POLITIKA REFORMA LEGISLAÇÃO LORI KSOLOK BA MEMBRU PNTL SIRA

POLITIKA REFORMA LEGISLAÇÃO LORI KSOLOK BA MEMBRU PNTL SIRA

WhatsApp Image 2025-04-24 at 15.28.25Loron ohin kinta feira dia 27 de Março de 2025 realiza Cerimónia official Aniversário Polisia Nasional Timor Lorosae – PNTL ba dá-la 25 iha resinto Palácio do Governo ho lema Juntos, Reforçamos a Confiança”. Lema ida-ne’e reafirma katak polísia mak povu no povu maka polísia, hamutuk Ita hametin konfiansa hodi prevene krime no kombate krime organizadu sira. Dala balun iha pluralidade ba pensamentu no diferentes hipótese kona-ba komportamentu negativu ne’ebé prátika hosi membru PNTL sira, maibe ida-ne’e la-sai hanesan dezáfiu atu Ita hotu kurije no hadi’ak  hodi sai PNTL ne’ebé professional, produtivu no disiplinar iha momentu hotu-hotu. Filozofia polísia iha mundu tomak maka aparélio ba aplikasaun no inplementasaun lei no ordem ho lolos. Polísia mak forsa públika ne’ebé garante orden no seguransa, inpoin lei ho disciplina atu prevene atetudi sira kontra lei penal, prevene kriminalidade, investiga krimi sira, prevene asidente transitu no fiskaliza tranzitu iha teritoriu nasional. Ho nue’e PNTL konvida ba entidade sira hotu-hotu, feto ka mane, veteranu sira, lider komunitaria sira, akademista sira, inteletual sira no relijiozo/a sira atu hamutuk garante paz no estabilidade hodi ema hotu bele ezerse sira nia direitu liberdade iha estadu direito demokratiku.

Iha eventu selebrasaun aniversáriu Polísia Nasionál Timor-Leste iha resintu Palácio do Governo  selebra ho ksolok tanba realiza mós promosaun ba membru PNTL sira ho karakterístika extraordinária tuir rekezitu sira ne’ebé prévistu iha Estatuto dos Polícias da Polícia Nacional de Timor-Leste artigu 155.  Membru PNTL sira ne’ebé hetan promosaun hamutuk  ema na’in 2.755. maske iha sasidik oituan-oituan iha prosesu ida-ne’e.

WhatsApp Image 2025-04-24 at 15.28.23Implementação promoções tranzitorias ba Polícia Nacional Timor Leste nu’udar korajen no motivasaun ba membru PNTL sira hotu atu kontinua manifesta kualidade profesional no proporsional hodi implementa lei no odem ho disciplina hodi haforsa seguransa interna ba sidadaun sira, lá ho diskriminasaun no sempre respeitu ba direitos humanus ho regrozomente.

Objetivu hosi promosaun ida-ne’e atu haburas liu-tan estabilidade ba progresaun kareiras membru PNTL sira ho komprénsivu no lojiku hodi halo ajustamentu ba estrutura PNTL nian, halo rotasaun ba kargu sira liu-liu fo oportunidade ba feto sira hodi okupa posisaun lideransa iha nivel estratejiku, iha nivél Munisipiu, iha nivél Komandos Unidade Especial sira ate nivél esquadras.

Altersaun lei óganika Polísia Nasional de Timor-Leste hanesan parte ida hosi programa IX Governu Konstitusional ne’ebé promove reforma ba estrutura legal hodi haforsa diak liu-tan funsaun funsional no operasional iha modelo organizasional, hierarquizadu iha nível desizaun estratégika, nível desizaun tátika no nível operasional.

Iha nível desizaun estratégika maka Komandante-Jerál ho Segundu Komandante-Jerál ho órgaun consultivu sira, no parsialmente Komandante-Jerál bele desentraliza kompeténsia propria tuir lei ba iha nível komando diresaun e supervizaun hanesan Komandu Operasaun ne’ebé diriji no superviziona atividade operasional, Komandu Administrasaun ne’ebé diriji no superviziona atividade apoiu administrativu, iha konformidade ho desizaun estratéjika ne’ebé defini husi Komandante-Jerál, no Komandu Pesoál no Formasaun ne’ebé diriji no superviziona jestaun rekursu umanu no formasaun.

K29A9120Nivél desizaun tátika intruduz mós inovasaun ba kriasaun novos estrutura organizasaun hosi Departamentu ba Diresaun  servisu investigasaun kriminal, diresaun servisu Informasaun polícia, diresaun polisiamento komunitáriu, no diresaun trânsitu segurança rodoviária. Iha nível teknika operasional ne’ebé define kona-ba área teritorial hanesan Komandu Munisipal no Komandu Rejionál Rejiaun Administrativa Espesiál Oe-Cusse Ambeno inklui Unidade Espesial sira ne’ebé iha kapasidade taktika no téknika operasionál atu apoiu komandu teritorial sira.

Ikus-liu hakarak agradece IX Governo Constitucional liu-hosi Lideransa Exceléncia Senhor Ministro do Interior Dr. Francisco da Costa Guterres, Komandante-Jerál Henrique da Costa, M.Si no 20 Komandante-Jeral Pedro Belo, Lic.Dir nomós agradece ba Komisaun Promosaun tranzitorias ba servisu preparatóriu sira ne’ebé fo ona naroman ba membru PNTL sira.

Melhores comprimentos e obrigado wa’in.

Dili, 24 de abril de 2025

Hakerek na’in

Virgílio D. Correia, M.H.

Diskursu Komandante Jeral PNTL Komisariu Jeral Polisia Henrique da Costa, iha Âmbitu Komemorasaun Loron Aniversariu PNTL Ba Dala XXV (27/03/2025) Iha Palacio Governo.

Excelentíssima Senhora Presidente do Parlamento Nacional

Excelência

Sura ho ita-nia prezensa nebe importante no signifikante tebes iha intervensaun Parlamentu Nasional relasiona ho seguransa publika.

Excelentíssimo Senhor Primeiro Ministro

Excelência

Ita nia prezensa iha serimónia, komemorasaun aniversáriu Polisia Nasional Timor-Leste ba dala 25, hanesan onra no rekoñesimentu ida-ne’ebé boot ba servisu PNTL nian.

