Komandante Jerál hakbesik-an ba membru sira

IMG_5742

Komandante Jerál Polísia Nasionál Timor-Leste, Komisáriu Júlio da Costa Hornay, hakbesik an ba Komandu Munisípiu inklui eskuadra sira iha Munisipiu 13 (sanulu resin tolu) hodi haree servisu membru PNTL sira nian iha terreinu.

Atividade vizita ba membru sira ne’e hala’o relasiona ba programa 100 dias (loron atus ida) Komandante Jerál nian hafoin simu tomada de posse husi Primeiru Ministru Dr. Rui Maria de Araujo iha Aniversáriu Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) ba dala XV iha Akademia Polisia loron 27 Marsu 2015.

Liu husi vizita ne’e, Komandante Jerál Komisáriu Julio da Costa Hornay rona direta preokupasaun nomos haree direta kondisaun servisu membru sira nian iha baze.

“Hau mai iha ne’e atu haree ha’u nia membru sira iha terreinu                                                                                                                                                                                                                                                  liu-liu iha munisipiu nomos eskuadra sira, ha’u tenke hakbesik-an hodi hato’o mensajen komando nian ba sira, atu nune’e bainhira sira halo atuasaun ruma tenke tuir lei no ordem, labele hatudu atitude ne’ebe ladiak hodi hamosu preokupasaun husi komunidade sira,” informa Komisáriu Julio Hornay.

Komandante Jerál akrsenta katak, atitude ne’ebe membru PNTL sira hatudu iha terreinu, bainhira halo sala publiku la’os temi membru sé mak halo sala maibe temi em jeral Insituisaun PNTL nia naran, tamba ne’e husu ba membru sira hotu atu hatudu atitude ne’ebe mak diak, ho profesionalizmu.

Iha parte seluk, Komisáriu Julio Hornay husu ba membru PNTL sira, tenke servisu ho loialidade no disiplina no tenke kuidadu ba fasilidade ne’ebe mak Governu oferese mai PNTL hanesan karreta no motorizada inklui uma (kazerna), tamba governu laos tinan-tinan atu fo azudu nafatin maibe liu husi periodu.

Komandante Jerál rekoñese katak, membru PNTL sira iha eskuadra balun mak hala’o servisu ho la’o ain, tamba la iha transporte hanesan karreta no motorizada, maibe Komisariu fo korazen nafatin hodi fo motivasaun ba membru sira atu nune’e bele hala’o servisu ho fuan ho laran.

Iha Vizita ne’e, membru PNTL balun hato’o lamentasaun kona-ba fasilidade polisia nian ba Komandante Jerál, tamba durante ne’e iha eskuadra balun laiha fasilidade ne’ebe sufisiente hodi apoiu ba sira nia servisu iha baze.

Hatan ba kestaun ne’e, Komisariu Júlio Hornay fo korazen nafatin ba sira katak PNTL iha difikuldade barak maibe agora iha mudansa boot, kompara ho salariu inisiu PNTL hahu to’o agora, iha diferensia boot teb-tebes ba saláriu.

“Ha’u husu ba ita boot sira katak servisu ho fuan ho laran, labele hanoin katak iha limitasaun ba ida ne’e, maibe meius seluk mak bele halo, lian Indonezia katak, tiada rotan akar pun jadi,” Komisariu fo hanoin.

Entertantu, vizita Komandante Jerál ne’e hala’o hahú husi Munisípiu Dili, Lautem,Viqueque, Manufahi, Ainaro, Aileu, Baucau, Covalima.

Iha vizita ne’e, Komandante Jerál hala’o enkontru ho Komandante PNTL Munisipiu no eskuadra sira nomos veteranus balun hodi koalia kona-ba servisu polisia nian ho komunidade sira iha baze.

Eis Komandante Centru Formasaun ba Polisia ne’e husu ba Komandante Munisipiu no eskuadra sira atu derizi membru sira molok ba hala’o servisu iha terrenu atu nune’e membru sira labele hases husi ordem no fasil atu kontrola.

Iha parte seluk Júlio Hornay preokupa mos ho kazerna ne’ebe iha Munisipiu balun seidauk remata no laiha fasilidade, hanesan iha Postu Administrativu Natarbora Munisipiu Manatuto no Munisipiu Aileu, tamba ne’e husu ba Kompañia ne’ebe kaer obra ne’e atu finaliza lalais no halo kompletu fasilidade kazerna nian atu nune’e membru sira bele hela hodi hala’o servisu. Média PNTL.

