Kazu Bala Musan Monu Iha Eis PR Nia Residensia, DIKN Aprezenta Ona Ba MP

472746186_629550456251203_6623351775193300861_n
Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Departamentu Investigasaun Kriminal Nasional (DIKN) aprezenta ona kazu Bala Musan ne’ebe maka monu iha Eis Prezidente Repúblika (PR) Francisco Guteres Lu-Olo nia residensia iha loron 01 fulan Janeiru 2025 iha oras tuku 01:30 madrugada.
Liu husi Konferensia Imprensa tersa-feira (07/01) ne’e Xefe DIKN Superintendente Polísia João Belo ba jornalista sira relata kona-ba situasaun ne’ebe akontese iha loron 01 fulan Janeiru madrugada, akontese wainhira ema akompaña tiru fugetes, ema deskoñesidu balun tiru Bala ba leten hodi rezulta Bala ne’e monu kona uma Eis PR Lu-Olo nian.
“Hafoin iha oras 11:30 ekipa DIKN hamutuk ho ekipa tékniku Forensik nian, ami halo mós rekonstrusaun ba fatin akontesimentu, identifika katak Bala ne’e monu duni iha ne’eba, depois ita hatene mós katak ne’e rezulta husi tiru ba leten, kilat musan ne’ebe maka monu ne’e nove milimetru (Prozetil Nove Milimetru), ita seidauk hatene ida ne’e mai husi Kilat tipu ida ne’ebe, maibé ita hatene ona katak ne’e mai husi Kilat ki’ik, maibé tipu pistola ida ne’ebe (Pistola Revolver ka Pistola Blok) ita seidauk hatene, la hanesan ho maluk sira nia publikasaun iha Media Sosial katak ida ne’e Pistola Revolver”, informa Xefe DIKN ne’e.
Superintendente Polísia ne’e salienta tan katak ba ida ne’e DIKN mós aprezenta ona kazu ne’e ba MP, hafoin ami halo tiha identifikasaun no rekonstrusaun iha fatin akontesimentu, ami aprezenta ona ba MP ho númeru NUC.003/2025/PNSIK. PNTL liu husi DIKN husu apoiu mós ba parseiru sira atu halo ezame ba Prozetil ka Bala ne’ebe maka hetan, tanba ita nia aparellu seidauk sufisiente, entaun ita husu ita nia parseiru sira atu halo ezame balistiku ba Prozetil ne’ebe maka ita hetan.
“Nune’e mós PNTL husu apoiu tanba prosesu investigasaun sei lao hela, husu apoiu ba komunidade ka ema balun ne’ebe hatene lalaok ka hare’e ema ruma tiru iha tempu ne’eba, husu atu informa ami atu ami bele halo prosesu investigasaun klean, tanba to’o agora ema ne’ebe maka tiru iha tempu ne’eba ita seidauk hatene ka sei deskoñesidu hela”, hatutan Superintendente Polísia ne’e.
Ofisias Superior PNTL ne’e akresenta tan katak iha loron hanesan (01 Janeiru 2025) oras maka diferente oituan (tuku 02 madrugada), iha mós kazu ida akontese iha parte munisipiu Dili nian, rezulta mós alin feto ida ho tinan ha’at (4) naran Agresiela Pie da Costa mós hetan tiru laos direita maibé kilat musan monu kona nia ain no oras ne’e halo hela tratamentu iha HNGV.
Durante Períodu Natal & Tinan Foun, DIKN Rezista Kazu Maioria Asaltu Malu
Departamentu Investigasaun Kriminal Nasional (DIKN) durante periodu Natal no Tinan Foun rezista kazu maioria Asaltu Malu iha grupu sira bairu nian iha teritoriu nasional Timor-Leste laran tomak.
Xefer DIKN Superintendente Polísia João Belo relata kazu asaltu malu ne’e akontese iha teritoriu nasional Timor-Leste laran tomak entre Grupu Arte Marsias sira iha kada bairu hamutuk kazu 21.
“Kazu tuir mai ne’ebe maka rezista maka hanesan kazu tuda malu hamutuk lima no kazu violensia domestika hamutuk kazu 20, kazu sira ne’e maka ita konsidera kazu bo’ot ne’ebe akontese durante loron 22 fulan Dezembru tinan 2024 to’o loron 02 fulan Janeiru tinan 2025”, informa Xefe DIKN ne’e.
Prosesu hotu-hotu ba kazu sira ne’e hafoin halo identifikasaun no investigasaun, ita aprezenta hotu ba Ministeriu Públiku (MP). Kazu hirak ne’e barak liu akontese iha munisipiu Baucau, Viqueque no kapital Dili. Situasaun seguransa iha teritoriu Timor laran tomak bele dehan kontroladu tanba kooperasaun husi entidade hotu-hotu, komunidade ho Polísia lao diak tebes-tebes, parseiru Polísia nian ami koopera malu diak tebes-tebes hodi asegura Natal ho Tinan Foun ba komunidade ho seguru. Media PNTL.

