante ida.

“Ita nia primeru Ministru mos koalia bebeik kona-ba autoridade nasional maritima. Ha’u hanoin, tempu to’o ona para ita komesa focus on aba iha ne’eba no autoridade maritime ne’e inportante par abele kordena ajensia governu nian hotu nebe maka ligasaun ho tasi hodi bele servisu hamutuk,” Júlio dehan.

Nia esplika liu-tan katak, servisu hamutuk iha patrulamentu konjuntu ou patrulamentu koordenada, maibe ne’e ministru defeza maka hatene diak liu konaba asuntu refere. Ne’e sira maka hatene buat sira ne’e hotu no nia fiar katak ministru defeza sei tau prioridade ba assuntu ne’e.

“Hau hanoin ita harii ona autoridade maritime ita tenki prepara ona fasilidade ba sira atu halo servisu. Hau rona atu halo ona Kuartel ba Komponente Naval. Ne’e tuir ministru nia informasaun hau rona husi midia. Tuir dezeñu ne’ebe maka uluk hau sei iha ne’eba sira halo ne’e iha baze naval ne’e iha mos office ba autoridade maritime nian,” Júlio haktuir.

Nia hatutan presiza ona komunikasaun integradu no kapasidade komponente naval ho Unidade Polisia Maritima(UPM) nian, no komesa ko0loka ona forsa iha kosta sul, liu-liu sira Komponente naval no UPM. Fontes: Timor Post, Segunda 06 Outubru 2015.

Prόsesu Manutensaun Rό UPM iha ona MI

Foto Treino UPM 47-2

 

 

 

 

 

 

 

 

Díli- prόsesu manutensaun ba rό UnidadePolisia Maritima(UPM) nian hasae ona ba Ministeriu Interior(MI) hodi prόsesa.

Segundu Komandante Jerál Polisia Nasional Timor-Leste( PNTL), Komisáriu Faustino da Costa informa, prόsesu no dokumentus hotu hasae on aba iha MI tanba ne’e husu par abele halo verifikasaun ba parte aprόvizionamentu Mi nian.

“Prόsesu dokumentus hotu ami hasae ona ba Ministeriu interior. Ne’e ita boot sir abele kontinua halo verifikasaun ba MI liu-liu iha parte aprόvizionamentu nian,” dehan Faustino ba jornalista sira iha kaikoli Kinta (01/10).

Antes ne’e Komandante Jerál PNTL, Komisáriu Julio da Costa Hornai dehan, atu asegura tasi Timor nian maka PNTL hanoin ona atu harii postu UPM iha area kosteira maritime nian ne’ebe maka inportante no husu governu tau osan hodi bele sosatan rόne’ebe maka bele halo operasaun iha area tasi mane nian.

“Ami hein hela diskusaun orsamentu capital dezemvolvimentu nian para ami bele haree oinsa bele kria postu UPM. Rό lansa sira mos aat hotu ona, nebe agora ami tau hela osan hodi halo manutensaun para membru sira UPM nian halao sira nia kna’ar ho di’ak. Se lae ita hateke husi liur deit ita labele ba to’o iha tasi klaran para kaer ema. Se tan iha tasi mane ne’eba rό ida nebe boot para hela iha tasi klaran neba lor-lorόn rό kiik sira ne’e halo finje hakbesik rabat iha neba fila fali ba lahatene halo saida? Agora ita atu to’o iha neba ho saida Ita nia rό komponente naval nian mos labele ultrapasa Tasi Mane, entaun agora ami ejiji nafatin ba governu para tau osan hodi sosa rό’o ruma sufsiente hodi ultrapasa Tasi Mane neba,” dehan Julio ba jornalista sira iha Kuartel Jerál PNTL, Kaikoli, Sesta (25/9).

Nia hatutan, se rό iha ona bele asegura ona kosteiru Tasi Mane ninian. Tasi feto nian ne’e la prόblema. Rό lansa sira ne’e bele halo operasaun diak hela.

“Maibe agora ita nia rό’o lansa UPM nian mos aat hotu ona no ita tau hela osan para hadi’a,” dehan eis Komandante Akademi Polisia ne’e.

