Komandu PNTL Hala’o Enkontru Ho Diplomata Adidu Seguransa No Parseiru Internasional

355691137_287122770493975_2808768363425327686_n

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) ba dahuluk hala’o enkontru ida ho Adidu Seguransa Diplomátiku sira, UNDP, UNDSS no TLPDP hodi relata situasaun seguransa ba korpu diplomátiku sira ne’ebe maka existe iha Timor-Leste.
Komandante Jerál PNTL Komisariu Jerál Polísia Henrique da Costa iha ninia intervensaun ba reuniaun ne’e hateten ohin ba dala uluk hafoin tomada de posse iha loron 27 Marsu, ita hanoin katak importante tebes ba ita nia komunidade sira liu-liu husi estrangeiru ninian presiza atu akompaña mós situasaun seguransa iha rai laran, ita presiza fahe informasaun hirak ne’e ba ema hotu atu hatene.
“Tanba ida ne’e parte ida husi servisu Polísia nian atu garante paz no estabilidade laos dehan ba ema Timor deit maibé ba ema hotu ne’ebe maka iha Timor-Leste, sei iha aprezentasaun husi parte operasaun nian ne’ebe detallu kona-ba situasaun seguransa durante ne’e iha Timor-Leste”, informa Komandante Jerál PNTL ne’e.
Komisariu Jerál Polísia ne’e afirma tan katak iha reuniaun ne’e mós sei fó oportunidade ba korpu diplomátiku, embaixador, adidu seguransa no adidu polísia husi parseiru internasional sira atu bele fó hanoin ka idea tanba tuir Komisariu Jerál Polísia ne’e katak PNTL mesak labele hare’e buat hotu maibe ho parseiru sira nia tulun, ne’ebe maka bele rona informasaun husi parte seluk-seluk husi parseiru nia komunidade rasik, karik informasaun balun maka ladauk to’o iha PNTL, uza oportunidade reuniaun ida ne’e atu bele partilla ba malu.
Iha fatin hanesan, Komandante Komandu Operasaun PNTL Superintendente Xefe José Soares ba jornalista sira hateten enkontru ne’ebe ohin Komandu PNTL halo ho Adidu Seguransa ne’ebe iha teritoriu Timor-Leste hodi partilla informasaun kona-ba Seguransa ba ita nia diplomata sira.
“Enkontru ne’e atu partilla informasaun ba Adidu sira kona-ba seguransa iha teritoriu Timor laran tomak nune’e sira iha obrigasaun atu hatene kona-ba sira nia prezensa iha Timor, ita hasai konvite ba diplomata sira iha Timor, sai na’in ba odamatan bo’ot maka Ministeriu Negosiu Estrangeiru no Koperasaun (MNEK) ita konvida mas ohin loron la mai”, informa Komandante Komandu Operasaun PNTL ne’e.
Superintendente Xefe ne’e salienta tan katak husi enkontru ida ne’e diplomata barak maka apresia ho realizasaun reuniaun ida ne’e, balun fó hanoin ba ita atu oinsa maka ita bele mellora atendimentu ba públiku. Komentariu sira ne’e iha negativu no positivu ne’ebe maka kabe ba iha kompetensia PNTL nian ita bele responde iha tempu badak, maibé iha balun laos kabe kompetensia PNTL nian ita tenke koordena ho diresaun sira seluk atu oinsa bele fasilita atendimentu ba públiku diak liu tan.
“Ita koalia kona-ba seguransa iha teritoriu Timor-Leste antes eleisaun nune’e mós hafoin eleisaun, iha dadus komparasaun tinan hirak ba kotuk ho tinan ida ne’e iha eleisaun ninian, ita mós aktualiza kona-ba estatistíku krime iha teritoriu Timor laran ba ita nia maluk sira nune’e mós estatistíku kona-ba tránzitu ninian”, hatutan Ofisias Superior ne’e.
Marka prezensa iha reuniaun ne’e Komandante Jerál PNTL Komisariu Jerál Polísia Henrique da Costa, Segundu Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Pedro Belo, Inspetur Jerál, Komandante Komandu Operasaun PNTL, Inspetúr Jerál, Komandante Unidade (UEP, UPM, UPF), Segundu Komandante PNTL munisipiu Dili, Xefe Departamentu, Xefe Servisu sira Komandu PNTL nian.
Entretantu, diplomata sira maka hanesan Embaixador Nova Zelandia iha Timor-Leste, Adidu Seguransa husi nasaun Portugal, Japaun, Korea, Malazya, Estadus Unidus Amerika, Indonesia. Hola parte mós parseiru internasional sira hanesan UNDP, UNDSS, KOICA no TLPDP. Media PNTL.

 

Komandu PNTL Hala’o Workshop Dezenvolvimentu NOP Ba Prevensaun Asédiu Seksual

IMG_5310

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) hala’o Workshop kona-ba Dezenvolvimentu NOP Ba Prevensaun Asédiu Seksual hodi regula hahalok ne’ebe maka bele hatu’un dignidade umanu ema ida nian nune’e mós ba buat hirak ne’ebe bele estraga instituisaun PNTL.

Segundu Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Pedro Belo hafoin partisipa iha Workshop kona-ba Dezenvolvimentu NOP Ba Prevensaun Asédiu Seksual ne’ebe hala’o iha Centro Formação Polícia (CFP) ba jornalista sira hateten NOP ne’ebe agora dadaun prepara hela halo draf, antes ne’e iha ekipa ida ne’ebe maka halo ona survey ba iha Komandu PNTL munisipiu hotu no Komandu Jerál.

