SERVISU MIGRASAUN SOSIALIZA LEI TRÁFIKU UMANU IHA COVALIMA

311591742_1547756852351977_1963151120483430799_n

SUAI, 20 outubru 2022 (SRP) – Ekipa investigadór no instrutór hosi Diresaun Jeral Servisu Migrasaun, servisu hamutuk ho Organizasaun Internasionál ba Migrasaun (sigla ingles;IOM), kontinua halo sosializasaun ba lei Migrasaun no Ázilu no lei Trafiku Humanu hanesan medida preventiva ida iha kontekstu luta kontra tráfiku umanu iha Timor-Leste.

Objetivu hosi sosializasaun ne’e ho objetivu atu garante ezisténsia hosi asaun koordenada ida entre autoridade justisa, sosiedade sivil,autoridade seguransa no komunidade sira iha liña fronteira nune’e bele define polítika no estratéjia nesesária sira ba prevensaun no luta ida ne’ebé efikás kontra tráfiku ba ema sira inklui promove konvensaun sira ne’ebé Timor-Leste ratifika ona.

Sosializa ne’e halo iha fatin rua mak hanesan edifisiu Cruz Vermelha Santa Rosa-Covalima no ida seluk hala’o iha edifisiu PRADET Ronpe, ne’ebe lokaliza iha Suai Vila, Munisipiu Covalima no orador sira mai hosi Servisu Migrasaun, PNTL-VPU no-mos ajensia Organizasaun Nasoens Unidas (ONU), liuhosi projetu IOM.

311456636_1547757012351961_7367018754498151503_n

Materia hirak ne’ebe orador sira desimina maka alende Lei Migrasaun no Azilu ko’alia mós atividade sira kona-ba prevensaun no luta kontra tráfiku ba ema sira inklui programa ba fortalesimentu jestaun fronteira nasionál nian sira ne’ebe apoiu husi Organizasaun Internasionál Migrasaun (OIM) ne’ebé reflete iha área prinsipál tolu – prevensaun, prosesu kriminál sira no protesaun ba vítima sira.

Ministeriu Interior liu hosi Servisu Migrasaun rasik reafirma ona kompromisu hodi halibur esforsu nesesáriu sira hotu atu prevene no kombate tráfiku umanu no kumpri obrigasaun internasionál sira ne’ebé asume ona husi Estadu Timor-Leste iha konstituisaun no iha Lei Prevensaun no Luta Kontra Tráfiku Umanu.

Entretantu sosializasaun ne’ebe halao durante loron tolu nia laran ne’e abertura direta husi Abertura husi Representante Administrador Munisipiu Covalima, Afonso Nogeira, no hetan partisipasaun másimu husi Autoridade Lokál, Lider Komunitaria, Autoridade Seguransa,Autoridade Justisa, Emprezariu lokál, Sosiedade Sivíl no-mós sivitas akademika sira. Media Servico Relasaun Publika M.I.

 

Komandu F-FDTL No PNTL Misa Hamutuk Selebra Festa São Miguel Arcanjo

IMG_1081

Dili, Komandu FALINTIL Forsa Defesa Timor-Leste (F-FDTL) no Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) kinta-feira (20/10) ne’e hala’o misa hamutuk hodi selebra festa São Miguel Arcanjo nu’udar mahein Instituisaun F-FDTL nian. Misa konjuntu ne’e prezide husi Sua Eminência Cardeal Virgilio do Carmo da Silva,SDB no hala’o iha igreja Catedral Vila Verde.

Iha nia homilia Sua Eminência Cardeal Virgilio do Carmo da Silva,SDB hateten 2022 tinan ida laos hanesan tinan bain-bain, tinan ida ne’ebe liu ba mós sei la hanesan ho tinan ida ne’ebe sei mai, tanba historikamente marka dékade rua, ita hamrik nu’udar nasaun ho ita nia soberania rasik ne’ebe foin ita selebra iha 20 Maiu Restaurasaun Independensia.

“Selebra festa padrueira F-FDTL iha kontekstu históriku ida ne’e sai oportunidade ida ba instituisaun atu hare’e fali ba kotuk, prestasaun servisu ne’ebe fó ona ba povu no nasaun ho koragem hateke ba oin atu mellhora instituisaun ninia didikasaun ba povu nia estabilidade no paz”, tenik Sua Eminência Cardeal ne’e.

IMGL2795

Dom Virgilio do Carmo salienta liu tan katak selebrasaun ida ne’e úniku, úniku liu tan tanba instituisaun laos F-FDTL mesak deit maibé hamutuk mós ho PNTL ne’ebe halibur hamutuk atu festeja padrueiru F-FDTL nian, liu husi selebrasaun Eukarístika ne’ebe hala’o iha Catedral no ida ne’e primeira vés mai hau selebra festa São Miguel Arcanjo hamutuk ho instituisaun Defesa no Seguransa.

“Ohin momentu ida laos selebra deit festa Padrueiru maibé momentu ida atu agradese no harohan ba kna’ar ne’ebe Estadu fó fiar mai instituisaun rua (F-FDTL no PNTL) no atu membru sira hala’o kan’ar ho didiak iha instituisaun nia laran, hau nia parabéns ba F-FDTL hamutuk ho familia bo’ot PNTL nian”, hatutan Sua Eminência Cardeal ne’e.

Iha fatin hanesan, hafoin selebrasaun Eukarístika Xefe Estadu Maior Jeneral F-FDTL Tenente Jeneral Falur Rate Laek iha ninia aprezentasaun hato’o benvindu no obrigadu ba Komandu rua (F-FDTL no PNTL) hahu’u husi Jenerais, Komisariu, Ofisiais no membru hotu hodi mai simu bensaun sagradu husi Sua Eminência Cardeal Virgilio do Carmo da Silva,SDB.