Fonte: Timor Post Segunda 06 Outubru 2015                     

Disputa Rai Hamosu Omesídiu Ass iha Ermera

Ermera: Kazu nebe durante ne’e rejistu ho numeru aas iha munisipiu Ermera maka omisídiu. Kazu ne’e maioria mosu tanba disputa rai entre komunidade sira.

Komandante Polisia Nasional Timor-Leste(PNTL), Superintendente Asistente Raimundo de Araujo, hateten, kazu omisídiu aas, ema oho malu no balun to’o mate iha fatin tanba rai nebe avo sira la konsege fahe ba jerasaun sira.

Aliende ne’e, nia dehan, kazu seluk ne’be makaas mak violensia domestika, maski nune’e problema ne’e bele resolve, tanba iha ona estabelesimentu Polisia Komunitaria hodi buka solusaun iha suku laran.

Nune’e raimundo dehan, parte diak iha enbe mak hamosu mos tara bandu ho autoridade lokal, lia nain Igreja no komunidade sira hodi bele minimija krime no kazu sivil barak.

Objetivu ida mos tara bandu ne’e bele halo redusaun ba mal gastu husi komunidade iha fatin ne’e atu labele halo festa bebeik,maibe bele halo iha tinan 5 dala ida, ne’ebe iha liña koperasaun diak ho parte hotu.

Fonte: Independente, 2 Outubru 2015          

Edukasaun Xave Kombate Violensia Domestika

Dili-Kombate violensia domestika tenke liu husi edukasaun ba sidadaun sira tanba ho edukasaun mak bele diminui violensia domestika nebe maka durante ne’e akontese iha fatin-fatin.

“Infelizmente violensia domestika iha ita nia rain kontinua aas. Ema barak ke komesa ba tribunal, mas ba Tribunal ne’e sira dehan ami moe, ami soe tia deit, hola fali foin sa’e ida, soe oan soe fen dala ida ne’e, ne’ebe ne’e presiza edukasaun maka’as no mudansa maka’as laos hanesan uluk, “ Prezidente da Republika(PR) taur Matan Ruak, hateten bainhira halao enkontru ho sosiedade sivil sira iha Palasiu Prezidensial, Kuarta (29/09).

Maske nune’e Xefe estadu hateten, durante nia vizita ba suku sira iha teritoriu timor laran tomak besik 350 maibe iha mudansa pozitivu sobre violensia domestika nian. Maibe tuir xefe estadu katak ne’e lato’o presiza iha edukasaun.

Xefe estadu hateten, nia parte kontra violensia domestika, tanba ne’e xefe estadu hateten, iha ailaran maka komandante sira baku nia feen ne’e tara no futu de’it tanba halo violensia domestika. Maibe infelizmente timor-leste ukun-an akontese nafatin violensia domestika iha sosiedade hotu, nasaun dezemvolvidu sira mos akontese violensia domestika.

“hau kontra violensia domestika, ha’u iha ailaran ne’e ha’u tara no futu ,” dehan PR Taur. Tanba ne’e xefe estadu hateten moris hamutuk iha familia ida tenki sadar no pasensia ba malu hodi hamenus violensia domestika iha Timor-Leste. Aleinde ne’e konaba kazu insestu xefe estadu husu para labele halo violensia hasoru oan sira.

Durante enkontru ne’e Reprezentante husi Rede Feto, Marilia da Silva hateten, durante ne’e numeru kazu violensia sa’e tanba ne’e oinsa maka ema hotu bele kontribui hamenus numeru violensia domestika.

Violensia Domestika kontinua as no kazu insestu nebe maka kontinua aas e dalabarak ema konsidera ne’e hanesan problema familia nian entaun la hato’o keixa liu-liu ba prosesu ba kazu legal nian,” dehan nia.

Tanba ne’e presiza kontribuisaun ema hotu nian, oinsa maka bele hamenus numeru violensia domestikaiha Timor.

Fonte: Timor Post, Kinta 01 Outubru 2015    

 

PNTL Munsipiu Dili hari Konsellu Diretiva Munisipal

20150929-_MG_3332

 

 

 

 

 

 

 

Atu asegura no garantia seguransa no moris hakmatek ba populasaun munisipiu Dili maka Polisia Nasional Timor-Leste(PNTL) munisipiu Dili estabelese Konsellu Diretiva Munisipal (KDM) nune’e bele buka solusaun ba problema seguransa iha kapital Dili.