 

Estasionamentu veíkulu ho liña “Indiana”

 

Relasiona ho engarrafamentu transporte ne’ebe sempre akontese iha sidade Díli, liu-liu iha Loja no Edifísu ne’ebe besik estrada públika, mak iha VI Governu Konstitusional husi Ministériu Obras Públika, Transporte no Komunikasaun (MOPTK) liu husi programa 100 dias (loron atus ida) Vice Ministru MOPTK nian, hatun despaixu ho Nú. 02/III/2015/GVMOPTC/MOPTC kona ba fiskalizasaun no Estasionamentu veíkulu ba Instituisaun Polísia Nasional Timor Leste (PNTL) liu-liu Departamentu Tránzitu Nasionál hodi ezekuta despaixu refere ba kondutor karreta sira ne’ebe uza Estrada públiku.

Iha despaixu ne’e, Vice Ministru OPTK fó autorizasaun ba Polisia Tránzitu atu fahe informasaun ba publiku liu-liu kondutor sira ne’ebe lori karreta Estadu, Privadu nomos transporte publiku atu kumpri despaixu ne’e, bainhira parkir karreta iha estrada ninin tenke ho aliñamentu (karreta nia oin ba loos, labele para hanesan uluk).

Relasiona ne’e, polisia tránzitu fahe ona informasaun ba publiku iha sidade Dili, liu-liu iha fatin hirak ne’ebe mak durante ne’e hamosu engarrafamentu bebeik.

“Kampaña estasionamentu ba veíkulu ne’e, ami hetan despaixu husi Vice OPTK atu fo avizu ba publiku liu-liu kondutor sira ne’ebe lori karreta atu bainhira para karreta iha Estrada ninin, tenke para loos, labele para hanesan uluk tamba taka dalan ba karreta ka veíkulu seluk hodi hamosu engarrafamentu,” afirma Xefe Dep. Tránzitu Nasionál Interinu, Inspt. Xefe Valente Soares da Silva.

Tuir Inspt. Xefe Valente nia haree durante ne’e, engarrafamentu akontese tamba seidauk iha regulamentu ida hodi regula veíkulu sira hodi para ho di’ak, maibe hafoin despaizu ne’e iha no fahe ona avizu ba publiku, agora bele iha ona mudansa maske kondutor barak mak seidauk rona informasaun ne’e.

Avizu ka informasaun ne’e, ekipa polisia tranzitu mak tun direita ba iha terreinu hodi fo informasaun ba kondutor sira bainhira parkir sala. Kampaña ne’e foin mak hala’o iha Dili deit tamba Díli nuudar sidade ida ne’ebe baibain hamosu engarrafamentu.

Karik utentes veíkulu liu-liu kareta ne’ebe mak para karreta latuir regra ne’ebe mak iha, polisia tranzitu sei fo auto infrasaun hodi fo sansaun ba kondutor ne’ebe lori karreta refere.

Iha parte seluk, ba fatin parkir karreta ne’ebe mak iha fatin balun seidauk iha, Governu sei haree hodi rezolve.

“Bazeia ba despaixu husi Vice Ministru Obras Públika, Transporte no Komunikasaun katak, ba utentes transporte públiku tomak atu halo estasionamentu ba veíkulu ho liña Indiana, ka aliñamentu ho loos liu-liu iha lojas no edifísiu sira nia oin ne’ebe besik estrada públika, karik la halo tuir mak sei hetan sansaun,” apela Xefe Dep. Tránzitu no Rodoviária Interinu, Insp. Xefe Valente Soares. Média PNTL.

 

 

 

 

Dignidade Umana mak Aas liu buat hotu

Dili- Liafuan ne’e hato’o husi Komandante Jerál PNTL, Komisáriu Júlio Hornay bainhira enserra ba Segundu Konferénsia Jéneru PNTL ne’ebe organiza husi Seksaun Jéneru PNTL no servisu hamutuk parseiru dezenvolvimentu TLPDP (Timor Leste Police Development Program) iha Centru Formasaun Polísia Comoro-Dili, loron Sesta (19/06/2015).

“Atu familia uma laran harmonia nomos susesu iha karreira, tenke tau aas diginidade no respeita malu, tamba karik la respeita malu no la fó importánsia ba ita nia dignidade, mak buat hotu ne’ebe ita hala’o iha familia nomos iha servisu sei laiha valor,” afirma Komisáriu Júlio Hornay.

