Komandu PNTL Hala’o Lansamentu Fatuk Dahuluk ba Konstrusaun Edifisiu Sentru Koordenasaun Krime Trans Nasional

20200214-2F5A2163

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Servisu Investigasaun Kriminal Nasional (SICN) sexta (14/02) ne’e hala’o serimonia Lansamentu Fatuk Dahuluk Konstrusaun Edifisiu Sentru Koordenasaun Krime Trans Nasional (TNCC-Trans National Crime Coordination Center, sigla Ingês) iha resintu Kuartél Jer’al PNTL Kai-Koli.

Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Faustino da Costa iha ninia intervensaun hateten iha oportunu ida ne’e, iha fatin ita hotu hamrik iha ne’e sei sai fatin Sentru Koordenasaun servisu ba parte Servisu Investigasaun Kriminal tanba ne’e ho objetivu ida ita hala’o lansamentu hodi konvida parseiru servisu no mós parte relevante ba iha lansamentu primeira pedra ida ne’e.

“Importansia husi edifisiu ida ne’ebe ohin hahu’u konstrusaun katak primeiru, iha tempu naruk nia laran PNTL hamrik kuaze tinan rua-nulu ona no besik dadaun tinan rua-nulu uza edifisiu balun ne’ebe ita hotu hatene no akompaña, nune’e ho prezensa husi parseiru ninian mós nota katak Timor-Leste oras ne’e dadaun komesa iha ona indikasaun ba Krime sira ne’ebe konsidera hanesan Krime Trans Nasional maka Tráfiku Umanu, Tráfiku Droga no seluk tan”, tenik Komandante Jerál PNTL ne’e.

20200214-2F5A2148

Komisariu Polísia Faustino hatutan tan Komandu PNTL mós rekoñese katak servisu sira ne’e hare’e ba Organika PNTL no Organika PSIK ninian tantu Kódigu Prosesu Penal Timor-Leste ninian, Servisu ida ne’e defini katak sé mak atu bele atende hodi kontinua ninia prosesu. Maske nune’e hare’e ba nesesidade ita hotu ninian liu-liu Timor ninian presiza duni Edifisiu ida atu bele halo Koordenasaun ida ne’ebe merese, hanesan mós kazu balun iha pasadu katak bainhira PNTL hetan informasaun, hetan keixa dala-wain PNTL mós atende liu-liu ba vitima sira Tráfiku Umanu ninian no mós Explorasaun Umanu.

“Nota mós katak iha pasadu, iha kazu Kontrabandu balun ne’ebe PNTL tenke atende ho kapasidade ema ne’ebe barak iha tempu ida ho ema 59, nune’e refleta ba realidade katak ho kondisaun edifisiu ne’ebe iha, ida ne’e ita labele responde tuir nesesidade no tuir padraun kona-ba Direitus Umanus ninian ne’ebe tenke trata ema ho dignu, nune’e ho apoiu parseiru ohin ita hotu asiste katak edifisiu ida ne’e sei sai edifisiu ida ne’ebe katak primeiru Kumprimenta Padraun Direitus Umanus ninian ba kualkér atendimentu kazu Kontraversu sira no segundu katak edifisiu ida ne’e mós sai fatin ida ne’ebe Sentru atu parte relevante bele tur hamutuk hodi hare’e, diskuti kona-ba nia prosesu sira”, afirma Na’in Ulun PNTL ne’e.

Iha fatin hanesan Komandante Timor-Leste Police Development Program (TLPDP) Geoff Turner iha ninia intervensaun hato’o ninia rekoñesimentu ba kompañia Caltech ho nia ekipa tomak ne’ebe maka hanesan kontraktor prinsipal no sai ona hanesan amigo diak ba TLPDP no PNTL liu husi sira nia programa Konstrusaun ne’ebe inklui Sentru Treinamentu hotu iha munisipiu no foun katak kompleta tan ona VPU munisipiu Dili nian.

20200214-2F5A2114

Entretantu, Xefe SICN Superintendente Xefe Henrique da Costa iha nia entrevista deklara edifisiu ida ne’e halo ba Servisu Investigasaun Kriminal Nasional maibé ba futuru laos SICN mesak mak sei servisu iha ne’eba maibé sei iha koordenasaun signifika katak ita planea ba futuru tenke iha mós reprezentante husi Prokrodoria ninian no reprezentante husi PSIK ninian atu nune’e iha asuntu ruma ita iha koordenasaun ne’ebe diak atu nune’e bele atende, ne’e mak objetivu busi TNCC (Trans National Crime Coordination Center) ninian. Liga ba orsamentu hira mak utiliza iha konstrusaun refere laos kabe kompetensia governu ou PNTL ninian maibé husi parte parseiru TLPDP sira nian hodi ajuda halo konstrusaun edifisiu ne’e mai PNTL espesialmente ba SICN.

