MJ Sei Fasilita Membru PNTL Tuir Formasaun Judisiariu Iha Lian Português

IMGL7632

Dili, Ministeriu Justisa (MJ) sei fasilita membru Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) hodi partisipa iha Formasaun Judisiariu nian iha lian Português durante tinan ida ho balun.

Kinta-feira (07/04) ne’e Vise Ministru Justisa José Edmundo Caetano hasoru malu ho Komandante Jerál Komisariu Polísia Faustino da Costa ne’ebe akompaña husi Segundu Komandante Jerál, Inspetúr Jerál no Komandante Komandu Operasaun hodi koalia kona-ba Formasaun Judisiariu ba membru PNTL iha Centro Formação Judisiário-Ministeriu Justisa.

“Hasoru malu ohin ne’e, relasiona ho formasaun judisiariu ho lian português ba membru PNTL hamutuk na’in lima, ne’ebe maka sei tuir formasaun durante tinan ida ho balun”, hateten Vise Ministru Justisa ne’e.  Hasoru malu ohin

Membru Governu ne’e haktuir tan katak oras ne’e dadaun formasaun ba majestradu judisiariu, ministeriu públiku no defensor públiku nian hahu’u ona, komesa ona halo rekrutamentu ba formador sira husi Portugal ne’ebe maka hahu’u formasaun ho lian português.

“Hau hatu’un ona despaxu ba Diretór Jerál Centro Formação Judisiário ninian atu nune’e bele simu karta ne’ebe maka haruka husi Komandu PNTL hodi permite membru na’in lima hodi partisipa iha formasaun refere, atu nune’e membru hirak ne’e bele aprende lian português iha area jurídiku ninian”, tenik José Edmundo Caetano.

Media PNTL.

 

 

Komandu PNTL Louva Membru Sira Nia Servisu

IMGL7311

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Segundu Komandante Jerál Komisariu Polísia Mateus Fernandes hato’o apresiasaun ba membru PNTL hotu nia servisu hodi asegura festa demokrasia Eleisaun Presidensial primeira ronde ne’ebe hala’o ona iha loron 19 fulan Marsu tinan 2022.

Komisariu Polísia Mateus Fernandes hato’o apresiasaun hirak ne’e liu husi ninia intervensaun iha formatura segunda-feira (04/04) ne’e iha Kuartél Jerál no husu atu kontinua mantein servisu diak hirak ne’ebe hatudu ona ba iha eleisaun presidensial segundu ronde ne’ebe tuir planu sei hala’o iha loron 19 fulan Abril tinan ne’e.

IMG_9101

“Maluk sira, situasaun iha ita nia rai laran lao diak, kontroladu tanba ida ne’e ita nia esforsu, ita nia servisu maka’as ho servisu bo’ot ida ne’ebe ita hotu hatene katak foin lalais ita ultrapasa eleisaun presidensial primeira ronde, agora ita tama fila fali segundu ronde, tanba ita hotu nia servisu hamutuk ho ita nia maluk sira iha munisipiu 13 mezmu ita hotu hatene katak Sentru Votasaun hamutuk rihun rua resin iha teritoriu, maibé ita hatudu ona ita nia kapasidade, kontribuisaun iha eleisaun primeiru ronde buat hotu lao diak”, tenik Komisariu Polísia ne’e.

Segundu Komandante Jerál haktuir tan ba membru sira katak ita nia komunidade sira ezizi hela ita, hakarak ita hatudu tan iha eleisaun presidensial segundu ronde, tanba ne’e disiplina nafatin, fiar ann nafatin, tuir planu operasaun ida ne’ebe ita nia Komandu Operasaun fahe ba ita tomak.

Media PNTL.

Komandu PNTL Hasai Ona Diretiva Operasional Hodi Asegura Seguransa Kampaña No Eleisaun Presidensial Segundu Volta

IMGL6945

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) hasai ona diretiva Operasional hodi asegura seguransa kampaña no elesiaun presidensial segundu volta nian ba Komandu munisipiu, unidade no mós departamentu sira Komandu Jerál nian.

Komandante Komandu Operasaun Superintendente Xefe Pedro Belo ba jornalista sira sexta-feira (01/04) ne’e hafoin serimonia entrega kareta aluger ba Komandu munisipiu, unidade no servisu sira, hateten Komandu PNTL planu hotu distribui ona ba Komandu munisipiu, unidade, departamentu no xefe servisu sira, oras ne’e dadaun sira tama deit ba halo implementasaun.

“Frakeza hotu ne’ebe maka ami hasoru iha kampaña no eleisaun presidensial primeira ronde ninian ne’ebe hala’o ona, tanba ne’e maka iha avaliasaun ne’ebe ami halo iha loron hirak liu ba (28/03) ami identifika problema lubuk ida, problema ida maka rekursu ne’ebe ami hasoru tanba ne’e maka husi Komandu Jerál iha planeamentu ne’ebe hasai ona katak iha fatin balun ami sei reforsa tan membru sira ba iha munisipiu”, tenik Komandante Komandu Operasaun ne’e.

IMGL6937

Superintendente Xefe akresenta tan katak iha tempu kampaña iha munisipiu balun ne’ebe maka iha primeiru ronde akontese problema tuda no asalta malu, fatin sira ne’e ami identifika ona no fatin foun ne’ebe maka tuir relatoriu intelijen hato’o ba Komandu Operasaun no iha orientasaun lubuk ida ne’ebe maka ami fó ba munisipiu sira hodi koloka membru sira iha fatin risku sira ne’e hodi bele asegura aktividade kampaña bele lao diak, asegura iha tempu eleisaun no mós tempu hafoin eleisaun.