IMG_1226

“Misa ida ohin ita selebra aniversariu mahein instituisaun F-FDTL nian São Miguel Arcanjo ne’ebe ami haksolok ita halo festa hamutuk, reza hamutuk hodi ita lao ba malu lori instituisaun rua ne’e ba oin, maibé laos ida deit tanba hau hanoin ida ne’e foin maka primeira vés ne’ebe Sua Eminência Cardeal Virgilio do Carmo mai fó ba ita hafoin simu kna’ar todan husi Santa Sé tau Nia nu’udar Cardeal ba iha rai Timor Lorosa’e nu’udar rai livre independente no livre iha mundu rai klaran”, tenik Tenente Jeneral ne’e.

Biban misa ne’e partisipa husi Ministru Defesa Filomeno Paixão, Tenente Jeneral Reformadu Lere Anan Timur, Xefe Estadu Maior Jeneral F-FDTL Tenente Jeneral Falur Rate Laek, Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Faustino da Costa, Segundu Komandante Jerál PNTL, Ofisias Superior, Kapitaun, Subalternu, Sargentu, Prasa husi instituisaun F-FDTL no PNTL nian inklui funsionariu no familia bo’ot instituisaun Defesa no Seguransa.

Media PNTL.            

TLPDP APOIU FORMASAUN BAZE NAVEGADÓR BA MEMBRU UPM NO KOMPONENTE NAVAL F-FDTL NAIN 42

311624019_1541548426306153_4962097819271999436_n

Tibar, 12 outubru 2022 – Atu prevene no kombate krimi tráfiku droga, tráfiku umanu, terorizmu, piratarias, imigrasaun klandestina no poluisaun marítima, Timor-Leste Police Development Program (TLPDP) fasilita formasaun ba membru Unidade Polísia Marítima (UPM) hamutuk nain 42, iha Suku Tibar, Postu Administrativu Bazartete, Munisípiu Liquiça, hodi sai navegadór ne’ebé profisionál nune’e bele fó seguransa ba área tasi nian.

Xefi Seksaun Formasaun no Treinamentu UPM, Primeiru Sarjentu Polísia, José Manuel Gomes, hateten formasaun ne’e hetan apoiu finanseiru hosi TLPDP.

“Atividade ida-ne’e ita hala’o bazeia ba planu estratéjiku ne’ebé dezenvolve hosi Komandante Unidade Polísia Marítima hodi realiza treinamentu ba membru sira ho kooperasaun hosi parseria dezenvolvimentu sira hosi TLPDP hodi apoiu treinamentu no-mós finanseiru formasaun ida-ne’e”, esplika José Manuel Gomes, ba jornalista sira iha Sentru Nasionál Empregu no Formasaun Profisionál (sigla portugés; CNEFP)- Suku Tibar, Liquiça.(12/10/2022).

Nia dehan, formandu sira hamutuk ema nain 42 inklui ofisiais sub alternu, sarjentu no ajente sira ne’ebé maka durante ne’e servisu iha UPM no Komponente Naval nian.

“Formasaun ne’e ita fahe ba parte rua ida longu prazu no ida kurtu prazu. Kurtu prazu ne’e ita komesa hosi fulan agostu tinan ida-ne’e to’o agora enkuantu longu prazu nian ita sei halo iha tinan oin no formasaun ida-ne’e envolve mós instituisaun sira seluk mak hanesan komponente naval no Ministériu Agrikultura no Peskas (MAP) tanba iha futuru mai polítika Guvernu nian estabelese Autoridade Nasionál Marítima ita bele integra hamutuk hodi halo kolaborasaun di’ak liután”, salienta.

311589812_1541548332972829_1635679189494827083_n

 

Xefi Formasaun UPM ne’e hatutan, treinamentu ne’e hanesan kontinuasaun ba materia sira ne’ebé antes ne’e membru sira simu ona alias “refreshing training” atu fó hanoin hikas fali membru sira ho di’ak tuir espesialista ne’ebé iha.

“Formasaun ida-ne’e ita foka ba materia tolu hanesan lei baze fundamentál marítima nian, sistema navegasaun no-mós treinamentu kona-ba prevensaun no kondusaun. Tanba ne’e ha’u iha esperansa katak ho apoiu másimu hosi Guvernu inklui TLPDP sei bele mellora di’ak liután kapasidade membru sira nian iha siénsia marítima nian atu sira bele sai hanesan navegadór ne’ebé di’ak tuir orientasaun nune’e bele fó rezultadu di’ak nudar servidór estadu iha area marítima nian. ”, hakotu.

Iha fatin hanesan, Cameron Knight, nudar asesór ba area marítima hosi TLPDP akresenta formasaun ida-ne’e importante hodi bele eleva kapasidade formandu sira nian iha area marítima nian.

“TLPDP mai ho hanoin ida katak Timor-Leste nu’udar estadu marítimu soberanu iha responsabilidade internasionál hodi fornese seguransa iha tasi laran entaun formasaun ida-ne’e hanesan kontinuasaun ba dezenvolvimentu instituisaun PNTL nian, tanba ita hatene katak parte importante iha nasaun ida maka seguransa marítima” dehan Cameron Knight.

311665393_1541548162972846_4568611886186980994_n

Formador Cameron hatutan, nia parte sei haree nafatin oportunidade ba oin atu kontinua halo formasaun hodi mellora di’ak liután membru UPM sira sai profisonál liután.

“Pontu importante hosi treinamentu ne’e tanba formasaun ne’e rasik envolve mós komponente naval hosi F-FDTL no Ministériu Peskas nian no ami hosi TLPDP sente kontente bele hola parte durante fulan tolu nia laran halo ona formasaun ba formandu hamutuk nain 42”, tenik tán.