Konstrusaun edifisiu ne’e hetan apoiu husi parseiru TLPDP no hala’o husi kompañia Caltech ne’ebe maka ninia konstrusaun sei remata iha fulan Setembru tinan ne’e. Hola parte iha serimonia ne’e Komandante Jerál, Segundu Komandante Jerál, Inspector Jerál, Komandante Komandu Operasaun, Diretur Rekursu Umanu, reprezentante Prokrodoria, KOICA, CAC, Diretur Migrasaun, Amo Kapelaun, Xefe kompañia Caltech no konvidadu sira seluk.

Media PNTL.

 

20200214-2F5A2099

Komandu PNTL Lakon nia Ofisial Superior Ida

84609793_872025699905780_2273792167954612224_o

Dili- Komandu Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) lakon nia Ofisial Superior Superintendente Lino da Silva Saldanha Komandante Unidade Polisia Maritima (UPM) ne’ebe fila hikas (mate) ba mundu seluk.

Iha loron 13 de Fevereiru Komandante UPM Superintendente Lino da Silva Saldanha hakotu nia iss iha Hospital Nasional Guido Valadares (HNGV) tanba moras kardiaku (fuan) no tensaun.

Tuir fonte Ajensia TATOLI ne’ebe maka Media PNTL asesu katak Xefe Departamentu Banku de Urjensia HNGV Todi de Jesus informa matebian to’o iha HNGV iha tuku 10:36 dader no hafoin minutu 10 ekipa mediku halo resusitasaun maibe la konsege deteta sinais vitais hanesan fuan la book aan no la dada iss.

Komandante UPM Superintendente Lino da Silva Saldanha nia fuan la book aan tanba afeta husi moras kardiaku (fuan) no tensaun ne’ebe durante ne’e matebian enfrenta.

“Hanesan mediku moras ida hanesan ne’e bolu naran ataka korasaun tanba serangan jantun mak halo fuan paradu,” dehan Xefe Departamentu Banku de Urjensia HNGV ba jornalista sira iha HNGV Bidau Dili, Kinta (13/02).

Xefe Departamentu Banku de Urjensia ne’e haktuirtan Nia parte rona katak matebian moras kardiaku (fuan) nomos tensaun no hein atu halo tratamentu saude iha rai liur maibe la konsege to’o matebian husik ona mundu ne’e.

Matebian Superintendente Lino da Silva Saldanha moris iha loron 13 fulan Setembru 1970 (49),  hahu tama Polisia iha loron 12 fulan Jullu tinan 2000 ho diviza Ajente, iha loron 27 de Marsu 2001 hetan promosaun tanba nomeasaun husi postu Sargento ba postu Sargento-Chefe, iha loron 27 Marsu 2003 simu promosaun tanba nomeasaun nudar ofisial Inpetor no iha loron 27 Marsu 2010 hetan promosaun tranzitoria nudar ofisial Superior ho postu Superintendente.

Durante halao nia kareira iha instituisaun PNTL matebian Superintendente Lino da Silva Saldanha asumi kargu nudar Komandante do Komando de administrasaun iha loron 15 Fevereiru tinan 2005 to’o loron 31 Marsu tinan 2009, iha loron 9 fulan Jullu tinan 2010 to’o 13 de Fevereiru 2020 asumi kargu nudar Komandante UPM ho postu Superintendente.

Komandu Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) hato’o sentidu kondolensia ba familia em lutada, Deskansa Em Paz iha Reinu Lalehan Superintendente Lino da Silva Saldanha. Media PNTL

PNTL/Unidade Ema Vulneravel (VPU) Halo Workshop ho Parseru Sira

IMG_0025

Dili-  Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) Unidade Ema Vulneravel (VPUsigla ingles) halo workshop ho parseru sira hodi hare oinsa servisu hamutuk hodi atende no fo asistensia ba vitima violensia bazeia ba jeneru.

Diretor Servisu Investigasaun Kriminal Nasional Superintendente Xefe Henrique da Costa hateten workshop ne’e ho objetivu atu hare oinsa servisu hamutuk VPU ho parseru sira ba prevensaun no kombate krime bazeia ba jenenru, Nia hato’o asuntu ne’e iha Kuartel TLPDP Hudi-Laran Dili, (12/02).

Nia haktuirtan data estatistika PNTL unidade Servisu Investigasaun Kriminal hatudu katak iha tinan 2019 ita rejista krime violensia bazeia ba jeneru ass entaun VPU sente katak ita mesak labele halo servisu ida ne’e nune’e iha oportunidade ida ne’e ita konvida parseru sira hotu mai iha ne’e atu buka meius oinsa servisu hamutuk hodi prevene no kombate krime violensia bazeia ba jeneru..

Hare ba kazu violensia domestika ne’ebe maka ass maka PNTL halo prevensaun liu husi sensibilizasaun nomos sosializasaun ba estudante  nivel sekundariu no universitariu nomos komunidade sira. Servisu ida ne’e involve OPS sira iha suku para sira nia atividade hanesan patrulla no vizita ba komunidade sira mos hato’o informasaun ba komunidade sira atu hatene katak violensia domestika ass no presija ita halo prevensaun.