“Ita hotu nia hakarak katak eleisaun segundu ronde bele lao ho diak no hakmatek, tanba oras ne’e dadaun ita tama ona iha tempu kuarezma, hau hanoin katak ita hotu fiar na’in, fiar iha Maromak entaun mai ita lao ho didiak, labele halo problema ba malu maibé kuandu lao, lao tuir ho dalan, respeita regra hotu ne’ebe maka iha”, haktuir eis Komandante PNTL munisipiu Dili ne’e.

Iha orientasaun ne’ebe maka distribui ona ba Komandu munisipiu no unidade katak iha ne’eba maka kuandu ema ruma ne’ebe maka tenta atu halo problema maka iha orientasaun ne’e klaru ona, saida maka sira sei halo iha tempu ne’eba hasoru ema ne’e, sira hatene ona saida maka sei implementa.

Media PNTL.           

Komandu PNTL Halo Re-distribuisaun Kareta Aluger Ba Komandu Munisipiu no Unidade

IMGL6882

Dili, Atu asegura aktividade kampaña no eleisaun presidensial segundu ronde nian, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) halo re-distruisaun karete aluger hamutuk 32 ba Komandu munisipiu, unidade no xefe servisu sira Komandu Jerál nian.

Komandante Komandu Administrasaun Superintendente Xefe José Soares hafoin serimonia entrega kareta aluger ne’ebe hala’o sexta-feira (01/04) ne’e ba jornalista sira esplika ita besik tama ona ba loron aktividade kampaña presidensial segundu ronde ninian, tuir orsamentu Komandu PNTL aloka ba iha eleisaun presidensial mai husi governu hamutuk milaun ida resin hodi kobre suplementu ba iha membru PNTL sira ne’ebe maka halo servisu durante kampaña to’o iha eleisaun presidensial ninian.

“Nune’e mós iha orsamentu ida ne’e, rihun ida ba iha kombustivel atu bele fó apoiu ba kareta ne’ebe maka ita aluga, nune’e mós ba iha kareta sira ne’ebe maka apoiu husi patrimoniu estadu (Ministeriu Finansas), hafoin kampaña no eleisaun primeira ronde iha loron rua ba kotuk ita rekolla fali viatura hirak ne’e atu bele halo manutensaun lalais no ohin loron ita halo re-distribuisaun ba iha munisipiu sira”, hateten Komandante Komandu Administrasaun ne’e.

IMGL6934

Superintendente Xefe haktuir tan katak total kareta ne’ebe maka halo re-distribuisaun hamutuk 32 ne’e kareta alugadu, uja orsamentu ne’ebe koloka mai PNTL ho montante rihun atus rua resin ne’e kobre ba kampaña no eleisaun primeira no segundu ronde ninian. No kareta hirak ne’ebe maka apoiu husi patrimoniu estadu (Ministeriu Finansas) hamutuk 36 oras ne’e dadaun iha hela munisipiu no unidade sira hodi halo servisu.

Serimonia entrega kareta aluger hirak ne’e dirije husi Komandante Komandu Operasaun Superintendente Xefe Pedro Belo ne’ebe reprezenta Komandu PNTL akompaña husi Komandante Komandu Administrasaun  ba iha Komandu munisipiu, unidade, departamentu no servisu sira Komandu Jeráll nian.

Media PNTL.  

𝐏𝐫𝐢𝐦𝐞𝐢𝐫𝐮-𝐌𝐢𝐧𝐢𝐬𝐭𝐫𝐮 𝐓𝐚𝐮𝐫 𝐌𝐚𝐭𝐚𝐧 𝐑𝐮𝐚𝐤 𝐛𝐨𝐥𝐮 𝐕𝐢𝐬𝐞-𝐌𝐢𝐧𝐢𝐬𝐭𝐫𝐮 𝐈𝐧𝐭𝐞𝐫𝐢𝐨𝐫 𝐢𝐡𝐚 𝐄𝐳𝐞𝐫𝐬í𝐬𝐢𝐮 𝐧𝐨 𝐊𝐨𝐦𝐚𝐧𝐝𝐮 𝐏𝐍𝐓𝐋-𝐚𝐯𝐚𝐥𝐢𝐚 𝐤𝐞𝐬𝐭𝐚𝐮𝐧 𝐬𝐞𝐠𝐮𝐫𝐚𝐧𝐬𝐚 𝐢𝐡𝐚 𝐄𝐥𝐞𝐢𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐏𝐫𝐞𝐳𝐢𝐝𝐞𝐧𝐬𝐢𝐚𝐥 𝐫𝐨𝐧𝐝𝐞 𝐝𝐚𝐡𝐮𝐥𝐮𝐤 𝐧𝐨 𝐩𝐫𝐞𝐩𝐚𝐫𝐚𝐭𝐢𝐯𝐮 𝐛𝐚 𝐫𝐨𝐧𝐝𝐞 𝐝𝐚𝐫𝐮𝐚𝐤