“Rezultadu husi survey ida ne’e maka ekipa traballu ne’ebe kompostu husi parte Jenéru, Jurídiku PNTL nian, nune’e mós husi Justisa sosial ne’ebe maka sira prepara no apoiu mós husi parte TLPDP apoiu finansas no parte tékniku nian, entaun ohin loron ami hamutuk iha ne’e, atu oinsa hasai regras ida hodi regula hahalok ne’ebe hatu’un dignidade umanu ema ida nian nune’e mós ba buat hirak ne’ebe bele estraga instituisaun PNTL”, tenik Segundu Komandante Jerál PNTL ne’e.

Komisariu Polísia ne’e afirma tan katak NOP ida ne’e atu implementa karik ida ne’e finaliza ona tanba ohin ne’e hanesan parte konsultasaun nian ba iha Komandante Komandu PNTL munisipiu sira, atu nune’e wainhira finaliza ona ida ne’e bele sai NOP ne’ebe implementa iha PNTL nia laran.

“Husi rezultadu survey ne’ebe hala’o liu husi meiu entervista ne’ebe maka lao husi ema ida ba ema ida tanba ne’e seidauk iha provas ida ne’ebe hateten katak maioria 75% Asédiu Seksual iha PNTL envolve husi deviza superior sira, tanba ne’e maka ho NOP ida ne’ebe bele regula karik aban bainrua NOP ne’e ita lao ona, atu regula no ema hotu kompriende ona maibé nia hakarak koko hodi halo nafatin hahalok ida ne’e, entaun bele ligadu fila fali ba iha Lei disiplina nian hodi nune’e bele prosesu tuir Lei disiplina ninian”, hatutan Komisariu Polísia ne’e.

NOP ida ne’e sei aplika no regula deit iha PNTL nia laran. NOP ne’e regula ema sira ne’ebe maka hakna’ar ann iha intituisaun PNTL nia laran, tanba Survey ida ne’e halo ba membru PNTL no Komandante sira, hodi nune’e maka ekipa traballu produz NOP ida, ohin halo konsultasaun ba Komandante sira hotu sé karik bele finaliza ou seidauk entaun bele kontinua ho konsultasaun hodi nune’e bele sai NOP ida ne’ebe maka forte ihia futuru ba ema hirak ne’ebe maka hakarak koko atu halo asaun ida ne’e, maka bele aplika NOP refere.

“Hau garante katak ho NOP ida ne’e bele ona reduz ona númeru kazu Asédiu Seksual iha intituisaun PNTL nia laran tanba wainhira iha ona regras maka tenke implmenta, agora fila fali ba asaun ita nian Regas iha ona, Lei iha ona oinsa maka iha Komandante sira foti asaun ida ne’e, karik buat ruma ne’ebe maka akontese durante ne’e iha fatin servisu maibé dalaruma iha ema ruma ne’ebe maka la sente hakmatek tanba atu halo keixa maibé sente tauk maka ho NOP ida ne’e bele ona ajuda atu prevene aktu Asédiu Seksual ne’e mosu nafatin”, hateten Komisariu Polísia ne’e.

Partisipa iha aktividade ne’e Segundu Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Pedro Belo, Komandante Komandu Formasaun no Pesoal, reprezentante Komandante TLPDP, Komandante Komandu PNTL munisipiu 14, Komandante CFP, Komandante Unidade, Xefe Departamentu no Xefe Servisu sira ne’ebe tutela iha Komandu PNTL. Media PNTL.

