Reforma membru PNTL, hein desijaun Governu

20150818-_MG_9648

Dili– Membru Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) ho idade reforma ne’ebe oras ne’e dadaun hala’o hela knaar iha institusaun seguransa ne’e hein hela desijaun husi Governu liu husi kriasaun Lei Reforma.

Bainhira Governu kria ona Lei Reforma mak Instituisaun PNTL hahú identifika idade reforma ne’ebe mak hatuur iha lei.

“Lei maka iha poder atu desidi idade reforma no kriterius hotu ne’ebe mak iha. Membrus PNTL ho idade reforma ne’ebe oras ne’e dadaun sei ativu hodi hala’o sira nia servisu iha instituisaun seguransa ne’e hein hela lei ne’e sai no sira prontu atu ba deskansa,” afirma Komandante Jerál Polisia Nasional Timor-Leste Komisariu Julio da Costa Hornay ba jornalista sira iha nia kna’ar fatin Kuartel Jerál PNTL, Caicoli-Dili, loron Sesta (18/09).

Molok ne’e levantamentu dadus PNTL identifika ona katak membrus PNTL ho idade reforma hamutuk na’in 200 resin. Média PNTL.

PNTL husu komunidade nia apoiu informasaun ba kilat ne’ebe lakon

GC_glock19k

Dili– Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) husu ba komunidade sira nia apoiu atu fo informasaun ba polisia bainhira hatene, rona no haree membru familia ou ema ne’ebe kaer kilat ilegal.

Komandante Jeral Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) Komisariu Julio da Costa Hornay ba jornalista sira iha Sesta (18/09) hateten ami husu nafatin apoiu husi komunidade atu bele fo apoiu informasaun nune’e PNTL bele rekolla no asegura kilat ne’ebe maka pertense ba instituisaun seguransa ne’e.

Karik ema ruma iha informasaun no hatene iha membru familia balu maka subar, kaer ou rai hela kilat iha sira nia uma membru familia ou vizinu ruma haree bele informa ba instituisaun PNTL.

Nia mos husu ba ema ruma ne’ebe sei kaer ou rai hela kilat iha uma tenke entrega voluntairamente nune’e bele prevene asidente ruma ne’ebe bele akontese iha familia laran ou iha komunidade nia le’et no hamosu perigu ba ema barak nia vida.

Ami presija apoiu husi komunidade no ema hotu atu bele koopera, tamba polisia mesak deit seidauk bele halo buat barak, Polisia la’os Maromak atu hatene se mak lori ida ne’e, tanba ne’e presija apoiu husi komunidade inklui jornalista sira,” afirma Komisariu Hornay.

Sasan kro’at ne’e povu nian tenke tau iha fatin ne’ebe loos no instituisaun kompetente maka bele kaer nune’e uza tuir regras tamba se ema ida-idak hakarak kaer nia sei sente la seguru tanba ne’e tenke hanoin pozitivu.

“Sidadaun ida hakarak moris paz no hakmatek maka tenke entrega sasan meik no kroat ba autoridade ne’ebe mak iha kompetensia atu uza, presija kontribuisaun” apela Hornay. Média PNTL.

PNTL aprezenta ona orsamentu adisional ba sosa Roo 5

20140606-_MG_3402

Dili– Atu proteje no kontrola riku soin no rekursu iha Tasi Timor mak Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) aumenta osan adisional hamutuk $ miloens 2 hodi sosa tan Roo MV 5 ba Unidade Polisia Marítima.

“Liu husi enkontru semanal ne’e, PNTL deskuti no finalija ona hodi aprezenta karta adisional ba Primeru Ministru atu bele konsidera tamba osan ne’ebe ami koloka lato’o entaun ami tau adisional ba PM ho Komisaun Revizaun Orsamentu hodi bele haree razaun tamba sa maka ami presiza atu hadi’a no sosa ro’o,” informa Komandante Jerál PNTL Komisariu Julio da Costa Hornay Sesta ba jornalista sira iha nia kna’ar fatin Kuartel Jeral PNTL, Caicoli-Dili, loron Sesta (18/09).

