Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Gabinete Igualdade Jéneru no Inkluzasaun hamutuk ho parseiru Un Women inklui Polísia Femenina sira iha loron kuarta-feira (06/11) ne’e Komemora loron Nasional Feto ba dala 48 ho tema “Feto Iha Prosesu Dezenvolvimentu Nasional Depois Tinan 25 Konsulta Popular” aumezmu tempu Komandu PNTL hala’o mós Lansamentu Estratéjia Jéneru PNTL tinan 2024-2028.
Komandante Jerál PNTL Komisariu Jerál Polísia Henrique da Costa iha ninia diskursu ba serimonia ne’ebe hala’o iha Salaun CCLN Comoro hateten loron nasional ba Feto selebra iha loron 3 fulan Novembru ne’ebe sai nu’udar aniversariu ba dala 48, loron ida ne’e hatudu katak Heroína Nasional Maria Tapo ne’ebe luta ba determinasaun Independensia Timor-Leste nian no importansia husi papel feto sira nian iha dezenvolvimentu sosiedade Timor-Leste ninian, rekoñese ona hodi fó onra ba feto sira nia realizasaun iha istoria tomak, iha luta ba igualidade no mós direitu ninian.
“Tuir artigu 16 Konstituisaun RDTL sidadaun hotu-hotu hanesan iha Lei nia oin, iha direitu hanesan no iha dever hanesan, paragrafu rua husi artigu ne’e bandu diskriminasaun bazeia ba Kor, rasa, Sexu, Origin, Étniku, Pozisaun Sosial, Fiar Politiku/Ideologia, Relizaun, Edukasaun ka Kondisaun físiku ka mental, artigu 17 Konstituisaun RDTL garante katak Feto ho Mane iha direitu no obrigasaun ne’ebe hanesan iha area hotu-hotu, familia, Kultura, Sosial, Ekonomia no mós Politiku ninian”, esplika Komandante Jerál PNTL ne’e.
Komisariu Jerál Polísia ne’e akresenta tan katak ohin loron feto sira nia pozisaun iha sosiedade Timor-Leste konsolida ona, maske iha susesu hotu iha area sosial, politika no ekonomia, lia los maka sei iha dalan naruk atu ba iha area balun ho sériu, sei akontese nafatin ne’ebe presiza kombate hanesan situasaun violensia domestika, diskriminasaun no mós limitasaun sira ne’ebe sistematiku patriatania ne’ebe sempre iha impõe.
“Iha PNTL feto sira mós sai hanesan ligasaun importante tebes-tebes, oras ne’e dadaun feto mais ou menus na’in atus ne’en maka servisu iha PNTL no sira fahe ba kategoria profesionais hotu-hotu katak iha ofisial feto, sargentu, ajente no sira hotu hala’o servisu ne’ebe ezizente ho kualidade hanesan ho membru PNTL sira seluk, tanba ne’e rekoñese tuir méritu no la sujeitu ba diferensia iha tratamentu ne’ebe halo ita sai forsa Polísia ida ne’ebe modernu no dezenvolvidu, ne’ebe la hetan diferensia entre aktividade feto no mós mane.
Iha fatin hanesan, reprezentante Sekretariu Estadu Igualdade (SEI) Olga da Costa Monteiro iha ninia mensagen hateten loron nasional feto tuir lolos ita komemora iha loron 03 fulan Novembru maibé tanba kestaun tempu ne’ebe nakonu ho aktividade nune’e ita komemora iha loron aban (07/11) ho tema “Feto Iha Prosesu Dezenvolvimentu Nasional Depois Tinan 25 Konsulta Popular” ho objetivu atu fó apresiasaun no orgullu ba iha papel feto nia hafoin Konsulta Popular hafoin tinan 25 hodi kontribui oina iha dezenvolvimentu nasional.
“La haluha husi SEI hakarak hato’o agradese wain ba iha UN Women liu husi programa Women Peace and Security ne’ebe fó apoiu finanseiru ba iha implementasaun programa ida ne’e no ikus mai ita bele lansa hamutuk iha fatin ida ne’e, ohin iha âmbitu loron nasional feto Timor-Leste ida ne’e, ita hakat tan pasu ida hodi sai sasin ba iha resultadu bo’ot ida ne’ebe implementa husi PNTL maka lansamentu Estratéjia Jéneru PNTL ne’ebe ho objetivu prinsipal ida atu hasa’e partisipasaun feto no hasa’e servisu polisiamentu sensivel ba iha jéneru”, haktuir reprezentante SEI ne’e.
Bainaka sira iha serimonia ne’e Komandante Jerál PNTL, Segundu Komandante Jerál, Komandante Komandu Supervizaun, Komandante 13 munisipiu, RAEOA, Komandante Unidade (UPM, UEP, UPF), Xefe Gabinete, Xefe Servisu, Polísia Femina sira husi 13 munisipiu, reprezentante Ministru Interior, reprezentante SEI, Korpu Diplomatiku, parseiru TLPDP, UN Women, Prezidente AESPNL, Vise Prezidente AESPNTL no funsionaria sivil sira PNTL nian.
Media PNTL.