Komandu PNTL Despede ho Reformadu nain 158

IMG_4745
Dili- Komandu Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) halo despedida ho membru Polisia nain 158 ne’ebe maka durante ne’e halao knar iha instituisaun PNTL tinan 20 resin no tama ona reforma tanba idade, kondisaun Fizika no Psikika.
Komandante Jeral PNTL Komissariu Jeral Polisia Henrique da Costa hateten ohin loron 16 juñu 2023 marka istoria ba PNTL tanba ita hotu marka prejensa iha ne’e hodi asisti serimonia despedida ba Kolega sira Polisia Reformadu ne’ebe maka sei husik hela instituisaun PNTL iha fulan jullu hodi fila ba vida sivil, Nia hato’o asuntu ne’e iha deskursu serimonia ne’ebe maka realija iha Salaun CFP Comoro Dili, sexta (16/06).
“Imi nia dedikasaun durante tinan 20 liu imi halo buat barak ne’ebe kontribui ba dezenvolvimentu instituisaun ida ne’e Ami sei lahaluha, Instituisaun nia diak konta mos ho ita boot sira nia apoiu husi dia 01 de jullu 2023 ba oin imi laos ona membru PNTL, maibe PNTL nia odamatan nakloke ba imi, apoiu saida deit maka presija ami sei halo esforsu hotu hodi ajuda ita boot sira tuir kbiit no kompetensia ne’ebe maka iha,”dehan Komandante Jeral.
IMG_4238
Tuir estatutu PNTL Dekretu Lei Nu.69/2022 artigu 128 sita katak Ofisial PNTL ne’ebe pasajen ba Apojentasaun maka sira ne’ebe to’o ona tinan 60 tuir alinea A no julgadu katak Fizikamente no Psikikamente lakonsege atu ejerse nia funsaun iha PNTL tuir alinea B. Iha sorin seluk artigu 129 alinea A katak ofisial ne’ebe responsavel ba iha jestaun Rekursu Humanus tinan-tinan to’o loron 30 novembru tenke aprejenta lista ofisial PNTL ne’ebe reforma ba Komandante Jeral iha tinan tuir mai.
Iha okajiaun ne’e Reprejentante Reformadu Inspetur Xefe Tomas Aquino hateten atu dezenvolve instituisaun ida ba oin tenke iha mudansa jerasaun tuan entrega ba jerasaun foun. Konyesmentu mos hanesan ita labele marka pasu nafatin iha konyesmentu ne’ebe ita iha no kontribui, ita tenke valorija mos maluk seluk ne’ebe maka hetan konyesmentu husi nasaun seluk oinsa bele dezenvolve no modernija instituisaun PNTL.
“Ami Reformadu 158 husu atu fo valor ba ami karik ami nia kontribuisaun ba instituisaun PNTL durante tinan 20 no tuir Lei Estatutu Pessoal Nu. 69/2022 iha artigu 91 ne’ebe mensiona katak fo mos valor ba ema ne’ebe kontribui ona. Ami tama PNTL ho kontente no ami espera katak ami sai ba liur mos sempre hetan entusiasmu maske ami katuas ona maibe wainhira nasaun presija Ami kontribui nafatin tuir ida-idak nia posibilidade. ,”Nia dehan Onra bot ida ba Ami tanba iha serimonia ida ne’e laos husik ami no duni sai deit ami husi instituiisaun PNTL maibe konsiderasaun instituisaun nian no partisipa husi Governu, no instituisaun ne’ebe maka iha ligasaun ho PNTL nune’e ami sente iha konsiderasaun tanba partisipa mos husi Xefe Estadu Maior F-FDTL Tanente Jeneral Falur Rate Laek ne’ebe uluk Ami hamutuk iha Ailaran ohin hamutuk fali iha ne’e.
IMG_4318
Iha okajiaun ne’e Reprejentante Primeiru Ministru nudarmos Ministru Interior Fidelis Leite Magalhães hateten orgaun sentral Governu nian preokupa ho ita bot sira nia kondisaun no bem estar wainhira imi ses ona formalmente husi imi nia knar ofisial nian ba iha knar inportante ida nudar sidadaun bai-bain.
Primeiru Ministru hakarak hato’o katak iha vida demokratika, vida instituisaun tranzisaun ne’e faz parte husi rekejitu ida para instituisaun ne’e bele buras no kontinua ba oin. Timor-Leste nia vida sei tenke dura no naruk liu ita ema moris nia vida, ohin loron ita bot sira ne’ebe maka tama ona lista apojentasaun nian hanesan primeira esperensia ita halo ba PNTL maibe laos ita bot sira mak ikus liu, tuir ita bot sira sei lubuk ida lakleur hein kestaun de tempu deit ita hotu sei to’o idade ida ne’e ita bele eskapa Ita hotu tenke ho laran bot simu katak Timor-Leste ninia vida no kontinuasaun maka prekupasaun bot liu duke ita ida-idak nia vida no permanensia.
“Hanesan governu inportante atu hato’o ba ita boot sira katak apojentasaun ne’e hanesan oportunidade ida ba estadu atu kontinua fo onra ba imi bainhira imi to’o ona idade reforma tinan 60 ou wainhira laiha ona kondisaun ne’ebe permite imi atu bele servisu ho forma ativa no enerjia tomak,” dehan Fidelis.
Atu hakotu ministru Fidelis hato’o Agradese no Obrigadu wain ba membru PNTL Reformadu sira ne’ebe marka prejensa iha serimonia ohin loron, Obrigadu ba imi nia laran luak no obrigadu ba imi nia servisu hotu-hotu ne’ebe imi presta tia ona, Ita bot sira maka Heroi foun Timor-Leste nian nasaun ida ne’ebe bot nia sei la haluha kontribusaun ninia heroi sira Funu nian no Heroi Dezenvolvimentu nian.
Serimonia despedida ne’e kompleta ho entrega Aljema no Stik ne’ebe maka durante ne’e membru sira uza hodi halao servisu, Entrega sertifikadu agradesementu husi Komandu nomos basa liman minutu ida husi kovidadu de onra no partisipante sira hotu nudar simbolu agradesementu ba membru reformadu sira nia servisu.
Partisipa iha serimonia ne’e Xefe Estadu Maior Jeneral F-FDTL Tanente General Falur Rate Laek, Vise Ministru Interior Antonio Armindo, Reprejentante Prezidente Komisaun Funsaun Publika, Sekretariu Estadu Protesaun Sivil, Adjuntu Provedor PDHJ, Segundu Komandante Jeral PNTL ho Estrutura, Komandante Munisipiu, Komandante Unidade, Ofisiais Superior, Reformadu sira ho familia nomos komvidadu sira. Media PNTL

 

