Komandu PNTL Realiza Palestra Ida Ba Formandu CPOI

IMG_0096

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-leste (PNTL) iha loron kinta-feira (30/01) liu husi Centro Formação Polícia (CFP) realiza Palestra ida ba Formandu Curso Promoção Ofisias Inspectores (CPOI) hamutuk 53 ne’ebe maka remata ona sira nia Formasaun Eskolar iha CFP durante fulan sia (9) nia laran.

Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Faustino da Costa hafoin hato’o ninia Palestra ba jornalista sira hateten ohin oportunidade ida hodi hau mai hanesan mós programa ida antes no últimu ba sira (Formandu) katak komesa aban ne’e ita desloka sira ba idak-idak nia munisipiu entaun husi CFP organiza tópiku ida fó mai hau mak oinsa Prosesu Desenvolvimentu PNTL.

“Ita kapaista sira hanesan bukae ida ita fó ba sira atu nune’e iha tempu sira tuir mai sira sai Ofisias saida maka sira tenke halo hanesan Ofisial tanba PNTL to’o ohin loron só sira maka Formasaun Ofisial ida maka ita halo ho durasaun fulan sia, entaun tenke fó informasaun ita labele koalia deit PNTL nia diak, ita koalia kona-ba buat balun ne’ebe ladiak atu nune’e nia (Formandu-red) sai ofisial ida karik saida maka nia tenke prepara ninia ann atu bele halo Instituisaun ida ne’e sai diak liu tan”, tenik Komandante Jerál PNTL ne’e.

Komisariu Polísia iha esperansa katak sira hotu sei remata ida ne’e no sira hotu bele hetan Ofisial maibé tanba iha regulamentu PNTL dehan nia tenke remata no konklui kursu ida ne’e ho Aproveitamentu ida ne’ebe diak maibé sé sira nia Aproveitamentu/Valor la konsege atinzi Valor mínimu tuir regulamentu ne’e klaru que balun sei labele promove maibé hau dehan ba sira atu esforsu ba tama ba estajiu durante fulan ida ne’e diak liu sira buka Aproveitamentu iha Kursu ida ne’e diak liu tan atu sira bele hetan oprtunu ba postu ofisial.

“Sira ne’ebe agora iha 53 ne’e mai husi postu Sargentu, Primeiru Sargentu no balun Sargentu Xefe, sira ne’e balun antes mai iha ne’e (CFP) balun Komandante Kompañia, balun Komandante Eskuadra, balun Xefe Seksaun, Operasaun, Administrasaun, Investigasaun entaun antigamente sira halo ona servisu ida ne’e, agora saida maka ita koalia iha ne’e ba sira foka liu ba Lideransa tanba isra iha Lideransa nivel médiu maka ida ne’e atu aban bainrua bele halo buat ruma, transmite buat ruma no bele interpreta intensaun Komandu nian ba iha komunidade”, hatutan Komisariu Polísia ne’e.

Autoridade másimu seguransa ne’e esplika tan katak Kursu ne’e sei iha remata iha loron 27 Marsu tinan ne’ebe ita dehan loron PNTL nian, sé iha loron ida ne’e maka CFP relata mai katak sira hotu pasa ho diak no susesu klaru que bele iha duni promosaun. No agora kestaun ida dehan katak osan iha ka lae, Orsamentu DOT ne’e refleta orsamentu tinan kotuk, iha tinan kotuk 2019 tau osan hodi halo promosaun maibé la konsege halo signifika katak osan ne’e ba tinan ida ne’e tanba ne’e ami aprezenta ona ba Ministru no Ministru rasik apresia katak iha loron 27 bele halo buat ruma entaun lauha problema.

Além de Komandante Jerál PNTL hato’o palestra ba Formandu CPOI, Diretur IDN, parte PDHJ, CAC no Juiz sira hodi hato’o informasaun sira ne’ebe interesante. No hetan partisipasaun másimu husi formandu CPOI hamutuk 53 no Instruktores husi CFP.

Media PNTL.                    