Entretantu formasaun baze navegadór ne’e hetan apoiu formadór hosi CNEFP hanesan Hermenegildo Egidio Nunes Guterres, nudar Nautical Officer pilot kona-ba marítima nian no Ivan Nikolov intsrutór internasionál hosi CNFP rasik.  Media Serviços Relações Públicas

 

 

Serimonia Hatur Fatuk Dahuluk Ba Konstrusaun Edifisiu Eskuadra PNTL Dom Aleixo

IMGL2659

Dili, Governu Timor-Leste liu husi Ministeriu Interior através Gabinete Vise Ministru Interior hamutuk Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) segunda-feira (17/10) ne’e hala’o serimonia hatur fatuk dahuluk ba konstrusaun edifisiu Eskuadra PNTL Dom Aleixo.

Vise Ministru Interior (VMI) António Armindo iha ninia intervensaun hateten projetu ida ne’e ita hahu’u deseñu kedas iha tinan kotuk, wainhira iha tinan 2020 hau rasik mai hare’e fatin ne’e ho ninia deseñu ne’ebe atu halo, deseñu ne’ebe hanesan ho edifisiu tuan maibé ho ninia kustu bo’ot tebes (milaun sanulu). Hafoin vizita ne’e halo, ami halo relatoriu ba Ministru Interior aktual Primeiru Ministru, atu halo re-deseñu.

“Primeiru Ministru orienta hau atu obriga tékniku sira hodi halo re-deseñu, hafoin ida ne’e ninia kustu tun mai milaun tolu hafoin tun mai miliaun ida resin; ho ida ne’e maka halo atrazu bo’ot ida iha ne’ebe tuir lolos ita halo iha tinan 2020 mas ita tenke avansa mai iha tinan 2022, maibé naturalmente akontese duni; hanesan ita hotu hatene katak fatin ida ne’e risku bo’ot ba membru PNTL hirak ne’ebe servisu iha ne’e tanba wainhira tempu udan difikulta tebes servisu membru sira nian”, tenik VMI ne’e.

Membru governu ne’e salienta liu tan katak projetu lubuk ida inklui Komandu PNTL munisipiu Dili ne’ebe mak agora tama ona ba etapa deseñu final, projetu existe iha tinan ida ne’e, ita nia eskuadra sira iha kapital Dili inklui Atauro envolve hotu iha projetu tinan ne’e, maibé difikuldade ne’ebe maka ami hasoru, ami tenke deseñu fila fali ho razaun katak ita hakarak projetu ida ho integradu hahu’u husi fondasi to’o edifisiu nia kakuluk inklui ho ninia instalasaun eletrisidade.

IMGL2632

Iha fatin hanesan Xefe Departamentu Planeamentu PNTL Superintendente Calistro Gonzaga iha entrevista hateten projetu ida ne’e uza Orsamentu Estadu nian ne’ebe maka iha tinan rua liu ba ita atu realiza maibé la konsege no tinan ida ne’e ita realiza duni ho Orsamentu US$ 1,551,974.61 ne’ebe maka manan husi kompañia Join Venture husi Quatro Colegas, LDA ho Carya Timor-Leste, LDA ne’ebe maka sira promote ona atu halo ida ne’e ba iha tinan ida nia laran sira sei finaliza obra ida ne’e.

“Modelu edifisiu ne’e sei ho andar tanba fatin ida ne’e klot no ita presiza espasu la ba nia liras maibé ita halo ba leten tanba ne’e ita sei halo andar rua tuir deseñu ne’ebe maka ita halo”, esplika Xefe Departamentu Planeamentu PNTL ne’e.

Superintendente ne’e esplika tan katak iha ninia kompremisiu iha projetu hamutuk 19, ida ne’e maka ita hahu’u ona no sei tuir mai tan iha fulan ida ka rua, ita sei obra tan iha eskuadra Cristo Rei, Laclo, Vera Cruz no Nai Feto inklui sira seluk ba munisipiu Liquiça Kuartél, munisipiu Aileu Kuartél, munisipiu Dili Kuartél, Bairo Polísia Viqueque, Bairo Polísia Baucau no mós Postu Polísia balun ho eskuadra sira ne’ebe maka foin estabelese hanesan iha Letefoho B no iha Lorehe.

“Projetu hirak ne’ebe temi ita hahu’u ona investe ba iha prosesu aprovisionamentu, hein katak tinan oin ita bele hetan apoiu husi Orsamentu Geral Estadu (OGE) nune’e ita bele halo konstrusaun físika, montante ba iha projetu hirak ne’e sei iha hela kalkulasaun maibé ita hato’o ona BOQ ba iha Governu liu husi ADN ho CNA atu bele estuda, wainhira estudu ne’e remata ona hau hanoin katak sira bele fó informasaun ba ita atu bele realiza”, afirma Superintendente ne’e.

IMGL2674

Entretantu, Diretúr Kompañia Join Venture husi Quatro Colegas, LDA ho Carya Timor-Leste, LDA Evaristo Soares Guterres e Silva hateten nia parte hato’o obrigadu ba governu tanba bele fó fiar mai ami atu halo konstrusaun ba edifisiu iha fatin ida ne’e.

“Ami mós sei promete atu hala’o konstrusaun ho responsabilidade no sei la sai husi BOQ no mós sei esforsu maka’as atu bele finaliza obra ida ne’e tuir tempu ne’ebe terminadu iha konstratu nia laran; ami mós hakarak atu halo dezenvolviemntu iha rai ida ne’e hodi konstribui rai ida ne’e bele ba oin, projetu ne’e rasik sei halo ho durasaun tempu tinan ida”, haktuir Diretúr Kompañia Join Venture husi Quatro Colegas, LDA ho Carya Timor-Leste, LDA ne’e.

Projetu ne’e hala’o basea ba Númeru Kontratu: ICB/002/MI-2022 ho nia Kontrator maka Kompañia Quatro Colegas, LDA ho Carya Timor-Leste, LDA (Joint Venture) ho kustu hamutuk US$ 1,551,974.61 no durasaun konstrusaun maka tinan ida (Outubru 2022- Outubru 2023).