Excelentíssimo Senhor Presidente do Tribunal de Recurso

Obrigado ba prezensa

Excelentíssimo Senhor Ministro do Interior

Excelentíssimo Chefe de Estado-Maior General das F-FDTL

Excelência

Ami sente onra tebes ho ita-nia prezensa, hodi partisipa iha selebrasaun ida ne’e.

Ita nia prezensa reflete esforsu konjunta entre F-FDTL no PNTL no hatudu ho klaru katak ita bele asegura seguransa no defeza ba ita nia nasaun.

Excelentíssimo Senhor. Procurador-Geral da República

Ita nia prezensa, hametin nafatin servisu PNTL ho Ministeriu Publiku

Excelentíssimo Comandante-Geral da Guarda Nacional Republicana,

Excelência

Neste mês de março de 2025, completam-se também 25 anos desde que a GNR iniciou a sua contribuição essencial para a segurança e estabilidade de Timor-Leste.

Muito agradecemos a sua presença nesta cerimónia, sendo testemunho do forte laço de amizade e cooperação entre os nossos países e as instituições que comandamos.

Your excelency the Asistant Commissioner International of Police Mr. David McLean the representative of Australian Federal Police Commissioner

Excelency

The AFP continues to be PNTL’s most strategic and important international development partner, and we are grateful for the ongoing support provided by the AFP.

Thank you very much for your presence .

Yang kami hormati Kepala Divisi Hubungan Internasional POLRI Bapak Irjen Pol. Dr. Krishna Murti S.I.K mewakili Kepala Kepolisian Republik Indonesia

Kehadiran bapak pada upacara ini menunjukkan kerja sama yang erat, bersahabat, dan penuh persaudaraan yang telah terjalin antara POLRI dengan PNTL selama bertahun-tahun.

Terima kasih banyak atas kehadirannya

Excelentissimos Distintos Deputados

Excelentíssimos membros do IX Governo Constitucional

Exelentissimo Corpo Diplomatico sira

Excelentíssimos antigos Comandantes da PNTL

Excelentíssimos representantes de entidades, religiosas, Veteranos, sosiadade civil sira,

Senhores/a Komandante sira, oficias Superiores Inspetores,

Sargentos, Agentes e Funcionários Civis da PNTL,

Presidente Asosiasaun Espoza-Marido PNTL,Vice Presidente ho estrutura tomak

Excelentíssimos Convidados sira hotu nebe ami labele temi ida-idak

Agradese ba Maromak nebe fo is moris mai ita hodi atende atividade ida ne.

 Permite hau atu hahu no espresa profundu agradesimentu ba ita hotu nia prezensa iha selebrasaun aniversáriu PNTL nian ne’e.

Tinan 25 liubá, iha loron 27 fulan-marsu tinan 2000, grupu dahuluk husi polísia foin-sa’e na’in 50 hahu sira-nia treinamentu no hamosu East Timor Police Service (ETPS) nebe ikus mai troka ho naran PNTL.

Durante tinan hirak ne nia laran, Polisia adapta no halao evolusaun sosiedade nian no konsolida ninia pozisaun nu’udar ajente ida-ne’ebé prodús seguransa, sempre hatudu kapasidade boot ida ba uniaun, no hametin populasaun nia konfiansa.

Ohin loron, tinan rua ona asume knar nudar Komandante Jeral PNTL hamutuk ho segundu Komandante Jeral, iha tempu ne’ebá, ami promete atu dedika ami-nia an hodi serviso ho kompromisu motivasaun aas, enerjia, espíritu misaun nian, no sai hanesan fonte solusaun ba problema sira.

Ami mos aprezenta prioridade 5 ne’ebé ami define ona e hanesan komprimisiu ba ami nia mandatu, no agora atinji ona objetivo balun, mak hanesan:

Jestaun Institusional, ami kontinua halo ajustamentu ba estrutura PNTL nian, ho objetivu implementa Lei Organika, Estatutu PNTL, no matadalan sira, hodi kontinua ho promosaun, rekrutamento, kriasaun instituto Superior da Polisia, Akademia Polisia, Asosiasaun Esposa-Marido PNTL, halao tratamento saude ba membro PNTL ho sira nia familia liu husi koperasaun ho Ospital Nasional e parseiro sira seluk. Ami mos nafatin servisu makas hodi melhora no moderniza infrastrutura sira atu nune bele fo ninia rejultado nebe diak liutan. Iha dia 21 de Marso, PNTL lansa ona sistema encontro online, nebe alinha mos ho visaun governo nian ba implementasaun E-Government. Liu husi meu ida ne, ami bele poupa tempo, orsamento ba manutensaun, combustivel, osan viagem nian, risko viagem, hodi konsentra barak liu ba servisu operasional ba atendementu publiko.

Fo oportunidade ba feto sira hodi okupa posisaun lideransa iha nivel topu tun to’o munisipiu, esquadra, seksaun no ofisial polisia suco

Reforsu lejislasaun, ami kolabora ho Juridico Ministerio do Interior hodi halo revizaun ba Lei Organika, Estatutu PNTL, kriasaun rejimi Remunerasaun, no mós servisu sira ne’ebé hala’o ona hodi elabora Regulamentu Uniforme PNTL no revisaun ba Kodigu Estrada.

Kooperasaun Institusional. Polisia hotu iha mundu ne, laiha ida mak hamrik mesak. Nune mos ba PNTL. PNTL servisu hamutuk ho Polisia Australia, Polisia Indonesia, Guarda Nasional Republicana, Eastado Unidos de America, China, Rusia, Korea, Japaun, Nova Zelandia, Ministerio sira, IOM, UNDPP hodi nafatin hetan apoio ba PNTL iha parte saida dt.

Timor Leste prepara atu tama ba ASEAN, aspeto Seguransa sai hanesan fatores determinante ida. Liu husi koperasaun sira iha leten, konsege prepara ona kapasidade PNTL nian hodi halao servisu no mos PNTL pronto atu organiza mos enkontro hirak nebe sei asume husi PNTL.

Hadiak atendementu Publiko. Ami hatene katak Estado no Governo mak ami nia aman, PNTL iha hodi servi no proteje Povu. Ami nafatin hatudu visibilidade Polisia nian iha fatin hotu tanto ho uniforme ou la usa uniforme, ami involve an iha atividades sira komunidade nian, ami kria atividade sira hodi involve juventude, estudantes, empresarios, komunidade em jeral, aproxima liu ba komunidade sira hodi hametin konfiansa Povu nian mai Polisia. Ami mos kria atividades sira relijioju nian hodi hametin prinsipio valores, hadia mentalidade PNTL rasik.

