Dili-Komandante Jeral PNTL Komisariu Polisia Faustino da Costa relata situasaun seguransa iha teritoriu nasional ba Prezidente Republika Francisco Guteres Lu’Olo katak situasaun seguransa lao diak.
Komandante Jeral hateten iha enkontru semanal ohin Ami aprejenta situasaun atual iha nivel teritoriu nasional ba Xefe Estadu katak seguransa iha teritoriu nasional lao diak maske iha akontesmentu no kazu nebe akontese hanesan insidente ne’ebe akontese iha Manufahi semana liu ba no asidente fatal ne’ebe akontese horseik, Nia hato’o asuntu ne’e ba Jornalsita sira iha Palasiu Prezidensial Bairo-Pite Dili, kinta(24/06).
Komisariu ne’e haktuirtan katak, asidente fatal ne’ebe akontese iha loron 23/06 liga ho kopa Euro 2020 maka hanesan akontesementu iha Kuluhun no Delta ne’ebe maka PNTL atende nia prosesu. Akontesmentu hirak ne’e akontese tanba kestaun adeptus futebol nasaun ida manan no ida lakon depois la satisfas.
Lideransa imstituisaun Seguransa ne’e fo hanoin ba adeptus futeboll sira katak ita bele fens ba nasaun ida ne’e ou ida nemai realidade ita tenke hatene no rekonese mos labele dehan lakon ona ita hare maluk seluk ladiak, ne’e nasaun seluk mak joga bola halo nusa maka ita halo ida ne’e ba ita nia maluk sira.
Situasaun hirak ne’e maka ami aprenjenta no akontesmentu kiik balu iha munisipiu liu-liu ami koalia konaba Estadu Emerjensia no Serka Sanitaria ne’ebe governu hasai ona ba munisipiu Cova-Lima no Bobonaro maibe mantein Dili no Baucau.
Atu termina Komisariu Faustino informa ba publiku katak postu seguransa sira iha fronteira ita koloka husi sala situasaun no Komandu PNTL halo servisu enkonjuntu husi sala situasaun no Komandu munisipiu sira tanba rejolusaun governu nian hateten ona katak postu integradu koloka enkonjuntu hanesan iha munisipiu Baucau no Dili (Tasi-Tolu, Metinaru, Manleu). Media PNTL
Dili-Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) apela ba joven sira (adeptus futebol) kopa Euro 2020 atu kumpri regras tranzitu wainhira halo pawai iha estrada publiku nune’e la prejudika ema seluk nia movimentu.
Xefe Departamentu Tranzitu Seguransa Rodoviaria Nasional Superintendente João Belo Reis apela ba joven sira atu respeita ema seluk nia movimentu no kumpri Kodigu Estrada tanba iha loron hirak liu ba adeptus futebol sira halo pawai viola lei nune’e infrenta problema barak tanba ami nia ordem sira la kumpri nune’e joven barak maka ami kaer, Nai hato’o asuntu ne’e liu husi komferensia emprensa iha Kuartel Jeral PNTL Kaikoli Dili, Sexta (18/06).
Nia haktuir Kodigu Estrada ne’ebe maka Polisia uza hodi regularija movimentu iha estrada publiku maka liberdade ba tranzitu rodoviariu, ba sira ne’ebe maka uza motor no kareta wainhira halo movimentu tenke respeita ema seluk nia liberdade tanba estrada publiku laos ema ida nian deit.
“Sidadaun hotu iha dever atu kumpri ordem autoridade Polisial ne’ebe maka hato’o ba sira no kumpri sinais tranzitu ne’ebe maka koloka iha estrada publiku ezemplu labele kontra diresaun, labele para iha kruzamentu no wainhira lori motoriza tenke uza kapasete, ne’e maka rekejitu sira ne’ebe ami ejiji atu sidadaun sira kumpri,” Dehan Komandante Belo.
Xefe Departamentu ne’e esplika artigu 8 husi kodigu estrada konaba manifestasaun ka uza estrada publiku tenke iha lisensa no hetan autorijasaun selae ami sei atua; Ba joven hirak ne’ebe maka sae motor kanu resin tenke kumpri nafatin kodigu Estrada liu-liu artigu 74 katak motorizada tenke uza kanu estandar tanba wainhira ita sai husi bairo ida ema hirak ne’ebe maka oan nurak, moras no hakarak deskansa ita viola sira nia direitu tanba ne’e maka PNTL Tranzitu la autorija motorista sira uza kanu resin halo movimentu iha estrada publiku.