Marka prezensa iha serimonia ne’e VMI António Armindo, Vise Prezidente Komisaun B Parlamentu Nasional ne’ebe trata asuntu Seguransa, Defesa no Negosiu Estrangeiru Cornelio Gama ‘L7’, Segundu Komandante Jerál Komisariu Polísia Mateus Fernandes hamutuk ho Ofisias Superior PNTL, Amu Kapelaun PNTL, Autoridade Lokal, inklui Komandante eskuadra Dom Aleixo hamutuk ho membru sira.

Media PNTL. 

Vizita Alunos CPC (F-FDTL) 2022 Mai Komandu PNTL

 311496493_185883450617908_8801126548374841027_n
Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) tersa-feira (11/10) ne’e hetan vizita ida husi Alunos Curso Promoção Capitais (CPC 2022) Falintil Forsa Defesa Timor-Leste (F-FDTL) ne’ebe frekuenta hela kursu iha Instituto Defesa Nacional (IDN). CPC hanesan kursu ida ne’ebe maka halo husi Ofisias Subalternu sira F-FDTL nian hodi prense kriteria promosaun ba Ofisial Kapitaun ida iha Instituisaun F-FDTL nian.
Reprezentante Komandante Jerál PNTL Inspetúr Jerál Superintendente Xefe Carlos Jerónimo iha ninia intervensaun ba vizita ne’e hateten hanesan ohin alunos sira halo ona vizita ba fatin rua iha Komandu Jerál hodi hetan informasaun kona-ba Servisu Investigasaun Kriminal Nasional (SIKN) en jerál nune’e mós hetan informasaun balun iha Departamentu Tránzitu Seguransa Rodoviaria Nasional (DTRSN).
“Espera katak informasaun sira ne’e hotu bele sai hanesan informasaun ne’ebe krebilida ba ita bo’ot sira tanba wainhira ita bo’ot sira atu remata kursu, jeralmente ita sei hakerek buat ruma ne’ebe kona-ba rezultadu sira ne’ebe ita hetan, atu nune’e bele hariku ita bo’ot sira nia hakerek sira ne’ebe ba futuru sai hanesan buat diak ida ba instituisaun ita nia rasik nune’e mós sai hanesan mata-dalan ba ita nia kolega sira ne’ebe tuir mai aban bainrua liu husi dalan ne’ebe agora dadaun ita bo’ot sira liu ba”, tenik Inspetúr Jerál PNTL ne’e.
Superintendente Xefe ne’e haktuir tan katak hau hanoin aktividade sira henesan ne’e iha ne’ebe deit akontese formasaun husi instituisaun, eskola, universidade jeralmente ema dehan katak Estudo do Campo ne’ebe ita halo wainhira ita remata sempre ita hetan problema kona-ba oinsa maka atu hakerek buat hirak ne’ebe ita hetan ona durante kursu.
Iha fatin hanesan Komandante Centro Instrução Comandante Nicolao Lobato (CICNL) F-FDTL Coronel de Infantaria Haksolok iha ninia intervensaun agradese ba oportunidade ida ne’e tanba bele simu ami no hau nia estudante sira mai vizita Kuartél Jerál PNTL.
“Hau nia membru sira ne’ebe frekuenta kursu CPP hamutuk ema na’in 25, maibé iha momentu ne’e sira hamutuk na’in 24, tanba na’in ida ne’ebe tuir ninia espesialidade ne’ebe iha ba hala’o nafatin nia estudu iha Estadu Unidus Amerika, tanba nia iha area Aúreo entaun presijamente ba hala’o tuir ninia espesialidade ne’ebe iha”, esplika Komandante CICLN ne’e.
Coronel de Infantaria salienta hirak ne’ebe ohin hala’o vizita mai Kuartél Jerál PNTL ne’e hamutuk ema na’in 24 ne’ebe mai husi Komponente Terrestre, Komponente Naval, Unidade Espesial, Kuartél Jeneral F-FDTL no Unidade CICLN.
“Hau agradese tebes-tebes ba oferesimentu fatin, tanba atu termina kursu ida ita tenke esforsu oinsa atu bele priense rekezitus liu-liu Lei Interna nian, tanba ne’e ohin ami nia primeira vizita mai iha Kuartél Jerál PNTL atu sira (Alunos CPC) bele aumenta sira nia koñesimentu no kapasidade atu sira bele implementa hafoin sira remata kursu ida ne’e iha sira nia area idak-idak”, hatutan Coronel de Infantaria ne’e.
Iha aktividade ne’e, alunos sira CPC 2022 hala’o vizita ba edifisiu SIKN no DTSRN hodi hetan informasaun balun liga ba servisu hirak ne’ebe halo ona durante ne’e. Hafoin halo vizita ba fatin rua ne’e, kontinua kedas ho aprezentasaun husi Diretúr Rekursu Umanu PNTL Superintendente Asistente Graciano Moniz Amaral kona-ba Organizasaun no Misaun PNTL nian inklui funsaun sira iha PNTL nia laran. Aktividade ne’e partisipa husi Inspetúr Jerál, Komandante Komandu Administrasaun, Komandante CICLN (F-FDTL), Diretúr Rekursu Umanu no alunos CPC 2022 sira akompaña husi Diretúr Kursu CPS 2022 Kapitaun Correia inklui membru sira Departamentu Rekursu Umanu PNTL. Media PNTL.