Guarda Nacional Republicana (GNR) hala’o Enkontru ho Komandu PNTL

352513993_279970481209204_5499026885141888121_n
Guarda Nacional Republicana (GNR) hala’o Enkontru ho Komandu PNTL hodi aprejenta koperasaun Tekniku Polisial entre GNR no PNTL nu’udar parte sosializasaun Institusional hodi troka informasaun oinsa atu hametin seguransa iha Timor-Leste.
Ekipa GNR kompostu husi ema nain 4 lidera husi Coronel Chitas Soares, Husi Embaixada Portugal, Asesor iha Unidade Espesial Polisia no Asesor iha Autoridade Protesaun Sivil.
Iha biban ne’e Coronel Soares halo aprejentasaun Video konaba servisu GNR nian durante nia ejistensia tinan 221 ho misaun ne’ebe maka sira asumi no koperasaun internasional ho nasaun seluk iha mundu no Organizasaun Seguransa Internasional sira iha manutensaun Paz.
 354056180_279970367875882_6101437532169227190_n
Alende ne’e nia mos aprejenta konaba oportunidade kursu Formasaun no kapasitasaun hirak ne’ebe maka GNR sei oferese ba PNTL iha futuru maka hanesan Kontijente Jeral Kursu Tranzitu Seguransa rodoviariu, Kursu protesaun Natureza no Ambiente, Kursu Negosiasaun no ba Unidade Espesial Polisia Polisia (UEP) Kursu Intervensaun Iha Situasaun Espesial Ba Ordem Publika, kursu Cinetekniko Seguransa, Intervensaun e Busca, Kursu Cinotekniku de Busca e Sucoru, Kursu Atridor Espesial-Sniper, Kursu Buska Resgate iha Foho no kursu seluktan ba Unidade Polisia Maritima(UPM), no Unidade Polisia Fronteira (UPF).
Iha okajiaun ne’e Komandante Jeral PNTL Komissariu Jeral Polisia Henrique da Costa Apresia ho aprejentasaun husi GNR hodi loke PNTL nia hanoin konaba saida maka sira halo durante nia ejistensia tinan atus liu ba hodi fo hanoin no esperansa ba PNTL atu iha futuru maske sedu ou tarde sei sai Polisia ida professional.
Nia hatutan Iha aprejentasaun ne’e iha oportunidade barak ba PNTL atu kontinua kursu nune’e Komandu sei hare saida mak ita presija atu aprende liutan no oinsa kursu hirak ne’e atu hala’o iha Portugal ou iha Timor-leste hodi involve membru barak liutan.  Media PNTL

 

UPM Salva Komunidade Nain 7 Iha Tasi Klaran

352215954_278865241319728_581962547709776834_n

Dili- Membru Unidade Polisia Maritima (UPM) salva komunidade nain hitu (7) ne’ebe maka hetan asidente iha tasi klaran husi munisipiu Atauro mai Dili tanba sira nia Bero liman tohan no laoran boot.

Komandante (UPM) Superintendente Polisia Eugenio Pereira hateten ohin (horseik) loron 12/06 tuku 13:00 Ami simu telfone husi komunidade sira ne’ebe maka halao viajen husi Atauro mai Dili informa ba Xefe Operasaun Inspetor Xefe Polisia Cansio katak sira nia situasaun difisil atu kontinua viajen mai Dili tanba ro ne’ebe maka sira utilija hetan estragus iha ro nia liman parte karuk nune’e difikulta sira no laiha posibilidade atu kontinua sira nia viajen nune’e sira husu lalais apoiu mai UPM atu apoia no salva sira iha tasi klaran. Nia hato’o asuntu ne’e ba Jornalista sira iha Kuartel UPM Lecidere Dili (12/06).

Nia hatutan Sira nia pojisaun iha tasi klaran entre numeru kordinat 8.437523,725.589186 ne’ebe maka teknikamente UPM lokalija sira no Ami direta kedas iha sira nia alvu ne’ebe maka ami lokalija no hetan kedas sira hodi halo kedas abordajen no salva sira lori sira mai rai maran.

Iha ro laran iha ema nain hitu (7) kompostu husi Nakoda nain 1, kru nain 2 ne’ebe apoia Nakoda no pasajeru nain 4. Pasajeru hirak ne’e sira nia atividade ba Atauro halao misaun igreja nian tuir orientasaun igreja nian tanba iha Frater no nain rua seluk ida hanesan funsionariu no ida hanesan Mestri.

Iha intervensaun ne’ebe maka UPM halo Grasa Maromak nian ita konsege salva sira no lori sira mai iha rai maran ho kondisaun diak hotu tanba ekipa UPM halo salvamentu iha tempu ne’ebe maka lolos ho nesesidade apoiu ne’ebe maka ami fo nune’e laiha kualker kondisaun ne’ebe afeta ba sira nia isin.

Iha fatin hanesan Jaimito Sarmentu  hanesan Frater no pasajeru haktuir lolos ami nia viajen husi Atauro mai Dili atu hahu iha tuku 03:00 madrugada maibe lakonsege tanba laloran tasi boot entaun ami muda fali ba tuku 10:00 tasi menus maka ami tun ho ro’o , iha ami nia viajen mai laloran tasi bot ami komesa tauk ona no to tasi klaran ro nia liman tohar nune’e ro movel makaas hanoin tasi ben atu tama ro,  pessoalmente Hau tauk tanba foin primera vez hasoru situasaun ida ne’e maibe tau komfiansa ba ida ne’ebe maka hatene liu entaun nia diretamente telfone ba UPM sira atu bele asegura ami iha situasaun ne’ebe maka ami hasoru.

