Excelentíssima Senhora Presidente do Parlamento Nacional
Excelência
Sura ho ita-nia prezensa nebe importante no signifikante tebes iha intervensaun Parlamentu Nasional relasiona ho seguransa publika.
Excelentíssimo Senhor Primeiro Ministro
Excelência
Ita nia prezensa iha serimónia, komemorasaun aniversáriu Polisia Nasional Timor-Leste ba dala 25, hanesan onra no rekoñesimentu ida-ne’ebé boot ba servisu PNTL nian.
Excelentíssimo Senhor Presidente do Tribunal de Recurso
Obrigado ba prezensa
Excelentíssimo Senhor Ministro do Interior
Excelentíssimo Chefe de Estado-Maior General das F-FDTL
Excelência
Ami sente onra tebes ho ita-nia prezensa, hodi partisipa iha selebrasaun ida ne’e.
Ita nia prezensa reflete esforsu konjunta entre F-FDTL no PNTL no hatudu ho klaru katak ita bele asegura seguransa no defeza ba ita nia nasaun.
Excelentíssimo Senhor. Procurador-Geral da República
Ita nia prezensa, hametin nafatin servisu PNTL ho Ministeriu Publiku
Excelentíssimo Comandante-Geral da Guarda Nacional Republicana,
Excelência
Neste mês de março de 2025, completam-se também 25 anos desde que a GNR iniciou a sua contribuição essencial para a segurança e estabilidade de Timor-Leste.
Muito agradecemos a sua presença nesta cerimónia, sendo testemunho do forte laço de amizade e cooperação entre os nossos países e as instituições que comandamos.
Your excelency the Asistant Commissioner International of Police Mr. David McLean the representative of Australian Federal Police Commissioner
Excelency
The AFP continues to be PNTL’s most strategic and important international development partner, and we are grateful for the ongoing support provided by the AFP.
Thank you very much for your presence .
Yang kami hormati Kepala Divisi Hubungan Internasional POLRI Bapak Irjen Pol. Dr. Krishna Murti S.I.K mewakili Kepala Kepolisian Republik Indonesia
Kehadiran bapak pada upacara ini menunjukkan kerja sama yang erat, bersahabat, dan penuh persaudaraan yang telah terjalin antara POLRI dengan PNTL selama bertahun-tahun.
Terima kasih banyak atas kehadirannya
Excelentissimos Distintos Deputados
Excelentíssimos membros do IX Governo Constitucional
Exelentissimo Corpo Diplomatico sira
Excelentíssimos antigos Comandantes da PNTL
Excelentíssimos representantes de entidades, religiosas, Veteranos, sosiadade civil sira,
Senhores/a Komandante sira, oficias Superiores Inspetores,
Sargentos, Agentes e Funcionários Civis da PNTL,
Presidente Asosiasaun Espoza-Marido PNTL,Vice Presidente ho estrutura tomak
Excelentíssimos Convidados sira hotu nebe ami labele temi ida-idak
Agradese ba Maromak nebe fo is moris mai ita hodi atende atividade ida ne.
Permite hau atu hahu no espresa profundu agradesimentu ba ita hotu nia prezensa iha selebrasaun aniversáriu PNTL nian ne’e.
Tinan 25 liubá, iha loron 27 fulan-marsu tinan 2000, grupu dahuluk husi polísia foin-sa’e na’in 50 hahu sira-nia treinamentu no hamosu East Timor Police Service (ETPS) nebe ikus mai troka ho naran PNTL.
Durante tinan hirak ne nia laran, Polisia adapta no halao evolusaun sosiedade nian no konsolida ninia pozisaun nu’udar ajente ida-ne’ebé prodús seguransa, sempre hatudu kapasidade boot ida ba uniaun, no hametin populasaun nia konfiansa.
Ohin loron, tinan rua ona asume knar nudar Komandante Jeral PNTL hamutuk ho segundu Komandante Jeral, iha tempu ne’ebá, ami promete atu dedika ami-nia an hodi serviso ho kompromisu motivasaun aas, enerjia, espíritu misaun nian, no sai hanesan fonte solusaun ba problema sira.
Ami mos aprezenta prioridade 5 ne’ebé ami define ona e hanesan komprimisiu ba ami nia mandatu, no agora atinji ona objetivo balun, mak hanesan:
Jestaun Institusional, ami kontinua halo ajustamentu ba estrutura PNTL nian, ho objetivu implementa Lei Organika, Estatutu PNTL, no matadalan sira, hodi kontinua ho promosaun, rekrutamento, kriasaun instituto Superior da Polisia, Akademia Polisia, Asosiasaun Esposa-Marido PNTL, halao tratamento saude ba membro PNTL ho sira nia familia liu husi koperasaun ho Ospital Nasional e parseiro sira seluk. Ami mos nafatin servisu makas hodi melhora no moderniza infrastrutura sira atu nune bele fo ninia rejultado nebe diak liutan. Iha dia 21 de Marso, PNTL lansa ona sistema encontro online, nebe alinha mos ho visaun governo nian ba implementasaun E-Government. Liu husi meu ida ne, ami bele poupa tempo, orsamento ba manutensaun, combustivel, osan viagem nian, risko viagem, hodi konsentra barak liu ba servisu operasional ba atendementu publiko.