Fortalese kolaborasaun institusional atu supera konstrangimentu administrativus no procesuais

470210219_612332424639673_1930868089996728732_n
Dili- loron 12 fulan Dezembru, Komandante Jeral PNTL Komisariu Jeral Polisia Henrique da Costa ho Segundu Komandante Jeral Komisariu Polisia Pedro Belo partisipa workshop konaba Fortalese Kolaborasaun Institusional atu supera konstragimentu administrativus no prosesuais relasiona ho prosedimentu criminal, entre PNTL ho Ministeriu Publiku hodi konsolida diakliutan estabilidade nasional RDTL.
Workshop ne’e organiza husi Ministerio Interior iha Timor Plaza Suai Room, ho orador maka hanesan Ministru Interior Francisco da Costa Guterres koalia konaba “Fortalese kolaborasaun institusional atu supera konstrangimentu administrativus no procesuais relasiona ho procedimentu kriminal, entre PNTL ho Ministeriu Publiku hodi konsolida diakliutan estabilidade nasional RDTL”
Prokurador Jeral Republika Dr. Alfonso Lopez konaba “Hametin supremasi Estadu de Direitu iha RDTL” Reforsa kolaborasaun institusional hodi supera sasatan administrativus no prosesuais iha prosesu kriminal sira, entre PNTL no Ministerio Publiku, tuir lei ne’ebe vigora.”
Diretur Jeral SNI Dr. Longuinhos Monteiro konaba Perspektiva Politika, “Fortalese Siguransa Nasional liu husi Kolaborasaun institusional hodi hasoru desafiu não konvensinal sekulu-21, tuir lei ne’ebe vigora”
Kordenadora reforma setor justisa Dra. Lucia Lobato konaba Reforma no Hametin Legislasaun, “Fortalese kolaborasaun institucional ho reforma inovativu hodi Solusiona obstakulu administrativus no procesuais, ho objetivu atu garante provizaun siguransa juridika iha kontekstu konsolidasaun estadu de direitu.”
Worksop ne’e halao durante loron rua 12-13 Dezembru ho apoiu Finanseru husi parseru TLPDP.

Komandante Jeral PNTL Husu UEP Atu Nafatin Serbisu ho Profesionalismu

468852273_605046145368301_6613864008717685420_n
Dili- Komandante Jeral PNTL husu ba membru Unidade Espesial Polisia (UEP) atu nafatin serbisu ho profesionalismu hodi servi povu no nasaun Timor-Leste, no hadok aan involve iha atividade ne’ebe kontra lei.
Komisariu Jeral Polisia Henrique da Costa hateten UEP nudar brasu direta Komandu ninian nafatin hatudu profesionalismu maske atu atinji profesionalismu ne’e difisil ninia meius barak ne’ebe maka kontribui ba iha ita nia rezultadu serbisu ne’ebe maka diak, dalaruma Rekursu humanus sufsiente maibe rekursu material la sufsiente, dalaruma ema prontu atu responde situasaun ruma maibe transporte laiha, dalaruma membru labele halao servisu ho diak tanba sira nia edifisiu udan turu hela, ou be naliun entaun sira halao serbisu ladiak, Nia hato’o asuntu ne’e iha formatura loron da-ruak fulan Dezembru iha Kuartel UEP Bairo Bite Dili, Segunda (02/12).
“Hau nafatin husu ba imi atu difikuldade hirak ne’e labele sai barera ka obstaklu ba Unidade ida ne’e hodi hatudu imi nia profesionalismu ba atendemntu ba komunidade sira hodi hatudu disiplina ida diak ba instituisaun PNTL,” dehan Komandante Jeral.
Nia hatutan UEP labele nakdoko tanba imi hatudu iha situasaun barak ona hahu kedas husi Unidade ne’e forma no hasoru situasaun instabilidade politika oi-oin to’o ohin loron maibe metin nafatin no lamonu ba manobra, propaganda no lia falsu husi ema ida, tanba ne’e asegura nafatin profesionalismu ida ne’e; Komandante Jeral loron ida sei troka, Komandante UEP mos loron ida sei troka, Komandante Kompania no Komandante Seksaun sira loron ida sei troka maibe PNTL nafatin ejisti tanba konsagra ona iha konstituisaun RDTL no UEP mos nafatin ejisti tanba sita iha Lei Organika PNTL.
Imi nafatin firme atu sedeit mak troka imi mos tenke prontu no prontu atu koloka iha fatin ne’ebe deit tanba ita nia prejensa atu servi no proteje povu, lalika rona boatus oi-oin, buat ne’ebe politik ninian la persija ita atu koalia, ita nafatin halao ita nia serbisu.
Antes remata lideransa ne’e atualija ba membru sira katak relasiona ho selebrasaun Natal no Tinan foun Governu fo sai ona Rejolusaun atu PNTL serbisu hamutuk ho F-FDTL hodi garante paz no estabilidade hahu husi loron 28 Novembru to’o Natal no tinan foun 2025 nune’e Komandu sei prepara Despaisu Konjunta atu nune’e Komandu rua bele inplementa hamutuk.
Atu responde ba seguransa Natal no tinan foun presija alerta nune’e Komandu mos sei hasai Despaisu ida ba Komandu munisipiu no Unidade hotu katak Komandu la autorija membru sira foti ferias ka lisensa durante periodu ne’e exeptu ba sira ne’ebe moras no inan sira ne’ebe Partus.
Formatura ne’e ho prejensa Komandante Unidade, Komandante Kompania, Komandante Seksaun no Membru sira. Media PNTL.