Iha momentu neba ami hein kuaje minutu 15 membru UPM sira to’o nune’e Ami agradese tanba sira halao sira nia knar hodi tulun no salva ami nia vida mai to’o Kuartel UPM Lecidere Dili ho diak.

Iha biban ne’e Komandante UPM apela ba komunidade sira ne’ebe maka halao viajen ba mai Dili Atauro buka atu bele tau iha atensaun no konsiderasaun ba situasaun klimatika ne’ebe maka agora daudaun iha situasaun ladun diak tanba anin boot no situasaun ida ne’e bele fo risku ba sira nia movimentu viajen husi Dili ba Atauro ou Atauro mai Dili. Karik hasoru situasaun ruma iha tasi bele kontaktu diretamente ba Komandante UPM ho numeru Telfone +670 7834 3111.  Media PNTL      

Fulan Janeiru To’o Maiu, PNTL Rekolla Koimas Infrasaun Hamutuk $312,133.00

352559684_278839947988924_6166849756661861042_n
Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Departamentu Tránzitu Seguransa Rodoviaria Nasional (DTSRN) hahu’u husi fulan Janeiru to’o loron 31 fulan Maiu tinan 2023 hatama reseitas ba kofre Estadu hamutuk $312,133.00.
Porta Voz Komandu PNTL Superintendente Polísia António da Luz liu husi konferensia imprensa segunda-feira (12/06) ne’e hateten Rekapitulasaun ba koimas infrasaun Tránzitu nian ne’e hala’o husi Komandu PNTL munisipiu hotu liu husi DTSRN no ida ne’ebe rekolla koimas barak liu maka husi munisipiu Dili.
“Husi munisipiu Dili rekolla koimas barak liu hamutuk $176,922.00 ida ne’e maka koimas ne’ebe maka hatama ba kofre Estadu hahu’u husi loron 01 fulan Janeiru to’o loron 31 fulan Maiu tinan 2023”, informa Porta Voz Komandu PNTL ne’e.
Superintendente Polísia ne’e salienta tan katak husi kolokasaun sira iha postu fronteira hanesan iha Batugade, Salele no Sacato ita hatama koima ba kofre Estadu hamutuk $60,427.00 hahu’u husi fulan Janeiru to’o fulan Maiu tinan 2023.
“Husi postu fronteira Batugade koimas hamutuk $41,059.00 husi postu Salele koimas hamutuk $14,823.00 no husi postu Sacato koimas hamutuk $4,545.00 ho total $60,427.00 ne’e maka koimas ne’ebe rekolla durante fulan Janeiru to’o fulan Maiu tinan 2023”, tenik Superintendente Polísia ne’e.
Xefe DTRSN interinu ne’e informa mós kona-ba dadus Rekapitulasaun Asidente Viasaun husi munisipiu hotu iha Timor laran tomak hahu’u husi loron 01 fulan Janeiru to’o loron 31 fulan Maiu tinan 2023 ho total kazu hamutuk 788.
“Durante periodu fulan Janeiru to’o fulan Maiu tinan 2023 husi Komandu PNTL munisipiu 14 rekolla Asidente Viasaun ne’ebe akontese iha munisipiu 14 maka hanesan iha kazu hamutuk 788 fahe ba kategoria tolu hanesan Kanek kma’an hamutuk 1,016 kanek todan hamutuk 161 no mate hamutuk 28”, salienta Xefe DTRSN interinu ne’e.
Aktual Xefe Departamentu Polisiamentu Komunitaria ne’e mós esplika husi total kazu 78 ne’e ninia observasaun fina hamutuk 38, prosesu ba tribunal hamutuk 23, sei iha prosesu nia laran hamutuk 361 no resolve familia hamutuk 366. Iha mós fátor ne’ebe halo hodi mosu asidente hirak ne’e maka hanesan fátor ema ho 90%, fátor Veíkulu (Motor & Kareta) 5%, fátor dalan hamutuk 5% no fátor natureza hamutuk 0%.
Komemora Loron St.António, PNTL Sei Blokea Dalan Rute Proseisaun
Iha loron 13 fulan Juñu nu’udar loron Santo António nian, tanba ne’e iha kapital Dili sarani sira sei halo proseisaun lori estatua Santo António nian husi area Fomentu sei lao to’o igreja Motael hafoin taka ho Santa Misa. Nune’e, ho aktividade proseisaun ne’e, Komandu PNTL liu husi Departamentu Tránzitu sei blokei ka taka dalan hirak ne’e rute estatua nian liu ba.
“Aban (13 Juñu) oras tuku 9 dader sei iha proseisaun Relique Santo António nian hahu’u husi Fomentu mai to’o iha igreja Motael, tanba ne’e atu sai ba públiku liu-liu iha kapital Dili atu hatene katak Rute Proseisaun nian maka sei sai husi Fomentu mai iha Rotunda Ponte 3 nian, ba liu ponte 3 tun husi edifisiu Bombeiros nian iha Comoro no sai iha Rotunda Nicolau Lobato, tu’un ba eskola 30 de Agostu nia oin to’o mai iha Timor Plaza”, informa Superintendente Polísia António da Luz.
Hafoin ida ne’e rute proseisaun sei tu’un ba iha Pantai Kelapa no sarani sira Paroquia Motael sei simu iha edifisiu Ministeriu Negosiu Estrangeiru no Koperasaun (MNEK) nia oin, serimonia sei hala’o iha ne’eba. No husi ne’e, proseisaun sei kontinua lao to’o iha igreja Motael hafoin taka ho Santa Misa iha oras tuku 4 lokoraik.
“Iha selebrasaun Misa, PNTL liu husi Departamentu Tránzitu sei taka dalan husi area Embaixada Tailandia nian no iha portu antigu nia oin”, hakotu Xefe DTRSN interinu ne’e.
Media PNTL.