Parada husu atensaun:

Hahu husi hau hanesan Komandante Jeral no segundu komandante jeral, ofisiais, sarjentos, ajentes, ita hotu: Polisia iha tamba iha Povu. Servi estado no ita nia povu ho lolos. Respeita ita nia povu. Sira ne mesak ita nia inan, aman, feton, nan, maun, alin, oan. Halakon arogansia, foti an, la respeito ema, bobar lia, atuasaun la tur prosedimento. Hahalok hirak ne hatudu momos la profesional ninian. Hahalok hirak ne mak kontribui hodi hatun krebilidade estado no imajen instituisaun nian hodi hamihis konfiansa povu no estado nian mai PNTL.

Hametin paz no seguransa interna. Medida prevensaun krimi, sai atensaun prioridade ba PNTL liu husi hasae prezensa polisia fardado sira, hasae volume patrolha, reforsa seguransa iha fronteira, kontrola tasi, no seluk tan. Dadus kriminal nian hatudu katak joven barak komete krimi, eskola oan sira, labarik minoridade sira, tan ne PNTL esbelese programa Polisia visita ba eskola (Police goes to School) no Police goes to University, Polisia visita ba uma hodi halo edukasaun civika, rona direta sira nia preokupasaun no involve sira iha atividade Polisia nian hanesan desporto, limpesa, no diskusaun sira. Ida ne phsikoterapia ida. Ita hahu uitoan uitoan atu muda mentalidade sira nian atu respeita ema seluk, kultura hadomi vida, kuda espiritu nasionalismo iha sira nia an, no hadomi o nia nasaun. Ami fiar katak joven sira ne mesak luta nain nia oan deit sira sei kontinua kuidado Timor Leste nia independensia. Servisu hirak ne la fasil, mai be ami fiar katak ema hotu sei tulun ami hodi atinji atividades hirak ne.

_________ // __________

Exelencias

Hahu husi tinan 2000 iha tempo ONU nian ho kondisaun minimu, salario nebe kiik, transporte laiha, atividade barak liu mak lao ain, maibe neneik neneik to ONU entrega responsabilidade kompleto iha tinan 2012, governo halo esforso makas, liu husi komandante jeral sira uluk hodi hadiak kondisaun no difikuldades sira iha PNTL.

Mesmo ke buat barak governo halo ona, maibe ami nafatin husu atu tau matan ba PNTL ba buat hirak tuir mai ne: hodi separa intervensaun pratika politika direta sira liu husi kriasaun lei ka servisu operasional nian hodi hamihis profesionalismo Polisia nian. Halo diak liu tan infrastrutura basiko hahu husi OPS sira nebe servisu iha suko, posto fronteira, posto Maritima, esquadras, Municipios, Unidades sira, Kuartel jeral rasik. Presija tau matan ba transporte atu apoio ba servisu operasional sira.

Melhora mos equipamentos sira hanesan informatika no komunikasaun, equipamentos ba Investigasaun, Informasaun Polisia, Equipamento ba Anti terorista sira, uniforme, aspeto legais sira, Bem estar membro sira hanesan Salario, tratamento Saude, no reforma digno, maibe tenki mos iha rekrutamento atu reforsa no iha enerjia foun ba instituisaun.

Ita hotu hatene katak amiasa agora dadaun laos deit mai husi krimi konvensional ka krimi tradisionais sira, maibe mundu agora hasoru krimi moderno ka cyber crime nebe difisil tebes atu detekta tamba utilija rede dijital nebe luan no transnasional. Alem de ida ne, osan falsu, droga, terorista, trafiko umano, klasifika hanesan krimi organizado nebe sai mos amiasa ba Timor Leste iha tempo agora no ba futuru.

Liu husi melhoramento equipamento no formasaun nebe adekuado, PNTL bele hasoru no responde ba kualker situasaun ho diak.

—–Parada husu atensaun—–

Aniversario tinan ne mai ho nia lema “HAMUTUK HAMETIN KONFIANSA” ninia sentidu katak PNTL presija servisu hamutuk ho entidades hotu, komunidade, jovens, feto no mane, veterano, lider relijiozos, eskola, lider komunitario sira, atu nune ita bele fornese atendemento nebe diak no lais hodi hetan konfiansa husi povu. Ita tenki unidos iha Instituisaun nia laran, disiplina, lealdade, hodi rona deit ba hirarquia komando, labele mete ba politik sira nia servisu, labele mete tan grupo arte marsiais no arte ritual sira, tamba ita halo juramento bebeik ona maibe komunidade sei nafatin koalia kona ba ita nia neutralidade ba atendemento sira iha terreno. Komandante sira tenki inovativo, buka aprende barak hodi kria atividades sira tuir 5 prioridades Komando nian iha ida idak nia komando.

Exelencia sira

Estatistikamente, relatóriu kona-ba krime tun uitoan iha tinan kotuk 2024, kompara ho tinan kotuk liu ba 2023, maibe nafatin iha nivel preokupasaun ema hotu nian e problema hirak ne’e labele haree hanesan simples deit, maibé tenke hetan aprosimasaun husi perspetiva multidisciplinaria no envolve Governu, instituisaun seluk no komunidade sira hodi prevene no kombate.

Asidente viasaun nian mos halakon vida atus ida liu iha tinan 2024, nebe kauza husi ema, infrastrutura hanesan estrada no sinais sira, e fator naturesa. PNTL tau ida ne ba atensaun as hodi desenha programa sira prevensaun nian, edukasaun sivika, aplika lei ho forti ba autor sira. Iha parte seluk mos bele kontribui rendimento ba estado liu husi aplika multa sira. PNTL halo ona koordenasaun ho parseiro sira atu implementa programa ida ne.

—– Parada atensaun —–

Ita labele sente orgullu ba buat ne’ebé ita mane ka feto sira halo ona ba seguransa iha nasaun ne’e, ita hatene katak ita sei iha dalan nebe naruk atu perkore ba buat hirak nebe seidauk realiza.

Atu halo ida-ne’e, ita presiza rezolve kestaun balun: iha área Rekursu Umanu, exemplu, rekrutamentu ajente foun no promosaun.