No husu ba maluk feto sira, labele haree deit ba servisu maibe tenke haree mos ba familia, nune’e mos ba mane sira tenke fo apoiu mos ba feto ka ita nia feen sira nia kareira, tamba servisu atu lao di’ak no susesu, sempre hetan apoiu husi familia.

Iha parte seluk, Primeira Dama Isabel Ferreira husu ba polisia feto sira atu labele haree deit ba pozisaun no deviza, maibe haree mos ba familia uma laran, tamba familia mak sai xave importante ba susesu kareira nian.

Tamba tuir Primeira Dama nia haree, durante ne’e iha familia barak mak divorsiu no abandona oan sira, to’o ikus oan sira mak sai vitima tamba taka dalan ba labarik sira nia futuru.

Liga mos ba kazu violénsia domestika ne’ebe akontese bebeik, ida ne’e familia nia fé no respeita malu mak menus, bainhira familia ida-idak tau iha konsiensia katak familia importante, tenke respeita malu, fiar malu no hadomi malu. Média PNTL.

 

 

 

 

 

 

 

PNTL hala’o Konferénsia Jéneru ba daruak

Dli- Feto Polisia Nasional Timor Leste husi Munisipiu 13 hamutuk ho Komando Jeral hala’o Konferensia Jéneru ba daruak durante loron 3 hahú husi loron 17-19 Juñu 2015, iha Akademia Polisia Comoro- Dili.

Iha II konferensia ne’e ho nia objetivu atu haree liu ba progressu no dezafiun ne’ebe durante ne’e Feto PNTL sira hasoru iha terreinu, hafoin hala’o I konfrenesia ne’ebe hala’o ona iha fulan hirak liu ba.

Iha abertura ba konferensia loke ofisial husi II Komandante Jerál PNTL, Komisáriu Faustino da Costa no Diretora Jerál  Ministériu Interior hanesan mos Prezidente Grupu Traballu ba Jéneru Gulhermina Soares ne’ebe akompaña mos husi Espoza Embaxador Australia, Komandante TLPDP, no Komandante Interinu Centru Formasaun ba Polisia.

“Husu ba ita boot sira ne’ebe realiza tan II konferensia ne’e atu haree fila fali rezultadu implementasaun husi 10 Konferensia ne’ebe hala’o ona, fahe informasaun ba malu hodi halo avalaisaun atu nune’e bele dezenvolve liu tan servisu polisia nian iha terreinu,” informa Segundu Komandante Jerál PNTL Komisariu Faustino da Costa.

Iha fatin hanesan, reprezentante Ministru Interior Guilhermina Ribeiro hateten, nuudar Prezidente Grupu Traballu Jéneru nian husu ba feto PNTL sira atu haka’as-an hodi hala’o servisu nafatin liu-liu hakbesik-an ba komunidade iha área rural hodi dezimina informasaun kona ba violénsia doméstika nian, atu nune’e bele redúz númeru violénsia doméstika ne’ebe sempre akontese iha Timor Leste.

Tuir Komandante TLPDP, Detective Supt. Polisia Dave Allen hateten sira orgullu sai parseiru ho PNTL liu-liu Jéneru PNTL hodi bele dezenvolve liu tan programa planu asaun Jeneru PNTL nian ne’ebe hala’o ona.

Iha parte seluk, Sekretaria Estadu ba Feto Veneranda Lemos hateten, SEM sei halo diálogu ho Ministru Interior, no Komandante Jeral PNTL hodi koalia kona-ba atu fó formasaun ba feto PNTL sira iha área lideransa, língua, koalia iha públiku (public speaking), atu nune’e feto PNTL mos bele sai lideransa no bele foti desizaun.

Entertantu, iha enseramentu ba konferensia ne’e, Komandante Jerál PNTL, Komisáriu Júlio da Costa Hornay hateten, husu ba maluk feto PNTL sra atu kumpri nafatin misaun, no servisu ho sakrifisiu atu bele asegura paz no estabilidade iha rai laran, maske sei hasoru difikuldade barak liu-liu ba fasilidade maibe, preokupasaun hirak ne’e  sei rezolve neneik.

Tamba feto mos iha kapasidade hodi apoiu ba servisu, ho nune’e tenke aproveita oportunidade ne’ebe komandante ka Xefe sira fó ba ita boot sira, hodi bele hetan esperiénsia ruma bainhira tuur iha estrutura ruma, hatene ona ida-idak nia servisu. Média PNTL.