Prezidente KDM Dili Superintendente Xefi Pedro Belo iha tomada de posse ba membru KDM Tersa 29/9 iha PNTL Munisipiu Dili hateten hare ba karakteristika no situasaun moris populasaun munisipiu Dili nebe maka lahanesan ho munisipiu seluk maka ejiji Komando Jeral PNTL hodi hari KDM atu fo apoiu maximu no solusaun ba problema hotu nebe maka Konselu Polisiamentu Komunitaria (KPK) hasoru.

Nia reforsatan katak KDM hari hodi salva kopmunidade sira nebe durante ne’e sente la seguru tanba kriminoju sempre halo violensia hasoru sira iha tempu loron no kalan, atu salva komunidade husi kriminoju sira servisu nebe todan nebe tau hela ba ami nia kabas hodi buka solusaun atu rejolve no kria estabilidade ba populasaun iha munisipiu Dili.

Strutura KDM atu fo apoiu ba strutura KPK no sai hanesan proktektor ba populasaun iha munisipiu Dili, ho nune’e ohin loron ita hotu asisti tomada de posse ba strutura KDM tanba ita hotu hatene iha munisipiu Dili mosu krime nebe aas liu hanesan ofensa Integridade fisika simples nebe involve maioria foinsae sira, maus tratus ba konjuje, violensia domestika nebe involve familia uma laran, ofensa Integridade fisika agravadu nebe involve foin sae no ema idade abansadu nomos krime seluk nebe maka mosu iha komunidade nia le’et.

Iha okajiaun ne’e segundu Komandante Jeral Komisariu Faustino da Costa iha nia intervensaun hateten KDM hari atu avalia no evalua servisu nebe KPK halao iha suku, nomos buka solusaun ba rekomendasaun ou problema nebe infrenta iha nivel suku, inportansia husi KDM hari atu inplementa atividade Polisiamentu Komunitaria nebe hakerek iha lei organika PNTL katak misaun atu halao knaar no atividade polisiamentu komuntaria nian parseria ho entidades tomak iha nivel aldeia to’o munisipiu.

Strutura KDM simples maibe inplementasaun no rezultadu servisu laos fasil. PNTL hahu mai ho ninia filosofia Polisiamentu Komunitariu ho lema “Viziabilidade Involvimentu no Profesionalismu/ VIP” atu garantia VIP maka oras ne’e dadaun PNTL promove stratejia oi-oin ho planu nebe maka iha katak kada munisipiu nia atividade lahanesan depende ba karakteristika nomos klima iha munisipiu ida-idak.

Entertantu Xefe HAKOHAK The Asia Foundation Sara Dewarst hateten atu prevene konflitus no hamenus numeru insidente krime nebe akontese iha komunidade nia le’et presiza involvimentu polisia nomos kolaborasaun ho autoridade no ministeriu sira hotu tanba instituisaun ida deit la efetivu atu responde ba problema nebe kompleksu iha komunidade nia le’et.

Nia haktuirtan tuir ita nia esperensia munisipiu Dili iha problema disputa rai nebe aumenta barak durante prosesu sukat rai, violensia domestika, kobransa illegal, dun malu buan no joventude sira baku malu, problema hirak ne’e hotu laos simples atu hamenus no presija kolaborasaun ema hotu nian tanba ne’e inportante tebes atu hari KDM. Media PNTL

 

Ema Deskoñesidu Baku Membru PNTL Tama Sala Emerjénsia

imagesDíli- Ema deskoñesidu baku membru Polisía Nasional Timor-Leste(PNTL) eskuadra Becora nian to’o tama iha sala emerjensia Hospital Nasional Guido Valadares (HNGV) tamba hetan kanek makaas iha parte oin nian.

Akontesimentu ne’e akontese iha área Becora, Has-Laran, Domingo (27/9) lokraik, bainhira ema deskoñesidu sira ne’e ho kareta liu husi área refereno soke kois Polisía nain tolu ne’ebe maka ho motor depois Polisía hapara sira no mosu diskusaun oituan ikus mai sira baku Polisía nain tolu ne’e no nain ida kanek todan, lori kedas ba HNGV.

Tuir sasin ne’ebe maka lakohi publika nia naran dehan, membru Polisía nain tolu ne’e ho motor husi eskuadra Becora atu ba terminal maibe iha dalan hasoru kedas ema sira ne’e no tuku Polisía ne’e nia oin laran hodi monutun ba rai foti tan fatuk riba tan ba nia oin.