Entretantu Konsseleira Investigasaun Pesoal Vulneravel no Krime Jeneru TLPDP Leesa Alexander hateten TLPDP proativu tebes suporta PNTL no ami iha komitmentu hodi suporta PNTL atu halo investigasaun ba kazu violensia domestika tanba kazu ne’e afeta ema barak.

IMG_0019

Liu husi enkontru ne’e Xefe VPU munisipiu sira mai hamutuk ho parseru hodi hare hamutuk oinsa parseru sira suporta liutan VPU hodi fo asistensia ba vitima sira no oinsa prosesa autor sira tuir dalan legal.

Iha okajiaun ne’e Kordenador Programa PRADET Luisa Marcal hateten PRADET sempre halo kolaborasaun servisu ne’ebe diak ho VPU tanba PRADET kobre ona munisipiu hotu entaun ami halo servisu ida ne’e integradu hodi fo asistensia ba vitima sira..

Nia hatutan atu kombate krime violensia domestika maka ita hotu presija servisu hamutuk laos deit Polisia no PRADET maibe komunidade no instituisaun sira ne’ebe servisu iha isu violensia bazeia ba jeneru presija servisu hamutuk hodi diminui krime violensia domestika tanba ita hare oras ne’e daudaun kazu violensia domestika aas tebes.

Workshop loron ida ne’e loke husi Diretur SIKN Superintendente Xefe Henrique da Costa no komandante TLPDP Geof Turner no partisipa husi Xefe VPU munisipiu 12 no RAEORA parseru Fundasaun Azia, Ministeriu Solidaridade Sosial, Codiva, Alfela, Sekretariu Estadu Inkluzaun Sosial. Media PNTL       IMG_0010

Komisariu Polísia Faustino da Costa Vizita Postu PNTL Iha Liña Fronteira

 IMG_0183

Dili, Komandante Jerál Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) Komisariu Polísia Faustino do Costa iha kuarta-feira (05/02) ne’e hala’o vizita servisu ida ba postu PNTL nian iha liña fronteira hanesan Unidade Polísia Fronteira (UPF) hodi hare’e servisu membru sira nian relasiona ho situasaun ida ne’ebe sai preukupasaun komunidade sira nian liga ba Virus Corona.

Autoridade másimu seguransa ne’e ba jornalista sira hateten objetivu husi vizita ida ne’e maka hanesan ita hotu akompaña situasaun ita nia rai laran no situasaun ida ne’ebe ohin loron laos Timor-Leste mesak mak preukupa, entaun iha semana hira liu ba governu mós prepara antisipa oinsa atu bele hare’e kona-ba ita halo prevensaun ba moras ida ne’ebe sai preukupasaun bo’ot.

“Agora, iha tersa-feira Parlamentu mós hasai ona Rezolusaun ida liga ba ida ne’e entaun hau kontaktu ho Ministru Interior Interinu no Ministru mós husu oinsa atu hare’e operasionalmente Polísia sei hare’e oinsa seguransa iha fronteira mas liga liu-liu ba moras ida Virus Corona ne’e, entaun tanba ne’e maka wainhira to’o iha fatin ne’e ajenda dahuluk ne’ebe hau halo maka hasoru diretór sira, xefe setór sira iha postu intergradu”, tenik Komandante Jerál ne’e.

IMG_0227

Komisariu Polísia afirma tan katak iha sorumutu ne’e diretór sira ne’e mós hato’o sada maka sira sente no halo iha postu intergradu liu-liu Mota-Ain, iha ne’eba instala ona fatin isolamentu husi Organizasaun Saúde Mundial ne’ebe iha, maibé iha situasaun balun liu husi enkontru ne’e hotu-hotu aprezenta buat ida katak maske sira halo hela servisu mós ba iha parte ida ne’e liga ho ema sira ne’ebe sai husi Indonesia no tama mai ita, agora kondisaun mínimu deit mós laiha hanesan, Masker no luvas laiha ne’e laos ba deit pesoal sira ne’ebe koloka iha ne’eba.

“Kontinuasaun ne’e maka hau halo vizita ba postu balun iha ne’e hanesan Badut-Mean ba iha Tunibibi agora mai tan iha Mozon, hanesan ita hare’e iha ne’e katak PNTL sira nafatin iha ne’e hanesan ohin hau husu ba sira, imi hatene Virus Corona ne’e ka lae? Sira hatan sim, iha media ami akompaña agora saida maka ita atu antisipa, ida ne’e sira seidauk iha informasaun entaun hau aproveita ida ne’e hodi hato’o ba Komandante Unidade, Segundu Komandante Kompañia atu hatutan saida mak tenke halo ba membru sira”, hatutan autoridade seguransa ne’e.