Serimonia Isar Bandeira Semana Dahuluk Fulan Dezembru Tinan 2024

K29A6576
Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) iha loron 02 fulan Dezembru tinan 2024 realiza serimonia Isar Bandeira Semana dahuluk fulan Dezembru tinan 2024 ne’ebe maka prezide husi Segundu Komandante Jerál Komisariu Polísia Pedro Belo.
Liu husi diskursu ba Serimonia Isar Bandeira ne’ebe hala’o iha Kuartél Jerál, Segundu Komandante Jerál PNTL relata uluk kona-ba situasaun seguransa iha teritoriu Timor durante semana liu ba lao ho diak no hakmatek.
“Ita mós hato’o agradesimentu no parabéns ba ekipa tomak ne’ebe maka asegura ona seguransa durante loron proklamasaun independensia iha loron 28 fulan Novembru liu ba no ba mós hirak ne’ebe maka partisipa iha Serimonia Parada iha Oecusse, situasaun sira ne’e hotu lao diak tanba ita bo’ot sira hotu nia kontribuisaun ne’ebe maka diak tebes-tebes”, afirma Segundu Komandante Jerál PNTL ne’e.
Komisariu Polísia ne’e hato’o mós orientasaun servisu atu membru hotu nafatin hatudu disiplina no hirakria ba Komandu nune’e komunidade sei tau nafatin konfiansa ba ita hanesan autoridade seguransa iha nasaun ida ne’e. Husu mós ba hotu-hotu atu kumpri ordem ne’ebe maka Komandu fó sai ona atu idak-idak hala’o ninia kna’ar ne’ebe maka Komandu atribui ona. Media PNTL.

Serimonia Enseramentu No Atribuisaun Sertifikadu Kursu Investigasaun Kriminal Nivel III Ba Invetigadores PNTL Munisipiu 14

468646637_602931172246465_4029327498615032435_n

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Centro Formação Polícia (CFP) realiza Kursu Investigasaun Kriminal Nivel III ba membru Investigadores PNTL husi munisipiu 14 durante semana ne’en (6) no iha loron sexta-feira (29/11) liu ba hala’o serimonia Enseramentu no Atribuisaun Sertifikadu Kursu nian ba partispantes sira.

Komandante CFP Superintendente Polísia Emilio dos Santo iha ninia intervensaun ba serimonia enseramentu ne’ebe hala’o iha Salaun CFP Comoro hateten kursu ida ne’e importante tebes ba investigadores PNTL iha munisipiu 14 tanba ita hatene katak ita maka sai hanesan auxiliar ba Ministeriu Públiku (MP) wainhira kazu ruma mai ita, ita iha ona preparasaun ne’ebe sufisiente hodi bele prosesu kazu ne’ebe akontese iha sosiedade nia le’et.

“Ita hatene katak ita nia Kódigu Prosesu Penal iha mudansa kompetensia balun ne’ebe la pertense mai ita maibé ita iha kbi’it nafatin tanba ita maka responde iha munisipiu 13 no mós aldeia sira tanba kursu ne’e importante tebes atu hatene oinsa bele produz relatoriu ruma molok ita hakat ba prosesu seluk”, salienta Komandante CFP ne’e.

Superintendente Polísia ne’e subliña tan katak durante semana ne’en (6) ita bo’ot sira aprende teoria iha ne’e no fulan rua (2) ita bo’ot sira ba halo prátika hafoin ekipa CFP sei tun halo avaliasaun no monotorizasaun ba ita bo’ot sira atu bele kompleta módulu ka kuríkulum ne’ebe maka ita iha.