Fo oportunidade ba feto sira hodi okupa posisaun lideransa iha nivel topu tun to’o munisipiu, esquadra, seksaun no ofisial polisia suco
Reforsu lejislasaun, ami kolabora ho Juridico Ministerio do Interior hodi halo revizaun ba Lei Organika, Estatutu PNTL, kriasaun rejimi Remunerasaun, no mós servisu sira ne’ebé hala’o ona hodi elabora Regulamentu Uniforme PNTL no revisaun ba Kodigu Estrada.
Kooperasaun Institusional. Polisia hotu iha mundu ne, laiha ida mak hamrik mesak. Nune mos ba PNTL. PNTL servisu hamutuk ho Polisia Australia, Polisia Indonesia, Guarda Nasional Republicana, Eastado Unidos de America, China, Rusia, Korea, Japaun, Nova Zelandia, Ministerio sira, IOM, UNDPP hodi nafatin hetan apoio ba PNTL iha parte saida dt.
Timor Leste prepara atu tama ba ASEAN, aspeto Seguransa sai hanesan fatores determinante ida. Liu husi koperasaun sira iha leten, konsege prepara ona kapasidade PNTL nian hodi halao servisu no mos PNTL pronto atu organiza mos enkontro hirak nebe sei asume husi PNTL.
Hadiak atendementu Publiko. Ami hatene katak Estado no Governo mak ami nia aman, PNTL iha hodi servi no proteje Povu. Ami nafatin hatudu visibilidade Polisia nian iha fatin hotu tanto ho uniforme ou la usa uniforme, ami involve an iha atividades sira komunidade nian, ami kria atividade sira hodi involve juventude, estudantes, empresarios, komunidade em jeral, aproxima liu ba komunidade sira hodi hametin konfiansa Povu nian mai Polisia. Ami mos kria atividades sira relijioju nian hodi hametin prinsipio valores, hadia mentalidade PNTL rasik.
Parada husu atensaun:
Hahu husi hau hanesan Komandante Jeral no segundu komandante jeral, ofisiais, sarjentos, ajentes, ita hotu: Polisia iha tamba iha Povu. Servi estado no ita nia povu ho lolos. Respeita ita nia povu. Sira ne mesak ita nia inan, aman, feton, nan, maun, alin, oan. Halakon arogansia, foti an, la respeito ema, bobar lia, atuasaun la tur prosedimento. Hahalok hirak ne hatudu momos la profesional ninian. Hahalok hirak ne mak kontribui hodi hatun krebilidade estado no imajen instituisaun nian hodi hamihis konfiansa povu no estado nian mai PNTL.
Hametin paz no seguransa interna. Medida prevensaun krimi, sai atensaun prioridade ba PNTL liu husi hasae prezensa polisia fardado sira, hasae volume patrolha, reforsa seguransa iha fronteira, kontrola tasi, no seluk tan. Dadus kriminal nian hatudu katak joven barak komete krimi, eskola oan sira, labarik minoridade sira, tan ne PNTL esbelese programa Polisia visita ba eskola (Police goes to School) no Police goes to University, Polisia visita ba uma hodi halo edukasaun civika, rona direta sira nia preokupasaun no involve sira iha atividade Polisia nian hanesan desporto, limpesa, no diskusaun sira. Ida ne phsikoterapia ida. Ita hahu uitoan uitoan atu muda mentalidade sira nian atu respeita ema seluk, kultura hadomi vida, kuda espiritu nasionalismo iha sira nia an, no hadomi o nia nasaun. Ami fiar katak joven sira ne mesak luta nain nia oan deit sira sei kontinua kuidado Timor Leste nia independensia. Servisu hirak ne la fasil, mai be ami fiar katak ema hotu sei tulun ami hodi atinji atividades hirak ne.
_________ // __________
Exelencias
Hahu husi tinan 2000 iha tempo ONU nian ho kondisaun minimu, salario nebe kiik, transporte laiha, atividade barak liu mak lao ain, maibe neneik neneik to ONU entrega responsabilidade kompleto iha tinan 2012, governo halo esforso makas, liu husi komandante jeral sira uluk hodi hadiak kondisaun no difikuldades sira iha PNTL.
Mesmo ke buat barak governo halo ona, maibe ami nafatin husu atu tau matan ba PNTL ba buat hirak tuir mai ne: hodi separa intervensaun pratika politika direta sira liu husi kriasaun lei ka servisu operasional nian hodi hamihis profesionalismo Polisia nian. Halo diak liu tan infrastrutura basiko hahu husi OPS sira nebe servisu iha suko, posto fronteira, posto Maritima, esquadras, Municipios, Unidades sira, Kuartel jeral rasik. Presija tau matan ba transporte atu apoio ba servisu operasional sira.