IMG_0274

Na’in ulun PNTL ne’e salienta tan katak iha vizita ne’e hare’e mós membru sira nia kondisaun real iha sira nia servisu fatin, susesu ne’ebe sira halo, dezafiu no obstákulu ne’ebe sira hasoru entaun ita nota katak iha sira nia fatin ita bele dehan balun iha kondisaun diak maibé balun ita presiza hare’e, oinsa atu responde hare’e ba situasaun ida agora ne’e laos fasil atu responde, ita hotu hatene katak Orsamentu Geral Estadu 2020 nia laiha maske programa balun PNTL nian iha katak iha 2020, postu sira iha Fronteira ne’e ita sei halo rehabilitasaun aumezmu tempu halo postu foun ne’e hamutuk 11 maibé, se Orsamentu la pasa signifika katak postu sira ne’e sei labele hadia.

Komisariu Polísia Faustino do Costa hala’o vizita ba postu PNTL nian iha liña fronteira maka hanesan: Postu Mota-Ain, Postu Badut-Mean, Postu Leo-Hitu, Postu Nunura, Quartel Kompañia Alfha Tunubibi, Postu Mozon, Postu Memo no Postu Saburai. Na’in ulun PNTL ne’e iha vizita akompaña husi Inspetór Jerál Superintendente Xefe Carlos Jerónimo.

Media PNTL.   

IMG_0169

PNTL Halo Diskusaun Konaba Estratejia Jeneru 2018-2022

20200204-2F5A1833

Dili- Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) Gabineti Jeneru halo diskusaun  ho parseru sira konaba dezenvolve inplementasaun estratejia Jeneru PNTL 2018-2022 hodi hare oinsa hasae numeru partisipasaun feto no promove igualdade jeneru.

Objetivu Estratejia Jeneru PNTL ba periodu 2018-2022 PNTL nudar defensor ba direitu no liberdade timor oan sira hotu nian (feto, mane, labarik mane no labarik feto sira) no fiador ba siguransa interna nasional. Prekupasaun sira seguransa nian diferente ba feto no mane.

20200204-2F5A1843

Bazeia ba Planu Estratejia dezenvolvimentu (PED) no estratejia PNTL, mandatu husi Gabinete Jeneru Planu Asaun Nasional (PAN) 1325 no Planu Violensia Vajeia ba Jeneru, PNTL dezenvolve ona Estratejia jeneru ne’ebe intende atu atinji iha tinan 2022 hodi kontribui ba:

  1. PNTL fornese oportunidade hanesan ba feto no mane tuir sira nia nesesidade no atinji ona prioridade jeneru. No
  2. Hadiak liutan situasaun seguransa ba feto, mane, labarik feto no labarik mane sira iha Timor-Leste hodi moris ho hakmatek.     .

Xefe Gabinete Jeneru Inspetor Xefe Daria Ximenens hateten diskusaun ida ohin ho objetivu atu halibur hamutuk parseru sira hodi hare hikas konaba estratejia jeneru ne’ebe iha nia inplementasaun ba futuru no nia lalalok oinsa, hafoin ita bolu hikas Komandante munisipiu no pontu fokal sira atu hare konaba estratejia ida ne’e tanba atu inplementa presija orsamentu no prosedimentu ne’ebe klaru nomos diskuti konaba atividade saida maka atu halo no nia relatoriu atu diriji ba se ida ne’e maka ita diskuti hamutuk iha ne’e, Nia hato’o asuntu iha Kuartel TLPDP Hudi-Laran Dili, Tersa (04/02).

20200204-2F5A1870

Nia haktuirtan Estratejia Jeneru ne’e rasik define prioridade konaba oinsa hasae numeru partisipasaun feto iha rekrutamentu polisia foun nomos promosaun diviza atu involve feto barak liu nune’e iha balansu feto no mane  tanba agora feto iha deit %15 tanba ne’e se bele iha tinan oin mai iha rekrutamentu no promosaun bele hasae ba %18.

Nudar Xefe Gabinete Jeneru Hau rekomenda ba Komandu PNTL atu sebele karik iha futuru involve feto barak liu iha promosaun ba Postu Ofisiais nune’e feto barak bele asumi kargu hanesan Komandante munisipiu no Segundu Komandante munisipiu hodi luta makaas liutan ba igualdade jeneru iha instituisaun PNTL no hare oinsa hadia meius rekrutamentu foun atu nune’e bele hasae numeru feto iha PNTL.

Iha okajiaun ne’e parseru Juridiku Sosial hateten dalabarak ita hateten involvimentu feto iha PNTL sei menus no ita hakarak atu feto barak liu sai membru PNTL maibe tenke asegura katak kondisaun ne’e tenke iha maka tenke hare lei organika PNTL, Prosedimentu Disiplinar nomos Estatutu PNTL katak iha lei no regulamentu hirak ne’e sensivel ba jeneru ka lae tanba tenke konsidera kondisaun feto no mane lahanesan.

20200204-2F5A1853

Parseru ne’e esplikatan ezemplu ita hakarak feto barak involve maibe kestaun ida maka kondisaun ne’e iha kalae ba feto, Lei, Prosedimentu no Regras ne’e asegura duni kalae direitu feto nian, ida ne’e maka ita hakarak atu hare kestaun hirak ne’e.