 

PR orgullu ho Mudansa PNTL

Dili- Prezidente Repúblika (PR) Taur Matan Ruak hala’o vizita ba Polísia Nasionál Timor Leste (PNTL) iha kuarta (10/06/2015) iha Kuartel Jerál PNTL, Caicoli-Dili relasiona ba programa vizita ne’ebe mak Prezidente hala’o iha Munisipiu 13 iklui suku sira iha territóriu tomak.
Iha vizita ne’e Prezidente Repúblika sente orgullu ho mudansa ne’ebe mak PNTL hatudu durante ne’e, hodi asegura paz no estabilidade iha rai laran.
“Ha’u kontente haree mudansa boot PNTL nian iha tinan 13 nia laran, liu-liu iha tinan 6 ikus ne’e iha mudansa nebe maka’as, ne’e la’os de’it relatoriu ne’ebe Komandante Jerál informa mai ha’u, maibe liu husi vizita ba suku sira ne’ebe durante ne’e ha’u ba, povu fó avaliasaun ne’ebe di’ak ba dezenvolvimentu PNTL nian, tamba ne’e ha’u enkoraja nafatin PNTL atu bele servisu maka’as liu tan, tamba Povu no Nasaun presija PNTL nia tulun,”informa Prezidente Repúblika Taur Matan Ruak.
Prezidente hatutan, kualker Estadu iha mundu, iha pontu importante 2 mak Estadu hakarak mak hametin paz no estabilidade iha rai laran, no prosperiedade (moris diak) ba povu.
Pontu 2 ne’e sagradu ne’ebe la’os PNTL de’it mak hala’o misaun ne’e, maibe ema hotu liu-liu Ministériu sira ne’ebe relevante tenke servisu hamutuk atu nune’e bele asegura seguransa iha ita nia rai laran hodi fó prosperiedade ba povu.
Se estabilidade no paz laiha mak dezenvolve mos sei laiha, tamba ne’e husu ba PNTL atu servisu di’ak liu tan no tenke preparadu, tamba dezenvolvimentu ba oin, dezafiu no problema mos aumenta.
Iha parte seluk, PR Taur husu ba PNTL atu hametin relasaun diak ho komunidade hodi oinsa PNTL promove polisiamentu komunitária, atu nune’e komunidade sira mos fó sira nia kontribuisaun ba paz no estabilidade.
Nune’e mos PNTL tenke hadi’a servisu polísia tránzitu nian atu bele redúz asidente tráfiku ne’ebe akontese bebeik iha Nasionál nomos iha Munisípiu sira, tamba dala barak asidente tráfiku ne’e sempre hatudu númeru aas, tamba ne’e Prezidente no Nasaun preokupa ba kestaun ne’e.
“Tránzitu sira servisu hamutuk ho joven no univesrsitariu sira, dehan ba sira katak ita nia vida ne’e importante, ne la fa’an no la sosa iha merkadu, tamba Estadu presija ema ne’ebe iha saude di’ak atu bele kontribui ba Estadu, kada fulan estatístika ne’ebe Komandante fó númeru asidente aas, kanek, mate, mate liu fali funu ida, liman ain tohar liu fali tiru malu, ida ne’e mak Prezidente preokupa,” akresenta Prezidente Repúblika. Média PNTL.

OPERASAUN HANITA vs GRUPOS ILEGAIS

Komando Operesaun Konjuto (KOK) existe dala ida tan tamba hare ba atentado Lalu-Lai, Baguia no Movimentos Grupos Ilegais (CRM-CPDRDTL) maka Estado Atraves Diretiva Politika liu husi Rezulusaun do Gov. No.11/2015 dia 9 de Março hodi autoriza Forsa Defeza no Polisia Nasional de Timor- Leste atu bele hala’o Opersaun Konjunto ho karakter militar hodi prevene no halakon grupos Ilegais no re-estbelese fila fali seguransa iha area teritorio Timor laran tomak liu-liu iha ponta leste. Grupo llegal ne’ebe existe no halo atendatu ka perturbasaun orden publiku maka hanesan[1]: Grupos Ilegais (CRM-CPDRDTL) ne’ebe exige liu husi Comunikasaun social hodi husu ba Presidente da Repúblika atu bele suspende Constituisaun RDTL hodi re-instituir Constituisaun de 1975. Nomos exitensia asosiasaun armada, militar, ka pramilitar ne’ebe la iha legitimidades husi Estado.