 

Kazu Membru PSIC Halo agresaun fizika hasoru Membru PNTL, Prosesu Krime Lao Ona;

 352545976_276952841510968_269348485131791550_n

Dili 09/06, Kazu violasaun ida ne’ebe halo husi membru Polisia Sientifika Investigasaun Kriminal (PSIC) hasoru membru Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) iha loron 07 fulan Juñu tinan 2023 iha area Hudi Laran ninia prosesu krime lao ona.
Segundu Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Pedro Belo sexta-feira (09/06) ne’e hafoin hasoru malu ho adjuntu director PSIC liu husi konferensia imprensa hateten lori Komandu Jerál nia naran hakarak hato’o argadese wa’in ba adjuntu director PSIC no asesor juridiku, tanba ne’e hanesan hasoru malu ba dahuluk iha mandatu foun hanesan Komandante Jerál no Segundu Komandante Jerál, hanoin hasoru malu ida ne’e bele iha relasaun servisu ida ne’ebe maka bele diak liu tan iha futuru oin mai.
“Tanba ita hatene katak hare’e ba pasadu no mós kazu ne’ebe ligadu ba iha kazu ne’ebe akontese orseik madrugada ne’ebe maka envolve oknum husi instituisaun rua (PNTL & PSIC), ikus mai públiku foti kestaun ida ne’e sai bo’ot no ema hotu preukupa ho situasaun ida ne’e, tanba ne’e iha ami nia hasoru malu ida ne’e koalia mós kona-ba asuntu ida ne’e, maibé atu koalia lolos katak ami nia hasoru malu ne’e atu halo kontinuasaun servisu entre instituisaun rua atu ba oin bele diak”, tenik Segundu Komandante Jerál PNTL ne’e.
Komisariu Polísia ne’e afirma tan katak, maibé kazu ne’ebe akontese orseik madrugada, lao tuir nia dalan hanesan prosedimentu kriminal kontinua lao no iha parte PSIC nian mós sei iha prosesu internal atu hare’e iha parte disiplina ninian. Ne’ebe labele kahur sasan sira ne’e hamutuk, ida ne’e hanesan instituisaun Estadu nian ne’ebe presiza iha kooperasaun hamutuk tanba hotu-hotu iha interese ba povu nian tantu husi PNTL no PSIC ita hotu hakarak kombate aktu kriminozu sira ne’ebe hakarak Estraga Estabilidade iha ita nia rai laran.
“Tanba ne’e maka kooperasaun ba oin ne’e hau hanoin diak liu tan maibé ita labele kahur tan deit akontesimentu orseik madrugada no ikus mai instituisaun rua ne’e hare’ malu matan la mós, nune’e públiku bele kestiona kona-ba tanba saida maka sira la servisu hamutuk maibé hamosu fali konflitu entre sira, kualker kazu ne’ebe mosu entre membru husi PNTL nian no husi PSIC nian ne’ebe mosu, ami kontaktu malu atu bele koalia ba malu labele sé kotuk ba malu “, hatutan Komisariu Polísia ne’e.
Eis Komandante Komandu Operasaun PNTL ne’e subliña tan katak membru PNTL ne’ebe sai vítima iha momentu akontesimentu nia hala’o hela ninia servisu maka mosu problema sira ne’e hotu. Tanba ne’e husu nafatin atu idak-idak hala’o ninia servisu liu-liu membru husi intituisaun rua ne’e nian.
Iha fatin hanesan Adjuntu Diretor PSIC Adino Nunes Cabral hateten kooperasaun institusional ne’e tenke funsiona iha nivel superior, problema ne’e bele akontese iha kualkér fatin maibé superior rua instituisaun nian tenke hamutuk.
“Tanba ami hotu-hotu hanesan aparellu Estadu nian oinsa maka atu bele garantia kooperasaun diak entre instituisaun rua ne’e, agora dezentendimentu ne’ebe maka mosu iha loron hirak liu ba, ida ne’e iha ninia trâmitu rasik, sé iha indikasaun ba krime, prosedimentu tenke lao, vitima ne’ebe sente ofendidu iha prosedimentu kriminal lao tuir ida ne’e”, esplika Adjuntu Diretor PSIC ne’e.
Adino Nunes hatutan tan tanba ne’e iha ligasaun ho membru PSIC, hau hanoin prosesu internal sei hare’e ninia sirkunstansia oinsa atu nune’e bele aproxima ba asaun polisial ida.
“Hau enkoraja vitima iha direitu tomak tuir norma prosesual penal bele halo keixa iha departamentu investigasaun kriminal PNTL ou iha Ministériu Públiku, lao tuir nia dalan, tanba problema ne’e hanesan problema partikular maibé wainhira iha sirkuntansia maka iha indikasaun ba krime, prosesu kriminal tenke lao”, tenik Adino Nunes. Media PNTL.