Curso de Promocao a Oficial Superior (CPOS) Halo Apresentasaun Traballu Investigasaun Individual

83444990_1211072635750471_2068649772390023168_o

Iha Loron 28 Janeiro 2020, iha ambitu curso de promocao a oficial superior (CPOS) halo apresentasaun publika no defesa publika ba Trabalhu Investigasaun Individual (TII) iha apresentasaun ba dala rua nulu resin walu (28) hodi husi discente Inspetor Ambrosio Francisco Gomes ho subordina ba tema: “Utilizacao de armas pelos membro da PNTL”, ho banka konstitui husi Coordenador do Curso Major Valerio (IDN), Orientador Sr. Guilherme Soares (IDN) Arguente Superintendente Arquimino Ramos (Comandante Centro Formacao da PNTL) e Presidente do Juri Sr. Nuno Corvelo Sarmento (IDN) iha Auditorio do IDN, Palacio do Governo.

https://web.facebook.com/idn.tl.3/

#Media IDN

 

AUSTRALIA ATRIBUI SERTIFIKADU BA MEMBRU SERVISU FRONTEIRA SIRA

83639641_852236368570699_2350988754786713600_o

Dili-Membru Diresaun Jeral Servisu Migrasaun, Alfandega, Unidade Patrulhamentu Fronteira (UPF), Unidade Polisia Maritima (UPF), hamutuk nain nen nulu, ne’ebe durante ne’e halo knar hodi kontrola postu fronteira, simu sertifikadu husi reprezentate Embaixada Australia iha Timor-Leste, hafoin remata kursu lian ingleza nivel intermediariu tuir ididak nia nivel, durante fulan nen nia laran iha Lorosa’e English Language Institute (LELI).

Liu husi kooperasaun entre Governu Timor-Leste no Governu Australia atravez husi embaixada Australia iha Timor-Leste, iha loron tersa ne’e, (28/01/2020), fahe sertifikadu ba formando sira ne’ebe mak tuir ona kursu lian ingles durante fulan 6 nia laran. Seremonia entrega sertifikadu ne’e halao iha Sparrow Force House, Fatuhada Dili.

Seremonia ne’e hetan akompañamentu husi Diretor Jeral Servisu Migrasaun, Superintendente Polisia Agustinho da Silva Gomes, Xefe Servisu Investigasaun Kriminal Nasional (SIKN) Superintendente Xefe Polisia, Henrique da Costa nomos Komandante Unidade Patrulhamentu Fronteira (UPF) Superintendente Polisia, João Belo Reis. #AX

Fontes Relasaun Publika MI

 

Esposa Ofisias Superior PNTL Realiza Enkontru Dahuluk

20200123-2F5A1549

Dili, Atu hametin liu tan Unidade entre Esposa Ofisias Superior husi Instituisaun Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL), maka iha loron kinta-feira (23/01) ne’e realiza enkontru dahuluk ho Esposa hotu husi Ofisias Superior PNTL nian hodi diskuti Planu Aniversariu PNTL no Estrutura Esposa sira nian.

Esposa husi Komandante Jerál PNTL Sra. Gizela Victor Ricardo iha ninia diskursu ba sorumutu ne’e hateten aktividade ida ohin nu’udar programa aktividade dahuluk ne’ebe ita halibur hamutuk iha fatin ne’e atu entre ita bele koñese malu no ba oin atu hametin ita nia amizade nu’udar familia bo’ot  instituisaun PNTL nian no hakarak informa ba señora sira hotu katak aktividade ohin loron nian ita realiza entre Esposa Ofisias Superior maibé ba oin ita sei inklui mós Esposa sira husi Ofisias Subalternu, Sarjentu no Ajente sira nian .

“Ita hotu hatene katak durante ne’e maioria husi ita sempre lao no akompaña aktividade sira ne’ebe hala’o husi Primeira Dama nian ne’ebe hahu’u kedas iha tinan balun liu ba no ita mós balun foin akompaña Primeira Dama ba aktivdade Natal hamutuk Orfanatu sira foin lalais ne’e no aktividade no esforsu hirak ne’ebe ita hala’o atu suporta ita nia parseiru sira (Laen-red) no atu halo sira nia kna’ar sai tuir responsabilidade ne’ebe maka atribui no mós atu suporta ita hotu nia feto maluk sira seluk ne’ebe dala-wain preukupa liu ho servisu sira domestiku nian no halo ita maske dala-ruma hasoru malu ona maibé seidauk koñese malu ho diak nu’udar familia bo’ot PNTL nian”, tenik Esposa husi Komandante Jerál PNTL ne’e.