Haree husi aspeitu Juridico Tuir Constituisaun RDTL Artigo 43. N.o 3 proividu atu Labele iha Asosiasaun Armada, Militar ka para-militar no Organizasaun ne’ebe defende ideia ka dada ema ba Komportamento ho karakter rasista ka Xenófobu ka ne’ebe promove Terorizmo.[2] Signifika katak Kualker se deit maka tama iha asosiasaun armada, militar, ka paramilitar ne’ebe la iha legitimidade husi Estado ne’e krime kontra Estado, tamba refere rekezitus ne’ebe hakerek iha Codigo Penal Artigo 188 katak ema ne’ebe harí Organizasaun ka Asosiasaun, fo apoio, involve ka partisipa Organizasaun ilegal no xefia Organizasaun konsidera hanesan Krime[3].

Relasiona ho situasaun ne’ebe Akontese iha Baucau, iha dia 15 de Janeiro de 2015, Grupos CRM no CPRDTL halo Assalta ba membrus PNTL hodi hadau Pistola Glock 19 rua, Sunu Kareta PNTL nian ida, Hakanek PNTL nain rua iha Saelari-Laga. Grupos CRM no CPRDTL Kontinua halo Assalta ba Membrus PNTL no Presidente Parlamento Nasional. Akontesemento ne’e akontese iha dia 8 de Manço de 2015 ne’ebe resulta membrus PNTL nain hat kanek inklui eskoltu S.E. Presedente Parlamento Nasional, sunu sede Suku, no sunu Komunidade sira nia Kareta. Tan ne’e Orgaun Soberania Kondena atentado ne’e fo amiasas ba orgaun Soberania no Institusaun Estado nian.

Elimina ka deroga tiha Asosiasaun Armada, Militar ka para-militar no Organizasaun ne’ebe iligitimidade resista hodi fo Amiasas paz no estabilidades.Tamba ne’e Konseito ba Operasaun Konjuto nian maka; (1) Aplika forsa ne’ebe proporsional, Legalidade, Akuntabildade, no Nesesidade (2) Operesaun Psikologia, (3) Buska no Revista (4) no Elemina no Neutraliza Apoiantes hodi restora fila fali paz no estabilidade iha Timor laran tomak.[4]

 

Husu ba Autores sira, katak justisa maka dalan los hodi hetan verdade, volensia sei labele resolve Problema. Hakarak buka Verdade tenke kolabora ho Justisa, tamba ema hotu-hotu iha lei nia oin hanesan, Violensia laos solusaun ba Konflito no konsideira hanesan Krime. Husu ba Komunidades sira atu labele fo apoio grupos ilegais sira, tamba se deit maka fo apoio ba organizasaun ilegais, sira partisipa mos krime. Dalan diak ba ita hotu maka kopera ho autoridades Estado hodi garante liberdade, paz no estabilidade. PNTL no F-FDTL maka ita nia forsa ne’ebe Asegura no promove Estado Direito, Estado Demokratiku no Estado Soberania.

Tuir Matenek nain sira haktuir katak “Justisa so bele lao tuir nia dalan kuando ema hotu-hotu kumpri nia regras, ho ida ne’e justisa ne’ebe ema hotu buka sei sai justu”. Tamba ne’e dalan diak ba Grupos Ilegais sira maka tenke kolabora ho Justisa. Ezijensia Grupu MM sei la alkansa, tamba tuir normas iha Constituisaun Repúblika katak Orgaún ne’ebe iha púder atu halo revizaun ba Constituisaun maka Parlamento Nasional.[5] Nune’e mos Orgaún ne’ebe iha poder politika hodi dezolve Parlamento no Governo maka Presidente da Repúblika, tuir rekezitus ne’ebe iha normas legais Constituisaun nian katak Presidente bele dezolve Parlamento no Governo tamba iha krize Institusional grave, ka Parlamento la aprova Orsamentu Estado liu husi 60 dias.[6]

Governo nia demisaun akontese tenke tuir rekezitu sira ne’ebe iha konstituisaun haruka, katak Governo nia demisaun bele akontese wainhira iha Legislasaun foun ka Presidente Repúblika simu pedido husi Premeiro Ministro atu demite ka Premeiro Ministru mate ka hetan imposibilidade fisika permanente ka Guverno hetan Rejeitasaun ba nia programa ba dala rua tuir malu no/ka votu dekonfiansa la hetan aprovasaun[7]. Tamba ne’e defisil atu alkansa objetivo grupo CRN no CPD-RDTL. Diak liu mai kolabora ho justisa atu bele hetan verdade no lia loos.