Pedidu orsamentu adisional hamutuk $miloens 2 hodi sosa tan Roo MV 5 atu koloka tan iha área kosteira parte Leste, Rai klaran, parte Viqueque, Suai no Oe-cuse nune’e Unidade Polisia Maritima bele uja hodi patrulla selae difisil tebes.

Durante ne’e roo patrulla sira aat hotu ona, tamba ne’e UPM difisil atu kontrola kosteira maritima tamba iha deit roo MV ho Luzitania, maibe roo Luzitania nia kondisaun ladun di’ak nune’e labele obriga atu tama to’o tasi klaran, tamba ne’e ami tau iha programa adisional atu governu bele konsidera. Média PNTL.

Peskador Indonezia 58 hetan Livre

TMR_Kmd UPM Lino SaldanhaKmd UPM Lino Saldanha22

Dili-Peskador Indonezia na’in 58 ne’ebe hetan kapturasaun husi forsa naval, iha fulan Agostu liuba, hetan ona despaixu “libertasaun” husi Ministeriu Publiku hodi entrega fali ba embaixada Indonezia nian.

Sidadaun husi tasi sorin ne’e, la konsege identifika sira nia salan. Ne’e duni iha loron 17 Setembru, Ministeriu Publiku haruka despaxu atu entrega fali ba parte Indonezia nian.

Komandante Unidade Polisia Maritima (UPM), Superintendente Lino Saldanha hateten, tuir prosesu ne’ebe iha, sira ne’e tama mai área Timor nian la’os ho interese, maibe kondisaun klima ondas tasi nian mak baku roo ne’e hodi tama mai tasi Timor.

“Parte embaixada Indonezia nian akompaña sidadaun na’in 58 ne’e fila ba sira nia hela fatin,” dehan nia iha Kuartel Jeral PNTL Kaikoli, Sesta (18/9).

Tuir nia parte Timor-Leste mos labele prende ema sira ne’e kleur, haree ba relasaun bilateral nasaun rua ne’e nian hodi bele metin nafatin. Tanba dalaruma Timoroan mos tama ema nia área ema atende ho di’ak. (Fontes: INDEPENDENTE, 21 Setembru 2015).

Sidadaun Estranjeiru sai membru PNTL, ne’e rekruta iha tempu UNTAET

20150818-_MG_9648

Dili– Membru Polisia ativu husi Unidade Task Force Sarjentu Yeri Mina Belo ne’ebe tuir ezame sai sidadaun Timor iha loron 15 Setembru foin lalais ne’e, rekruta iha tempu tranzisaun UNTAET tinan 2000/2001.

Rekrutamentu ne’ebe mak hala’o iha tempu ne’eba bazeia ba rejolusaun UNTAET, Reg/UNTAET/1/1999, kona-ba administrasaun tranzitoriu ne’ebe mak ONU lidera, no kompeténsia admistrativu iha ONU nia liman, nune’e ONU mak halo rekrutamentu ba PNTL iha momentu ne’eba.

“Bazeia ba kompetensia ONU nian iha tempu ne’eba mak membrus PNTL tomak inklui ha’u sai sujeitu ba prosesu rekrutamentu hodi partisipa iha rekrutamentu ne’e,” esplika Komandante Jeral PNTL Komisariu Julio da Costa Hornay ba jornalista sira liu husi konferensia imprensa ne’ebe hala’o iha ninia kna’ar fatin Kuartel Jerál PNTL, Caicoli-Dili, loron Sesta (18/09/15).

Komisariu Julio hatutan, kestaun membru PNTL ativu ne’ebe tuir ezame atu sai sidadaun Timor oan ne’e kompetensia governu nian, no saida mak governu sei halo, tamba ne’e la’os kompetensia PNTL nian, governu maka tenke buka tamba saida mak ONU simu sira partisipa iha rekrutamentu iha tempu ONU nian, razaun saida tenke buka.