Komandu PNTL Distribui Viatura 61 ba Munisipiu

 310606863_185613183978268_4124999245600842210_n
Dili- Komandu Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) distribui viatura hamutuk 61 ba Komandu munisipiu no Unidade hodi fasilita servisu operasional iha terrenu.
Komandante Jeral PNTL Komisariu Polisia Faustino da Costa hateten distribuisaun ne’e nudar kontinuasaun tanba iha fulan balu liu ba distribui ona viatura ba Eskuadra, Seksaun, Unidade Pessoal Vulneravel (VPU) no Departamentu Tranzitu Seguransa Rodoviariu iha munisipiu hotu tanba ne’e ohin ita kompletatan Eskuadra sira ne’ebe maka seidauk iha trasporte, Nia hato’o asuntu ne’e iha serimonia distribui kartea iha Kuartel Jeral PNTL Kaikoli Dili, sexta (07/10).
Nia haktuirtan aproveta oportunidade ida ne’e husu ba Komandante munisipiu no Unidade sira hotu katak transporte hirak ne’e foun maka tenke mai ho mentalidade foun oinsa atu uza hodi garante utilija ba tempu naruk no sente katak sasan ne’e povu no estadu nian instituisaun PNTL so empresta estadu nia sasan no uza hodi servi estadu, povu no rai ida ne’e.
Atu reforsa ida ne’e maka Komandu PNTL oras ne’e prepara no kria hela regulamentu no Lei oinsa utilija viatura estadu ba PNTL nune’e mos hamosu despasu ba motorista sira ne’ebe maka seidauk hetan sertifikasaun husi Komandu maske nia iha karta kondusaun husi DNTT maibe seidauk atravesa formasaun utilijasaun viatura estadu maka Komandante sira tenke hatene nia sei la autorija, wainhira la kumpri no involve iha asidente ruma maka Komandante ho membru ne’e sei submete ba prosesu no ida-idak responsabiliza ba kustu gastu ne’ebe iha.
309043186_185613490644904_4937032308737931262_n
Motorista kuaze nain 100 ne’ebe maka partisipa ona formasaun so sira maka autorizadu utilija transporte hirak ne’ebe ita distribui no kualker asidente ne’ebe involve viaturas PNTL nian obrigadu Komandante sira hotu tenke atravesa prosesu investigasaun husi Departamentu Tranzitu Seguransa Rodoviariu tanba trasporte ne’e atribui ba Polisia.
Iha okajiaun ne’e Vice Ministru Interior Antonio Armindo husu ba PNTL atu utilija transporte hirak ne’e ho kuidadu tanba governu laos tinan-tinan sosa deit kareta foun ba PNTL tanba ita iha ministeriu lubuk ida ne’ebe maka presija mos, nune’e kareta hirak ne’ebe maka distribui ohin no antes ne’e favor ida kuidadu ba laos ohin simu ba soke ou ohin simu ba ense fali minarai tanba kareta hirak ne’e hola ho osan povu no governu nian tanba ne’e tenke kuidadu hanesan kuidadu ita nia aan rasik.
Viatura unidade 61 ho marka HILUX HILUX ne’e kompra ho orsamentu Jeral Estadu (OJE) hamutuk miloens $2,303, 238 ne’ebe liu husi prosesu tenderijasaun iha Komisaun Nasional Aprovizionamentu (CNA-sigla portuges) no manan husi kompania Auto Timor, hodi kompleta ba Eskuadra PNTL no unidade ne’ebe seidauk simu viatura operasional iha tinan 2021.
Serimonia distribui Viatura ne’e prezidi husi Komandante Jeral no Segundu Komandante jeral Komisariu Polisia Mateus Fernandes ho prejensa Vice Ministru Interior, Prezidente Komisaun B Agustinho Sequera “Somocho”, membru Komisaun B, Reprejentante Provedor PDHJ, Estrutura Komandu PNTL no komvidadu sira. Media PNTL

Komandu PNTL Halo Despedida Ba Comandante Relasaun Públika

 310772651_185044147368505_2897347415153806242_n

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) sexta-feira (07/10) semana kotuk hala’o serimonia despedida ba Comandante Relasaun Públika Superintendente Xefe Armando Monteiro ne’ebe maka hetan nomeasaun nu’udar Adidu Seguransa Timor-Leste iha Indónesia. Nomesaun ne’e halo basea ba Despasu Konjunta husi Ministeriu Negosiu Estrangeiru no Ministeriu Interior Nu.03/2022 de 28 de Julho ho asuntu Nomeasaun no Kolokasaun Ofisial Ligasaun Ministeriu Interior iha Embaixada Timor-Leste nian iha Jakarta-Indonesia.

Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Faustino da Costa iha ninia intervensaun ba serimonia ne’e hateten PNTL iha ona esperiensia ba membru ne’ebe koloka hanesan Adidu Seguransa no ohin ita halo serimonia ida ne’e, iha buat rua. Primeiru, serimonia ofisial sira hanesan ne’e normalmente ita presija halo, katak laos atu orienta maibé atu hato’o saida maka intensaun Komandu nian ba ita nia ema sira ne’ebe ita koloka.

“Tanba ne’e maka iha pontu ida ne’e prosesu atu nomea Superintendente Xefe laos fasil, prosesu ne’ebe lori tempu naruk kuaze tinan ida resin no wainhira governu liu-liu Primeiru Ministru hanesan mós Ministru Interior indika Superintendente Xefe Armando Monteiro maka atu sai Adidu, hasai despasu iha fulan Abril tinan ida ne’e, maibé presiza iha despasu ida konjuntu ho Ministeriu Negosiu Estrangeiru maka la konsege ita la hala’o tuir tempu ne’ebe iha no foin ita hetan Ministeriu Negosiu Estrangeiru nia asinatura iha fulan ikus Jullu nian”, esplika Komandante Jerál PNTL ne’e.

Komisariu Polísia ne’e haktuir tan katak hafoin prosesu ida ne’e, Komandu mós tenke kontinua koordena no kanaliza ba parte relevante, tantu ho Ministeriu Interior rasik ho Ministeriu Negosiu Estrangeiru tantu mós liga direita ho Embaixada Indonesia nian iha Timor-Leste. Tanba ne’e maka maske despasu konjuntu simu tiha iha fulan Agostu ikus, iha fulan Setembru nia laran tuir prosedimentu ita labele haruka ba deit, tenke fó uluk naran ba, Indonesia aseita ka lae. Husi Indonesia fó resposta durante fulan tomak nia laran, ita foin hetan resposta iha loron rua ka tolu liu ba, katak Indonesia laiha dúvida kona-ba presenza Superintendente Xefe Armando Monteiro nian iha Indonesia hanesan Adidu Seguransa.