Kodigu Estrada artigu 75 konaba wainhira uza kareta no motor karik labele konsumu alcohol hatutan ba ida ne’e Kodigu Penal mos koalia wainhira kondus motor no kareta iha estrada publiku tenke iha karta kondusaun tanba karta kondusaun hanesan autorijasaun ida ema atu kondus transporte iha via publiku tanba laiha karta kondusaun labele lori trasporte iha estrada publiku selae Polisia tranzitu sei atua no regulariza tuir lei ne’ebe maka iha.
Relasiona ho kontinuasaun jogu entre nasaun Alemanha VS Portugal iha (20/06) maka Komandu munisipiu Dili hamutuk ho Tranzitu Nasional ho apoiu husi Unidade no seksaun seluk sei koloka cek point iha pontu barak hodi blokeia dalan hirak ne’ebe movimentu aas nune’e bele limita movimentu hirak ne’ebe la nesesariu no obriga ema tenke kumpri lei ne’ebe maka iha ona.
Atu termina eis Komandante UPF ne’e husu ba sidadaun hotu atu lao tuir koridor lei ne’ebe maka iha nune’e la prejudika ema seluk nia diretu atu halo movimentu iha estrada nune’e ema hotu sente seguru uza transporte ne’ebe nia kondus.
Dili Kuartel PNTL, loron 17 fulan junu tinan 2021, Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Faustino da Costa no Segundu Komandante Jerál Komisariu Polísia Mateus Fernandes halo enkontru ho Komandante Munisipiu Dili, Komandante Unidade no Xefe Servisu no Departamentu sira iha Kuartél Jerál kona-ba avaliasaun servisu hirak ne’ebe maka hala’o ona iha implementasaun Estadu, Emerjensia Serka Sanitaria no Konfinamentu Domilisiariu Obrigatoriu iha kapital Dili.
Nune’e mós iha enkontru ne’e Komandante GIG halo aprezentasaun kona-ba fiskalizasaun seguransa membru sira ba iha kapital Dili, hakmatek ba postu destakasaun membru sira halo seguransa iha entrada tama no sai mai iha kapital.
Iha vizilansia ne’e membru sira kumpri hodi hala’o servsu iha postu entrada tama no sai hodi hare’e komunidade sira hirak ne’ebe halo viagem ho karta autorizasaun husi Gabinete Gestaun Krize CCD.
Entretantu Komandante Operasaun Nasional Superintendente Xefe Pedro Belo mós orienta nafatin ba komandante sira atu halo breafeing bebeik ba membru sira antes hala’o servisu hodi halo atuasaun iha terenu ho profesionalizmu diak liu tan tamba komunikasaun mak importante ho komunidade.
Ikus liu, Komandu Operasaun mós hakarak informa ba Fokal Point komandu munsipiu sanulu resin rua(12) inklui RAEOA atu perepara Planu Asaun Annual (PAA) ba tinan 2022 hodi nune’e proxima semana hatama iha Komandu PNTL parte Administrasaun no Planeamentu. Media PNTL
Dili- Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) rejista kazu insidente 52 no asidente 17 iha semana ne’e nia laran akontese iha teritoriu Timor-Leste laran tomak.
Porta Voz PNTL Superintendente Xefe Arnaldo Araujo hateten kazu hirak ne’e kompostu husi Asaltu 20, Violensia Domestika 17, Ameasa 4, Ema lanu 4, Baku malu 3, Tuda malu 3, kazu naok 1, Tara-an 1, Estraga sasan 1 no Disputa rai, Nia hato’o asuntu ne’e iha konferensia Emprensa ohin iha Kuartel Jeral PNTL Kaikoli Dili, Kuarta (16/06).
Komandante ne’e haktuirtan insidente ne’ebe grave akontese iha loron 07 junhu mais ou menus tuku 01:00 akontese kazu asaltu malu iha suku Ritabou, Postu administrativu Maliana, munisipiu Bobonaro hodi rejulta vitima Custodio Antonio Fatima kanek todan no hakotu iss iha Hospital Nasional Guido Valadares iha loron 12/06.
Suspetu ba kazu ne’e seidauk identifika maibe Polisia kontinua buka tuir entretantu testamunha nain 6 presta ona deklarasaun nune’e prosesu lao ona.