Ohin ita ita halao promosaun Transitorio ba membro sira hotu e kuaze 68% benefisia ba promosaun refere. Parabems ba imi hotu. Divisa no farda nebe ita usa ne povu nian. Responsabilija ba divisa nebe imi simu. Tamba depois de promosaun ida ne, komando sei jere hodi koloka imi ba asume kargo iha nebe deit iha Timor Leste. Balun uluk sai hanesan kondutor deit dala ruma nia sae liu fali nia komandante. Ita tenki simu mos realidade ida ne. Ida ne mak ita bolu katak mudansa. Hatudu nafatin imi nia disiplina, respeita malu, kamaradagem, unidade, lealdade ba superior sira.

Promosaun ida ne fo mos servisu bot ida ba Komando atu nune kria formasaun nebe adekuado ba sira. Ho meus ida ne mak bele ajuda sira hodi asegura divisa foun nebe sira simu. Tau iha ita hotu nia neon katak populasaun sira ijiji atendemento Polisia nian ho profesional, signifika katak ita tenki hadia kualidade ita nian. Hau fiar katak ho apoio governo nian no kbit nebe PNTL iha, ita bele asegura kualidade atendemento.

Obrigado ba Nonu Governo konstitusional partikularmente aman nasaun nian SE Primeiro Ministro RDTL nebe sempre tau matan mai PNTL.

Atu remata, Ha’u kontinua konta ho imi atu ita iha unidade ida nebe forte e servisu hamutuk, Unidade bele sai forsa ida deit hodi asegura nasaun no povu Timor Leste. Povu Timor Leste sei apoio ita, Nai Maromak sei nafatin tulun ita hotu hodi halo servisu ho lolos no hadok PNTL no Timor leste husi hanoin at sira.

Obrigadu barak.

Komandu PNTL Hala’o Avaliasaun Implementasaun 5 Prioridade 2023-2028 Durante Periodu Marsu 2023 To’o Dezembru 2024

K29A2724
Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Komandante Jerál Komisariu Jerál Polísia Henrique da Costa no Segundu Komandante Jerál Komisariu Polísia Pedro Belo hamutuk ho Ministru Interior Francisco Guterres hala’o Avaliasaun Servisu kona-ba Implementasaun 5 Prioridade 2023-2028 Durante Periodu Marsu 2023 To’o Dezembru 2024 ba Komandante Supervizaun, Komandante Komandu Munisipiu 13, Komandante Unidade, Xefe Gabinete no Xefe Departamentu sira PNTL nian.
Ministru Interior Francisco Guterres hafoin halo abertura ba aktividade ne’ebe hala’o iha loron Segunda-feira (27/01) ne’e iha Salaun Suai Room Timor Plaza ba Jornalista sira hateten 5 Prioridade ne’e aprova kleur ona no ohin sira mai atu halo avaliasaun implementasaun programa 5 Prioridade ne’e katak saida maka halo ona, saida maka seidauk halo no saida maka presiza tenke hadia hodi nune’e dezafiu ne’e iha ne’ebe.
“Tanba ne’e enkontru ida ne’e barak liu atu mai diskuti kona-ba dezafiu ne’ebe maka iha katak halo ona maibé seidauk másimu, tanba saida maka seiduak másimu, tanba rekursu ka tanba kestaun jestaun ka kestaun sistema ou kestaun Lei ne’ebe maka iha hodi impede ou tanba politika ruma halo hodi impede implementasaun programa ne’e la lao, ida ne’e maka sira identifika no kapas ohin sira aprezenta, identifika kestaun importante balun ne’ebe ita presiza duni hadia hodi nune’e Komandu ida ne’e bele funsiona lao diak liu tan”, haktuir Ministru Interior ne’e.
Membru Governu ne’e akresenta tan katak kestaun atu hadia ne’e barak maibé primeiru kestaun koordenasaun presiza identifika didiak katak koordenasaun institusional ne’e importante tebes-tebes atu bele aselera prosesu implementasaun programa ne’e, segundu kestaun kona-ba rekursu presiza tenke hare’e didiak, presiza koloka didiak atu nune’e sira bele uza rekursu ne’ebe maka sira iha ne’e hodi hala’o sira nia servisu ho másimu.
“Kestaun seluk maka kona-ba Komandu katak oinsa maka kada Komandante Komandu idak-idak tenke responsabiliza ba ninia Unidade no elementu sira, tenke iha duni autoridade atu foti desizaun, tenke brani foti desizaun wainhira hasoru difikuldade ruma Komandu tenke iha autoridade atu bele foti desizaun tanba Lei Orgânika no despaisu Komandante Jerál nian fó dalan ba sira, tanba ne’e kestaun sira ne’e ami diskuti no tenke hadia iha tinan ida ne’e”, hatutan Membru Governu ne’e.
Iha fatin hanesan Komandante Jerál PNTL Komisariu Jerál Polísia hateten hafoin simu pose, ita mai ho Prioridade Lima Komandu nian hanesan ohin aprezenta ida ne’ebe implementa iha tinan 2023 to’o 2028 ninian.
“Konserteza ita nia Prioridade ka Programa sira mai ho dezafiu, laos katak buat hotu ne’ebe ita tau ne’e, buat hotu ita implementa tuir ita nia Mehi, ne’e lae; maibé iha difikuldade barak ne’ebe maka dala-ruma nia impaktu ba iha implementasaun sira hanesan dala-ruma mós balun kona-ba ita nia politika rasik, tuir mai ita nia rekursu umanu rasik, tuir fali ita nia kapasidade atu implementa, sira ne’e maka sai hanesan dezafiu ida ne’ebe ohin ita hare’e hamutuk atu nune’e ba iha tinan 2025 ne’e, ita hare’e husi ita nia parte fraka sira ne’e, ita hodi hadia implementa fila fali iha tinan 2025 nian”, haktuir Komandante Jerál PNTL ne’e.
Komisariu Jerál Polísia ne’e subliña tan katak avaliasaun ne’e ita involve Komandante Munisipiu, Unidade, Departamentu sira, ita hotu-hotu hare’e frakeza ida ne’e ka fallansu ida ne’e husi Komandu ka husi munisipiu ka ou husi parte sira seluk, ida ne’e mak ita halo avaliasaun, ita sei koalia aberta ba malu, ida ne’ebe maka falla husi Komandu ninian, ita bele hadia, ida ne’ebe falla husi Komandante munisipiu sira, ita orienta katak ida ne’e kna’ar imi nian maibé imi la implementa ka ezekuta, entaun ida ne’e sai hanesan bareira ida.
Aktividade Avaliasaun ne’e marka prezensa husi Ministru Interior, Prezidente Komisaun B Parlamentu Nasional, Komandante Jerál, Segundu Komandante Jerál, Komandante Supervizaun, Diretur Diresaun Justisa no Disiplina, Komandante Komandu Munisipiu 12, RAEOA, Komandante Administrasaun Espesial Atauro, Komandante Komandu Unidade (UPM, UEP, UPF), Xefe Gabinete no Xefe Departamentu sira PNTL nian, Vise Prezidente AESPNTL, Amo Kapelaun PNTL, Parseiru TLPDP no parseiru The Asia Foundation. Media PNTL.