Sra. Gizela haktuir tan katak iha tinan balun liu ba Komandu PNTL hamosu ona idea no programa ida ba ita Esposa sira maka prepara vestimentu (Ropa-red) ba ita atu uza iha tempu loron Aniversariu PNTL ninan ne’ebe maka ita hotu iha no suku ona iha tinan balun ba kotuk.

“Iha parte ida seluk maka husi ekipa ida ne’e, kona-ba aktividade ida atu oinsa ba oin ofisialmente ita hari’I Asosiasaun ida ho naran Asosiasaun Conjuge Polísia nian ne’ebe husi parte Komandu sira mós hanoin ona hodi propoin ezistensia Asosiasaun nia iha estrutura PNTL nian”, esplika Esposa husi na’in ulun PNTL ne’e.

Iha sorumutu ne’e, Esposa husi Komandante SIP halo aprezentasaun kona-ba Fardamentu Formal ba Esposa no aprezentasaun ba Programa Dada Rifa/Sorteiu ne’ebe hato’o husi Esposa husi Inspetor Jerál. No prepara planu envolvimentu Esposa Ofisias Superior sira iha aktividade ba Komemorasaun loron Aniversariu PNTL hanesan desportu, Asaun Karidade no limpeza. Partisipa iha sorumutu simples ne’ebe lidera husi Esposa Komandante Jerál no Segundu Komandante Jerál, esposa husi Komandante PNTL munisipiu 13 inklui RAEOA.

Media PNTL.

Autoridade Defeza No Seguransa Husu Lideransa Sira Atu Hakotu Impase Politika

20200123-2F5A1497

Dili- Autoridade Defeza no Seguransa husu ba lidaransa nasaun nian atu halo dialogu hodi tur hamutuk, koalia ba malu no fo liman ba malu hodi hakotu impase politika ne’ebe oras ne’e daudaun lao no fo inpaktu ba povu nia moris.

Xefe Estadu Maior F-FDTL Maijor General Lere Anan Timur husu lider nasional sira buka atu habesik malu atu halo dialogu hodi buka konsensu nasional nune’e bele fo liman ba malu atu nune’e fo solusaun ba impase politika naruk ne’ebe maka oras ne’e ita hasoru tanba nia konsekuensia povu aileba maka hasoru, Nia hato’o asuntu ne’e liu husi konferensia emprensa hamutuk Komandu F-FDTL no PNTL iha Kuartel Jeneral F-FDTL Fatuhada Dili, Kinta (23/01)

Nia haktuir tan ba lider Nasional sira liu-liu ba maun boot Kayrala Xanana Gusmão, José Ramos Horta, Mari Alkatiri, Francisco Guterres Lu’Olo, Taur Matan Ruak, LUGU no Dr. Roke atu hanoin hikas fali ou halo reflesaun oituan hodi kaer metin nafatin valores ne’ebe uluk ita lidera funu naruk ne’e hanorin  ita nia alin sira no povu tomak barak mate ho prinsipiu hirak ne’e.

“ Ami apela dala ida tan ba lider nasional no lider istoriku sira ne’ebe uluk iha funu libertasaun nia oin atu hamutuk kaer liman no buka malu se uluk ita luta ba ukun rasik aan ita fakar ran agora ba dezenvolvimentu ita tenke hisik kosar hanesan Maun Taur dehan ida ne’e mak inportante”.

Iha oportunidade ne’e eis Gerileru ne’e preukupa tanba oras ne’e daudaun ita nia rai moris iha impase politika ida ne’ebe naruk tebes tanba valores ne’ebe uluk kuda metin iha ita nia neon no  fuan laran hanesan domin ba malu, domin ba rai, amnegasaun, espiritu de sakrifisiu, nasionalismu ho patriotismu ka lealdade ba nia ran fakar fatin hahu’u menus daudauk, ne’e konsekuensia husi  ita ser umanu nia egoismu, ambisaun ba sasan mundu nian hanesan poder no riku soin.