Iha fatin hanesan Segundu Komandante Jerál Komisariu Polísia Pedro ne’ebe reprezenta Komandante Jerál iha serimonia ne’e kongratula hodi fó parabéns ba partisipantes sira ne’ebe maka durante semana ne’en (6) partisipa iha Kursu ne’e ho esforsu maka’as tebes no ikus hetan resultadu ne’ebe diak tebes-tebes, Ita mós agradese ba formador sira ne’ebe maka ho pasiensia akompaña ita bo’ot sira durante kursu ne’e lao.

“Hau hakarak dehan ba ita bo’ot sira katak prosesu kazu iha terenu, fatin akontesimentu no ita iha koordenasaun servisu, ita iha monotorizasaun ikus liu ita iha avaliasaun, dala barak ita prosesu kazu iha terenu sempre hasoru problema oin-oin hanesan wainhira kazu ita lori ba Tribunal, suspeitu la tama kadeia, dalaruma ema dehan katak Tribunal maka hasai ema ou Polísia maka prosesu lalos tanba ne’e maka kursu ida ne’e importante tebes”, afirma Segundu Komandante Jerál PNTL ne’e.

Kursu ne’e realiza husi CFP no hetan apoiu husi parseiru TLPDP. Hola parte iha serimonia enseramentu ne’e Segundu Komandante Jerál PNTL, Komandante CFP, reprezentante Komandante TLPDP, formador sira husi CFP, partisipantes Kursu husi Investigadores PNTL munisipiu 14.

Media PNTL.                

Komandu PNTL Realiza Workshop Kona-ba Jestaun Planu Servisu Sustentavel Ba Instituisaun PNTL

K29A5590

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Komandante Jerál Komisariu Jerál Polísia Henrique da Costa hato’o orientasaun ba Gabinete Planeamentu Estratejiku no Dezenvolvimentu (PED) PNTL hodi realiza workshop kona-ba Jestaun Planu Servisu Sustentavel Ba Instituisaun PNTL no hare’e mós ba mudansa iha futuru tanba Timor-Leste sei sai membru ASEAN iha tempu badak tuir agenda Politika Governu no ASEAN nian.

Ho ida, maka PNTL presiza asegura iha ‘Pilar Politika Seguransa’, hare’e liu ba iha kualidade rekursu umanu, ambiente servisu, Jestaun Insfrastrutura, Profesionalizmu individual no disiplina maka iha loron tersa-feira (26/11) ne’e Komandante Komandu Munisipiu, Xefe Departamentu, Xefe Gabinete ho mós pontu fokal ba area Relatoriu Sistema Trimestral PNTL partisipa iha workshop kona-ba Jestaun Planu Servisu Sustentavel ba instituisaun PNTL.

Komandante Komandu Administrasaun PNTL Superintendente Xefe Polísia Natersia Eufrasia Soares Martins hafoin serimonia ba jornalista sira hateten tema ba workshop ne’e ita hotu hare’e hanesan buat foun maibé pratikamente ka iha operasionalmente ne’e ita hala’o ona.

“Ita hotu hatene katak Polísia hala’o nia misaun ida maka misaun prinsipal ne’ebe maka define tuir ita nia Konstituisaun maka Garantia Seguransa Interna ba ita nia komunidade no ninia rikus-soin sira, misaun ida ne’e define ona iha objetivu estratejiku governu nian hodi hatu’un mai, Komandu mós iha ninia objetivu estratejiku maka Prioridade Lima ne’ebe maka Komandante Jerál Komisariu Jerál Polísia Henrique da Costa no Segundu Komandante Jerál Polísia Pedro Belo ninia mandatu atu hare’e ida ne’e”, esplika Komandante Komandu Administrasaun PNTL ne’e.

Superintendente Xefe Polísia ne’e subliña tan katak entaun husi ida ne’eba, halai liu ba asuntu lima, maibé atu realiza ida ne’e ita presiza rekursu ne’ebe maka sufisiente ka adekuadu, hare’e ba rekursu umanu, hare’e ba rekursu materias, hare’e ba transporte no meius sira seluk tan ne’ebe maka apropriadu atu fó apoiu ba Polísia hodi nune’e bele implementa Planu Estratejiku Komandu ninian bele atinji ninia Metas/Objetivu jerál tuir programa sira ne’ebe maka define ona.

“Iha enkontru ida ohin ne’e ninia objetivu maka Komandante (Komandante Komandu Munisipiu, Xefe Departamentu, Xefe Gabinete ho mós pontu fokal) sira ne’ebe maka iha kompetensia ba ezekusaun Orsamentu oinsa maka bele responsabiliza ba ezekuasaun sira ne’e ho akontavél iha sira nia relatoriu, oinsa bele hatene didiak oinsa maka programa Komandu ninian ka instituisaun ninian objetivu no kompriende mós ninia termu sira ne’ebe maka sira sei responsabiliza hodi sira hasa’e fali relatoriu mai atu mai ita sai hanesan sasukat ida ba ezekusaun orsamentu kada tinan nian”, hakotu Superintendente Xefe Polísia ne’e.