“Ami rekomenda ba PNTL atu hare Lei, Regulamentu no Regras tenke sensivel ba jeneru tanba se wainhira sensivel ona ba jeneru ne’e signifika garantia no asegura feto nia partisipasaun maximu iha instituisaun PNTL,” Nia dehan.

Enkontru ne’e partisipa husi parseru Fundasaun Azia, UN Women, TLPDP, Juridiku Sosial, no Ministeriu Interior. Media PNTL

20200204-2F5A1872

 

Serimonia Deslokasaun Membru PNTL Na’in 4 Ba Misaun Paz ONU Iha Sudão do Sul

20200204-2F5A1816

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) tersa-feira (04/02) ne’e hala’o serimonia deslokasaun ba membru PNTL na’in 4 ne’ebe maka selesionadu atu partisipa iha Misaun Paz ONU iha nasaun Sudão do Sul iha kapital Juba. Membru PNTL na’In 4 ne’e maka hanesan Inspetór Xefe Mouzinho Correia, Inspetór Xefe Maria Fátima, Sargentu Xefe Guilermina Santos no Sargentu Xefe Ofelino Perreira.

Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Faustino da Costa iha ninia intervensaun ba serimonia ne’ebe maka hala’o iha salaun enkontru Komandu Jerál hateten PNTL ninia envolvimentu iha Misaun Paz ONU ninian mai husi primeiru katak, Timor-Leste sai Estadu membru ba ONU ninian hanesan ita hotu hatene iha tinan 2002 Timor-Leste nia bandeira hari’I iha kuartél ONU, antes ida ne’e Timor-Leste bali sai nasaun tanba suporta mós husi ONU, nune’e PNTL ne’ebe hari’I/ estabelese ho suporta mós husi ONU iha tinan 2000.

20200204-2F5A1821

“Prosesu sira ne’e hotu to’o iha tinan 2005, PNTL ninia ema na’in 10 envolve iha Misaun Paz ONU ninian iha rai Kosovo, hala’o mós iha rai Guinea Bissau hahu’u ho ema na’in 5, ema na’in 2, ema na’in 3 no ikus liu membru na’in ida mak remata iha 2016, ohin ita prepara serimonia deslokasaun ida ne’e ba membru PNTL na’in 4 tan atu partisipa iha Misaun ida iha kontinente Afrika ninian maka Sudão do Sul”, tenik Komandante Jerál PNTL ne’e.

Komisariu Polísia salienta tan partisipasaun membru PNTL ba iha Misaun ida ne’e primeiru tanba ONU dekreta hasai rezolusaun ida ema hanaran UN Resolution 24-03-2015 hodi fó dalan no loke katak Sudão do Sul presiza intervensaun no apoiu husi ONU maka mais de sete mil militares no mós kuase dois mil e tal polísias, nune’e iha Misaun ne’ebe sei hala’o iha Sudão do Sul basea ba rezolusaun ida ne’e mandatu ne’ebe UNPOL tenke halo no hala’o maka hanesan: halo protesaun ba ema sivil sira iha ne’eba, halo mós monotorizasaun no investigasaun ba Violasaun Direitus Umanus iha Sudão do Sul, kria mekanismu no sistema ida ne’ebe diak oinsa atu suporta no mós halo distribuisaun ba Pós Umanitaria ba iha ADP sira, sai hanesan Advisor ou Asessor ba Mission ne’ebe instala iha nasaun ida ne’ebe, ne’e mak misaun prinsipal husi UNPOL ba UNMISS.

20200204-2F5A1807

Iha fatin hanesan, Inspetór Xefe Mouzinho Correia ne’ebe maka sai hanesan xefe ekipa PNTL nian ba Misaun ida ne’e iha ninia entervista, espresa ninia sentimentu katak nu’udar membru PNTL no mós Timor oan sente katak ida ne’e hanesan responsabilidade ida ne’ebe bo’ot mai ami na’in 4 katak lori Timor-Leste nia naran no PNTL nia naran ba iha mundu tomak.

“Oportunidade ida ne’e laos primeiru ba PNTL maibé PNTL kontribui ona iha Misaun da Paz desde tinan 2005 hahu’u husi nasaun Kosovo ba Guinea Bissau no to’o ohin loron iha rai Sudão do Sul, tanba ne’e responsabilidade bo’ot ida ba ami na’in 4 hodi lori PNTL nia naran no Timor-Leste nia naran hodi ba iha mundu Internasional, Timor-Leste presija no to’o ona tempu atu kontribui ba Paz no Seguransa Internasional”, deklara xefe ekipa ne’e.

Inspetór Xefe ne’e afirma tan durasaun ba misaun ne’e rasik maka naturalmente sira fó tinan ida maibé bele mós fó extensaun to’o tinan rua no informasaun ne’ebe ami iha kona-ba fatin ne’ebe ami atu koloka ba mak iha kapital Juba nasaun Sudão do Sul. Ho esperansa tanba ami mai ho komitmentu ida katak ami tenke susesu, tanba ami la lori ema ida nia naran maibé ami lori Timor nia naran tanba ne’e ami komprimisiu katak ami sempre susesu, ne’e dezafiu no responsabilidade bo’ot ida ba ami mezmu ne’e todan ami tenke hasoru.