“Ha’u halai mai haree depois sori tiha konfrontasaun ne’e. Se ha’u maka laiha, Polisía na’in tolu ne’e dala ruma ida bele mate,” dehan fonte ne’e ba Timor-post iha Becora Domingo (27/9).

Iha fatin seluk Komandante Jeral PNTL Komisariu Julio da Costa Hornay dehan, nia rona ona nia membru hetan baku husi ema deskoñesidu maibe husik ba investigasaun la’o maka foin hatene tanba saida maka sira baku no baku iha ne’ebe.

“Kodigu penal maka sai medida. Ne’ebe ita hotu iha Kodigu Penal nia okos. Se maka komete krime, artigu ne’ebe nia kontra nia pena mos iha nebá kastigu. Ne’e kodigu penal maka haree liu ba ida ne’e,” dehan Komandante Jeral ne’e ba jornalista sira iha Kuartel UEP, Bairo-Pite, Segunda (28/9).

Nia hatutan, atu baku militar, sivil ka Polisía iha prosesu para uza hodi prosesa autor sira ne’ebe maka halo krime.

Nia dehan Relatoriu seidauk tama iha nia meza, tamba ne’e nia seidauk ko’alia klaru liu ba publiku. Sei hein depois haree tiha relatoriu husi komandu Distritu Dili maka foin bele fo sai ba publiku.

Tuir informasaun ne’ebe maka jornalista Timor Post hetan husi membru PNTL balun iha Distritu Dili nian katak, Polisía Kaptura ona suspeitu na’in tolu ne’e kaptura iha área Surikmas. (Fontes: Timor Post Tersa, 29 Setembru 2015).

UEP Sei koloka Membru iha Covalima & Oe-Cusse

 

20150928-IMG_9227

Dili– Unidade Espesial Polisia (UEP) sei koloka nia membru iha Munisipiu Covalima no Rejiaun Autónomu Oe-Cusse Ambeno (RAOA) hodi suporta programa governu nian iha tasi mane Suai no Oe-Cusse.

Komandante Jeral Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) Komisáriu Julio da Costa Hornay iha Aniversáriu UEP ba dala-6 Segunda 28 Setembru iha Bairo-Pite hateten la kleur tan sei koloka pelotaun 9 iha Munisipiu Covalima no Rejiaun Autónomu Oe-Cusse atu asegura projetu Supply Base iha Suai no Rejiaun Autónomu Oe-Cusse Ambeno.

Komisariu haktuir tan, ita sakrifika-an nafatin maske ho kondisaun mínimu maibe ho espiritu nasionalizmu, Espiritu de corpu sentimentu na’in ba rai forte ho kondisaun hirak ne’e la’os obstaklu atu hala’o misaun ho susesu.

“Ha’u husu ba imi atu kondisaun hirak ne’e labele sai obstaklu ba imi atu hala’o imi nia misaun, ita tenke sakrifika nafatin ita nia-an hodi servi ita nia nasaun hanesan na’in ba nasaun ida ne’e, laiha ema seluk atu mai serví ita nia rai, se la’os ita. Komando ho governu sei esforsu hodi kria kondisaun servisu ba imi maske neneik maibe ita la’o nafatin,” dehan Hornay.

Entretantu iha okajiaun ne’e Komandante Unidade Espesial Polisia Superintendente Xefe Afonso dos Santos hateten oras ne’e dadaun UEP iha membru efetivu kuaze nain 700 tamba ne’e husi tinan ba tinan unidade ne’e tenke dezenvolve.

“Iha fulan oin sei aumenta tan membru na’in 60 ba preparasaun atu koloka kompania Delta iha Suai no Kompania Eco iha Oe-cuse, servisu ba unidade ida ne’e mos kada tinan sempre aumenta tuir dezenvolvimentu governu nian,” espera Komandante UEP. Média PNTL.

Aniversáriu UEP ba dala-6, serví povu ho profesionalizmu

Dili– Aniversáriu Unidade Espesial Polisia (UEP) Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) ba dala-6 tenke serví povu ho profesionalizmu no dedikasaun hodi garante paz no estabilidade iha komunidade nia le’et.