277565434_525546155594263_4237885948602123503_n
𝐃í𝐥𝐢, 𝐥𝐨𝐫𝐨𝐧 𝟐𝟗 𝐟𝐮𝐥𝐚𝐧-𝐦𝐚𝐫𝐬𝐮, 𝐭𝐢𝐧𝐚𝐧 𝟐𝟎𝟐𝟐 — Sua Eselénsia Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak, kualidade hanesan mós Ministru Interior, tersa loraik iha Palásiu Governu, konvoka reuniaun ho Vise-Ministru Interior iha Ezersísiu atual Sekretáriu Estadu Protesaun Sivíl (SEPS), Joaquim Gusmão dos Reis Martins, Komandante-Jerál PNTL, Komisáriu Polísia Faustino da Costa no, 2° Komandante-Jerál PNTL, Komisáriu Polísia Mateus Fernandes, hodi halo avaliasaun ba kestaun seguransa iha Eleisaun Prezidensial ronde dahuluk ne’ebé hala’o iha loron 19 fulan-marsu ne’e, no diskute kona-ba preparativu seguransa ba Eleisaun Prezidensial volta daruak iha loron 19 fulan-abril ne’e, hahú hosi kampaña eleitoral to’o prosesu votasaun no kontajen nian.
276286872_525546028927609_190793236882336888_n
“Ohin Sua Eselénsia Primeiru-Ministru konvida mai iha ne’e, ha’u reprezenta Vise-Ministru Interior ne’ebé mak fó hela nia kompeténsia mai ha’u hamutuk Komandante Jeral no Segundu Komandante Jeral PNTL mai atualiza ba Sua Eselénsia Primeiru-Ministru kona situasaun em jerál nomós simu orientasaun husi Sua Eselénsia ba ita-nia eleisaun segunda volta, husi PNTL relata reuniaun ne’ebé mak ita hala’o tiha ona ho ita nia avaliasaun serbisu ba iha ronde primeiru nian nomós preparasaun ba segundu ronde ninian”, dehan Sekretáriu Estadu ba Jornalista sira hafoin enkontru remata.
Governante ne’e rekoñese, iha eleisaun Prezidensial ronde dahuluk, hasoru difikuldade lubuk ida iha termu membru, ekipamentu polisial no viatura sira, maibé ida ne’e la sai obstakulu ba PNTL hodi empeña sira nia funsaun ba garante seguransa no estabilidade iha durante períodu eleitoral, no garante katak eleisaun volta daruak ne’e PNTL sei asegura ho di’ak.
𝐇𝐎𝐓𝐔
#𝐌𝐞𝐝𝐢𝐚𝐆𝐏𝐌

Susesu No Dezafiu Sira Ne’ebe Durante Tinan 22 PNTL Hasoru

Dili, Durante tinan 22 Instituisaun Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) hasoru Dezafiu, Obstakulu no susesu hirak ne’ebe maka atinzi ona. PNTL hari’I iha tinan 2000 no ohin (27 Marsu 2022) halo tinan 22, iha buat barak ne’ebe maka akontese. Susesu hirak ne’ebe bele dehan iha maka aumenta númeru Rekursu Umanu kompara ho pasadu ne’ebe membru limitadu.

Lia hirak ne’e hato’o husi Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Faustino da Costa iha âmbitu selebrasaun aniversariu PNTL nian ba dala XXII ne’ebe hala’o iha Centro Formação da Polícia (CFP), liga ba saida maka durante ne’e PNTL hasoru.

“Koalia kona-ba Dezafiu saida maka durante ne’e hasoru, dezafiu primeiru maka servisu ne’e rasik tanba servisu polísia nian ne’e, bele dehan polísia ne’ebe mantein paz, lei no ordem, dala ida tan tanba tipu ou modelu krime ne’ebe iha era modernizasaun ne’e laos buat ida ne’ebe fasil, entaun ne’e dezafiu bo’ot ida ne’ebe maka iha tinan 2015 ami sempre koalia ona polísia tenke kontinua antisipa atu oinsa bele atúa liu husi ita nia kooperasaun de kapasitasaun no mós ekipamentus”, tenik Komandante Jerál PNTL ne’e.

Komisariu Polísia ne’e haktuir tan katak dezafiu seluk maka iha era globalizasaun ita hotu hatene, liu-liu iha Timor ne’e problema ita nian maka dala-ruma interpretasaun demokrasia liberdade ne’e, hanesan buat ida ne’ebe bele kontribui mós ba iha situasaun balun ba area seguransa, katak instabilidade bele mosu tanba ne’e iha hau nia intervensaun, liu-liu ita koalia area balun, ne’e laos Polísia nia kna’ar mesak.

“Polisia bele iha hodi kontinua halo sensibilizasaun maibé parte hotu-hotu tenke iha, exemplu ita koalia kona-ba asuntu Violensia Doméstika; Violensia Doméstika ne’e sira dehan katak polísia deit bele kaer ne’e, hau hanoin susar oituan, tanba ne’e kontribui husi buat barak; buat ida seluk maka krime organizadu”, hatutan Komisariu Polísia ne’e.

Autoridade másimu instituisaun seguransa ne’e afirma tan dezafiu seluk ne’ebe maka durante ne’e hasoru maka menus de ekipamentus, infrastrutura, logistika, asuntu pesoal liu-liu hare’e ba membru sira ne’ebe maka ho idade avansadu.

Media PNTL.

PNTL Halo Avaliasaun Servisu Operasional Periodu Eleisaun Prezidensial

IMGL5240

Dili- Komandu Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) halo avaliasaun servisu operasional durante periodu kampaña no Eleisaun Prezidensial tinan 2022 hodi identifika problema no dejafiu ne’ebe maka iha hodi hadia diak liutan.

Komandante Jeral PNTL Komisariu Polisia Faustino da Costa hateten ohin enkontru avaliasaun Komandu hein aprejentasaun Komandante munisipiu ida-idak ninian para ita bele halo sumarija problema prinsipal no dejafiu saida maka sira hasoru, atu dehan deit katak kuaje buat hotu lao diak ho suporta no apoiu ema hotu nian, Nia hato’o asuntu ne’e ba jornalista sira iha Timor-Plaza Dili, segunda (28/03).

Nia haktuirtan dejafiu balu ne’ebe maka ita hasoru nafatin maka dejastre naturais ne’ebe maka sei sai nafatin hanesan dejafiu ida tanba ita hotu akompaña no dala idatan ida ne’e ami repete bebeik ona asesu ba sentru votasaun sira nomos movimentu transporte iha tempu kampaña balu sai difikuldade boot tanba kondisaun estrada liga munisipiu ida ba munisipiu seluk.