Entertantu membru PNTL ne’ebe foin lalais tuir ezame atu sai sidadaun Timor ne’e oras ne’e dadaun sei ativu hala’o nia knaar.

Hornay tenik tan, PNTL hala’o rekrutamentu ba kandidatu polisia foin hala’o iha tinan 2011 ne’ebe Sekretariu Estadu Seguransa (SES) ho Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) mak organiza, bazeia ba Diploma Ministerial No. 2/2011 katak se maka atu kompete iha rekrutamentu primeiru kriteria mak nia tenke sidadaun Timor oan. Média PNTL.

LBF Diskunfia Distribui Droga iha Jardim Motael

Ilustrasaun

Dili– Tribunal Dili, Kuarta (17/09) horseik hala’o primeru interogatoriu ba arguidu ho inisial LBF ne’ebe intelizensia F-FDTL kaptura iha jardim Motael hodi entrega ba Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Departamentu Servisu Investigasaun Kriminal Nasional (SIKN) tamba diskunfia arguidu iha kalan (13/09) hala’o distribui droga iha fatin refere.

Tuir informasaun ne’ebe diariu ne’e asesu husi fonte polisia katak altura ne’ebe sira diskunfia arguidu konsumu no distribuidor droga, tan ne’e sira ho meius seluk tenta to’o iha 13 Setembru kalan kaptura duni arguidu ho evidensia droga marka ganza.

Ba Timor Post hafoin primeru interogatoriu defensor publiku ba arguidu LBF, Estaquio Guterres informa katak nia kliente hetan akuzasaun husi Ministeriu Publiku (MP) katak involve diretamente iha droga.

Tipu droga ne’ebe MP akuza ba nia kliente utiliza droga ho tipu ganza maibe nia kliente rasik iha sala audensia deklara ba tribunal katak nia durante ne’e nein konsumi droga.

“Ha’u nia kliente ema gosta hadomi natureza. Ho ne’e nia la’o pasiar ba Ainaro, to’o dalan klaran viatura nia lori falla entaun nia para. Iha postu administrativu Maubise, nune’e nia hetan ganza refere nia ku’u tanba dalaruma nia kliente fuma tabaku joker,” informa defensor publiku ne’e ba Timor Post hafoin interogatoriu.

Eis Prokurador Baucau ne’e katak nia kliente haree husi televizaun katak ganza ne’e tahan hotu, mais aifunan ne’ebe nia ku’u iha Maubisse tahan sanak tolu, tan ne’e polisia kaptura lori mai Ministeriu Publiku investiga dehan aifunan nia kliente lori ne’e droga ho tipu ganza.

Estaquio haktuir lori mai Dili, nia kliente konsumi duni ho tabaku joker, maibe halo kliente mear, nia husik la konsumi, maibe ikus nia hetan tentativu husi servisu intelijensia hodi telfone ba nia kliente katak hakarak sosa ganza ne’e nune’e ikus nia kliente fa’an duni ho valor osan seratus resin ba intelijensia, kaer kedan lori nia ba detein iha sela polisia.

“Tan ne’e MP akuza ha’u nia kliente ho lei droga Indonezia numeru 22/1997, hodi aplika prijaun preventive ba arguidu,” nia tenik.

Maibe husi defeza nia haree akuzasaun hirak ne’e laiha fundamentu ho provas forte hodi kondena nia kliente ba prizaun preventiva.

“Tan ne’e ha’u husu absolve ha’u nia kliente bazeia ba Kodigu prosesu penal artigu 183 tamba arguidu rasik konfesa klaramente la konsumi, maibe agora dadaun rezultadu husi interogatoriu seidauk iha, tan n’e adia ba ohin tuku 10:00 OTL hodi rona rezultadu interogatoriu,” nia esplika.

Audensia julgamentu prezidi husi juis estajiariu Samuel Paicheco, MP reprezenta husi Prokurador Reinato Bere Nahak, arguido hetan asistensia legal husi Defensor Publiku Estaquio Guterres. (Fontes: Timor Post, Sesta 18 Setembru 2015).