Hare’e ba preukupasaun hirak ne’e ami Falintil-Forsa Defeza Timor-Leste ho Polisia Nasional Timor-Leste aproveita biban ida ne’e hodi apela ba veteranus da rejzistensia tantu rezistensia armada, klandestina iha nivel hotu hahu’u husi estafeta, kaixa sira, selkom to’o iha rejiaun no rezistensia Diplomatika tomak atu kaer metin valores no prinsipiu ne’ebe uluk ita hamutuk ho heroi sira komunga iha rezistensia nia laran hodi mantein koejaun ka unidade nasional hodi liberta povu doben ida ne’e husi ignoranisa, kiak no mukit atu nune’e bele garantia bem estar povu nian atu labele fasil ka rende ka monu ba ita nia egoismu ba poder ka riku soin hodi haluha ema barak nia sofrimentu no mate.

Ba grupu krime organizadu sira ne’ebe tenta perturba Lei no Ordem liu husi Arte Marsiais, trafiku droga, trafiku humanu no aktus de kontra bandu ho modus operandi saida deit Komandu F-FDTL no PNTL apela hahu’u husi husi konferensia emprensa ida ne’e hato’o atu buka koopera ho autoridade defeza no Seguransa hodi hapara aktividade hotu-hotu ne’ebe la tuir Lei ne’ebe maka estabelese tia ona no vigora daudaun hodi mantein estabilidade no paz atu nune’e kontinua kaer metin Soberania Nasional no fo valor ba sakrifisiu ema hotu-hotu nian no dignidade ita nia herois sira nian.

Karik ema ruma ne’ebe liu husi grupu organizadu ka GAM hirak ne’ebe oras ne’e buras iha rai laran ne’e maka tenta sobu Unidade Nasional hodi hatun dignidade país no lider nasional liu-liu herois sira nian hodi halakon Soberania nasaun ida ne’e tenke hakat uluk F-FDTL no PNTL no povu tomak nia mate tanba Timor-leste hari’i metin ona hanesan nasaun Soberanu ida ho nia Konstituisaun ne’ebe garante direitu Demokratiku ba sidadaun hotu-hotu maibe labele haksoit liu limite hirak ne’ebe lei haruka, Nia hakotu.

Media PNTL

MI INTERINU ENKONTRU SEMANÁL HO PR

20200122-2F5A1451

Kuarta Loron 22, fulan Janeiru tinan 2020, Ministru Interior Interinu DR. Filomeno da Paixão de Jesus, Akompaña husi Jenerál Lere Anan Timur, Komisariu Polísia Faustino da Costa realiza enkontru ho Prezidente da República Francisco Guterres Lú Olo, iha Palasiu Prezidente Bairu-Pite Dili.

Enkontru refere hanesan enkontru semanál ne’ebé hala’o ho Prezidente da Repúblika hodi koa’lia kona-ba situasaun Siguransa Nasionál iha Teritoriu Timor-Leste nian. Alende ne’e sei iha mós setenta dias Prezidente da República sei bolu lider Polítiku sira hotu atu tu’ur hamutuk, liu-liu lider rezisténsia sira ne’ebé iha influénsia iha Timor-Leste atu bele hetan konsensu nasionál ida para bele forma fali governu foun ou atu hetan solusaun ida ba iha situasaun impase polítika ne’ebé mosu iha ita-nia nasaun. “Ohin Prezidente bolu Ministru Defeza no Ministru Interior Interinu mai para atu halo preparasaun durante periodu ida-ne’e oinsa atu reforsa no asegura liutan siguransa rai laran, Brigadeiru jeneral F-FDTL reformadu ne’e.

20200122-2F5A1440(1)

Tuir Ministru Interior Interinu situasaun agora la’o normál no laiha buat ida, situasaun nafatin deit, prezidente bolu ha’u atu fó nafatin atensaun, enkuantu Prezidente dezenvolve serbisu diálogu entre lider sira, tanba ne’e maka husu ami-nia parte atu hasai polítika deretiva foun ne’ebé koa’lia kona-ba konjuntu ba komandu rua, hodi kordenadu halo seguransa ba iha kapitál Dili, importante liu situasaun ida ne’ebé konduzivu nune’e diálogu nasionál ne’e bele la’o ho diak.