Ekipa Jurídiku halo Revizaun ba Lei Orgánika PNTL

Dili– Ekipa Jurídiku Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) hamutuk nain 6 (neen) ne’ebe ho nia habilitasaun literária Direitu ka Lei halo revizaun ba Lei Organika PNTL, atu haree ba estrutura balun ne’ebe la responde ona ba operasional iha terreinu, no parte seluk servisu funsionalmente lao ona maibe estrutura seidauk iha seidauk tau iha Lei Organika PNTL.“Uluk PNTL submete ba Sekretariu Estadu Seguransa (SES), maibe bainhira iha mudansa politika husi Governu, agora dadaun PNTL submete fali ba Ministeriu Interior, tamba ne’e mak Komando Jeral PNTL liu husi Komandante Jeral halo despaixu ida hodi estabelese ekipa jurídiku atu halo revizaun ba Lei Organika PNTL nian,” afirma Xefe Ekipa Juridiku PNTL, Inspetor Virgilio Correia ba jornalista sira iha Kuartel Jerál PNTL, hafoin halo aprezentasaun ba revizaun Lei Organika PNTL ba dala rua iha loron Kuarta, (13/05/2015).

Inspetór Virgilio hatutan, parte estrutura no lei ne’ebe ekipa juridiku PNTL halo revizaun mak lei no estrutura balun ne’ebe la responde ona tuir situasaun real, nomos servisu funsionalmente lao ona maibe estrutura no lei seidauk tama iha Lei Organika hanesan Aprovizionamentu ne’ebe uluk iha SES nia okos maibe agora desentralizadu iha PNTL, Relasaun Publika PNTL, Klinika PNTL, no Teknolojia Informátika.

Iha fatin hanesan, Segundu Komandante Jerál PNTL, Komisáriu Faustino da Costa hateten ekipa juridiku PNTL halo Revizaun ba lei organika PNTL atu kompleta ba planu estratejiku PNTL nian 2014-2018 iha área lejislasaun nian, ne’ebe sei halo amandamentu ka iha mudansa ba lei organika refere.

Entertantu revizaun ba lei organika refere, ekipa juridiku PNTL halo aprezentasaun ba ofisiais PNTL sira, no iha ideia ka opiniaun balun ne’ebe Komadante sira sujere, ekipa juridiku sei hadi’a fila fali, no ikus liu sei konvida komandante husi 13 Munisipiu sira hotu, Komandante Unidade, Departamentu, Seksaun atu halo diskusaun ba revizaun lei organika refere, molok aprezenta ba Governu atu aprova. Média PNTL.