Saida maka Komandante sira halo liu-liu saida maka akontese iha Maliana, Covalima (Suai), tantu mos iha parte Manatuto ne’e maka situasaun ida ne’ebe presija hare alende problema komunikasaun ne’ebe maka publiku hotu sente no akompaña kuaze semana balu nia laran dalaruma kompania operador sira mos difikulta teb-tebes oinsa atu fasilita tanba komunikasaun maka meius ida ne’ebe instituisaun PNTL mos bele hetan lalais informasaun no atualija lalais ba entidades hotu.

IMGL5233

“Komandu nafatin esforsu hodi hadia difikuldade hirak ne’ebe maka iha tuir kbiit parte Komandu nian no buka dalan seluk oinsa atu hare radiu komunikasaun balu ne’ebe iha para bele halo distribuisaun nafatin liu-liu ba sentru votasaun sira no kondisaun seluk maka ekipamentus nesesariu liu-liu ba seguransa pessoal membru sira nian ida ne’e maka ita hare hela no oinsa ba oin ita responde kuandu ita sei hakatan pasu ida ba Eleisaun Prezidensial segunda ronda,”Nia promete.

Entremus Rekursu Humanus ita nia membru nafatin Komandu jere saida maka oras ne’e daudaun PNTL iha ita sei foti nafatin husi Komandu Jeral no Unidade sira ne’ebe iha hodi reforsa munisipiu sira ne’ebe nesesita ka presijatan apoiu ba sira liu-liu iha tempu eleisaun nian.

IMG_1195

“Komandu hakarak fo parabens ba Komandante no membru PNTL hotu ba selebrasaun aniversariu ba dala XXII nomos parabens ba sira nia esforsu tomak ne’ebe membru hotu halo hahu husi kampaña to’o iha eleisaun ne’ebe ita hotu ultrapasa iha loron 19 liuba, Parabens mos ba media, publiku, ekipa susesu no kandidatu Prezidente Republika periodu 2022-2027 nain 16 no hein katak rezultadu ne’ebe mai sei lori buat ne’ebe diak bai ta hotu ba timor oan tomak. ”Komandante Jeral kongratula.

Iha avaliasaun ne’e Komandante Jeral mos fo referensia ba komandante munisipiu no Komandante Unidade sira konaba oinsa asegura seguransa iha periodu semana santa nomos kampaña Eleitoral segunda volta tanba ita hotu hatene katak  (loron 15 fulan Abril ne’e Sexta Fera Santa) babain molok sexta fera santa iha kinta fera santa to’o Sabadu Aleluia iha momentu ida ne’ebe PNTL mos tenke asegura igreja, kapela, parokia iha fatin hotu-hotu signifika katak Komandante sira tenke hatene oinsa uza ka jere rekursu humanus ne’ebe sira iha munisipoiu no unidade sira.

Workshop Avaliasaun Servisu Operasional Festa Demokrasia Eleisaun prezidensial tinan 2022 ne’e organija husi Komandante Komandu Operasaun no partisipa husi Inspetur Jeral, Komandante Komandu Administrasaun, Komandante CFP, Komandante munisipiu, Komandante Unidade UEP, UPM no UPF, Xefe Gabinete, Xefe Departamentu no Segundu Komandante TLPDP. Media PNTL

DISKURSU KOMANDANTE-JERAL IHA ANIVERSÁRIU PNTL BA DALA XXII

ANIVERSÁRIU BA DALA XXII

POLÍSIA NASIONAL TIMOR LESTE

 DISKURSU KOMANDANTE-JERAL

LORON 27, FULAN MARSU, TINAN 2022

 

IMGL4713

Sua Exelénsia Señor Presidente da Repúblika

Ita nia prezensa iha serimónia simples ida ne’e, hodi komemora Polísia Nasional Timor-Leste nia tinan ba dala-XXII, ne’ebé hatudu ba polisia hotu onra bot ida ne’ebé indika katak ita akompaña servisu lor-loron polísia nian, nune’e nudar fórma ida hodi fó fórsa no korajem ba membrus tomak, atu hasoru desafius hotu ne’ebé polísia hasoru lor-loron.

Ami hotu nia agradesimentu ne’ebé klean ba ita nia prezensa ida ne’e, ne’ebé hatudu importansia boot mai ami iha serimonia ida ne’e.

Sua Exelénsia Señor Presidente Parlamento Nasional

Ami bele konta ho ita nia prezensa ne’ebé iha signifikadu a’as tebes no fórma diferensa ne’ebé iha signifikadu ba preokupasaun husi Parlamentu Nasional ba kestaun sira ba seguransa populasaun nian.

Ami agradese prezensa boot espesial ida ne’e, ne’ebé atu fó sai ita nia haksolok no apoio ne’ebé maka’as no ami simu ho apresiasaun boot iha esfórsu ne’ebé dezenvolve ona iha solusaun husi problema struturais balun iha polísia.

Sua Exelénsia Señor Primeiro Ministro no Ministro Interior

Ita boot nia prezensa iha serimónia ne’ebé komemora polísia nia loron tinan ba XXII, ami kumprende hanesan sinal konfiansa ida hodi hakbesik no rekoñese kontribuisaun hotu husi membrus PNTL nian ba seguransa Timor Lesta nian no ba Timor oan hotu.

Ami hatene lolos katak preokupasaun no hanoin sira kona-ba Polísia nian nudar autoridade no kompentensia Governo nian ne’ebé fahe husi nia autoridade legal no kompetente nune’e mós iha intensaun hodi asegura katak, Timor Leste hanesan nasaun ida metin labele-ses husi kompetente legal, dame sosial, no proteje ema hotu no sira nia riku soin.

Sua Exelénsia Señor Presidente Tribunal Rekursu

Ita nia prezensa iha serimonia ida ne’e nudar parte ida ne’ebé hatudu atu polísia esfórsu liutan iha parte setor Judisiariu nian.