Setembru POLTRAS Rejistu asidente Trafiku 31

JDS_JR_Tranzitu Nasional fo Formasaun ba Tranzitu MunisipiuJR_Tranzitu Nasional fo Formasaun ba Tranzitu Munisipiu1

Dili- Komandante Interinu Polisia Tranzitu Nasional (Poltraz) Nasional, Inspetur Xefe Valente Soares da Silva relata, iha semana kotuk hahu husi loron 7-10 Setembru, asidente ne’ebe mak akontese iha territoriu laran tomak hamutuk 31 mak hanesan kanek kmaan 26 no kanek todan 9 no mate 1.

“Ha’u hakarak relata katak husi Munisipiu Dili hamutuk 13, Baucau 5, Viqueque 3, Bobonaro ho Liquisa 2 deit no restante ida de’it, no balun laiha liu mak Munisipiu Lautem,” haktuir Valente ba jornalista sira iha nia knaar fatin, Kaikoli (17/09).

Nia hatutan mate ne’e akontese iha loron 8 lokraik iha Institute of Bussines (IOB) Pantai Kelapa nia oin tamba soke malu iha dia 7 lokraik no vitima refere lori ba Ospital no mate iha dia 8. Ida ne’e akontese entre motorizada ho labarik ne’ebe mak korta dalan.

Nia informa liutan katak kronolojia lolos husi akontesimentu ne’e seidauk entrega maibe tuir informasaun mak to’o uluk ba POLTRAS mak hatete katak labarik ne’e lao ho nia bin la kaer nia liman hodi ultrapassa no labarik ne’e atravesa derepente, tamba ne’e soke husi motorizada ne’e. Labarik ne’e tinan lima (5).

“Ita seidauk simu nia kronolojia loloos maibe tuir informasaun ne’ebe mak hetan katak labarik ne’e la’o ho nia bin mak atravesa derepente mak motor ne’e soke,” dehan Valente.

Entretantu, nia dehan, parte tránzitu mos koloka nia membru hamutuk na’in 10 hodi akompaña programa Tour de Timor, ne’ebe involve husi motorizada 3 no Land Rover 1. Husi motorizada 3 ne’e atu kontrola siklista sira karik hetan asidente iha ai laran tuan, no Land Rover ne’e atu prepara hodi loke dalan. (Fontes: Timor Post, Sesta 18 Setembru 2015).

EUA entrega Radio Komunikasaun 65 ba Polisia Komunitaria

Dili– Governu Amerikanu liu husi ninia Embaixada Estadus Unidus da Amérika (EUA) iha Timor-Leste tuir planu sei oferese Radio Komunikasaun hamutuk 65 (neen nulu resin lima) ba Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) Departamentu Polisia Komunitariu hodi fasilita di’ak liu tan servisu Ofisial Polisia Suku (OPS).

Adjuntu Xefe Misaun Embaixada Estadus Unidus Amérika iha Timor Leste, Katherine Dueholm hateten Estadus Unidus Amérika haksolok atu kontinua ninia apoiu direitu ba programa kapasitasaun no servisu PNTL ninian nu’udar buat ne’ebé mak Estadus Unidus Amérika halo nanis kedas ona liu husi projetu ida ne’e, hahu husi tinan 2012 liu ba.

“Estadus Unidus nia programa “Apoia Polisia, Sustenta Dame” maka programa miliaun dolar $11 ne’ebe implementa iha area oi-oin hodi hadia seguransa no estabilidade iha Timor-Leste. Doasaun ida ne’e maka produtu ida husi esforsu rua iha programa ida ne’e nia laran ne’ebé mai hamutuk hodi apoia PNTL nia Departamentu Polisia Komunitaria ho komunikasaun ne’ebe sira presiza,” afirma Katherine Dueholm iha serimonia entrega radio komunikasaun ba Polisia Komunitaria ne’ebe hala’o iha Salaun Konferénsia Kuartel Jeral PNTL Caicoli-Dili, loron Kinta (17/09/2015).