Prontu atu fó apoiu ba PNTL

IMG_2698Dili– Membru PNTL na’in 5 (lima) ne’ebe hetan bolsu estudu husi Ministériu Edukasaun iha tinan 2010 hodi ba estudu kona-ba Siensia Kriminolojia iha Nasaun Filipina remata ona sira nia estudu no prontu atu apoiu ba Instituisaun Polisia Nasional Timor Leste. Membru PNTL na’in 5 ne’e estuda iha Universidade Angles University Foundation Philippines durante tinan 4 ho balun nia laran, no siensia ne’ebe sira aprende iha pontu importante 2 mak investigasaun kriminal no kriminalistik. “Siensia ne’ebe ami aprende iha pontu importante 2 mak investigasaun kriminal sei haree ba kazu droga, krime organizadu no investigasaun, no kriminalistik iha área 5 mak hanesan área forensic ballistic, firing examination, posting document, finger print examination, no polygraph examination (Timor Leste seidauk iha),” afirma Ajente Prinsipal Gastao Maria da Piedade ba Jornalista sira iha Aeroportu Internasional Nicolau Lobato, Kinta feira (14/05/2015), hafoin fila husi Filipina. IMG_2736-2 Gastão Piedade akresenta katak, polisia iha nasaun hotu, sira iha ona laboratóriu investigasaun kriminal  nian, Timor Leste sei iha prosesu nia laran. Tamba ne’e hein katak bele harii tan  laboratoriu investigasaun kriminal ne’e, tamba dala barak prosesu balun ne’ebe to’o iha Tribunal dala ruma pendente, tamba ita la konsege prova evidensia iha Tribunal liu husi sientífiku, ida ne’e mak difikuldade ne’ebe kontinua infrenta.Bolseiru Piedade afirma, iha ezaminasaun ba prosesu kazu ida, presija prepara iha parte 2, mak prosesu mekanikal mak ema ne’ebe estuda iha área kímika nian, sira nee mak prepara kímika  para oinsa bele halo testu, no segundu mak prosesu kimikal mak sira ne’ebe estudu kona-ba siensia kriminolojia nian hodi oinsa bele servisu hamutuk. Piedade hatutan prosesu juridiku kompara ho nasaun seluk, kuaze nia prosesu hanesan, nune’e presija aumenta deit fasilidade hodi bele ajuda efisiensia no efikasia servisu polisia nian iha kontekstu prepara prosesu kriminal nian. Iha parte seluk, Segundu Komandante Jerál Komisáriu Faustino da Costa hateten, membru na’in 5 ne’ebe remata ona sira nia estudu iha Filipina, Komando sei halo kolokasaun ba área ne’ebe tuir sira nia kapasidade ne’ebe sira hetan ona. “Kona-ba Laboratoriu kriminal nian seidauk iha, PNTL iha mak Laboratoriu Forénsiku ne’ebe durante ne’e uza, no iha fasilidade naton hodi bele hala’o servisu, maibe presija harii fali Edifisiu foun ida ba Laboratoriu Forensiku ne’e atu nune’e bele tau hotu fasilidade hirak ne’e,” afirma Komisariu Faustino. Média PNTL.

Hafoin tinan 5,dezenvolvimentu UPM hatudu signifikativu

Dili– Unidade Polisia Maritima (UMP), Polisia Nasional Timor Leste desde harii iha tinan 2001 to’o 2010, sempre hasoru problema hanesan edifísiu, fasilidade, rekursu umanu, no formasaun ba iha área espesializada, maibe iha tinan 2010, Komando Jerál nomeia Superintendente Lino Saldanha hodi sai Komandante ba UPM, durante tinan 5 nia laran, unidade Maritima dezenvolve ho signifikativu. “Husi tinan 2001 to’o 2010 unidade ida ne’e hasoru difikuldade boot hanesan laiha kondisoens, laiha edifisiu ketak, kapasitasaun ba membru sira, no fasilidade, preokupasaun ida ne’e hanesan fator importante ne’ebe iha tempu ne’eba membru hasoru, unidade ne’e hasoru no instituisaun PNTL hasoru, maibe iha tinan 2010 bainhira Komando Jerál nomeia ha’u, agora ita boot sira bele haree katak unidade ida ne’e iha duni ona mudansa hanesan kuartel UPM, membru sira tuir formasaun, iha fasilidade maibe ró 10 mak agora aat ona, tamba ne’e husu ba Komandante Jeral atu bele haree ba kestaun ne’e,” afirma Komandante UPM, Superintendente Lino Saldanha iha nia diskursu ba komemorasaun aniversáriu UPM nian ba dala XIV iha Kuartel UPM, Lecidere-Dili, loron Domingu (10/05/2015).IMG_2357 Superintendente Lino hatutan, iha ninia prinsípiu hakarak atu hadi’a, no tinan 5 ona Lino komanda iha unidade ne’e no hadi’a ona, tamba ne’e husu ba Komandante Jerál hodi bele muda fali ba fatin seluk atu bele hadi’a, karik nafatin deit iha UPM, sei la dezenvolve nia-an. Komandante UPM hato’o mos servisu UPM ne’ebe durante ne’e hala’o mak hanesan, navegasaun (kontrola ró ne’ebe la’o iha tasi laran, katak presija iha mapamentu, presija rute ne’ebe klaru), salvamentu marítima (komunidade ne’ebe uja tasi ho ro, UPM tenke prontu ho kapasidade ne’ebe naton hodi salvamentu maritima ba komunidade tomak ne’ebe uja tasi), search and rescue (karik iha asidente ruma oinsa atu bele salva), protesaun ba ambiente tasi (oinsa bele proteje tasi ne’e diak bele uja ba jerasaun tuir mai), no ikus liu mak frakeja no ameasas ba ita nia tasi (atu haree ba atividade ilegal ne’ebe tama sai liu husi tasi). Atu kontrola tasi ho di’ak, presija aumenta rekursu umanus no kapasitasaun atu nune’e UPM bele prontu nafatin hodi kontrola tasi, afirma Lino Saldanha. Iha fatin hanesan, Komandante Jerál PNTL, Komisáriu Julio da Costa Hornai iha nia diskursu hateten, orgullu ho kompetensia ne’ebe Unidade Polisia Marítima hatudu ona, hodi halo vijilánsia no fiskalijasaun ba tasi espesial liu ba kombate kontra droga, peska ilegal, trafiku umanu, terorizmu no asaun ilegal sira. “Ohin imi halo tinan 14, kompara ho ita ema karik imi iha idade joven, hatene ona ida ne’ebe sala no loos, tamba ne’e to’o ona tempu atu hatudu profesionalizmu, fou-foun harii unidade ida ne’e iha fatin kiik ida iha Kuartel Jeral, komesa ona loke an ho situasaun ida ne’ebe komplikadu, maibe iha 2010 bainhira nomeia Superintendente Lino Saldanha, fo fiar ba nia hodi lidera unidade ida ne’e, to’o ohin loron iha dezenvolvimentu ne’ebe signifikante tebes, dala ida tan ha’u lori komando jeral nia naran hato’o parabens ba Komandante UPM ne’ebe servisu maka’as hodi lori unidade ida ne’e ba oin,” afirma Komisariu Julio Hornay. Partisipa iha serimonia aniversariu ne’e mak Embaxador Korea, komandante Unidade, seksaun, Departamentu husi Komando Jerál, Diretor Pescas husi Ministeriu Agrikultura no Peskas, Diretores sira husi ALfandega, Migrasaun, Karantina, no sira seluk ne’ebe durante ne’e sai parseiru ba UPM, membru UPM ho nia familia sira. Média PNTL.