Sua Exelénsia Eis Presidentes da República no Eis Primeiro-Ministro

  • Kay Rala Xanana Gusmão
  • Dr. José Ramós Horta
  • Dr. Mari Bim Amude Alkatiri

Exelentíssimu Señor Ministro da Defesa

Onra barak ba ita nia prezensa ho momentu ne’ebé ami hakbesik ho prinsipius, ho valores ne’ebé maka hanesan fóntes ba kauzas hanesan atu servi ita nia nasaun, hanesan maneira ida parseria sinseru no ami orgullu tebes, tamba hamutuk ho ami, no fahe ho ami ksolok komemorasaun ba tinan ida tan.

 

Exelentíssimu Señor Chefe Estado-Maior das F-FDTL

Ami sente onra espesial ida ho ita boot nia prezensa hamutuk iha ne’e hodi selebra ami nia data festa ida ne’e. Ita boot nia prezensa mai ami nudar esfórsu benefisiu ida ne’ebé hakbesik ba F-FDTL ho PNTL, no materializa maneira ida ne’ebé klaru ho ligasaun ida, maka fó atu kuidadu iha seguransa no defesa iha ita nia nasaun, ezemplu konkreta ida mak ohin ita hotu asiste katak Banda Musika ne’ebé ita rona dadaun ne’e tamba apoio husi Banda F-FDTL nian, hamutuk ho membrus sira PNTL nian iha semana balun nia laran.

 

 

Exelentíssimu membrus VIII Governo Konstitusional;

Exelentíssimu membrus Parlamentu Nasional;

Exelentíssimu Eis Komandantes Jeral PNTL;

Exelentíssimu 2o Komandante Jeral;

Exelentíssimu representantes Entidades Militares, Religiosas no Civis;

Exelentissima Señora Provedora Diretus Umanu;

Exelentissimu Señor Komisario Anti Korupsaun; Agensia Internasional no Nasional sira hotu; Exelentissimu, Señor Ambaixador sira ne’ebé marka prezensa no Adido sira hotu;

Exelentíssimu Ofisiais, Sargentus, Agentes no Funsionariu Civil PNTL nian;

Excelentíssimós Konvidados

Hau nia Señoras no Señores sira,

 

Autoriza hau atu hahu hodi hato’o hau nia agradesimentu ne’ebé klean ba imi hotu nia prezensa iha komemorasaun loron PNTL nian ba tinan ida ne’e.

Iha tinan 22 liu ba, data 27 fulan marsu tinan 2000, primeiru Grupo Jovens Polísia 50 ne’ebé remata sira nia fórmasaun no ne’ebé fórma PNTL. Iha tinan hirak ne’e ba polisia hahu adapta ho evolusaun sosiedade nia dezenvolvimentu no firme iha nia pozisaun wainhira ajente fó seguransa maske ho difikuldade barak hanesan krize pandemia ida ne’e.

Iha loron 27 fulan-marsu, tinan 2019, hala’o komemorasaun ba tinan 19 PNTL nian, simu funsaun hanesan Komandante Jeral la-iha antisipasaun ida katak tinan tuir mai ne’e, 2020 no 2021 ami sei la-hala’o festa tinan PNTL nian ho dignidade konfórme eventu ne’ebé merese, tamba pandemia maka mósu iha mundo tomak hanesan eventu Nasional lubun maka ita la-konsege selebra iha tempu ne’eba.

Maibe buat sira ne’e ita liu hotu ona, ne’e duni tinan ida ne’e hanesan espesial, tamba depois liu tiha tinan rua obrigasaun boot no sakrifisiu, ami bele fila fali atu festeza sinal importante tebes ne’ebé maka fó liu tan fórsa ne’ebé a’as husi ami nia prezensa.

Iha tinan tolu nia laran ne’e hau simu posse hanesan Komandante Jeral no Señor Komissáriu Mateus Fernandes nudar Segundo Komandante Jeral fó sai tempu ne’ebé marka ho pandemia mundial ida, ne’ebé haklot no husi Estado persija dunik hamósu Estadu Emerjensia ne’ebé maka tu-tuir malu no hamutuk tan ho inundasaun ne’ebé boot rejista iha fulan-marsu, tinan 2020 to’o fulan-abril, tinan 2021, akontesimentu ne’ebé maka husi fórma ne’ebé ita la espera, mai muda vida no dezenvolvimentu normal husi sosiedade Timor oan no tau fórti no regorozu iha orsamentu. Ho nune’e ami inferenta difikuldades boot, ne’ebé hamósu no adapta iha kapasidade organizasaun nian hanesan mós iha resposta ne’ebé tama iha valensias ne’ebé la hanesan PNTL nian ka Servisu Extra-Ordinario, maske nune’e felizmente la-refleta ba in-seguransa iha dalan públiku sira Timor Leste nian.

Indikadores ba aktividades ne’ebé uza regularmente liu maka, hateten lolos positivu, maske laos motivu prazer partikular tamba krime sempre krime, no alerta ida maka hodi hadia dezenpeñu polísia nian.

Nune’e mós, kriminalidade partisipada hahu hamenus ho maneira sustentada iha tinan tolu ikus mai ne’e, tun ona husi 11% nune’e mós hanesan númeru asidentes viasaun nian, ne’ebé menus ona husi 8%, no vitimas ne’ebé mate iha dalan maka hamenus ona husi fórma signifikativu hanesan 27 %, ba PNTL hanesan dadus ida ne’ebé positivu tebes, nune’e hatudu katak PNTL sira hala’o servisu durante tempu ida ne’e, iha kestaun nivel asidente ida ne’e ami hala’o ona ho seriu, maske hamenus ona ami sei kontinua la kontente, no ohin ita hotu hatene katak laos deit prezensa preventiva PNTL nian ka nia maneira fiskaliza maibe uluk nanain sensibilizasaun ne’ebé diak liu-liu iha eskola sira, ida ne’e sai fator importante tamba maioria husi asidentes ne’ebé registu indika katak konsiensia publiku persija nafatin esfórsu tomak parte hotu nian, tamba parte sira Vitima nian ejiji ami nia asaun no ami nia servisu hodi responde.