DIKN Ofisialmente Entrega Sampel Ba Kazu Insidente Tiru Iha Eis PR Nia Residensia Ba AFP Hodi Halo Ezaminasaun

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Departamentu Investigasaun Kriminal Nasional (DIKN) iha loron sexta-feira (17/01) Ofisialmente entrega Sampel ba Kazu Insidente Tiru ne’ebe akontese iha iha loron 01 fulan Janeiru 2025 madrugada, iha eis Prezidente Repúblika Dr.Francisco Guterres-Lu-Olo nia residensia ba parseiru Timor-Leste Police Development Program (TLPDP) liu husi Australia Federal Police (AFP) hodi halo ezaminasaun.
Hafoin serimonia entrega Sampel hirak ne’e ba jornalista sira Komandante Operasaun DIKN Inspetúr Xefe Polísia Mouzinho Correia hateten iha oportunidade ne’e entrega mos Sampel rua seluk maka hanesan Insidente Tiru iha Matadoru ne’ebe akontese iha loron 01 fulan Janeiru 2025, iha mós kazu ida akontese iha residensia eis PR Lu-Olo nian iha Setembru 2018.
“Objetivu ezaminasaun ida ne’e primeiru maka atu hatene mais ou menus Arma tipu saida maka uza hodi tiru, segundu ita mós tenta atu hatene sé maka tiru, maibé prinsipal atu hatene primeiru maka Arma saida, hodi ida ne’e ita rekolla Pistola Lima (5) husi Unidade Espesial Polísia (UEP) nian sai hanesan Amostra/Referensia hodi halo komparasaun ho Sampel ne’ebe ita rekolla ona iha loron hirak liu ba iha residensia eis PR nian no ida fali iha residensia sidadaun sivil ida iha Matadoru”, esplika Komandante Operasaun DIKN ne’e.
Inspetúr Xefe Polísia ne’e hatutan tan katak prezensa kolega sira husi Australia iha ne’e, Péritu Balistiku nian iha Timor-Leste hodi apoiu, fasilita ita ba exame ida ne’e. Além de mai fasilita PNTL, AFP mós fó Treinamentu Básiku ba ita nia Tékniku Forensik sira durante semana ida nia laran.
Iha fatin hanesan Péritu Balistiku husi TFLPD-AFP Matthew Bolton iha ninia intervista agradese ba Komandu PNTL liu-liu DIKN ne’ebe maka permite ona AFP hodi mai fó apoiu halo investigasaun ba kazu Tiru ne’ebe maka akontese iha Timor-Leste.
“Hau orgullu tebes tanba iha ekipa Forensik ne’ebe kapas, sira ema diak iha ne’e, hau enjoy no gosta tebes atu fó treinamentu ba sira, kona-ba durasaun tempu hodi bele hatene resultadu Ezaminasaun ne’e parese sei lori tempu semana ha’at (4) ami halo Komparasaun Microscope nian”, tenik Péritu Balistiku husi TFLPD-AFP ne’e.
Matthew Bolton esplika liu tan katak ba futuru TLPDP no AFP sei kontinua apoiu PNTL hodi halo investigasaun ruma ne’ebe maka PNTL presiza. Media PNTL.

Komisariu Polísia Pedro Belo Apela Membru PNTL Munisipiu Baucau Atu Apoiu Programa Governu

473404295_635819385624310_2100351559260417131_n
Baucau, Komandante Jerál interinu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) aktual Segundu Komandante Jerál Komisariu Polísia Pedro Belo iha loron kinta-feira (16/01) ne’e hala’o vizita servisu ida ba Komandu PNTL munisipiu Baucau hodi hato’o orientasaun Komandu nian ba membru sira atu apoiu programa Governu iha munisipiu Baucau.
Iha ninia diskursu ba formatura ne’ebe hala’o Komandu PNTL Munisipiu Baucau, Komisariu Polísia Pedro Belo hateten uluk kna’ain hakarak agradeses no parabéns ba membru sira hotu ne’ebe durante tinan ida (2024) ita bele servisu diak tebes-tebes, iha rezultadu ida ne’ebe maka ema hotu bele sente tantu iha Vizita Amo Papa nian, iha ne’ebe esforsu membru PNTL munisipiu Baucau halo hodi servisu hamutuk ho Autoridade Lokal sira no mobiliza Sarani barak husi Munisipiu Baucau hodi partisipa Misa iha Tasi-Tolu.
“Ita mós aseguura diak tebes-tebes seguransa durante selebrasaun Natal no Tinan Foun ne’ebe mak liu ona no dala tan parabéns ba imi hotu-hotu hahu’u husi estrutura Komandu munisipiu, Komandante Eskuadra, Komandante Seksaun no membru hotu, susesu ida ne’e susesu ita bo’ot sira nian”, afirma Komandante Jerál interinu ne’e.
Komisariu Polísia ne’e salienta tan katak buat balun ita bele halo no buat balun mós dala-ruma halo ema ladun kontente maibé ida ne’e hanesan dezafiu ida ne’ebe maka ita tenke ultrapasa, kualkér situasaun deit ita sempre hasoru maibé ita ho koragem nafatin hodi ultrapasa situasaun hotu-hotu ne’ebe maka durante tinan ida nia laran.
“Hanesan ita hotu hatene katak, oras ne’e dadaun iha programa ida ne’ebe importante Governu hala’o hela iha teritoriu nasional liu-liu iha kapital Dili no mós iha kapital Munisipiu Baucau ne’ebe maka ho programa ida bolu dehan katak eviksaun ne’ebe maka lao dadaun, iha nasional sira halo eviksaun ba fatin lubuk ida ona no agora kontinua ba iha area Dom Aleixo nian liu-liu sira ne’ebe hela iha Mota ninin”, hatutan Komisariu Polísia ne’e.
Segundu Komandante Jerál PNTL ne’e afirma tan katak iha munisipiu Baucau mós hanesan ita hotu hatene iha fatin lubuk ida hanesan iha Villa Antiga Merkadu uluk sira fan sasan iha ne’eba muda hotu ona ba iha Villa Nova.
“Iha eviksaun nia laran mosu mós problema ruma ne’ebe maka akontese, hanesan ita bo’ot sira akompaña, hahu’u iha dezafiu lubuk ida ne’ebe maka membru sira ultrapasa liu-liu ita nia maluk sira husi Guarda Munisipal, Jestaun Merkadu ho ekipa traballu ne’ebe maka hamutuk hasoru situasaun lubuk ida, hanesan mós situasan ne’ebe akontese iha Villa Nova nian”, afirma Segundu Komandante Jerál ne’e.
Komandante Jerál interinu PNTL ne’e apela ba membru sira hotu iha Komandu PNTL munisipiu Baucau atu nafatin koragem no tau ann iha klaran hodi apoiu nafatin ba programa governu ne’ebe lao dadaun. Ita asegura ekipa tomak ne’ebe maka hola parte iha eviksaun ne’e wainhira hala’o servisu iha terenu. Media PNTL.