Entretantu iha loron 12/06 grupu ida ba sobu komunidade nia uma, harahun kareta no oho fahi rua (2) iha aldeia Samelau, suku Ritabou-Maliana, Polisia kontinua buka tuir suspetu ba kazu ne’e hodi prosesa tuir lei ne’ebe vigora.
Kontinuasaun husi kazu asaltu iha Ritabou maka iha loron 13/06 wainhira familia matebian lori mate isin fila husi Dili ba matebian nia uma iha dalan hetan tuda husi grupu balu ho nune’e familia husi matebian halo reasaun hodi tuda rahun uma lima iha suku Raifun-Maliana; Polisia sei buka tuir suspetu ba parte rua ne’e hodi halo identifikasaun no prosesa.
Porta Voz ne’e mos apela ba komunidade sira wainhira atu desloka ho viatura (kareta no motorizada) iha estrada publiku tenke cek kondisaun trasporte, kompleta dokumentu, wainhira sae motor tenke uza kapasete ho diak no standar, wainhira kondus transporte labele halo kontaktu HP tanba bele rejulta dezastre ba nia aan no ba ema seluk.
Fo hanoin fali katak oras ne’e daudaun PNTL munisipiu Dili halo passa revista no prende motorizada 47 tanba asesores la kompletu (laiha xapa matricula, la uza kapasete, kanu resin) hodi pawai iha Dili laran.
Atu termina iha biban ida ne’e husu ba adeptus futebolista sira wainhira selesaun ba nasaun ne’ebe manan jogu Kopa Euro 2020 atu labele halo pawai tanba bele rejulta dezastre nomos ita iha hela kontinuasaun Estadu emerjensia no Serka Sanitaria. Media PNTL
Atauro- Ministru Interior atual Primeiru Ministru Taur Matan Ruak akompana husi Komandante Jeral PNTL no Embaxadora Australia interina inagura Postu Unidade Polisia Maritima (UPM) iha Akrema postu Administrativu Atauro hodi fasilita atividade populasaun ne’ebe baliza ho illa Liran Indonezia.
Ministru Interior hateten ho postu PNTL-UPM foun ne’e atu ajuda fasilita atividade populasaun nian di’ak liutan tanba vizinu Indonezia iha ne’e besik no iha relasaun kultural ho komersiu, Nia hato’o asuntu ne’e iha seremónia inaugarasaun Postu UPM iha aldeia Akrema Atauro, sesta (11/06).
“Hau hanesan Ministru Interior, kontinua halo servisu ho parseru sira hodi mellora imi nia kondisaun. Postu foun no motorizada 2 ba imi ne’e bele fasilita imi nia servisu maibe depende ita nia kapasidade atu uza ho kuidadu nune’e bele dura to’o tempu naruk,” dehan Taur.
Atual Primeiru Ministru ne’e haktuir tan tinan barak parseiru dezenvolvimentu Timor-Leste Police Development Programme (TLPDP- Sigla inglés) ajuda ita no halo kooperasaun iha area seguransa, iha tinan ida ne’e intensifika hadia natafin PNTL. Hau kontente los tanba fulan kotuk ita inagura ona postu vizilansia UPF iha Wafauk postu administrativu Balibo ne’ebe baliza ho Indonezia no ohin inagura tan Postu UPM ba dahuluk iha Atauro.
Iha okajiaun ne’e Embaxora Australia Interina, Philippa Venning sente haksolok tanba bele hamutuk ho governu halo inagurasaun ne’e, tanba nudar nasaun vizinu Australia no Timor-Leste iha parseria forte no rekonyese katak fronteira seguru mak inportante tebes.
“Governu Australia orgulu apoia PNTL no governu Timor-Leste hodi konstrui postu foun ida ne’e liu husi programa Dezenvolvimentu Polisia Timor-Leste, postu ne’ebe ami konstrui hamutuk neen,” nia haktuir.
Xefe Guvernu hato’o agradese wain ba TLPDP, Embaixada Australia no Guvernu Australia nia koperasaun no kontribuisaun ne’ebe halo ona iha tinan ne’e no tempu oin mai.
Primeiru Ministru husu ba Komandante UPM atu servisu diak ho populasaun para ajuda rezolve problema ne’ebe sira enfrenta, fasilita sira nia vida no koopera malu iha buat ne’ebe bele no ba membru sira ne’ebe hahu haknar iha fatin foun ne’e servisu hamutuk bele tau matan ba postu foun ne’e ho responsabilidade.