Maibe’e, rezista mós faktores balun ne’ebé hamósu sentru inseguransa nian ne’ebé maka importa la-bele haluha maka hanesan Kondisaun Estrada no Klima.

Ami nia preokupasaun ida seluk maka violensia domestika ne’ebé aumenta 9% iha tinan rua ne’e nia laran, no apresenta ho númeru ne’ebé ba tempu modernu ida ne’e. Vitima violensia ida-idak iha kontestu domestika ne’ebé hatudu uma kain ida ne’ebé naksobu. Iha kazus violensias ne’ebé hasoru labarik sira, tamba sira sai hanesan alvu ba violensia ida ne’e, ho ida ne’e hatudu prezensa signifikativa no prova ba futuru ne’ebé la favoravel, familia fóun ne’ebé destruidu no persiza intervensaun parte komum hodi hamósu norma ne’ebé maka merese atu termina.

Pontu ida ne’e nudar fórma mai ami hanesan fukun ida ne’ebé metin no presiza atu sobu, buka identifika ho maneira ida ne’ebé apoia ho nia kauza, sei antisipa ho buat ne’ebé mósu dala ida tan no hakbesik ba problema antes atu mósu. PNTL tengke altera ami nia membrus nudar padraun de-asaun ne’ebé maka iha prátika dadaun ida ne’e, buka fóka liu tan iha arguidu, no laos ba vítima, ho ida ne’e maka ita prevene no evita tipu violensia ida ne’e. Ami tengke fó liu atensaun espesial iha komunidade liu-liu alin joven sira ne’ebé ho tinan eskola nian, durante tempu ne’ebé maka ami bele ajusta personalidade muda hahalok no promove komportamentus.

Sentru preokupasaun seluk maka Grupo Arte Marsiais ne’ebé maka hakmatek ona iha tinan 2019 to’o tinan 2020, sira fila fali ho ordem iha tinan 2021, no ho sira nia aktividade balun ne’ebé hamósu krimi no hamósu alarme sosial balun ne’ebé maka obriga hodi resolve kedas la’os deit husi parte Instituisaun Estadu ida ne’e, maibe mós ba komponente tomak tamba sai ona kestaun nasional.

Maibe iha tinan balun ne’ebé maka parte polísia regista no hatene katak, aktu no amiasa ba seguransa sira balun la-iha fronteira, ami nia misaun la remata iha planu domestiku; iha área internasional, iha fórmasaun ba Misaun Internasionais, kualidades membrus PNTL nian sei sai diak iha senariu oi-oin hanesan exemplu Kosovo, Guine Bissau, no seluk tan hanesan Sudão do Sul ne’ebé ajuda ba Paz Seguransa Internasionais maka membrus PNTL nain hat ne’ebé fóin fila depois de-kompleta misaun PAZ ONU nian durante tinan rua, no oras ne’e ONU nafain husu apoio PNTL nian iha área misaun ne’ebé ami fóin sita liu ba.

 

Sua Exelénsia Presidente da Republika;

Sua Exelénsia Primeiro Ministro no Ministru Interior;

Señoras no Señor sira hotu;

Hau labele husik mós atu hateten parserias barak ne’ebé tau ho sira nian entidades oi-oin hanesan exemplu, hadia no kombate hasoru Krime Branquementu kapital ka Money Laundry hala’o akordu ka protokolu ho Unidade de Infórmasaun Finanseira husi Banku Central Timor Leste, ho Prokuradoria Direitus Umanus, ho Komisaun Anti Korupsaun ne’ebé refere atu kombate korupsaun ho Ministériu Turismu, Komérsiu no Industria, relasiona atu kontrola jogu illegais, Memorandum de Entendimentu ho Komite Kruz Vermella nian, ho Polísia Indonesia sira, ho Nova Zelandia, ho Agensia Kooperasaun Internasional Japaun nian, no la-haluha mós historiku akordu bilaterais ne’ebé maka  ita iha ho Guarda Nasional Republikana no Polísia Federal Australia nian. Parserias hirak ne’e servisu hamutuk ho PNTL no dezenvolve fórma espesifiku polísia nian hodi sai fórte liu tan.

Mais PNTL mós sente orgullu husi atividades sira ne’ebé ita halo ona iha teritorio nasional, hanesan mós iha planu internasional ne’e los duni ita nia hanoin katak ita bele konsegue resolve problemas ruma iha área pessoal no logistika, ita bele hakat dok liu tan iha ita nia hare operasional nian prosedimentu ne’ebé modernu no hadia signifikativa ekonomia ne’ebé kumpri objektivu hotu.

Husi parte pessoal nian, tamba pandemia no orsamentu ne’ebé rigor, tengke hamenus númeru efetivus, bainhira maka la iha entradas fóun ne’ebé ijiji kriteria jestaun ida iha distribuisaun ba ajentes sira hodi operasionais atividades sira.

Pandemia ida ne’e atraza Timor oan hotu nia planu. Eskola hotu taka, komersiu hotu taka, sosiedade hotu taka jeralmente no la iha posivel atu simu fórmasaun presensial. Maibe agora, maka ho esperansa ami ba adapta normalidade fóun, sei importante maka autorizasaun govermental atu hala’o kursu ne’ebé fó ba áreas rekursus humanus nian no kapasitasaun sira seluk.

Iha ita nia hare, Logistika no infrastruturas, maske ho esforsu atu hadia hanesan exemplu: Distribui drones ba Unidade Patrullamentu Fronteira ba vijilansia no kontrola ba ema no sira nia riku soin, kontinua hanesan base ba reforsa verbas nian ne’ebé maka autoriza hodi atua iha nivel rua: Transporte, tamba transporte sira Polísia nian barak paradu no balun liu ona tinan sanulu, hodi difikulta atividade operasional nian; no infrastrutura tamba ita iha edifisiu balun iha Esquadra no balun iha postu persija manutensaun tamba kondisaun servisu nian ba membrus sira inklui kazernas ba Postu Administrativus sira.