20200204-2F5A1832

Parseiru Timor-Leste Police Development Program (TLPDP) maka oferese fardamentu no formasaun ba membru PNTL na’in 4 ne’ebe selesionadu. No membru na’in 4 refere sei hamutuk ho membru Polísia sira seluk husi nasaun 17. Partisipa iha serimonia ne’e Komandante Jerál, Segundu Komandante Jerál, Komandante TLPDP, reprezentante Diretur Jerál Kooperasaun Multilateral Ministeriu Negosiu Estrangeiru, Inspector Jerál, Komandante Komandu Operasaun, Administrasaun, Komandante SIP, SIKN, CFP, Diretur Migrasaun, Xefe Casa Militar Presidente Repúblika, Diretur no Xefe Departamentu sira iha Kuartél Jerál no bainaka sira seluk.

Media PNTL.       

Enkontru Mensal Komandu PNTL Ho Komandu Munisipiu Dili, Unidade No Diresaun Sira Iha Komandu Jerál

20200203-2F5A1769

Dili, Komandante Jerál Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) Komisariu Polísia Faustino da Costa hamutuk ho Segundu Komandante Jerál Komisariu Polísia Mateus Fernandes hafoin serimonia Isar Bandeira realiza kedas enkontru mensal ida ho Komandante PNTL munisipiu Dili, Unidades no Xefe Departamentu sira iha Komandu Jerál hodi diskuti kona-ba situasaun ne’ebe maka akontese dadaun iha Timor-Leste.

Komisariu Polísia Faustino hafoin enkontru ba media deklara katak hanesan ita hotu hatene situasaun aktual hafoin Orsamentu ne’ebe Sumba, Komandu PNTL no F-FDTL primeiru maka hasai diretiva konjuntu ida ba implementasaun aktividades prevensaun iha terenu, segundu halo mós deklarasaun ida ne’ebe maka foin dadaun ami halo konferensia imprensa.

20200203-2F5A1755

“Kontinuasaun ida ne’e parte internalmente PNTL mós halo enkontru ida ho Komandante sira oinsa atu hare’e kona-ba ezekusaun no orientasaun ne’ebe maka iha, além de ne’e aktualiza mós fila fali kona-ba servisu oinsa Komandante idak-idak hare’e no saida maka Komandante sira implementa no problema, dezafiu saida maka sira hasoru, ida ne’e maka ita halo ho Komandu munisipiu Dili laos ho munisipiu sira hotu maibé kapital deit atu oinsa ita koalia ita nia servisu diak liu tan ba oin”, tenik Komandante Jerál PNTL ne’e.

Autoridade másimu seguransa ne’e afirma liga ba Orsamentu ne’ebe maka Sumba, aktividade rutina PNTL nia lao hela tanba ho Duadésimo ne’e refleta Orsamentu ano anterior, maibé problema ne’ebe maka PNTL hasoru maka ne’e kuandu buat balun foun ita hanoin atu halo iha tinan ida ne’e entaun ita labele loke prosesu aproviosonamentu tanba Duadésimo ne’e la fó dalan atu halo ida ne’e. Exemplu ne’e maka hanesan durante ne’e problema ida ita sempre husu apoiu husi doador, PNUD maka rekruta hela ema mékaniku na’in balun ne’ebe maka servisu iha mini ofisina sira, entaun tuir lolos PNUD-UNDP ne’e entrega ona iha fulan Janeiru ne’e ba oin PNTL maka tenke asina kontratu foun ho sira tanba UNDP hotu deit iha fulan Dezembru, entaun ida ne’e ita labele halo. Ami husu nafatin, nune’e husi parte PNUD-UNDP kontinua fó suporta nafatin ba iha kontinuasaun kontratu ba iha mékaniku sira ne’ebe servisu iha Baucau, Dili, Maliana no Oecusse.

Media PNTL. 

20200203-2F5A1750

Formandu Kursu CPOI nain 53 Kompleta Formasaun Eskolar

IMG_0258

Rairobo- Formandu Curso Promoção Ofisias Inspectores (CPOI) PNTL  nain 53 remata ona sira nia Formasaun Eskolar durante fulan walu (8) iha Centro Formação Policia (CFP) Comoro Dili no kontinua estajia durante fulan ida (1) antes gradua.

Inspetur Jeral Superintendente Xefe Carlos Geronimo ne’ebe reprejenta Komandante Jeral iha nia deskursu hateten durante bloku formasaun eskolar formandu sira aprende konyesementu konaba konyesementu Polisial nomos palestra oi-oin atu transforma sira nia aan husi postu Sarejentu ba Ofisiais, Nia hato’o asuntu ne’e iha serimonia enseramentu formasaun escolar iha Sentru Treinamentu 1o Sargento Aquelis da Silva Rairobo-Atabae, Sexta (31/01).