Gabiente IJI-PNTL Hala’o Workshop Kona-ba Lideransa Transformativu

473572918_634498585756390_448537163077180148_n
Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Gabinete Igualidade Jéneru no Inkluzaun (IJI) hala’o workshop durante loron tolu kona-ba Lideransa Transformativu ba Komandante Eskuadra hotu iha teritoriu nasional.
Reprezentante Komandante Jerál PNTL Superintendente Xefe Arquimino Ramos hafoin abertura ba serimonia ne’ebe hala’o iha loron tersa-feira (14/01) ne’e ba jornalista sira hateten Workshop ne’e realiza husi Gabinete IJI hamutuk ho parseiru UN Women no treinador sira ba workshop ne’e mai husi NGO Ba Futuru.
‘’Estudu ida iha tinan 2023 kona-ba Asediu Seksual nian sei eziste iha PNTL, tanba ne’e liu husi workshop loron tolu ne’e ita espera katak hamutuk ho parseiru sira ita bele halo fila fali Estudu ida iha tinan 2026 atu hare’e fila fali katak Asediu Seksual ne’e sei akontese nafatin iha PNTL ou lae, entaun atu oinsa maka garante servisu ne’ebe konfortavel ba ema hotu-hotu iha instituisaun’’, afirma Reprezentante Komandante Jerál PNTL ne’e.
Aktual Komandante Komandu Pesoal no Formasaun PNTL ne’e apela ba partisipantes sira, wainhira remata ona workshop ne’e, tenke prátika atu bele evita atu mosu Asediu Seksual iha servisu fatin, atu kria kondisaun servisu ne’ebe maka diak ba membru hotu tantu feto no mane.
Iha fatin hanesan Head of Office, UN Women Timor – Leste, Ms. Nishtha Satyam iha ninia diskursu ba serimonia ne’ebe hala’o iha CFP hateten Hare’e ba estrategia Jéneru nian tinan 2024 to’o tinan 2028, PNTL iha progresu ne’ebe signifikante tebes tanba Gabinete Jéneru PNTL hala’o programa rua hanesan Treinamentu ba Igualidade Jéneru no Violensia bazeia ba Jéneru inklui Prevensaun no Hasa’e Kapasidade wainhira atende kazu Violensia bazeia ba Jéneru.
‘’ Estrategia pntl, 2023-2030 planu pntl ambisiozu, tranformativo no troka implementa kritiku ba dezevolvimentu nasional iha nasaun timor leste, no hamutuk halo komunidade nebe seguru ho sinco (5) perioridade implementasaun iha pntl. Baseia ba planu strategia no sinco (5) perioridade PNTL’’, tenik Head of Office, UN Women Timor – Leste ne’e.
Ms. Nishtha Satyam salient tan katak Planu asaun nasional feto pas no seguransa 1325 lansa ona gender strategia iha pntl iha loron 16 de novembru ba tinan 2024 – 2028, ho nia objektivu hasa’e kapasidade instituisaun hodi hadia liu tan abordajen jeneru PNTL, hodi promove igualidade no inkluzivo no hasa’e ema hotu nia partisipasaun lideransa iha instituisaun.
Alende ne’e mós promove servisu fatin ida ne’ebe seguru no haburas respeito, igualidade no profisionalismo, hadi kapasidade atu fornese polisiamento ne’ebe foka ba ema no sensivel ba jeneru iha komunidade nia le’et. Durante loron tolu iha materia barak mak sei kobre hanesan igualdade jeneru, FPS, CEDAW transformativo lideranca. Responsabilidade lideransa , poder feto no mane, asediu sexual no seluk tan, husu atu atende maksimu atu nune’e bele aumenta konhesemento hodi responde ba komunidade liu-liu ba feto no labarik feto. Media PNTL.

PM Apresia Servisu Komandu PNTL No Husu Atu Kontinua Mantein Seguransa Liu-Liu Iha Area Fronteira