Iha fatin hanesan, Ministru Interior Internu apela ba komandu rua tenke metin, komandante ida deit laiha komandante rua tantu iha PNTL no mós F-FDTL, husu mós ba populasaun sira, aman inan no foin-sae sira liu-liu joven sira, apelu governu nia maka ne’e, ita mantein ita-nia aktividade lor-loron ho normalidade laiha buat ida. Agora ba oin seguransa iha luron sira sei reforsa liutan iha territoriu tomak, ita labele kria fali situasaun ida la konduzivu, ita hotu ajuda para situasaun ne’e la’o di’ak nune’e ita-nia nai ulun sira bele hetan konsensu ida, fiar katak ita sei hetan.

Fontes Media-MI.

Membru PNTL Na’in Ida Hetan Asaltu Husi Joven Na’in Neen

20200121-2F5A1379

Dili, Membru Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) na’in ida hetan asaltu husi joventude na’in neen iha area Aimutin wainhira nia atu ba Eskuadra PNTL Dom Aleixo hodi hare’e nia alin ne’ebe maka hetan uluk asaltu. Husi asaltu ida ne’e, membru PNTL Inspetor Honorio Horta ne’ebe hanesan Médiku iha Centro Formação da Polícia (CFP) hetan konsekuensia ne’ebe bo’ot tanba hetan tá husi joven na’in neen.

Komandante Operasaun Nasional PNTL Interinu Superintendente Xefe José Soares liu husi konferensia imprensa iha tersa-feira (21/01) ne’e iha Salaun Enkontru Komandu Jerál PNTL esplika, kronologia akontesimentu ne’e katak antes membru PNTL ne’e hetan asaltu, iha joven na’in rua (Maun-alin,red) ne’ebe hanesan alin husi membru PNTL ne’e, hetan asaltu iha loron segunda-feira kalan iha oras tuku ida madrugada ho diresaun Hudi-Laran mai Aimutin, maibé wainhira hatu’un tiha nia maun hafoin nia fila iha kruzamentu Aimutin, iha joven na’in tolu halo asaltu ba joven ne’ebe lori motor. Tanba nia mesak, nia lakon kontrola no monu ho motor entaun nia halai ba nia maun iha Aimutin ne’ebe antes ne’e nia hatun ba.

“Iha tempu ne’e kedas sira na’in rua komunika ba nia maun ne’ebe servisu hanesan membru PNTL ho profisaun hanesan Médiku ba PNTL ne’ebe destaka iha CFP. Iha tempu ne’e kedas sira na’in rua ba halo keixa iha eskuadra Dom Aleixo hafoin minutu 15 ou 20 hanesan ne’e, membru PNTL ne’ebe ho naran Honorio Horta, nia ba iha nia alin nian uma, nia rai hela nia kareta iha nia alin nian uma hodi tuir sira na’in rua ba eskuadra Dom Aleixo, maibé wainhira seidauk to’o iha eskuadra, iha kruzamentu Aimutin ninian nia hetan fali tan asaltu husi ema na’in neen”, haktuir Komandante Operasaun PNTL Interinu ne’e.

Aktual Komandante Komandu Administrasaun PNTL ne’e hatutan tan kona-ba konsekuensia husi asaltu ne’e, membru PNTL hetan tá iha parte ulun no hasan ho total pankada hamutuk 11. Oras ne’e dadaun membru refere hetan tratamentu iha Hospital Nasional Guido Valadares (HNGV) tanba hetan suku ho pontu 11.

“Horikalan kedas membru PNTL eskuadra Dom Aleixo ho servisu sira seluk halo kedas operasaun no joven hirak ne’ebe envolve ann iha asaltu refere konsege kaer kedas, iha na’in lima no ohin loron sira entrega ona iha Komandu Distritu Dili atu bele konklui ninia prosesu, atu nune’e iha oras 72 nia laran atu aprezenta ba iha Ministeriu Públiku (MP)”, hatutan Komandante Komandu Administrasaun PNTL ne’e.

Superintendente Xefe José afirma katak, ida ne’e maka asaltu ne’ebe akontese iha kapital Dili ho situasaun politika ne’ebe ohin loron Timor hasoru, tanba ne’e PNTL nafatin iha ninia kna’ar atu identifika klean liu tan atu bele hatene motivu saida maka hakauza sira atu bele halo aktu-aktu krime hodi hatu’un dignidade Estadu ida ne’e, hodi fó imagem ladiak ba ita nia rai Timor-Leste.