 

Sua Exélensia Primeiru Ministru no Ministru Interior,

Komando PNTL mós la-haluhan hodi hateten iha ne’e katak durante Ita nia tempu hamutuk ho Exelentíssimu Señor Vise-Ministru Interior nian hadia no kria ona kondisaun lubun bot mai PNTL nian, liu-liu iha área fronteira no área urbana kona-ba Instalasaun Postu sira,  Polísia Tránsitu nian, normalmente mellorias hirak ne’e sei ba hatudu operasional vertente, ida ho nia benefisiu ba resultadu operasionais.

Nune’e PNTL iha, papel báziku ba manutensaun seguransa ba paz no hakmatek públiku, hodi nune’e garante ordem no bele kumpri lei hot-hotu ne’ebé respeita tuir Konstituisaun no husi Lei Repúblika Timor Leste nian.

Ita kontinua atu dezenvolve PNTL hodi firme iha nia Planu Estratejiku Dezenvolvimentu 2020-2024, atu fó formasaun oi-oin ne’ebé justu ho nesesidade rai laran no rai liur, kontribui hodi garante programa husi VIII Governu Konstitusional no husi Planu Estratejiku Dezenvolvimentu nian 2011-2030, no ita sei hala’o hotu ba Timor oan hotu nia diak.

 

Membrus PNTL hotu ne’ebé hau hadomi hau nia liafuan ikus ba imi. Imi tengke kontinua sai fatuk angular ba Polísia ne’ebé maka fórte, metin, ho fiar metin, iha mudansa ho neon, iha nia promesa sosial no ho esperansa katak ba oin sei metin liu tan ba povu Timor oan tomak.

Imi marka ona ba sussesu husi kombates ne’ebé trava hasoru pandemia ne’e no atu kumpri ho didiak ita nian misaun hirak ne’e.

Segredu sussesu nian maka sei koloka nafatin, Konfiansa: fiar metin iha servisu, iha esforsu, fizika husi mane no feto sira PNTL ne’ebé adapta ba Mudansa dignu lor-loron ho uniforme ne’ebé maka imi hatais tengke ho orgullu tebes.

Dala ruma, komprende sala, maibe sira firme nafatin, respeita nafatin nudar membrus Polísia Nasional Timor Leste, ba Timor oan hotu nian hodi firme valores Patria nian ne’ebé a’as liu, no iha respeitu ba povu no ema hotu.

Imi sei hanesan sentimentu no iha figura boot ne’ebé ativu hanesan ema ida ne’ebé iha Polísia Nasional Timor Leste laran, ne’ebé maka entrega ba disponibilidade permanente atu servi ba nasaun ida ne’e.

Hau sei kontinua atentu no buka dalan kordenasaun hodi responde no apresenta ba Governo situasaun balun ne’ebé persija, mas imi tengke hatudu katak imi ema professional no prontu hala’o kna’ar saida deit, no bainhira deit, bainhira ita nia povu persija ita.

Iha tinan ida ne’e, liuhosi Sua Exélensia Primeiru Ministru no Ministru Interior fó sai ona Rejime Remuneratoriu foun ida hanesan, regulamentus balun maka Exelentíssimu Vise-Ministru mós deseña no halo hela aprosimasaun,

Ho nune’e maka, ita sei marka no agradese apoio boot ida, agradese wain husi Ministériu Interior ba PNTL nomós Ministério no Intituisaun relevante sira mai PNTL ne’ebé iha ligasaun direita, tamba se-sira la-iha karik la-iha posibilidade atu hetan padraun dezenvolvimentu ne’ebé merese no seguransa públika ne’ebé merese mós.

Ita hatene katak dalan ida ne’e husu no dala-ruma rigorosa, no hare ba futuru ho esperansa ne’ebé boot no forsa enerjia ne’ebé forte.

Hau kontinua konta ho imi !

Hau kontinua orienta imi, tuir imi hatene, imi nia determinasaun, enerjia no disponibilidade hodi fiar metin, dezeju futuru ida ne’ebé hakruk no onestu, ba jerasaun ne’ebé besik atu moris iha mundo ida ne’ebé humanu liu no hakruk ne’ebé rai husi liberdade, dezenvolvimentu sustentadu no husi seguransa tomak.

Ho ida ne’e ita bele kontinua hateten katak PNTL ida  ohin no ba nafatin, Polísia ne’ebé mantein paz ho nia lema “Servir no Proteje”.

 

Muito obrigado.

 

 

Dili, loron 27 fulan-marsu, tinan 2022

Polísia Nasional Timor Leste

Komandante Jerál

 

 

Faustino da Costa

Komissariu-Polísia

Diskursu S.E. Prezidente Repúblika, Dr. Francisco Guterres Lú Olo iha okaziaun Serimónia Aniversáriu Polísia Nasionál Timor-Leste ba dala 22

Diskursu S.E. Prezidente Repúblika, Dr. Francisco Guterres Lú Olo iha okaziaun Serimónia Aniversáriu Polísia Nasionál Timor-Leste ba dala 22

Komandu-Jerál PNTL, 27 Marsu, 2022

 276991395_1390777404679575_4761596397119153869_n

 

Señór Prezidente Parlamentu Nasionál,

Señór Primeiru Ministru,

Señór Prezidente Tribunál Rekursu,

Señores Membrus Governu no Parlamentu Nasionál,

Ilustres Eis-Titulares Órgauns Soberania,

Señór Xefe Estadu-Maiór Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste,

Señór Komandante Jerál Polísia Nasionál Timor-Leste,

Señóres Embaixadores no Reprezentantes Korpu Diplomátiku,

Ilustre konvidadu sira,

Señoras no Señores,

Membrus Polísia no Sivíl sira iha PNTL.