Nia haktuirtan durante fulan walu (8) imi hatudu duni partisipasaun diak ho nune’e ohin ita rona rejultadu husi Komandante Sentru Formasaun katak formasaun ida ne’e hotu-hotu passa ho valor masimu 18 no minimu 13 ida ne’e hatudu katak ita boot sira aproveta duni ho aprovetamentu ne’ebe maka ita boot sira hetan konserteja tenke hatudu ita boot sira nia matenek no abilidade atu aplika iha servisu fatin tuir regras ne’ebe iha.

Kursu formasaun CPOI halao ho periodu tempu naruk durante fulan walu (8), ne’ebe ita boot sira hetan material lubuk ida, ne’e atu hateten ba ita boot sira sai ofisial liu husi prosesu aprendijajen nune’e iha futuru sai Ofisial ida ne’ebe diak no valia ba instituisaun PNTL.

IMG_0165

Iha okajiaun ne’e Komandante CFP Superintendente Arquimino Ramos hateten Rejultadu klasifikasaun bloku formasaun eskolar iha primeiru kursu CEPOI ho valor maximu ka melhor klasifikasaun  18,98 ho Formandu naran Kristian da Costa Diaz no nota minima ho valor 13, 54 ho formandu Jose Perreira Marques ida ne’e hatudu katak sira hotu-hotu passa iha formasaun eskolar ida ne’e, ita hein sira hatudu iha pratika teoria hirak ne’ebe maka sira aprende durante fulan 8 iha Sentru formasaun no estajiu durante fulan ida.

 Superintendente ne’e haktuirtan komesa dia 01 de Fevereiru 2020 Formandu sira hahu formasaun ezersisiu (estajiu) durante fulan ida  iha komandu munisipiu tuir programa ne’ebe aprezenta ba Komandante Jeral no iha dia 01 fulan Marsu sira sei fila-fali ba Sentru Formasaun Comoro hodi prepara sira nia graduasaun.

“Ami husu ba Komandante munisipiu sira ou nia reprejentante ne’ebe marka prejensa iha serimonia enseramentu ida ne’e atu bele akompaña formandu sira ba fatin hirak ne’ebe kolokadu tuir orentasaun Komandante Jeral, formandu sira ne’e sei koloka hotu ba munisipiu no sira tenke ba eskuadra atu aplika teoria hirak ne’ebe maka sira aprende,” dehan Superintendente Ramos.

Kursu Curso Promoção Ofisias Inspectores (CEPOI) hahu iha fulan Jullu tinan 2019 no ohin ita halo enseramentu ba bloku formasaun escolar, sira ne’ebe maka passa hamutuk 54 maibe nain ida rejigna aan nune’e hela deit formandu nain 53 tuir planu graduasaun sei halao tuir data tentativa iha dia 06 de Marsu komforme Komandante Jeral atu halo deit graduasaun ou halo kedas promosaun diviza

Enseramentu kursu formasaun escolar ne’e halao ho longa marsa husi Atabae vila mai Sentru Treinamentu 1o Sargento Aquelis da Silva Rairobo-Atabae ho distansia kuaje km 12 no Serimonia enseramentu ne’e partisipa husi Komandante munisipiu, ekipa GNR, Amu kapelaun PNTL no formandu sira. Media PNTL

 IMG_0211

Komisariu Polísia Faustino da Costa Dirigi Serimonia Isar Bandeira Semana Dahuluk Fulan Fevereiru

20200203-2F5A1689

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) iha loron Segunda-feira (03/01) ne’e hala’o serimonia Isar Bandeira nu’udar semana dahuluk fulan Fevereiru tinan 2020 ne’ebe maka dirigi husi Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Faustino da Costa.

Iha ninia intervensaun ba serimonia ne’ebe hala’o iha resintu Kuartél Jerál Kaikoli, Komandante Jerál PNTL ne’e hateten hanesan bain-bain iha primeira semana ita sempre halo serimonia Isar Bandeira ita iha Komandu Jerál ida ne’e, ita mós rekomenda ida ne’e ba governu atu serimonia sira hanesan ne’e laos halo deit husi Instituisaun Estadu ema hotu-hotu nu’udar Timor oan tantu nia NGO, tantu nia iha Eskola Privadas ou Públiku tenke kada segunda halo serimonia hanesan ne’e.

“Ida ne’e ita rekomenda hasa’e ba governu tanba Timor oan sira lakon ona Identidade hanesan ema Timor ne’ebe ninia Konstituisaun rasik nia la hatene, ne’ebe ninia Kultura rasik nia la hatene hanesan Timor oan, ida ne’e maka ita rekomenda; hanesan iha tempu badak eskola Privadas no Públiku sira kada segunda tenke halo ida ne’e atu Timor oan hatene katak nia Timor oan no hatene nia dever nu’udar Timor oan, tanba ne’e parte internal PNTL nian atu hato’o deit ba ita bo’ot sira iha ne’e, iha Komandu munisipiu, unidades no diresaun sira hotu laos halo deit iha primeira semana tenke halo ida ne’e kada segunda-feira”, alerta na’in ulun PNTL ne’e.