“Iha operasaun ne’e, ita halo kapturasaun ba ema na’in neen ne’e, iha balun sira lori atributu pertense ba iha grupu Arte Marsias balun, iha balun lori Samurai, fiska no balun lori fatuk; objetu sira ne’e maka sira uza hanesan arma ida atu bele hakanek ema ou hamate ema iha situasaun oinsa deit no aktu sira ne’e krime kuandu ita liga ba iha Lei Nu.5/2017 no ita hato’o ba investigadoers sira maka elabora nia prosesu tomak atu bele aprezenta ba MP”, tenik Superintendente Xefe ne’e.

Media PNTL.                            

MS Halao Vasinasaun Hepatitis B ba Membru PNTL

IMG_0046

Dili- Ministeriu Saude (MS) halao programa vasinasaun Hepatitis B doze da-ruak ba membru Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) hodi prevene moras Hepatitis ne’ebe fo perigu ba ema nia saude.

Segundu Komandante Jeral PNTL Komisariu Mateus Fernandes hateten programa vasinasaun ne’e nudar koperasaun Ministeriu Saude ho PNTL hodi antisipa virus hepatitis tanba Hepatitis B hanesan moras ida ne’ebe maka perigu ba ema nia saude.

IMG_0041

Komisariu ne’e haktuirtan Ministeriu Saude ho Klinika Saude PNTL halo antisipasaun antes liu husi halo skrining no fo vasinasaun nune’e ita nia isin bele forte no Anti corpo (daya tahan tubuh ) hasoru virus ne’e tanba Virus Hepatitis B hamate ema barak ona nune’e persija halo antisipasaun antes liu husi vasinasaun.

Programa vasinasaun Hepatitis B doze daruak ne’e halao dahuluk iha Kuartel Jeral PNTL Kaikoli Dili no teknikamente Ministeriu Saude no Klinika Saude PNTL sei kontinua programa ne’e ba membru PNTL iha Komandu PNTL munisipiu 12, RAEOA, Unidade UPM, UEP no UPF nomos Eskuadra hotu.

Programa vasinasaun Hepatitis B doze da-huluk halao iha Dezembru tinan 2019. Media PNTL

IMG_0054

TDD Aplika Prizaun Preventiva Ba Suspeitu Droga

IMG_0029

Dili, Tribunal Distrital Dili (TDD) Sabadu (18/01) liu husi sesaun primeiru interrogatoriu deside aplika prizaun preventiva ba suspeitu ho inisial CMB (30), ne’ebe akuzadu envolve iha krime tráfiku ilísitu ba droga.

Tuir advogadu privadu suspeitu, Fernando da Costa, hateten ministeriu públiku akuzadu ninia kliente ho krime tráfiku ilísitu ba droga ne’ebe previstu iha lei Númeru 2/2017, 25 Janeiru.

Hanesan advogadu, Fernando simu desizaun tribunal ne’e, maibé la konkorda, tanba ne’e iha prazu loron 15, sei rekorre rekursu ba tribunal rekursu, ligadu ho desizaun primeiru instansia ne’e.

Nia afirma, tuir lolos, labele hare’e deit ba tipu krime, no moldura pena ne’ebe mais superior tres anus, maibé in-prinsipiu presiza liga mós ho artigu 183 kódigu penal.

“Ne’e desizaun tribunal, maibé ita iha loron 15 atu rekorre. Hanesan defeza hau sei rekorre ba Tribunal Rekursu ne’e desizaun primeiru instánsia nian”, nia afirma, iha TDD, sabadu (17/01).

Nia informa tan, antes ne’e iha sesaun primeiru interrogatoriu dahuluk, hanesan defeza solisita ba tribunal atu aplika aprezentasaun periódika enkuantu MP husu ba tribunal atu aplika prizaun preventiva duni”, nia hateten.

“Ikus mai tribunal deside prizaun preventiva duni”, nia hateten.

Fernando konta, nia kliente simu pakote ne’e, husi malae ida ne’ebe suspeitu hatene liu husi facebook, no kontinua chatting liu husi whatshap, maibé bainhira suspeitu ne’e seidauk to’o iha aeroportu atu foti, maibé alfándega dehan iha ona deskonfia buat ruma ona iha laran.

“Tanba ne’e maka komprova ba tribunal hodi foti desizaun prizaun preventiva”, nia hakotu.