Iha fatin hanesan Xefe Gabinete PED Superintendente Asistente Polísia Carlito da Silva Adorio hateten objetivu prinsipal husi aktividade ida ne’e maka kona-ba Planeamentu nian ita hakarak hatene katak saida maka ita bele halo tuir mai, primeiru maka kona-ba Sustentavel PNTL maka iha sistema PNTL nian ne’ebe maka solisita husi Komandante Jerál no Segundu Komandante Jerál ho apoiu husi parseiru TLPDP hamutuk ho ekipa PED ita hala’o aktividade ida ne’e.

“Gabinete PED simu orientasaun husi Komandante Jerál atu halo workshop ida ba ita nia kontribuisaun servisu ba PNTL, atu nune’e halo alineamentu ho planu formasaun nian husi Komandante Komandu Pesoal no Formasaun, atu nune’e mós Komandante CFP oinsa re-enkamiñamentu ba sistema akademiku iha PNTL, atu nune’e ita bele koresponde tuir Estatuto Pesoal PNTL nian”, afirma Xefe Gabinete PED ne’e.

Workshop ne’e abertura husi Segundu Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Pedro Belo no partisipa husi Komandante Komandu Munisipiu, Komandante Komandu Unidade (UPM,UEP,UPF), Xefe Departamentu, Xefe Gabinete ho mós pontu fokal ba area Relatoriu Sistema Trimestral PNTL, parseiru TLPDP no membru PNTL sira.

Media PNTL.             

Komandu PNTL Asina MoU Ho ANM,I.P

K29A5288

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Komandante Jerál Komisariu Jerál Polísia Henrique da Costa ho Prezidente Autoridade Nasional Minerais Imprensa Públika (ANM,I.P) Rafael D. M. de Araújo iha loron segunda-feira (25/11) ne’e ofisialmente asina Akordu ou Memorandum of Understanding (MoU).

Komandante Jerál PNTL Komisariu Jerál Polísia Henrique da Costa iha ninia intervensaun ba serimonia asina akordu ne’ebe hala’o iha Salaun Elizabeth, City 8 Manleuna, Dili hateten ohin ita hamutuk iha ne’e atu selebra asina akordu tékniku kooperasaun hodi servisu hamutuk atu oinsa bele normaliza ka bele foti medida ruma hodi hare’e transportasaun ba material konstrusaun espesialmente ba hanesan rai-henek ka fatuk.

“Ne’ebe maka ita hotu-hotu hare’e no sente katak dala-ruma ninia transportasaun ou dala-ruma hafoin hatu’un tiha sasan sira ne’e iha dalan, fó perigu teb-tebes tantu ba ema sira ne’ebe uza transporte, fó mós perigu ba iha ema seluk ne’ebe maka dala-ruma taka fila fali ema seluk nia dalan kleur hotu no dala-ruma mós perigu ba iha ita nia komunidade sira ne’ebe hela besik iha ne’eba”, hateten Komandante Jerál PNTL ne’e.

Komisariu Jerál Polísia ne’e afirma tan katak Ita nota ida ne’e antes ona katak presiza duni foti medida balun atu nune’e ita hodi prevene, entaun hafoin Prezidente ANM ba halo komunikasaun ho ami, ami hateten katak ida ne’e importante tebes ita halo servisu hamutuk ida ne’e.

“Faze ida agora ne’e dala-ruma bele halo hanesan edukasaun ou fó informasaun ba malu mais depois kontinuasaun mai ida ne’e, ita sei halo medida ida ne’ebe maka bele hateten katak ita bele implementa Lei sira, atu nune’e hodi fó hanesan sansaun ba iha ema sira ne’ebe maka viola, tanba ida ne’e importante mós parte ida ita atu eduka duni ita nia komunidade sira ka ba ema sira ne’ebe uza tranporte ne’e no bele mós fó rendimentu ka benefisiu ruma ba estadu”, hatutan Komisariu Jerál Polísia ne’e.

Iha fatin hanesan Ministru Petroleo no Rekursu Minerais Franscisco da Costa Monteiro hateten uluk kna’ain ita apresia hodi kongratula ba ANM,I.P ho PNTL tanba ida ne’e insiativa bo’ot, diak ida tebes-tebes ba ita nia nasaun.

“Ita fó parabéns tanba iha nesesidade tebes atu ita nia kamioneta sira ne’ebe maka tula rai-henek, tula fatuk sira ne’e tenke iha regra ruma atu bele regula transporte hirak ne’e atu labele prejudiak fali ema seluk nia movimentu no seguru ba ema hotu”, tenik Ministru Petroleo no Rekursu ne’e.