310268636_185044040701849_3068566121035445723_n

“Entaun, intensaun Komandu nian maka Superintendente Xefe Armando Monteiro laos reprezenta deit PNTL maibé reprezenta mós Timor-Leste, nu’udar PNTL ita bo’ot hatene, PNTL ninia desevolvimentu to’o ohin loron iha ne’ebe no parte ida ne’ebe maka ita presiza atu bele koalia ho parseiru liu-liu iha fatin ita bo’ot hala’o kna’ar ba; ita hatene katak PNTL iha akordu ka Nota Entendimentu rua, ida kona-ba kapasitasaun, ida kona-ba servisu hamutuk kombate krime ne’ebe ohin loron iha akordu sira ne’e balun ita presiza halo revizaun, ita fiar katak ita bo’ot nia presenza bele koordena liu-liu ho Autoridade Polísia Indonesia ninian ba area sira ne’ebe PNTL nesesita ba futuru desenvolvimentu instituisaun ninian”, hatutan Komisariu Polísia ne’e.

Iha fatin hanesan Adidu Seguransa Timor-Leste iha Indónesia Superintendente Xefe Armando Monteiro liu husi entrevista hateten hare’e ba kna’ar foun ne’ebe maka Komandu deposita mai hau hodi hala’o misaun importante ida, primeiru tuir despasu konjuntu ne’ebe iha, estruturalmente hau responsabilidade ba Misaun Diplomata liu husi Ministeriu Negosiu Estrangeiru ba iha embaixada destakadu iha Jakarta no funsionalmente hau nafatin responsabilidade mai iha Ministeriu Interior no mai Hirakria Estrutural Komandu PNTL.

“Misaun importante ne’ebe hau hala’o maka halo kooperasaun polisial oinsa atu halo desenvolvimentu kapasitasaun PNTL ne’ebe halo ho Polri (Polisia Repúblika Indonesia) iha tinan barak nia laran maibé tanba asuntu balun no mós Pandemia Covid-19, programa inportante barak maka labele realiza no husi ida ne’e oinsa bele konfiansa ne’ebe maka fó mai hau, tenta no esforsu atu bele fó oportunidade nafatin ba Instituisaun PNTL hodi nune’e partisipa ba kualker formasaun saida deit orsida ita nia parseiru Polri fornese mai PNTL”, tenik Comandante Relasaun Públika sesante ne’e.

Superintendente Xefe ne’e afirma tan katak prevensaun no kombate krime organizadu ne’ebe maka durante ne’e sai preukupasaun bo’ot ba media no mós ita nia sosiedade tantu mós ita nia nai ulun sira rai ida ne’e, tanba ita hatene katak Timor oan barak maka hela iha Indonesia, até to’o ohin loron dadus ita rasik seidauk bele hatene. Maibé ida ne’e mós problema ida ne’ebe maka konfiansa ida fó mai hau oinsa bele servisu hamutuk ho parte edukasaun ninian tantu mós liña ministerias sira seluk liu husi Adidu ne’ebe maka destakadu iha Indonesia, oinsa ami bele kria sistema ida hodi nune’e sai odamatan ida atu ita bele kontrolu Timor oan ne’ebe maka tama no sai iha nasaun Indonesia.

Hola parte iha serimonia despedida ne’ebe hala’o iha salaun enkontru Kuartél Jerál Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Faustino da Costa, Segundu Komandante Jerál, Inspetúr Jerál, Komandante Komandu Operasaun, Komandante munisipiu 13, Xefe Servisu no Xefe Departamentu sira iha Kaurtél Jerál.   Media PNTL.                             