Kazu droga ne’e, antes iha sexta (17/01) tribunal halo ona primeiru interrogatoriu ba arguidu tanba deskonfia lori ai-moruk droga ho tipu sabu-sabu ho nia kuantidade kilograma 3,253 tama Timor-Leste.

Timor oan ho insial CMB sai suspeitu tanba simu pakote droga ho tipu sabu sabu 3,253 kg ne’ebe ema estrangeiru haruka husi Nigeria mai, tama liu husi Aeroportu Internasional Presidente Nicolau Lobato, Comoro Dili, tersa (14/01).

Kazu droga ne’e prende liu husi operasaun konjunta autoridade seguransa ne’ebe kompostu husi Alfándega, Servisu Investigasaun Kriminal Nasional (SIKN), Servisu Informasaun Polísia (SIP), Servisu Nasional Intelijénsia (SNI), Polísia Militar no Unidade Polísia Maritima (UPM).

Audensia julgamentu ba desizaun ne’e preside husi juiz Antonio Fonseca, Ministeriu Públiku reprzenta husi Hernani, arguido hetan asistensia legal husi advogadu privadu Fernando Da Costa.

Fontes: Media Timor Post (Edisaun Segunda, 20 Janeiru 2020).    

Komandu PNTL Fó Posse Ba Komandante Munisipiu Manatuto No Manufahi

20200117-IMG_0060

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) iha loron sexta-feira (17/01) fó Posse ba Komandante PNTL munisipiu Manatutu no Manufahi hodi kompleta estrutura Komandu PNTL nian. Basea ba Despasu Comandante Geral Nu.11.A/CG-PNTL/I/2020 hodi nomea Superintendente Julia Gama hanesan Komandante PNTL munisipiu Manatuto ne’ebe antes ne’e assume husi Superintendente Inacio Saldanha dos Santos no Despasu Comandante Geral Nu.10.A/CG-PNTL/I/2020 hodi nomea Superintendente Damião da Silva Correia ba kargu hanesan Komandante PNTL munisipiu Manufahi ne’ebe antes ne’e assume husi Superintendente Julia Gama. No Superintendente Inacio Saldanha dos Santos transfere husi Komandu munisipiu Manatuto mai iha Komandu Jerál iha Gabinete Inspesaun Jerál.

Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Faustino da Costa iha ninia intervensaun ba serimonia ne’e hateten mudansa ne’ebe maka halo basea Komandu nia nesesidade sei iha hela naha bo’ot ida ne’ebe Komandu hare’e atu oinsa atu koloka Superior sira ne’ebe iha.

20200117-IMG_0053

“Ita hotu hatene katak dala-wain ita sempre koalia Instituisaun ida ne’e ninia emar sai exemplu, ita sai servidor, ita sai protector ba ita nia povu, ita nia komunidade; ita mós konsente katak seguransa responsabilidade ita hotu nian maibé prinsipal liu ba autoridade oinsa atu koordena, oinsa buka meius atu bele kria relasaun ida ho alta entidade no autoridade sira, tanba ne’e situasaun ida sai preukupasaun bo’ot iha tinan 2019 no ita bele muda iha tinan 2020”, tenik Komandante Jerál PNTL ne’e.

Ba ensposadu na’in rua, Komisariu Polísia ne’e deklara katak sira iha esperiensia ne’ebe naton hodi lidera Komandu munisipiu, tanba Superintendente Julia Gama antes ne’e lidera Komandu munisipiu Manufahi no ba Superintendente Damião da Silva Correia iha esperiensia tantu iha Unidade Patrullamentu Fronteira (UPF), Unidade Espesial Polísia (UEP), Komandu munisipiu Aileu no ohin assume fila fali responsabilidade hanesan Komandante iha munisipiu Manufahi.

Hafoin hala’o serimonia Tomada de Posse, Komandante Jeral hala’o kedas enkontru ho Ofisias Supeiror sira hodi koalia kona-ba servisu PNTL nian iha tinan 2020. Hola parte iha serimonia ne’ebe’e lidera husi Komandante Jerál ne’e maka Komandante Komandu PNTL munisipiu 12 inklui RAEOA, Komandante UPM, Komandante UEP, Segundu Komandante Interinu CFP no Xefe Departamentu sira iha Komandu Jeral.

Media PNTL.