Postu UPM ne’e konstrui husi empreza Caltex no finansia hosi Governu Austrália liuhosi TLPDP, postu ne’e ne’e kompostu husi sla servisu ida, dormitoriu ida, no haris fatin ida kompleta ho ekipamentu servisu nian.
Iha serimonia inagurasaun ne’e reprezentante Embaixador Austrália, Philippa Venning, entrega xave ba Ministru Interior, hafoin entrega fali ba Komandante Jeral PNTL no simu husi Komandante UPM Superintendente basilio de Jesus.
Seremonia ne’e partisipa husi Vise-Ministru Interior, Antonio Armindo, akompaña hosi Komandante Jerál PNTL, Komisariu Polisia Faustino da Costa, ho prezensa husi espoza, PM Isabel da Costa Ferreira, Ministru Administrasaun Estatal, Miguel Pereira de Carvalho, Sekretariu Estadu Protesaun Sivil, Joaquim Gusmão, Komadante PNTL Munisipiu Dili, Komandante TLPDP, Komandante UPF, Komandante UEP, reprezentante veteranus, lia nain, autoridade lokal hosi Suku hat inklui komunidade no konvidadu sira.
Serimonia inagurasaun ne’e kompleta ho entrega kareta HILUX ba Komandante Eskuadra postu Administrativu Atauro iha loron sabadu(12/06). Media PNTL
Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Komandante Jerál Komisariu Polísia Faustino da Costa no Segundu Komandante Jerál Komisariu Polísia Mateus Fernandes kinta-feira (10/06) ne’e hala’o enkontru semanal ho Prezidente Repúblika (PR) Dr.Francisco Guterres Lu-Olo hodi aprezenta situasaun seguransa iha teritoriu nasional.
Komisariu Polísia Faustino da Costa ba jornalista hafoin enkontru hateten sorumutu semanal ne’ebe PNTL halo ho PR maka normalmente atu aprezenta situasaun rai laran ne’ebe lao diak no kalma, aprezenta mós liga ba Estadu Emergensia (EE) ne’ebe lao hela, saida maka PNTL halo, além-de kazu sira ne’ebe ikus-ikus ne’e sai hanesan preukupasaun públiku ida ne’e ami mós aprezenta ba PR.
“Xefe Estadu iha enkontru ne’e hateten katak prosesu hotu lao tuir Lei ne’ebe iha, PNTL aproveita oportunidade hare’e ba servisu ne’ebe diak kontinua hala’o, laos oknum/pesoal ida maka komete krime maibé laos Institusiaun PNTL maka halo krime”, tenik Komandante Jerál PNTL ne’e.
Hatan ba preukupasaun ema hotu liga ho kazu hirak ne’ebe maka ikus-ikus ne’e envolve husi oknum PNTL karik Estatuto instituisaun nian maka seidauk forte hodi fó biban atu krime hirak ne’e kontinua mosu, Autoridade másimu Instituisaun Seguransa ne’e esplika parte ida ne’e laos foin maka atu koalia, tanba PNTL ne’e halo ona tinan 21 maibé Estatuto ne’e agora maka ita aprezenta hela ba Governo. Nune’e ita mós tenta hadia reforma/legislasaun balun tanba ne’e maka iha proposta ida husi Komandu prepara laos deit ba Estatuto pesoal ba PNTL, maibé própriu Orgânika, Regulamentu Disiplina no Regime sira seluk ne’ebe iha ligasaun.
Media PNTL.
Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Komandante Jerál Komisariu Polísia Faustino da Costa no Segundu Komandante Jerál Komisariu Polísia Mateus Fernandes iha kuarta-feira (09/06) ne’e realiza enkontru ida ho Xefe Servisu no Departamentu sira iha Kuartél Jerál nian hodi avalia servisu hirak ne’ebe maka hala’o ona.
Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Faustino da Costa hafoin enkontru ba jornalista sira hateten ajenda enkontru ne’ebe hala’o ohin ne’e maka primeiru kontinua hala’o avaliasaun servisu ba servisu hirak ne’ebe hala’o iha terenu no segundu maka hare’e kona-ba saida maka PNTL prepara ba oin liu-liu iha tinan 2022 nian.