Membru Governu ne’e hatutan tan katak tanba dala-barak ita hotu akompaña kamioneta sira ne’e dala-ruma tla fatuk ho rai-henek sira ne’e barak liu ou nakonu liu hodi monu hotu ba iha Estrada hodi fó perigu ba tráfiku movimentu ninian maibé mós fó perigu ba ema nia saúde tanba dala-barak rai-henek sira ne’ebe maka fakar ba iha Estrada, sai tiha rai-rahun.

Hola parte mós iha serimonia ne’e Segundu Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Pedro Belo, Komandante Komandu Supervizaun, Komandante Komandu Munisipiu, Xefe Gabinete no Xefe Servisu sira Komandu PNTL nian inklui estrutura Autoridade Nasional Minerais Imprensa Públika (ANM,I.P) nian.

Media PNTL.                      

Informasaun Padre Falsu Viral Iha Media Sosial, Komandu PNTL Bolu Ona Sidadaun Balun Hodi Fó Deklarasaun

K29A5220

Dili, Liga ba informasaun Padre Falsu ne’ebe maka viral iha Media Sosial (Medsos) iha semana kotuk, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Komandante Jerál Komisariu Jerál Polísia Henrique da Costa orienta ona Departamentu Investigasaun Kriminal Nasional (DIKN) hodi halo koordenasaun ho Ministeriu Públiku (MP) atu bele inisia prosesu ba informasaun falsu ne’e hodi bolu sidadaun balun ne’ebe maka espalla informasaun refere hodi fó sira nia deklarasaun.

Liu husi konferensia imprensa segunda-feira (25/11) ne’e Komandante Jerál Komisariu Jerál Polísia Henrique da Costa ne’ebe akompaña husi Segundu Komandante Jerál Komisariu Polísia Pedro Belo ba jornalista sira hateten ita akompaña informasaun iha Media Sosial iha semana kotuk ne’ebe maka viral tebes liu-liu iha sekte foun ida ka iha grupu balun ne’ebe maka iha Igreja Katolika ninia laran pois deklara katak sira maka sai ona hanesan Vigario Jerál foun ba iha grupu balun ninian.

“No sira mós lamenta ho dezisaun ne’ebe maka durante ne’e Igreja Katolika halo, pois sira mós lamenta ho ita nia Amo Dom Carlos Filipe Ximenes ne’ebe maka agora dadaun laiha Timor, entaun ita akompaña mós katak iha semana kotuk nia laran mós iha Amo Dom Carlos rasik mós halo deklarasaun ba iha públiku katak ema ne’ebe maka públika informasaun ne’e utiliza deit Amo Dom Carlos nia imagem no nia naran hodi atinji deit sira nia interese”, esplika Komandante Jerál PNTL ne’e.

Komisariu Jerál Polísia ne’e salienta tan katak Ita mós akompaña reagem/reasaun husi ita nia komunidade sira relasiona ho situasaun ida ne’e, tanba ne’e maka Komandu Jerál PNTL orienta DIKN hodi foti medida ruma. Pois Xefe DIKN halo kedas koordenasaun ho Ministeriu Públiku (MP) oinsa bele inisia prosesu ba iha ida ne’e.

“Tanba ne’e maka hahu’u kedas horikalan sira halo komunikasaun no ohin bolu ona ema hirak ne’ebe maka envolve ka lansa informasaun ne’e, ita hodi halo foti sira nia informasaun kona-ba iha publikasaun ne’ebe maka iha semana kotuk ita akompaña”, hatutan Komisariu Jerál Polísia ne’e.

Autoridade másimu instituisaun Seguransa ne’e akresenta tan katak Los duni, ida ne’e sira maka públika ka lae, intensaun ne’e saida no keta balun sai vitima ba iha aktu ne’e karik, tanba ne’e maka ita nia parte investigasaun inisia hela prosesu hafoin sei lori ba regista atu nune’e hodi hein ninia kontinuasaun.

“Medida ida ne’e, ita hala’o hodi prevene mós atu nune’e labele husi komentariu hirak ne’ebe fó sai ne’e, labele prejudika/ameasa fila fali ba balun ninia vida, tanba ne’e maka ita foti ida ne’e atu nune’e bele mós prevene”, hakotu Komandante Jerál PNTL ne’e.

Media PNTL.                          

Komandu PNTL Asina MoU Ho Conselho Imprensa (CI)

467472248_597519042787678_3738765734435336183_n

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Komandante Jerál Komisariu Jerál Polísia Henrique da Costa ho Prezidente Conselho Imprensa (CI) Otelio Ote iha loron kinta-feira (21/11) ne’e ofisialmente extende hodi asina Akordu ou Memorandum of Understanding (MoU).