 

PNTL Halo Misa Devosaun ba St.Antonio

IMGL2957
Dili-Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) halo misa Devosaun ba St.Antonio nudar mahein ba instituisaun ne’e hodi banati tuir nia hanorin no nia hahalok.
Misa solene ne’e prezidi husi Amu Selebrante Mikael Peruhe OFM, iha Homilia Nia hateten mensajen save inportante tolu hodi halao vokasaun tuir Santo Antonio maka hadomi ema ho natureja no ikus liu hametin amizade no Fraternidade, Nia hato’o asuntu ne’e liu husi Seleberasaun misa iha Kapela Santo Francisco de Asisi Manleu Dili, (09/06).
“Membru PNTL iha nasaun ida ne’e halao nia vokasaun hanesan Santo Antonio husi Padua ne’ebe maka luta ba dame no sempre fo prioridade ba buat ne’ebe diak hodi kuidadu no proteje nasaun ne’e; daruak hanesan Santo Antonio ne’ebe maka hadomi ema hotu no hadomi natureja tanba ne’e maka Hau espera membru PNTL hotu iha nasaun ne’e nudar liña frente hodi hodi kuida meiu ambiente ho diak liutan ba ita hotu nia diak no ikus liu maka amizade ne’ebe maka Santo Antonio rai hela iha ne’ebe Santo Padre Papa Francisco iha ninia Ensicli Claudato Chi no Ensicli Fratelituti foti Amizade no Fraternidade hanesan lia fuan save ba mundu hodi prevene violensia, funu nomos torturasaun ba mundu no ba dignidade ema nian. Hau espera katak membru PNTL mos hola parte iha vokasaun ida ne’e atu nune’e iha instituisaun nomos nudar Sarani Katoliku hadutu vokasaun husi Santo Antonio atu kuida amizade iha instituisaun nia laran no hasuli ba povu no nasaun,”. Amu Provinsia ne’e hakotu.
IMGL2939
Iha okajiaun ne’e Komandante Jeral PNTL Komissariu Jeral Polisia Henrique da Costa hateten PNTL foti Santo Antonio sai mahein ba instituisaun ne’e tanba Santo Antonio sai nudar Servidor tanba ne’e husu nafatin ba membru sira hotu atu banati tuir hanorin ne’ebe maka St.Antonio hato’o hela no nafatin impoin regras.
Nia hatutan hanesan servidor estadu ita foti Santo Antonio hanesan mahein ba instituisaun PNTL tanba ne’e iha ita nia atividade no knaar tomak membru PNTL nafatin tenke sai hanesan kumpridor ne’ebe maka diak hodi hatudu loyalidade no disiplina tenke hatudu katak ita servidor bai ta nia estadu no povu wainhira atende komunidade tenke hatudu oin maus maibe iha tempu ruma mos tenke hatudu duni katak ita tenke servi duni instituisaun no rai ida ne’e tuir lei no ordem hodi hatudu katak Ita Amigu no knar hodi reforsa lei ne’e tenke iha.
Ita nafatin akompaña misa selebrasaun iha loron 12/06 iha Kapela Santo Francisco de Asisi manleu no iha loron 13 no 14/06 misa boot iha Igreja Motael ita nafatin akompaña no kordena ho Amu Kapelaun no Igreja Motael ba komemorasaun loron Santo Antonio ne’e.
Misa Devosaun ba Santo Antonio ne’e partisipa husi Komandante Komandu Administrasaun Superintendente Xefe Polisia Jose Soares, Komandante Komandu Pessoal e Formasaun Superintendente Xefe Polisia Arquimino Ramos, komandante PNTL munisipiu Dili, Superintendente Xefe Polisia Natercia Martins, Komandante UEP Superintendente Xefe Polisia Orlando Gomes, SMembru PNTL husi Kuartel Jeral, CFP, Komandu munisipiu Dili, Unidade UPM, UPF no UEP. Media PNTL

 

Komandu PNTL Sei La Tolera Ema Ou Grupu Ne’ebe Atu Kria Instabilidade

IMGL2627

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) apela ba ema ou grupu husi organizasaun ka partidus politiku sira ne’ebe maka hakarak atu kria instabilidade iha rai ida ne’e.

Liu husi Konferensia Imprensa segunda-feira (05/06) ne’e, Segundu Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Pedro Belo hateten lori Komandu PNTL nia naran, atu fó sai informasaun ne’ebe ita hotu akompaña katak orseik iha ita nia aman no ita nia maun sira ne’ebe fó sai liafuan kroat ba públiku.

“Tanba ne’e maka PNTL atu avizu deit ba ema hotu-hotu katak, ita hotu hatene katak ema hotu iha diferensia opiniaun ne’ebe maka mosu iha organizasaun ka partidu politiku, husu atu maun no aman sira buka malu atu resolve ho ulun malirin no labele lori povu, labele lori fali militante hodi ameasa malu, tanba ita hotu lakoi atu situasaun sira ne’e atu akontese tan ne’ebe maka akontese ona iha pasadu”, tenik Segundu Komandante Jerál PNTL ne’e.

Komisariu Polísia ne’e afirma tan katak tanba ne’e PNTL iha prínsipiu ida katak atu avizu ba ema hotu-hotu moris hakmatek, idak-idak lao ho ninia aktividade, hanesan ita hotu akompaña katak eleisaun remata ona, povu tomak ezerse ona nia direitu iha loron 21 fulan Maiu liu ba no oras dadaun povu tomak entrega ona ba lideransa sira oinsa maka atu forma governu ne’ebe maka sei tuir mai.