“Iha enkontru ne’e ami mós instala ekipa balun atu hare’e kona-ba saida maka PNTL ba oin iha tinan 2022 nian hafoin ekipa sei halo aprezentasaun hikas ba Komandu no parte operasaun ninian ita orienta atu servisu diak ne’ebe iha ita mantein no ida ne’ebe seidauk bele dehan fó satisfasaun ba ema hotu, ida ne’e ita presija hadia”, esplika Komandante Jerál PNTL ne’e.
Hatan kona-ba preukupasaun públiku nian hodi husu demisaun ba oknum PNTL ne’ebe envolve iha kazu Lahane, Komisariu Polísia ne’e afirma katak iha tempu badak sei konvoka enkontru Konsellu Superior ne’ebe maka sei envolve Komandante Munisipiu no Unidade sira PNTL nian ne’ebe sai hanesan membru Konsellu. Orienta ona ba parte sekretaria Konsellu nian atu oinsa ba oin hare’e asuntu ida ne’e.
“Kona-ba fatin hodi rai armas iha Komandu Munisipiu sira, atu dehan deit katak iha ona despasu ida fó/atribui ona ba Inspesaun no Departamentu Justisa, no ohin mós orienta nafatin sira atu servisu ne’e nafatin tenke lao, laos deit iha tempu loron maibé iha tempu kalan no tempu bainhira deit”, salienta Komisariu Polísia ne’e.
Autoridade másimu instituisaun seguransa ne’e afiram tan katak ohin mós ami halo avaliasaun ba servisu membru sira nian liga ho akontesimentu iha Lahane foin lalais ne’e katak husi akonteismentu ne’ebe iha la halo membru hotu atu dada ann halo servisu tanba sira tenke kontinua hala’o servisu nafatin laos deit husi Komandu mak orienta maibé iha Lei rasik hateten momos katak PNTL tenke asegura aktividade hotu-hotu, liga ba situasaun ne’ebe iha ne’e katak oknum/pesoal ida maka viola ona lei/infrasaun ruma entaun nia rasik maka sei simu konsekuensia tuir gravidade violasaun ne’ebe iha.
Media PNTL.
Dili- Ministeriu Saude (MS) halo sosializasaun konaba inportansia vasina COVID-19 doze daruak ba membru Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) atu kontinua vasina hodi hasae imunidade.
Bernadino Armando da Silva Ofisial pilar II MS hateten sosializasaun ne’e ho objetivu atu fo hanoin fila-fali konaba inportansia husi vasina, vantajen, desvantajen nomos efetu ne’ebe maka mosu hodi evita informasaun hoax nune’e bele proteje sidadaun tomak hodi kontra surtu COVID-19, Nia hato’o asuntu ne’e iha CFP Comoro Dili, Tersa (08/06).
“Ita hotu akompana iha media sosial katak ema nia komprensaun barak ladun sinkronija ho teoria no mediaku sira nia hanoin konaba inportansia vasina tanba ne’e maka atu halos informasaun hirak nee hotu ami tenke tama sai instituisaun hotu inklui PNTL ne’ebe maka iha papel boot atu fahe tutan informasaun ne’e ba membru sira atu nune’e iha hanoin hanesan konaba inplementasaun vasina COVID-19 iha teritoriu laran tomak,” dehan Bernadino.
Nia haktuirtan Papel MS nian nafatin esforsu iha aspetu komunikasaun no advokasia hodi hametin no hasae ema nia konsiensia hodi foti desijaun ba nia aan rasik atu simu vasina ou lae. Ami fiar katak liu husi sosialijasaun ne’e bele hasae taxa partisipasaun iha tempu tuir mai tanba tuir dadus ne’ebe iha membru PNTL %60 maka simu ona vasinasaun COVID-19 doze I
Iha okajiaun ne’e reprejentante Komandante Jeral PNTL, Inspetur Jeral Superintendente Xefe Carlos Jeronimo hateten ho esplikasaun husi ekipa saude membru PNTL bele konvensidu konaba inportansia husi vasina nee atu nune’e ita hirak ne’ebe mak mai reprejenta departamentu ka Komandu ida-idak bele fahe tutan informasaun ba membru sira seluk atu nune’e ita hotu bele kontinua vasina doze II hodi hasae imunidade membru PNTL ne’ebe maka servisu iha lina frente.
Nia akresenta tan inportansia seluk maka wainhira ita kompleta vasinasaun doze daruak maka movimentasaun iha teritoriu nasional livre no la liu husi swab (bazeia ba deklarasaun husi Primeiru Ministru Taur Matan Ruak).