Komandante Jerál PNTL Komisáriu Júlio da Costa Hornay iha nia diskursu ba aniversáriu UEP ba dala-6 hateten profesionalizmu lia fuan ne’ebe instituisaun PNTL, governu no povu tomak hein husi UEP atu hatudu iha servisu, profesionalizmu bele alkansa bainhira iha disiplina ne’ebe forte, puntualidade, perfomansia ne’ebe di’ak husi ita nia-an rasik no fatin ne’ebe ita hala’o servisu, iha fatin ne’ebe de’it ita tenke hatudu étika, moral no atitude ne’ebe di’ak no seluk tan.

“UEP naran ne’ebe mak signifikadu tebes tamba ne’e tenke tane aas liu husi atitude, dedikasaun servisu no disiplina no prontidaun iha kualker tempu hodi kumpri misaun ho profesional hanesan Tema ba Aniversariu ne’e Com Profesionalismo Garantimos A Paz e Tranquilidade,” tenik Hornay iha Aniversáriu UEP ba dala-6 iha Kuartel UEP Bairo-Pite,Dili Segunda (28/09/2015).

Komisáriu Hornay hatutan, Komando jerál hato’o parabens no apresiasaun boot ba UEP nia dedikasaun servisu ne’ebe mak hala’o ba kualker operasaun nune’e mos husu ba membru Unidade Espesial tomak husi Ofisial, Sarjentu no Ajente atu halo reflesaun ida-idak nia-an hodi rekoñese errus ne’ebe karik komete no tenke prontu atu hadi’a-an.

“Dala barak imi hatudu ona atitude di’ak no dala barak mos imi viola. Hanesan imi nia Komandante Jerál ha’u apresia no kongratula ba hahalok di’ak hotu ne’ebe imi halo ona maibe ba buat hirak ne’ebe imi viola husu ba imi atu hadi’a liu-liu ba atitude brutalizmu, baku ema arbiru tamba de’it lia fuan espiritu de corpu, ida hetan baku seluk hamutuk ba ataka seluk lahatene se, komunidade ka imi nia maluk PNTL rasik ka se deit ida ne’e laloos, ha’u husu ba imi hotu atu halakon atitude ida ne’e no mantein imi nia komportamentu di’ak iha imi nia servisu laran,” tenik Hornay.

Iha fatin hanesan, Komandante Unidade Espesial Polisia Superintendente Xefe Afonso dos Santos hateten Komandante UEP nia servisu mak atu forma ema sai professional, disiplina no hatudu nia kapasidade hodi respeitu ba komunidade, membru sé de’it mak sala infrasaun disiplinar iha PNTL no komete krime todan sei prosesa tuir Kodigu Penal no Tribunal mak julga.

“Unidade Espesial Polisia ne’ebe PNTL harii ho misaun espesifiku ne’ebe hakerek iha artigu 26 lei organika PNTL iha alinea 1 hateten katak unidade ne’e hanesan unidade rezerva ida ne’ebe maka Komandante Jeral maka komanda, signifika katak komando Unidade Espesial nia deslokasaun nia servisu no atendementu servisu tenke ho ordem komandante jeral ba komandante Unidade,” afirma Komandante UEP Afonso.

Sup. Xefe Afonso hatutan, UEP iha membru kuaze na’in 700 ho sub unidade tolu (3) Batalaun Ordem Publika (BOP), Compania Operasaun Espesial (COE) no Corpo Seguransa Pessoal (CSP), no pelotaun Apoiu de Servisu ne’ebe kompostu husi BOP iha kompania Alfa no Charlie iha Dili, Bravo iha Baucau no Delta iha Bobonaro. Compania Operasaun Espesial (COE) nia membru labele liu na’in 100 tamba nia servisu atu atende risku boot kontra terorista no revem, CSP haree ba alta entidade se eis titulares aumenta entaun membru CSP mos aumenta.

Iha futuru UEP sei kria tan kompania Cinoteknika (anjing pelacak), no iha tempu badak sei haruka membru sira ba eskola iha Portugal durante tinan 4 ka 5 no presija kria mos kondisaun, orsamentu antes estabelese kompania Cinotekniaka, aliende ne’e sei kria tan Kompania Seguransa Onra e Estadu hodi destaka ba iha Palasiu Governu no fatin sensitivu iha Kapital Dili. Média PNTL.