20200203-2F5A1726

Komisariu Polísia afirma tan katak ba Komandu Munisipiu no Unidade sira serimonia Isar Bandeira ida ne’e tanke halo kada segunda-feira labele falla, kontinuasaun husi ida ne’e atu dehan ohin mós karik iha pasadu, balun akompaña imi hatene ema sira ne’ebe remata sira nia eskola liu-liu iha eskola Sekundaria katak tenke iha diploma ida ne’ebe nia iha signifika aumenta pontus traballu balun ba Polísia.

“SMA atu remata karik, nia tenke iha diploma ida ne’ebe dehan nia liu ona iha formasaun ida ema dehan Formasaun Sidadania, ita rekomenda mós ba kualkér Institusaun ne’ebe atu fó servisu ba ema ou loke vaga ruma tenke iha diploma ida ne’e, Formasaun Sidadania atu nune’e evita Timor oan ne’ebe komesa lakon ona dadaun ninia identidade hanesan Timor oan”, hatutan Komisariu Polísia ne’e.

Hola parte iha serimonia Isar Bandeira ne’ebe Komandante Jerál PNTL maka sai hanesan Inspetor da Serimonia maka Inspetor Jerál, Komandante Komandu Operasaun, Administrasaun, Komandante PNTL munisipiu Dili, Diretúr no Xefe Departamentu sira iha Kuartél Jerál, Ofisias Subalternu, Sarjentu, Ajente no Funsionariu Sivil sira hotu. Media PNTL.

20200203-2F5A1663

PNTL-VPU Kontinua Hala’o Programa ida “Prevene Sedu” Ba Estudante Eskola Sekundaria Sira

IMG_0126

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Diresaun VPU (Vulnerable Person Unit) kontinua programa ida ho tema “Prevene Sedu” ba iha estudante sira husi Eskola Sekundaria sira iha kapital Dili ho nia aktividade ne’ebe koalia kona-ba Think You Know →Saida Maka Ita Hare iha Telefone Laran, Saida maka Ita Koalia ba Malu no Saida maka Ita Halo?

Xefe VPU Nasional Inspector Ricardo da Costa iha sexta-feira (31/01) ne’e hateten durante ne’e parte VPU hala’o ona aktividade refere ba iha estudante sira iha eskola Sekundaria lima iha kapital Dili maka hanesan Eskola Sekundaria São Miguel maka sai hanesan fatin abertura iha ne’ebe loke diretamente husi Ministra Edukasaun no Komandante Jerál PNTL rasik, Eskola Hotelaria, Eskola Sekundaria São Pedro, Eskola Sekundaria 12 Novembro no ikus liu maka Eskola Sekundaria 04 de Setembru.

IMG_0044

“VPU halo programa vizita eskola ida ne’e hetan autorizasaun husi MInistra Edukasaun, Juventude no Desportu ne’ebe hamutuk ho Komandante Jerál PNTL halo abertura iha loron 24 fulan Maiu 2019 liu ba, aktividade vizita eskola ida ne’e VPU halo hare’e ba kazu Violasaun Seksual no Violensia Domestika ne’ebe maka ass”, esplika Xefe VPU Nasional ne’e.

Inspector Ricardo afirma tan katak Violasaun Seksual sira ne’e akontese barak liu ba estudante sira, Violasaun sira ne’e akontese mai husi utilizasaun Media Sosial hanesan Face Book, WhatsApp no seluk tan entaun iha ne’eba sira (Estudante-red) komesa halo ona pintura oin-oin hodi haruka ba malu hafoin ida simu tiha pintura hirak ne’ebe ladiak, entaun trai ba malu hodi influensia sai realiza tiha Violasaun Seksual entaun VPU hare’e liu-liu ba iha utilizasaun Media Sosial ba iha Grooming, Seksting ho Save building.

“Ami mós hala’o aktividades kona-ba Tráfiku Humanu ninian tanba ikus-ikus ne’e Tráfiku Humanu akontese ba estudante sekundaria finalista sira tanba ho influensia ema seluk sira nian, sira lahatene kontestu Tráfiku Humanu nian oinsa, ema ruma mai bosok sira selu osan barak, salariu barak ba sira servisu diak entaun sira mós ba deit maibé ikus mai sira la hetan benefisiu diak husi ida ne’e no ema seluk ne’ebe halo rekruta ne’e maka hetan nia benefisiu”, hatutan Inspector ne’e.

Tuir planu iha tinan 2020 ne’e, parfte VPU sei habelar sensibilizasaun hanesan ba iha estudante sira iha Eskola Sekundaria munisipiu hotu. Husi aktividade ne’ebe hala’o durante ne’e, hetan partisipsaun másimu tebes husi estudante sira no professor sira tanba informasaun hirak ne’ebe hato’o interesante no atrai tebes sira nia atensaun, no diretúr eskola sira mós husu ba parte VPU atu bele enkaixa programa  ou aktividade ne’e iha kada sabadu tanba loron refere estudante sira laiha aula.

Media PNTL.          

IMG_0037