Programa sensibilizasaun ne’e partisipa husi Segundu Komandante munisipiu Dili, Euclides Belo, Xefe Rekursu Humanus, Xefe Relasaun Publika Xefe POLKOM, ofisial Superior, Sarjentu no Ajente sira. Media PNTL. Media PNTL
Dili, Primeiru Ministru (PM) no Ministru Interior (MI) Taur Matan Ruak segunda-feira (07/06) ne’e konvoka enkontru ida ho Vise Ministru (VMI) Interior António Armindo hamutuk ho Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Komandante Jerál Komisariu Polísia Faustino da Costa no Segundu Komandante Jerál Komisariu Polísia Mateus Fernandes iha Rezidénsia PM nian iha Farol.
Hafoin enkontru, hatan ba preukupasaun publiku atu halo reforma ba Instituisaun PNTL liga ho insidente ne’ebe envolve oknum PNTL nian ida iha Lahane Oriental sábadu (05/06) semana kotuk hodi rezulta ema na’in rua mate no ida kanek todan, Vice MI hateten Ministeriu Interior dadaun ne’e seidauk iha hanoin no halo diskusaun hamutuk ho Komandu PNTL hodi halo reforma ba instituisaun ne’e rasik.
“Atu reforma instituisaun PNTL ne’e kompetensia Ministru Interior, maibé iha enkontru entre Ministru Interior ho Komandu PNTL seidauk koalia kona-ba reforma instituisaun PNTL maibé ami koalia kona-ba oinsa atu hadia instituisaun no lori membru sira servisu ho profisional”, tenik VMI ne’e.
Membru governu ne’e salienta tan katak Ministeriu Interior nia papel mak oinsa atu dezenvolve instituisaun PNTL sai instituisaun ida ne’ebe profisional, hakbesik ba povu, no instituisaun ida ne’ebe bele sai amigu diak hodi servi povu no nasaun, tanba ne’e maka agora hanoin liu tan atu dezenvolve instituisaun diak liu tan, kontinua fó formasaun ba membru sira, hare’e bem estar no tenke hadia sira nia moris.
“Públiku kestiona katak PNTL halo problema, maibe atu dehan katak ne’e oknum mak halo krime ne’e, tanba ne’e hau, PM no Komandante Jerál, ami lamenta attitude oknum ne’e ami la kontente hare’e ida ne’e, tanba kazu sira envolve membru, ami sei hare’e no sé mak sala nia tenke kumpre”, haktuir governante ne’e.
Iha fatin hanesan, Komandante Jerál Komisariu Polísia Faustino da Costa hateten enkontru ohin ne’ebe halo ho PM hanesan mós MI iha ajenda rua maka hanesan ida aprezenta situasaun liu-liu kazu/akontesimentu Lahane Osidental ninian, parte segundu ninian maka kona-ba Estadu Emergensia (EE), Serka Sanitaria no Konfinamentu Domisiliariu.
“Kona-ba situasaun Lahane ninian, kazu ne’e lao akontese duni, prosesu lao ona no dala-ida-tan oknum ou autor ne’ebe halo asaun ida ne’e, administrativamente instituisaun Estadu nian Komandu nia kompetensia aplika ona ba nia, no segundu atu bele iha transparansia ba kazu ida ne’e maka PNTL koordena kedas ho Polísia Sientifika Investigasaun Criminal (PSIC-Ministeriu Justisa) ne’ebe halo ona atende prosesu ona kazu ida ne’e, tantu husi autor no mós armas ne’ebe nia uza, PSIC sei halo exame balistiku tantu submete ba prosesu, administrativamente ida ne’e primeiru asaun ne’ebe halo ba membru ida ne’e”, tenik Komandante Jerál PNTL ne’e.
Komisariu Polísia afirma katak asaun krime ne’e komete husi oknum laos instituisaun, tanba Instituisaun PNTL ne’e Estadu no povu tomak nian, husi Komandu ami sempre fó sai katak kores farda instituisaun iha ne’e, ne’e kores ruin ho ran ema sira mate ba rai ida ne’e sira nian, ne’ebe instituisaun ida ne’e Instituisaun povu nian. Agora aktu ne’ebe akontese ne’e, pesoal ou oknum ida ninian ne’ebe maka nia tenke simu konsekuensia tuir prosedimentu, ita nia Lei ne’ebe iha.
Media PNTL.