473684714_633779045828344_4213315989675687141_n
Dili, Primeiru Ministru (PM) Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL) Kay Rala Xanana Gusmão iha segunda-feira (13/01) ne’e hala’o vizita servisu ida mai iha Komandu Jerál Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) hodi hato’o apresiasaun ba servisu hotu ne’ebe maka membru PNTL sira halo no husu nafatin atu mantein seguransa iha teritoriu nasional liu-liu iha area Fronteira.
Hafoin hasoru malu ho Komandante Jerál Komisariu Jerál Polísia Henrique da Costa no Segundu Komandante Jerál Komisariu Polísia Pedro Belo ba jornalista sira PM hateten ohin hau mai iha Komandu PNTL laos deit atu apresia atuasaun husi Forsa Seguransa maibé liu-liu iha Fronteira.
“Tanba foin dadaun, Timor oan balun tama ho Kilat Musan ho buat sira ne’e hotu, ida ne’e Seguransa Estadu nian, tanba ne’e maka mai laos deit apresia maibé bolu atensaun katak kontinua nafatin tanba Seguransa Estadu nian importante tebes no hau aproveita apresia mós prezensa PNTL nian iha foin dadaun halo eviksaun, sosiedade simu, ita balun maka la simu”, afirma PM RDTL ne’e.
Xefe Governu ne’e mós salienta tan katak maibé buat ida maka ita nia jovem sira seidauk muda mentalidade ida katak Dili tenke mós maibé wainhira ita han no hemu buat ruma, soe arbiru deit. Ida ne’e maka seidauk iha mentalidade husi ita nia sosiedade atu partisipa iha limpeza sidade nian, tanba ne’e ita nian laos rai seluk nian.
“Mai iha ne’e atu kontaktu ho Komandu PNTL atu reforsa nafatin servisu iha fronteira, atu garante seguransa iha ita nia rai”, haforsa tan Xefe Governu ne’e.
Iha fatin hanesan, Komandante Jerál PNTL Komisariu Jerál Polísia Henrique da Costa ba jornalista sira relata prezensa PM nian mai iha Komandu Jerál mka atu hare’e liu-liu kona-ba situasaun maka akontese iha Fronteira nian ne’ebe maka detekta Timor oan ida lori Bala Musan tama mai Timor-Leste.
“Segundu maka fó orientasaun nafatin ba Polísia atu nune’e bele halo ninia servisu ho atensaun liu tan iha fronteira sira, tantu iha airportu no portu ita tenke prepara ita nia rekursu ne’ebe iha kapasidade atu nune’e bele halo monotorizasaun no mós asegura ba iha fatin esensial sira ohin ne’e”, informa Komandante Jerál PNTL ne’e.
Autoridade másimu Instituisaun Seguransa ne’e salienta tan katak PM mós apresia ba apoiu tomak ne’ebe maka parte Seguransa durante ne’e fó ba iha servisu SEATOU ninian hodi ajuda seguru, fó seguransa ba ita nia komunidade sira, fó mós seguransa ba iha ekipa ne’ebe halo servisu.
“Ita nia prezensa iha ne’eba atu garante seguransa ba iha ema hotu, tan ne’e la signifika katak it aba iha ne’eba hare’e los deit, mosu problema ruma ita hare’e, maibé lae, ita nia prezensa iha ne’eba atu bele prevene mosu problema”, hatutan Komisariu Jerál Polísia ne’e. Media PNTL.

Eskuadra Polísia Dom Aleixo Selebra Festa Natal Hamutuk Ho Familia

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) Eskuadra Dom Aleixo, iha loron sexta-feira (10/01) ne’e selebra Festa Natal 2024 no Tinan Foun 2025 hamutuk ho familia no membru sira iha Salaun Delta Nova.
Komandante Interinu Eskuadra Dom Aleixo Inspetúr Asistente Polísia Domingos Pinto iha ninia intervensaun ba serimonia ne’e relata oituan kona-ba Dadus Kazu ne’ebe maka rezistu iha Eskuadra Dom Aleixo durante tinan 2024 hahu’u husi loron 01 fulan Janeiru to’o loron 31 fulan Dezembru hamutuk 954 ne’ebe amak rezistu iha Sistema IMS la sura ho kazu ne’ebe maka simples, sira deisde hodi rezolve tuir dalan familia.
“Hare’e ba area jurídiku ne’ebe maka luan no krime ne’ebe ass, ho esforsu membru Eskaudra Dom Aleixo sira nian no apoiu másimu husi UEP Kompaña COE, BOP, UPF, UPM, CFP, Komandu Jerál, Unidade Falintil, RIR Munisipiu Dili, inklui Servisu Sekreta hanesan SIP, SNI, Jota Dois bele tulun Eskuadra Dom Aleixo hodi kontrola másimu no bele reduz krime iha area Jurídiku Dom Aleixo durante festa Natal no simu Tinan Foun, ho Eskuadra Dom Aleixo nia naran hato’o obrigadu wa’in ba Komandante sira nia tulun durante iha tempu Natal nian no ami fiar katak tulun ida ne’e sei la to’o ba ne’e deit, sei kontinua ba bebeik”, informa Komandante Interinu Eskuadra Dom Aleixo ne’e.
Inspetúr Asistente Polísia ne’e kongratula mós ba Autoridade lokal hanesan Xefe Suku, Xefe Aldeia inklui Xefe Juventude, Lia Na’in, KPK, no mós SKS sira hotu tanba ita bo’ot sira kontribuisaun laiha reserva maka ita bele prevene krime durante festa Natal no simu Tinan Foun.
“La haluha ami nia hakuak bo’ot ba Media ne’ebe apoiu ona Eskuadra Dom Aleixo hodi akompaña ami no halo kobertura iha ami nia servisu loron-loron no fahe ona informasaun ba ita nia komunidade sira tuir ita bo’ot sira nia papel jornalista nian”, hatutan Inspetúr Asistente Polísia ne’e.
Iha fatin hanesan Reprezentante Komandante Jerál PNTL Superintendente Xefe Polísia Jorge Monteiro iha ninia breves palavras lori estrutura Komandu PNTL nia naran hakarak hato’o prospero 2025 no bom ano ba ita hotu-hotu, atu nune’e ita hotu nia esperansa, espetativa bele sai hanesan mehi ida ne’ebe ita bele realiza iha tinan foun ida ne’e.
“Importante ida tan maka lori Komandu Jerál PNTL nia naran hakarak hato’o Obrigadu no agradese wa’in tebes ba prestasaun servisu hotu ne’ebe maka membru PNTL sira presta iha sira nia prestasaun servisu iha tinan 2024, ita bo’ot sira sakrifisiu extraordinariu ne’ebe presta ba Instituisaun PNTl liu husi ita bo’ot sira nia kna’ar no responsabilidade idak-idak sai hanesan sasukat ba ita nia susesu servisu PNTL nian”, tenik Superintendente Xefe Polísia ne’e.
Partisipa iha festa Natal no Tinan Foun hamutuk ne’e estrutura Eskaudra Polísia Dom Aleixo, Ofisias Superior PNTL, membru no familia sira hotu. Media PNTL.