Fó hanoin hikas fali katak instituisaun PNTL ho CI iha tinan 2019 asina ona husi Komandante Jerál sesante Komisariu Polísia Faustino da Costa ho Prezidente CI sesante Virgilio Guterres ho nune’e iha tinan 2024 ekipa Jurídiku Komandu PNTL hamutuk ho ekipa CI nian diskuti no extende ka prolonga tan Nota Entendimentu refere.

Hafoin serimonia ba jornalista sira, Komandante Jerál PNTL Komisariu Jerál Polísia Henrique da Costa hateten akordu ne’e laos buat foun ba instituisaun rua ne’e maibé ita hatene katak iha tinan 2019 ita halo ona akordu refere no tinan 2014 ho Komandante Jerál PNTL foun no Prezidente CI foun presiza hare’e hamutuk hodi halo fila asina tanba ne’e molok asina, ita nia parte Jurídiku husi PNTL nian no mós Jurídiku husi parte CI nian, sira hare’e hamutuk no ohin ita bele asina.

“Pontu importante sira iha ne’eba, ita hare’e liu-liu kona-ba oinsa bele mós halo formasaun ba iha parte rua tantu PNTL hodi nune’e bele komprende didiak papel jornalizmu ka Media sira nian pois iha parte ida seluk mós kolega sira husi parte Media bele hatene mós kona-ba iha papel PNTL ninian, hau sente katak parte rua importante hotu, ida hala’o servisu seguransa ninian, ida mós hodi halo kobertura atu nune’e pasa informasaun ba iha públiku, públiku sira presiza iha informasaun ne’ebe maka los atu nune’e sira hodi akompaña”, tenik Komandante Jerál PNTL ne’e.

Komisariu Jerál Polísia ne’e salienta tan katak laos ida ne’e deit maibé iha mós buat balun ne’ebe maka presiza iha koordenasaun ba malu atu nune’e tantu PNTL no mós CI hare’e hamutuk atu nune’e bele ba oin iha servisu hamutuk ne’ebe maka diak iha terenu.

Entretantu Prezidente CI Otelio Ote iha ninia diskursu ba serimonia ne’ebe hala’o iha salaun CI Balide hateten eventu loron ohin importante tebes no istoriku iha relasaun institusional entre CI no PNTL, hakarak relembra fila fali kona-ba existensia CI hanesan ita hotu hatene CI estabelese bazeia ba Lei Komunikasaun Sosial Nu. 5/2014 ho esperitu mai husi Artigu 19 Konvensaun Diretus Umanus Artigu 40 no 41 Konstituisaun RDTL.

“Iha tinan 2019, CI koko atu hala’o Komunikasaun no relasaun institusional ho PNTL hanesan ita hatene PNTL no meius komunikasaun sosial ne’e nu’udar instituisaun ida ka komunidade ida ne’ebe iha papel hanesan atu atinji sosiedade ida dignu, sosiedade ida livre no sosiedade ida responsavel, iha tinan 2019 Kooperasaun ida ne’e ka MoU ida ne’e konsentra liu ba sosializasaun Lei Meius Komunikasaun Sosial, hafoin tinan hirak liu ba ita hanoin katak presiza tebes atu eleva Nota Entendimentu ida ne’e ba Nota Entendimentu ne’ebe maka nia prátiku sei lori benefisiu ba ita hotu, laos deit ba Jornalista sira maibé mós ba instituisaun PNTL ho nia membru sira hotu”, afirma Prezidente CI ne’e.

Otelio Ote hatutan tan katak ita rekoñese relasaun instituisaun PNTL ho komunidade media espesial ho CI durante ne’e lao diak institusionalmente maske iha prátika akontese disputa oituan kona-ba asuntu prátika jornalistika no produtu jornalistika inklui publikasaun jornalistika. Ho Nota Entendimentu ida ne’e sei lori ita atu iha koñesimentu hamutuk, entendimentu hanesan kona-ba meius komunikasaun sosial, kona-ba prátika jornalistika no kona-ba oinsa PNTL atúa kazu sira relasiona ho produtu jornalistiku.

Hola parte iha serimonia Asina MoU ne’e Sekretariu Estadu Komunikasaun Sosial, Komandante Jerál, Segundu Komandante Jerál, Komandante Komandu Munisipiu Dili, Komandante Komandu Unidade (UPM, UPF,UEP), Komandante UAS, Komandante CFP, Xefe Gabinete, Xefe Servisu sira Komandu PNTL nian, Prezidente CI hamutuk ho estrutura CI nian no maluk jornalista sira.

Media PNTL.         