Komandu PNTL Implementa Programa “Polísia Proximidade” Iha Munisipiu Liquiça

IMGL1426
Liquiça, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Komandu PNTL munisipiu Liquiça implementa programa “Polísia Proximidade” katak hakbesik ann ba komunidade ho modelu vizita komunitariu ba aldeia sira ne’ebe identifikadu no merese atu vizita iha aldeia Padevou, suku Guicu, postu administrativu Maubara, munisipiu Liquiça kinta-feira (06/10) ne’e.
Reprezentante Komandante Jerál PNTL, Komandante Komandu Operasaun Superintendente Xefe pedro Belo iha ninia intervensaun hateten, PNTL mai ho ninia estatutu no Lei Orgânika PNTL iha ninia misaun importante ida ne’ebe maka bolu dehan Polisiamentu Komunitaria.
“Iha Polisiamentu Komunitaria, iha programa ida ne’ebe importante ho naran VIP (Vizibilidade, Involvoimentu no Profesional) ho VIP maka Polisia ohin loron hamutuk ho maluk sira iha fatin ida ne’e; politika Komandante Jerál husu ba nia membru tomak iha teritoriu nasional atu implementa Polisiamentu Komunitaria, hakbesik ann ba komunidade, koñese ninia juventude sira, koñese ninia lideransa komunitaria sira, koñese ninia inan-aman sira, koñese ninia veteranu sira, ida ne’e maka importante tebes hodi ohin loron PNTL tau ninia ema sira iha fatin hotu, liu-liu Ofisial Polísia Suku (OPS) sira”, tenik Komandante Komandu Operasaun PNTL ne’e.
Superintendente Xefe ne’e afirma liu tan katak OPS ne’ebe maka koloka iha teritoriu nasional hamutuk 452 iha suku hotu-hotu hodi koopera hamutuk. Ohin ita mós halo vizita ba komunidade sira ne’ebe presiza tebes ita nia ajuda/tulun, tanba liu husi Xefe Suku no autoridade lokal sira maka ita bele hatene katak, iha maluk balun ne’ebe maka to’o ohin loron sei moris iha terus no mukit nia laran.
IMGL1291
“Tanba ne’e polisia sira ne’ebe maka servisu iha komunidade liu-liu OPS sira, sira hanesan ponte ida ne’ebe lori maluk sira ba iha fatin ida ne’ebe naroman, atu lori diresaun sira ne’ebe bele fó tulun ba maluk sira ne’ebe presiza tebes ita nia tulun, tanba ne’e husu ba maluk sira atu koopera hamutuk ho polísia sira ne’ebe hamutuk ho imi hodi hala’o servisu ho didiak hodi dezenvolve rai ida ne’e ba oin”, hatutan Reprezentante Komandante Jerál PNTL ne’e.
Iha fatin hanesan reprezentante Administrador postu administrativu Maubara sente haksolok tanba bele hola parte iha aktividade ne’ebe importante, halo komunikasaun entre autoridade hotu tantu sivil no militar liga ba ita nia komunidade sira.
“Agradese ba PNTL munisipiu Liquiça ba inisiativa ida ne’ebe kapas tebes hodi lori ita hamutuk mai rona no aprezenta servisu ne’ebe maka ita halo hela, nia mekanizmu, prosesu sira hodi halo atendimentu diak ba ita nia komunidade aumezmu tempu rona mós preukupasaun husi komunidade sira, hodi ita bele buka solusaun ba problema sira ne’ebe maka ita nia komunidade hasoru”, tenik reprezentante Administrador ne’e.
IMGL1357
Nia hatutan tan katak sente haksolok liu tan wainhira hare’e aktividade ida Polisiamentu Komunitaria, iha ne’ebe halo proximisaun ba komunidade, halo ita sente besik liu hodi mai atu ajuda ita buka solusaun ba problema ka defikuldade sira ne’ebe ita hasoru.
Iha loron ne’e, Komandante Komandu PNTL munisipiu Liquiça hamutuk Superintendente Umbelina Soares ho estrutura Komandu PNTL munisipiu Liquiça, ekipa Administrador munisipiu, ekipa Servisu Protesaun Sivil, Xefe Suku hala’o mós Sensibilizasaun kona-ba Prevensaun Konflitu, Seguransa Rodoviaria, Protesaun Sivil ba komunidade sira iha suku Guicu. Hala’o mós jogus komunitariu, divertimentu no hala’o enkontru komunitariu ho populasaun sira. Aktividade hanesan, molok ne’e hala’o ona iha loron 18-19 fulan Agostu tinan 2022 iha postu Administrativu Bazartete.
Hola parte iha aktividade ne’e Komandante Komandu Operasaun PNTL, estrutura Komandu PNTL munisipiu Liquiça, autoridade lokal, veteranus, estudante no komunidade sira husi suku Guicu.
Media PNTL.

 

PNTL Halao Kolokiu Dezenvolvimentu Ho Parseru Sira

IMGL0866

Dili-Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) halao kolokiu Dezenvolvimentu hamutuk ho parseru sira hodi define Planu Estratejiku oinsa atu dezenvolve instituisaun seguransa ne’e iha tinan 2023.

Segundu Komandante Jeral PNTL Komisariu Polisia Mateus Fernandes hateten liu husi kolokiu ida ne’e maka bele tau hanoin hamutuk atu kompleta planu dezenvolvimentu PNTL ligasaun ho enkontru PNTL ho parseru sira ne’ebe maka halao fulan hirak liu ba iha City8, ita hotu hatene katak dezenvolvimentu Polisia atu lao ba oin tenke iha sentidu planu estratejiku PNTL 2023-2038 ho ninia Sistema Komandu Sentralistiku, Nia hato’o asuntu ne’e iha CFP Komoro Dili, kuarta (05/10).

Nia hatutan planu estratejiku ida ne’e ita aprejenta ona ba Prezidente Republika iha nia vizita mai Komandu Jeral iha fulan Agostu, iha planeamentu ida ne’e iha investimentu boot hare ba orsamentu tetu orsamentu ne’ebe maka governu fo ba PNTL naturalmente la to’o tanba ne’e iha tinan hirak liu ba PNTL reuni uluk ho parseru sira halo ninia Planu Asaun Annual ba submisaun orsamentu, oinsa maka tetu orsamentu ne’ebe la kobre nesesidade diariu PNTL nian ita negosia ho parseru sira para atu bele responde parte balu husi situasaun ida ne’e.

“Komandu sente kontente no fiar katak ho prejensa parseru sira nian sei fo informasaun pojitivu ba dezenvolvimentu PNTL nian hahu agora ba oin,” dehan Komisariu.

Alende ida ne’e durante dezenvolvimentu PNTL nian parseru balu maka fo ona apoiu ba PNTL liu husi formasaun oi-oin tantu formasaun bazika, mediu no formasaun avansadu iha lideransa nune’e mos fo ekipamentu hanesan komputador, AntiRiot para oinsa ajuda profesionalija liutan  Polisia para halao sira nia funsaun ho diak. Parseru sira mos halo ona Sentru treinamentu iha munisipiu 13 falta munisipiu Atauro tanba foin maka transforma sai munisipiu espesial Alende ne’e hari mos Sentru Integradu investigasaun Krime Organizadu, edifisiu IT nomos tuir planu parseru sei instalatan CCTV no rehabilitasaun Sentru Detensaun iha Komandu munisipiu Dili, inklui iha tempu badak atu rehabilita Sentru Formasaun total hodi tau biblioteka iha laran para depois Polisia sira hanorin iha laran kuandu hasoru difikuldade rum abele konsulta no konfirma iha livru.

IMGL0950

Iha fatin hanesan Vice Ministru Interior Antonio Armindo hateten Ministeriu Interior iha programa prioridade tolu (3) ne’ebe maka define ona ba tinan 2023 maka hanesan Siguransa Nasional, Boa Governasaun no Jeneru Inkluzaun, programa tolu ne’e maka inplementa desde tinan kotuk no sei kontinua iha tinan oin.