Klínika PNTL lansa kampaña prevene dengue

    IMG_2112-2Dili–  Klinika Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) lansa kampaña hodi prevene moras dengue tamba moras ne’e perigu ba ema nia vida, tamba ne’e PNTL mos iha inisiativa ida atu oinsa bele prevene ba moras ne’e. Iha lansamentu ba kampaña ne’e, Segundu Komandante Jeral PNTL, Komisariu Faustino da Costa hateten, programa ne’e inisiativa husi Doutor Klinika PNTL rasik atu oinsa bele prevene ba moras refere. IMG_2066-2 “Programa ida ohin ita halo ne’e ideia ida hanoin ida husi Doutor Klinika PNTL nian, katak ita haree ba moras dengue, moras ida ne’ebe nia númeru aas, atu oinsa para Instituisaun PNTL atu prevene no bele redús ba númeru moras ne’e, komando sempre fo apoiu ba atividade saida deit mak PNTL hala’o ba interese komún,” afirma Komisáriu Faustino ba jornalista sira iha Kuartel Jerál PNTL, Caicoli-Dili, Sesta (08/05/2015). Iha parte seluk Xefe Klinika PNTL Inspetor Xefe Abilio de Araujo Gonçalves hateten oinsa atu halo prevensaun ba moras ne’e, parte Klinika PNTL prepara ona broxura atu bele fahe informasaun ba membru PNTL sira iha Munisipiu nomos iha Postu Administrativu hotu. “Ohin ne’e halo abertura no ba oin ami sei prodúz broxura ne’e hodi fahe ba kada Komandu PNTL iha Munisipiu nomos ba Postu Administrativu sira atu nune’e sira mos bele hatene oinsa bele prevene ba moras dengue ne’e,” Xefe Klinika ne’e hatutan, iha klinika PNTL rasik seidauk detekta pasiente ne’ebe hetan moras dengue, maibe akompaña liu husi média katak moras dengue mos númeru aas iha Timor Leste liu-liu iha sidade Dili, tamba ne’e PNTL mos iha ona klinika rasik atu oinsa bele prevene. IMG_2124Entertantu abertura ba lansamentu ne’e loke direita husi Segundu Komandante Jerál PNTL, Komisariu Faustino da Costa, ne’ebe akompaña husi Xefe Seksaun Jéneru PNTL, Superintendente Assistente Umbelina Soares, Xefe Klinika PNTL Inspetór Xefe Abilio de Araujo Goncalves, no partisipa iha atividade ne’e mak Xefe Departamentu, Seksaun no membru sira iha Kuartél Jerál. Média PNTL.