SEI No Komandu PNTL Lansa Kampaña Loron Sanulu Resin Neen (16) Aktivismu Kontra Violensia Bazeia Ba Jéneru 2024

1X3A8080

Dili, Nonu Governu Konstitusional liu husi Sekretariu Estadu Igualdade (SEI) no Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) hamutuk ho parseiru Un Women no Timor-Leste Police Development Program (TLPDP) kuarta-feira ne’e hala’o Lansamentu Kampaña Loron Sanulu Resin Neen (16) Aktivismu Kontra Violensia Bazeia Ba Jéneru 2024  ba faze dahuluk nian iha kapital Dili hahu’u husi loron 20 to’o loron 23 fulan Novembru no konstinuasaun ba munisipiu sanulu resin tolu (13) inklui RAEOA hahu’u husi loron 25 fulan Novembru to’o loron 10 fulan Dezembru tinan 2024.

Ministru Interior Francisco Guterres iha ninia diskursu ba serimonia ne’ebe maka hala’o iha Salaun Centro Formação Polícia (CFP) hateten kestaun Violensia bazeia ba Jéneru ne’e importante tebes tanba iha Timor númeru Violensia bazeia ba Jéneru ass tebes kauza husi sensibilizasaun ne’ebe maka seidauk másimu ba ita nia komunidade sira atu bele hatene.

“Maibé ho mudansa teknologia no buat seluk tan maka ita nia feto sira iha Timor-Leste komesa hatene ona katak violensia ne’ebe nia hasoru durante ne’e hanesan krime ida, nune’e ho mudansa sira ne’e maka iha temou ida agora númeru Violensia bazeia ba Jéneru komesa menus”, tenik Ministru Interior ne’e.

Membru Governu ne’e salienta tan katak ita mós tenke hare’e ba kultura ne’ebe maka Timor-Leste iha maioria Patrineal, ita tenke tau asuntu ne’e iha konsiderasaun atu ita bele hare’e oinsa kampaña ida ne’e bele susesu hodi atinji ninia objetivu katak númeru Violensia bazeia ba Jéneru tenke reduz iha Timor-Leste.

Iha fatin hanesan Komandante Jerál PNTL Komisariu Jerál Polísia Henrique da Costa hateten Estratejia PNTL 2023-2030 prevê mudansa ba PNTL hodi mantein paz, seguransa no estabilidade iha Timor-Leste, tane ass Lei no Ordem.

“Oferese servisu ne’ebe professional no inkluzivu iha jéneru nia responsabilidade no protégé direitu, liberdade ema hotu iha nasaun Republika Demokratika Timor-Leste (RDTL), PNTL mós lansa ona Gender Estratejia ba segunda faze iha periode 2024-2028 ne’ebe mai husi Estratejia PNTL 2023-2030 iha fulan Novembru tinan ne’e”, akresenta Komandante Jerál PNTL ne’e.

Komisariu Jerál Polísia ne’e subliña tan katak atu konkretiza mehi ne’ebe iha, PNTL sei akompaña nafatin no sei hala’o servisu maka’as atu nune’e bele atinji objetivu no mehi ne’ebe maka iha. Iha loron sanulu resin neen (16) nia laran, Aktivismu hasoru Violensia bazeia ba Jéneru hodi bolu ema hotu nia konsiensia hodi hapara violensia hasoru feto no labarik. Atu mós hasa’e ema nia konsiensia oinsa atu halo prevensaun ba kazu violensia domestika no mós Violensia bazeia ba Jéneru.

Entretantu, reprezentante SEI aktual Sekretariu Estadu Komunikasaun Sosial (SEKOMS) Expeditu Dias ba jornalista sira hateten Kampaña ida ne’e ho ninia kontekstu maka husi relatoriu ne’ebe fó sai katak Violensia hasoru feto iha index maka’as/ass tanba ne’e maka governu hamutuk ho PNTL halo kampaña ida ne’e atu bele oinsa minimiza no diminui inklui bele halakon.

“Hafoin loron sanulu resin neen kampaña ne’e remata, la signifika katak hotu ona maibé sei kontinua tanba ida n’e hanesan ezemplu ida atu bele hatudu ba públiku katak Governu sensivel ba iha oinsa be;le halakon violensia bazeia ba jéneru iha Timor-Leste”, hatutan reprezentante SEI ne’e.

Hola parte iha serimonia ne’e Ministru Interior, reprezentante SEI aktual Sekretariu Estadu Komunikasaun Sosial (SEKOMS), Komandante Jerál, Segundu Komandante Jerál, Komandante Komandu Supervizaun, Komandante Komandu munisipiu 13 inklui RAEOA, Xefe Depatamentu, Xefe Servisu sira Komandu Jerál nian, parseiru UN Women, TLPDP, reprezentante F-FDTL, AESPNTL, Amo Kapelaun PNTL  no membru PNTL inklui funsionariu sira PNTL nian.

Media PNTL.