USAID nia projetu Polisia Komunitaria, implenta liu husi Fundasaun Asia, identifika ona katak OPS ida-idak presiza radio, no Konseleiru Senior Polisia-Logístika husi Governu Estadus Unidus, fasilita ona akizisaun ba radio sira ne’e.

“Ohin Polisia Komunitaria simu tan apoiu balun husi Embaxada EUA liu husi governu Amerikanu ne’ebe entrega radio komunikasaun hamutuk 65 ba OPS sira, nune’e bele fasilita no responde ba difikuldade ne’ebe mak OPS sira hasoru iha baze,” afirma Xefe Departamentu Polisia Komunitaria Nasional, Superintendente Assistente Boavida Ribeiro.

Boavida hatutan, apoiu ne’e fó bazeia ba parseru sira nia observasaun durante ne’e katak nesesidade PNTL liu-liu kona-ba komunikasaun ba Polisia Komunitaria, OPS sira presiza tebes radio komunikasaun atu nune’e bele halo komunikasaun bainhira sira halo servisu iha baze.

Durante ne’e Polisia Komunitaria servisu hamutuk ho parseiru barak no suporta ida ne’e nudar rezultadu diskusaun nivel parseria nian hodi fahe informasaun ba malu liu-liu iha área seguransa nian, tamba sira haree katak seguransa ne’e área ne’ebe mak importante tebes.

Instituisaun PNTL iha avansu no mudansa boot, liu-liu iha área Polisiamentu Komunitaria ne’ebe mak koloka ona membru sira iha kada suku, tamba ne’e sira apar ho programa no problema ne’ebe mak Polisia Komunitaria infrenta nune’e ho vontade sira oferese meius ne’ebe mak presiza.

Iha okaziaun ne’e Segundu Komandante Jeral PNTL Komisariu Faustino da Costa husu ba OPS sira atu utiliza radio ne’e ho diak atu fasilita no kanaliza informasaun. Uza radio ne’e ho kuidadu no ho responsabilidade atu radio ida ne’e tuir nia dalan no bele fo benefisiu di’ak liu tan ba meius komunikasaun ne’ebe mak durante ne’e sai obstakulu ba PNTL bainhira halao kna’ar.

“agradese ba Embaixada EUA liu husi nia reprezentante Katherine Dueholm, hein katak apoiu ne’e laos ninin no rohan ba apoiu maibe Estadus Unidus sei nafatin tulun no hein katak nia rejultadu pojitivu hodi garantia seguransa ba povu atu hala’o movimentu livre no seguru.”

Tuir planu, membru OPS ida hetan radio komunikasaun ida, maibe doador sira mos iha kbi’it limitadu tamba ne’e radio komunikasaun 65 ne’ebe sira fó apoiu sei oferese ba OPS sira ne’ebe iha liu área rural ka suku ne’ebe izoladu liu nomos ba Postu Administrativu sira husi kada Munisípiu.

Serimonia entrega Radio Komunikasaun ne’e dirizi husi Segundu Komandante Jerál PNTL, reprezentante EUA iha Timor Leste, Xefe Departamentu Polisia Komunitaria Nasional, reprezentante Ofisial Polisia Suku husi kada Munisípiu no membru PNTL sira seluk. Média PNTL.

Treinamentu Konjunta F-FDTL ho PNTL sei hala’o iha 2016

F-FDTLDili– Falintil-Forsa Defesa Timor-Leste (F-FDTL) ho Polisia Nasional Timor-leste (PNTL) planeia realiza treinamentu konjuntu iha tinan 2016.

Vice Xefe Estado Maior General F-FDTL, Brigadeiru Jeral Filomeno Paixão dehan, treinamentu konjunta F-FDTL ho PNTL governu konkorda no planu ona ba tinan oin.

“Tinan oin tenke hala’o treinamentu konjuntu tamba iha lei seguransa nasional hateten katak instituisaun rua ne’e tenke atua situasaun urjente ne’ebe mosu no estraga estabilidade seguransa Timor-Leste nian,” tenik Paixão iha Palasiu Presidensial horisehik.