Melhora mos equipamentos sira hanesan informatika no komunikasaun, equipamentos ba Investigasaun, Informasaun Polisia, Equipamento ba Anti terorista sira, uniforme, aspeto legais sira, Bem estar membro sira hanesan Salario, tratamento Saude, no reforma digno, maibe tenki mos iha rekrutamento atu reforsa no iha enerjia foun ba instituisaun.
Ita hotu hatene katak amiasa agora dadaun laos deit mai husi krimi konvensional ka krimi tradisionais sira, maibe mundu agora hasoru krimi moderno ka cyber crime nebe difisil tebes atu detekta tamba utilija rede dijital nebe luan no transnasional. Alem de ida ne, osan falsu, droga, terorista, trafiko umano, klasifika hanesan krimi organizado nebe sai mos amiasa ba Timor Leste iha tempo agora no ba futuru.
Liu husi melhoramento equipamento no formasaun nebe adekuado, PNTL bele hasoru no responde ba kualker situasaun ho diak.
—–Parada husu atensaun—–
Aniversario tinan ne mai ho nia lema “HAMUTUK HAMETIN KONFIANSA” ninia sentidu katak PNTL presija servisu hamutuk ho entidades hotu, komunidade, jovens, feto no mane, veterano, lider relijiozos, eskola, lider komunitario sira, atu nune ita bele fornese atendemento nebe diak no lais hodi hetan konfiansa husi povu. Ita tenki unidos iha Instituisaun nia laran, disiplina, lealdade, hodi rona deit ba hirarquia komando, labele mete ba politik sira nia servisu, labele mete tan grupo arte marsiais no arte ritual sira, tamba ita halo juramento bebeik ona maibe komunidade sei nafatin koalia kona ba ita nia neutralidade ba atendemento sira iha terreno. Komandante sira tenki inovativo, buka aprende barak hodi kria atividades sira tuir 5 prioridades Komando nian iha ida idak nia komando.
Exelencia sira
Estatistikamente, relatóriu kona-ba krime tun uitoan iha tinan kotuk 2024, kompara ho tinan kotuk liu ba 2023, maibe nafatin iha nivel preokupasaun ema hotu nian e problema hirak ne’e labele haree hanesan simples deit, maibé tenke hetan aprosimasaun husi perspetiva multidisciplinaria no envolve Governu, instituisaun seluk no komunidade sira hodi prevene no kombate.
Asidente viasaun nian mos halakon vida atus ida liu iha tinan 2024, nebe kauza husi ema, infrastrutura hanesan estrada no sinais sira, e fator naturesa. PNTL tau ida ne ba atensaun as hodi desenha programa sira prevensaun nian, edukasaun sivika, aplika lei ho forti ba autor sira. Iha parte seluk mos bele kontribui rendimento ba estado liu husi aplika multa sira. PNTL halo ona koordenasaun ho parseiro sira atu implementa programa ida ne.
—– Parada atensaun —–
Ita labele sente orgullu ba buat ne’ebé ita mane ka feto sira halo ona ba seguransa iha nasaun ne’e, ita hatene katak ita sei iha dalan nebe naruk atu perkore ba buat hirak nebe seidauk realiza.
Atu halo ida-ne’e, ita presiza rezolve kestaun balun: iha área Rekursu Umanu, exemplu, rekrutamentu ajente foun no promosaun.
Ohin ita ita halao promosaun Transitorio ba membro sira hotu e kuaze 68% benefisia ba promosaun refere. Parabems ba imi hotu. Divisa no farda nebe ita usa ne povu nian. Responsabilija ba divisa nebe imi simu. Tamba depois de promosaun ida ne, komando sei jere hodi koloka imi ba asume kargo iha nebe deit iha Timor Leste. Balun uluk sai hanesan kondutor deit dala ruma nia sae liu fali nia komandante. Ita tenki simu mos realidade ida ne. Ida ne mak ita bolu katak mudansa. Hatudu nafatin imi nia disiplina, respeita malu, kamaradagem, unidade, lealdade ba superior sira.
Promosaun ida ne fo mos servisu bot ida ba Komando atu nune kria formasaun nebe adekuado ba sira. Ho meus ida ne mak bele ajuda sira hodi asegura divisa foun nebe sira simu. Tau iha ita hotu nia neon katak populasaun sira ijiji atendemento Polisia nian ho profesional, signifika katak ita tenki hadia kualidade ita nian. Hau fiar katak ho apoio governo nian no kbit nebe PNTL iha, ita bele asegura kualidade atendemento.
Obrigado ba Nonu Governo konstitusional partikularmente aman nasaun nian SE Primeiro Ministro RDTL nebe sempre tau matan mai PNTL.
Atu remata, Ha’u kontinua konta ho imi atu ita iha unidade ida nebe forte e servisu hamutuk, Unidade bele sai forsa ida deit hodi asegura nasaun no povu Timor Leste. Povu Timor Leste sei apoio ita, Nai Maromak sei nafatin tulun ita hotu hodi halo servisu ho lolos no hadok PNTL no Timor leste husi hanoin at sira.
Obrigadu barak.