PNTL Detein Joven Na’in 3 Ne’ebé Naok Motor Iha Igreja Balide

472845391_630273332845582_8693251794063397408_n
Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Departamentu Servisu informasaun Polísia (DSIP) iha loron 07 fulan Janeiru tinan 2025 iha oras 14:30 otl, kaptura joven na’in tolu (3) ne’ebe maka naok Motorizada iha area Igreja Balide.
Xefe Departamentu Investigasaun Kriminal Nasional (DIKN) Superintendente Polísia João Belo dos Reis liu husi Konferensia Imprensa kuarta-feira (08/01) ne’e hateten bazeia ba keixa ne’ebé hato’o husi vitima, iha kazu ida iha Igreza Balide wainhira vitima hala’o hela Misa, fila nia motor lakon no vitima informa mai Polísia hodi buka tuir no kaptura Suspeitu na’in 3 iha area Merkadu Taibesi.
“Informasaun ne’ebe ita nia vitima hato’o ba Polísia liu husi Servisu Informasaun Polísia halo tracking buka tuir paradeiru husi suspeitu no Motorizada ne’ebé mak sira naok hodi lori mai iha DIKN hodi entrega ba Ministeriu Publiku (MP)”, informa Xefe DIKN ne’e.
Superintendente Polísia ne’e salienta tan katak orseik loron 07 fulan Janeiru 2025 mais ou menus tuku 2 ho balun ita nia Servisu Informasaun Polísia detekta movimentu suspeitu iha area Taibesi merkadu nian nune’e servisu Informasaun Polísia halo kedas intervensaun no kaptura Suspeitu na’in 3 ho evidensia motor ho Xapa Matríkula P 1101 hodi entrega ba iha servisu Investigasaun Polísia nian.
“”Suspeitu na’in 3 ho inisial JMS, JMN no SX sira na’in tolu kaptura ho Motorizada no na’in rua kaptura tuir informasaun ne’ebe suspeitu aprezenta, Ita halo tracking ho sira balun suspeitu antigu no balun foun tanba PNTL informa ba públiku katak ita la fó dalan ba suspeitu krime organizadu sira ne’ebe halo asaun krime naok ema nia sasan iha Dili laran ka iha Munisípiu, ita sei buka tuir suspeitu sira no ita nia Servisu Informasaun Polísia sei buka tuir ba suspeitu sira ne’ebe naok ema nia sasan no halo problema depois aprezenta ba Tribunal tuir asaun ne’ebe sira komete”, hatutan Superintendente Polísia ne’e.
Kazu refere rezista ho númeru NUC 0012/25.PNSIC. Media PNTL.

Durante Tinan 2024, DTSRN Rezista Kazu Asidente Hamutuk 2,218

473080718_630264702846445_567952036615967522_n
Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Departamentu Tránzitu Seguransa Rodovaiaria Nasional (DTSRN) durante tinan 2024 hahu’u husi loron 01 fulan Janeiru to’o loron 31 fulan Dezembru rezista kazu asidente hamutuk 2,218 ne’ebe maka akontese iha teritoriu Timor laran tomak.
Liu husi Konferensia Imprensa ne’ebe hala’o iha loron tersa-feira (07/01) ne’e Xefe DTSRN Superintendente Assistente Polísia Luis da Costa ba jornalista sira hateten DTSRN hakarak aktualiza dadus asidente, reseitas no mós koimas, taxa ne’ebe maka akontese ona iha tinan 2024.
“Iha ne’e ita hakarak relata hahu’u husi loron 01 fulan Janeiru to’o loron 31 fulan Dezembru 2024 kazu asidente ne’ebe maka akontese hamutuk 2,218, husi númeru ne’ebe ita rezistu durante tinan 2024 ema ne’ebe lakon vida ne’e hamutuk 117, kanek kma’an hamutuk ema 2,558, ema ho kanek todan hamutuk 465”, informa Xefe DTSRN ne’e.
Superintendente Assistente Polísia ne’e hatutan tan katak husi númeru asidente ne’ebe maka rezistu, kazu hamutuk 30 maka ita hetan ninia finalidade, Prosesu ba Tribunal hamutuk 101, Sei iha Prosesu nia laran hamutuk kazu 972 no Rezolve tuir familia hamutuk kazu 1,115.
“Husi asidente ne’e rasik, factor ne’ebe dominante maka factor umanu/ema, iha ita nia observasaun iha teritoriu katak factor umanu maka sai pertagem bo’ot hodi fó asidente ne’e rasik iha transporte sira ne’ebe maka hetan asidente, ne’e maka factor umanu hamutuk 95%, factor Veíkulu 2%, facto dalan/Estrada 2%”, hatutan Superintendente Assistente Polísia ne’e.
Ofisias Superior PNTL ne’e akresenta tan katak além de rezista kazu asidente, durante tinan 2024 DTSRN mós hetan Reseitas no Taxa ne’e hetan liu husi aktividade Check Point. Reseitas ne’e ita koalia kona-ba Infrasaun, PNTL liu husi Polísia Tránzitu munisipiu 14 sempre halo patrullamentu, Swiping no mós Check Point, ita konsege asegura no mós ita fó Koimas ba iha Infrator sira hodi ba selu iha Banku ne’e, iha tinan 2024 nia laran ita konsege hatama ba kofre Estadu hamutuk osan $764,705.00.
“Enkuantu reseitas ne’ebe amak ita hetan liu husi Fronteira Salele, Sakato no Batugade durante tinan 2024 hamutuk $2387 no total reseita ne’ebe maka ita hatama ba Kofre Estadu maka hamutuk $968,592 husi hirak ne’e iha mós infrator sira ne’ebe la konsege selu iha banku hamutuk ema na’in 4487”, tenik Ofisias Superior PNTL ne’e.
Xefe DTSRN ne’e subliña tan katak ita kompara iha tinan 2023 ne’e PNTL hatama osan ba kofre Estadu sai oitoan tanba iha tinan kotuk hamutuk 822,29 dólar Amerikanu tanba ne’e mak nia balansu estatistiku ne’e sae uitoan. Ba fali asidente iha tinan 2023, hamutuk 1964 asidente no iha tinan ida ne’e sa’e ba 2218 asidente aumenta ho kazu hamutuk 254 kazu no husi reseitas hirak ne’e iha komandu Jerál PNTL mak reseitas bo’ot liu, tu’ir fali mak Tranzitu Seguransa Rodaviariu, tu’ir Komandu munisípiu Aileu, Komandu munisípiu Bobonaro, no ikus liu mak komandu munisípiu Ermera. Media PNTL.