Nia hatutan iha aprejentasaun programa ohin iha elementu lubuk ida ne’ebe enkaixa hotu atu halo iha tinan oin ne’ebe maka sai hanesan ita nia mehi no ita hare kompara ho orsamentu ne’ebe maka ita iha. Ita mos bolu doadores sira mai atu hare saida maka ita bele halo no ida ne’ebe maka governu labele halo naturalmente sira bele apoiu hodi komplementa.

Prioridade inportante maka infraestrutura , Formasaun, Ekipamentu, Treinamentu, no programa foun ne’ebe makai ta husu doador sira atu ajuda maka Cibber Crime (formasaun ba membru sira para oinsa kompriende diak liu konaba Cibber crime ) ohin hau koalia ona ho Reprejentante husi Embaixada Nova Zelandia sira iha interese los tanba tinan-tinan sira halo formasaun entre Indonezia ho Nova Zelandia iha Jakarta no hau husu ba sira aldende planu ne’ebe maka iha governu tau osan utuan depois parseru sira hotu-hotu apoiu ita atu membru sira hetan formasaun.

Konaba ekipamentu tinan oin sei diak alende sira nia Stik, Gas Gun, Aljema, Farda Botas, ekipamentu esensial sir aba UPF no UPM ita preve ona orsamentu ba tinan oin.

Planu Estratejiku ne’ebe maka sai prioridade ba PNTL iha tinan 2023 maka hanesan Dezenvolve Seguransa Nasional, Dezenvolve Boa Governasaun e Jestaun Institusional no Dezenvolve Igualidade Generu; Ho sub programa espesifiku Operasaun Seguransa Interna, Jestaun Equipamentus  E Seguransa, Alimentasaun  Ransum Kombate, Jestaun Seguransa Terestres e Kosteira, Dezenvolvimentu Formasaun de Rekursu Umanu, Dezenvolvimentu Polisia Komunitaria, Dezenvolvimentu Tranzitu Rodoviaria, Prevensaun Kriminal, Servisu Investigasaun no Informasaun, Jestaun Institusional PNTL no Implementasaun Nap Gab. Jeneru,

Partisipa iha kolokiu loron ida ne’e Inspetur Jeral PNTL, Komandante Komandu Operasaun, Komandante munisipiu 13 no RAEOA, Komandante Unidade, Xefe Departamentu, Xefe gabinete no Xefe Servisu sira nomo parseru Dezenvolvimentu TLPDP, Fundasaun Azia, Embaixada nova Zelandia, JICA, Cruz Vermelha no seluktan. Media PNTL

CFP fo Treinamentu Kursu Kondutor ba motorista PNTL

IMG_9641

Dili-Sentru Formasaun Polisia (CFP-sigla portuges) fo treinamentu kursu kondutor ba motorista PNTL hamutuk nain 20 resin konaba oinsa kondus viatura PNTL ho responsabilidade .

Reprejentante Komandante Jeral PNTL Superintendente Xefe Polisia Carlos Jeronimo hateten kursu ida ne’e hanesan politika Komandante Jeral nian tanba hare ba situasaun balu ne’ebe sai prekupasaun ba Komandu tanba tinan-tinan ita sempre diskuti konaba kareta, Nia hato’o asuntu ne’e iha abertura kursu iha CFP Komoro Dili, tersa (04/10).

Nia haktuirtan objetivu husi kursu ne’e atu motoristasira iha konyesementu diak no uza kareta ho diak hodi garante dura ba tempu naruk tanba kareta barak ne’ebe aat tanba deit la tau be no la troka oli entaun inplika ba Radiador no motor gripa nune’e wainhira gripa maka nia kustu manutensaun boot.

“Husu ba partisipante sira aproveta formasaun durante loron tolu (04-06) outubru ne’e ho diak saida maka ita boot sira hetan husi ne’e no wainhira atu halo viajen tenke kontrola be’e, oli, hare travaun no volante hodi evita aisedente tanba fator umanu,” dehan Inspetur Jeral.

IMG_9683

Nia esplikatan kareta PNTL nian balu foin sai semana rua soke no kareta aat hotu nune’e wainhira soke maka implika ba Orsamentu Jeral Estadu no sai problema ba Instituisaun tanba osan balu ne’ebe ita bele poupa hodi halo dezenvolvimentu iha parte balu maibe osan la to’o tanba ita hadia kareta.

Entretantu Komandante CFP Superintendente Xefe Polisia Arquimino Ramos hateten kursu ida ne’e nudar programa no politika husi Komandante Jeral ba Sentru Formasaun Polisia no Lojistika PNTL atu bele organiza kursu ba motorista sira tanba problema barak iha PNTL darabarak kareta foun foin mak mai uza aat tia tanba ne’e maka sira ne’ebe liu husi kursu maka sei autorija lori kareta PNTL nian.

IMG_9654

“Ba oin PNTL sei iha karta kondusaun (SIM) rua ida ne’ebe hasai husi DNTT no ida PNTL rasik maka produs liu husi kursu ida ne’e no sira ne’ebe la liu husi kursu maka sei hetan sansaun disiplinar tanba ho desijaun no medidas ne’ebe rigor mos bele ajuda resolve problema mal gastu ba viaturas PNTL nian,” Nia dehan.

Laos deit karta kondusaun ne’ebe ita hetan husi Diresaun Nasional Transporte Terrestre (DNTT) ita bele lori ona kareta Polisia nian maibe lae ba oin regra ida ne’e mak sei lao Ita boot sira mak primeru turnu no sira seluk sei tuir maitan selae ita boot sira mesak maibe PNTL iha kareta barak no atende kazu barak entaun motorista sira lori kareta oinsa tanba ne’e maka ba oin hotu-hotu tenke partisipa kursu no iha sertifikadu maka bele kondus kareta PNTL nian.

Partisipa iha serimonia ne’e Xefe Departamentu Administrasaun CFP, Kordenador Kursu, Reprejentante kompania Auto Timor, Instrutor no Motorista PNTL husi munisipiu 13 no Kuartel Jeral hamutuk nain 20 resin. Media PNTL