Nia afirma presija iha treinamentu konjuntu tamba durante ne’e treinamentu F-FDTL no PNTL lahanesan, no militar nia doutrina lahanesan ho polisia.

“Ami hanoin tenke iha doutrina ida para depois treina hamutuk para ami bele toman malu,” dehan nia.

Nia akresenta treinamentu ne’e governu mos apoiu ona ho orsamentu atu bele realiza. (Fontes: Jornal Independente Edisaun 17 Setembru 2015).

Migrasaun Prontu Servisu iha Autoridade Marítima

2013_11_18_Foto Treino UPM 127

Dili– Lideransa Timor-Leste nian iha planu atu harii autoridade Marítima Nasional Servisu migrasaun nune’e bele kontribui servisu ba dezenvolvimentu nasaun nian.

Adjuntu Diretor Servisu Migrasaun, Inspector Xefe Ricardo Moniz Pade dehan, Servisu migrasaun sempre prontu kuandu estadu no governu fo fiar Migrasaun atu tama mos iha instituisaun ida ne’e.

“Hau hanoin ami sempre prontu hela deit iha kualker tempu, tanba ne’e ba nesesidade ita nia nasaun nian,” dehan Ricardo ba jornalista sira iha nia kna’ar fatin Vila-Verde, Kuarta (16/09).

Nia hatutan ba interese nasional, Migrasaun laiha duvidas atu hola parte iha Autoridade Maritima Nasional nian.

Antes ne’e Komandante Unidade Polisia Maritima (UPM), superintendenti Lino Saldanha dehan, atu harii autoridade Maritima Nasional ne’e presiza fo atensaun ba lejitimidade institusional.

“Ha’u ko’alia ida ne’e husi Instituisaun Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) maibe nuudar komandante UPM nian karik iha futuru ita nia lider sira hakarak harii Autoridade Maritima. Importante mak ita tenke fo atensaun ba lejitimdade ho instituisionais, instituisaun ne’ebe maka ho ida-idak nia lei oinsa maka ita atu tau hamutuk sai Autoridade Maritima. Ida ne’e maka presiza tau atensaun husi lider sira,” dehan Lino ba jornalista sira iha Seonal, Tersa (15/09).

Nia esplika liutan katak, kestaun operasional ba UPM ne’e laiha problema tamba UPM halo servisu tuir lei ne’ebe maka oras ne’e ezisti hela hanesan baibain hodi kontrola area 12 milas nomos kontrola área ne’ebe mak sai hanesan ameasa ba soberania nasaun nian.

“Ba ami laiha problema ami UPM servisu tuir lei ne’ebe mak vigora ona iha ita nia nasaun. Ami nia servisu maka kontrola ita nia Tasi no nasaun husi ameasa ba ita nia soberania,” Lino esplika.

Nia hatutan ba futuru maka desijaun husi lider sira hakarak harii Autoridade Maritima Nasional tau hamutuk unidade hotu para sai ida deit. Ba UPM laiha problema maibe kestaun maka lejitimidade institusional katak tenke muda lei lubuk ida.

Se tau hamutuk deit la afeta ba kna’ar no funsaun ida-idak nian ka oinsa ne’e maka UPM nia prekupasaun.

“Ami nia karakter ne’e sivil. Natureza ami nian ne’e militar servisu hamutuk ho parte ne’ebe mak karakter ho natureza militar oinsa maka ita bele iha intendimentu servisu babain nian.

Ida ne’e maka ami nia prekupasaun laos UPM ho Naval deit, maibe tenke haree mos Alfandega, Karantina no Migrasaun nian. Parte sira ne’e hotu ita tenke haree sira nia lejitimidade servisu ida-idak nian katak sira ida-idak halao servisu tuir sira nia funsaun,” Lino informa. (Fontes: Jornal Timor Post Edisaun 17 Setembru 2015).