“No oras ne’e dadaun ita hotu sei akompaña dezisaun ne’ebe maka sei hatu’un husi Tribunal Rekursu, tanba ne’e maka oras ne’e dadaun ita hotu akompaña katak iha ita nia ema balun fó sai iha Media Sosial ho liafuan ne’ebe maka kroat tebes-tebes hanesan ema hotu preukupa, nune’e mós parte seguransa preukupa, tanba ne’e avizu katak PNTL sei la tolera kualkér auto krime ne’ebe maka sei mosu mai no la tolera ba ema sira ne’ebe maka hakarak atu masa mai iha Dili sem iha koñesimentu”, afirma Komisariu Polísia ne’e.

Segundu Komandante Jerál PNTL ne’e salienta tan katak kualkér se deit maka hakarak atu halo konsentrasaun ema ka masa mai iha Dili tenke iha lisensa. Tanba ita iha Lei demonstrasaun mós hateten katak antes halo demonstrasaun tenke fó uluk koñesimentu ba iha parte seguransa nian. Tanba ne’e ami husu katak kualkér se deit maka hakarak estraga estabilidade ida ne’e, PNTL sei la toleransia ba ida ne’e.

“Tanba ne’e liu husi Konferensia Imprensa ida ne’e, ami foti prínsipiu ida katak PNTL garante seguransa ba iha komunidade hotu, ba ita nia povu tomak no husu mós ba iha povu tomak atu labele konsumu informasaun ne’ebe maka ema balun fó sai kona-ba atu organiza masa tun mai Dili, kuandu tama mai Dili ita hotu akompaña katak tenke mai hasoru uluk parte seguransa”, hatutan Segundu Komandante Jerál PNTL ne’e.

Tanba ne’e maka parte seguransa aviza ba ema hotu-hotu katak bele iha diferensia politika, bele diferensia opiniaun ou saida deit, maibé buka malu atu resolve, maibé labele lori povu atu sai vítima fali. Ita hotu lakoi atu mosu problema, tanba agora ita hotu hakarak maka povu tenke moris hakmatek, ita hotu hakarak dezenvolvimentu, laos ema atu kria fali instabilidade iha ita nia rai ida ne’e.

Media PNTL.    

Komisariu Jerál Polísia Henrique da Costa Lidera Serimonia Isar Bandeira Fulan Juñu

IMGL2496

Dili, Komandante Jerál Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) Komisariu Jerál Polísia Henrique da Costa lidera serimonia Isar Bandeira segunda-feira (05/06) Iha Kuartél Jerál.

Iha ninia diskursu Komisariu Jerál Polísia Henrique da Costa hateten ita akompaña situasaun jerál iha rai laran hafoin pra-eleisaun no eleisaun, situasaun kontroladu maibé provokasaun iha fatin barak sei akontese, ita hare’e potensia ba iha konflitu nafatin ass tantu iha munisipiu 13 seluk inklui mós RAEOA.

“Potensia ba konflitu sira ne’e mai husi asaun no balun mós mai husi mensagem ka liafuan hanesan ita akompaña hafoin rezultadu ne’ebe maka fó sai husi CNE iha grupu balun halo konferesia imprensa ne’ebe ita nota katak husi mensagam no liafuan sira ne’e karik hanesan ita la prevene ka ita la tau atensaun, potensia ba konflitu ne’e ass”, informa Komandante Jerál PNTL ne’e.

Autoridade másimu instituisaun seguransa ne’e salienta tan katak ita akompaña mós iha bairu-bairu, mezmu krime ne’ebe maka akontese hanesan krime bain-bain iha tempu molok pra-eleisaun, maibé sira ne’e mós bele fó potensia ba iha ameasa ba iha rai laran ninian, tanba ne’e orienta nafatin ba ita hotu, ba membru sira hotu atu nune’e nafatin alerta.

IMGL2475

“Ita akompaña ita nia ordem operasaun ne’ebe fó sai ona katak ita nia alerta ne’e sei to’o ba iha hafoin formasaun governu, hafoin ita retira tanba ne’e husu ba Komandu Operasaun atu jere didiak ekipa hirak ne’ebe tama iha alerta no sira ne’ebe maka stand by, nune’e iha situasaun ruma ita bele responde”, hatutan Autoridade másimu instituisaun seguransa ne’e.

Komisariu Polísia ne’e apela ba membru sira hotu atu hare’e didiak atuasaun iha terenu wainhira akontese konflitu ruma no husu atu hatudu profesionalizmu atendimentu. Ita labele hetan influensia ho ema iha terenu nia liafuan, wainhira ita halo atuasaun ema tenta provoka ita ho liafuan att hasoru ita, la respeita ita tanba ne’e husu atu ita nafatin hatudu profesionalizmu atendimentu.

“Husu ba ita hotu atu uja Media Sosial ho responsabilidade, labele hanoin katak ema hotu-hotu hanesan ho ita, dala-ruma ita sente katak ita livre atu halo buat hotu-hotu maibé ema seluk mós iha ninia privasidade no direitu, tanba ne’e hau husu ba ita atu nune’e uja Media Sosial ne’e ho responsabilidade”, apela Komisariu Polísia ne’e.

Komandante Jerál PNTL ne’e mós husu ba membru hotu atu mantein disiplina, respeita hirakia Komandu ninian no iha implementasaun servisu hatudu ita nia profesionalizmu. Media PNTL.