Loron ohin, Polísia Nasionál Timor-Leste selebra ninia aniversáriu ba dala 22 nu’udar instituisaun ne’ebé hala’o knaar susar tebes atu garante orden no ambiente hakmatek no proteje ema ho ema nia sasán, nune’e kria kondisaun ba seguransa, dame no estabilidade iha Nasaun nurak ne’e.

Iha loron festa ida-ne’e, ha’u hakarak hato’o ba Polísia Nasionál Timor-Leste, nu’udar Prezidente no sidadaun, ha’u-nia agradesimentu kle’an ba serbisu ne’ebé nia halo ona ba País hodi hatudu dedikasaun, kompeténsia no patriotizmu.

Serbisu polísia nian hanesan serbisu ida ne’ebé ho desgaste boot no risku permanente. Tanba ne’e, ho laran-ksolok tebes ha’u fó sasin no fó-hanoin hikas kona-ba imi-nia kontribuisaun loroloron ba kauza públika, atu nune’e Timor-Leste bele sai loloos duni Estadu Direitu Demokrátiku.

Ha’u mós hakarak aproveita okaziaun ida-ne’e atu fó parabéns ba povu timoroan tomak ne’ebé mak partisipa iha eleisaun foin lailais ne’e ho hakmatek no tuir orden, no ha’u espera katak hahalok hanesan ne’e sei kontinua nafatin iha prosesu hametin ita-nia demokrasia. Klima seguransa ida-ne’e só bele sai posivel tanba knaar importante ne’ebé hala’o hosi PNTL no hamutuk ho F-FDTL no parseiru sosiál sira, hodi asegura ambiente ida ne’ebé nakonu ho hakmatek, independénsia no neutralidade, tanba ida-ne’e mak kondisaun ne’ebé presiza hodi harii Estadu Direitu.

Seguransa hanesan asuntu Estadu nian. Laiha Seguransa mak la iha dezenvolvimentu. Laiha Seguransa mak la iha Demokrasia.

Direitu ba liberdade no direitu ba seguransa hanesan direitu fundamentál sidadaun sira-nian ne’ebé hatuur iha Konstituisaun no Estadu iha obrigasaun atu promove no asegura. Maibé knaar ida-ne’e la’ós Estadu mesak mak tenke kaer. Ne’e mós devér ita hotu nian.

Hodi hatán ba dezafius seguransa ohin loron nian, ita tenke haburas polítika seguransa solidária ida ne’ebé kahur profisionalizmu no efikásia boot hasoru kriminalidade, hamutuk ho kapasidade atu mobiliza sidadaun sira ho sira-nia asosiasaun sívika sira atu hapara no prevene krime no garante orden no hakmatek ba ema hotu.

Konseitu Estratéjiku Defeza no Seguransa Nasionál hatudu momoos katak situasaun seguransa ohin loron nian lori ita atu tetu hikas fali organizasaun sira no organizasaun sira-nia knaar iha tempu ida ne’ebé globalizadu, interdependente, ne’ebé hetan mudansa lailais no beibeik, nakonu ho dezafius, riskus no ameasas oioin.

Ho nune’e, hanesan akontese ho prosesu reforma ba defeza militár ne’ebé oras ne’e la’o dadaun, seguransa interna presiza mós estuda no promove aprovasaun ba Konseitu Estratéjiku Seguransa Interna ida ne’ebé inovadór, ne’ebé hatán ba realidade foun no adekuadu ba ameasa no risku foun hirak ne’ebé mosu. Ho nune’e, ita presiza konseitu estratéjiku ida ne’ebé hamosu governasaun foun ida ba seguransa, ne’ebé envolve halo reforma ba sistema seguransa no mós ba instituisaun polísia nian rasik.

Timor-Leste nia kontestu sosiál ezije Polísia ida ne’ebé foka liu ba estratéjia hirak ne’ebé proativu no preventivu, duké halo abordajen ida ne’ebé reativu no represivu.

Polísia Nasionál tenke hasa’e ninia prezensa no efikásia iha komunidade lokál sira-nia leet, hodi halo vijilánsia no prevensaun ba krime.

Atu halo nune’e, Konsellu Polisiamentu Komunitária tenke hametin ninia asaun atu lori servisu polisiamentu besik liu komunidade sira no asegura seguransa komunidade sira-nian ho objetivu atu haforsa sira-nia sentimentu seguransa.

Hosi parte seluk, Sidadaun ida-idak hanesan mós Polísia ida. Hodi serbí didi’ak sidadaun sira, seguransa ohin loron tenke haree ba konseitu sidadania.

Kriasaun ba Servisu Síviku Nasionál, hanesan ha’u hatete dala barak ona, bele kontribui hodi halakon sidadaun sira-nia individualizmu ne’ebé boot lahalimar, falta sentimentu patriotizmu no falta sentimentu pertense ba povu ida de’it, ne’ebé ikusmai sai hanesan kauza mahuluk ida ba inseguransa.

Ida-ne’e mak loloos sai dezafiu boot liu ba ita-nia sosiedade, oinsá mobiliza sidadaun sira atu partisipa maka’as liután iha área segurança no fó kontribuisaun boot liután ba ita-nia Povu doben nia moris-di’ak.

Ofisiais, Sarjentus no Ajentes PNTL,

Sosiedade timoroan presiza tau fiar metin liután ba Polísia, Ministériu Públiku no Justisa.

Ita presiza manán hikas fali povu nia fiar ba iha instituisaun sira-ne’ebé luta hasoru krime.

Ajente polísia tenke preparadu di’ak liután atu hatán ba situasaun ne’ebé de’it, atu nune’e bele harii relasaun konfiansa ida ne’ebé metin ho Timoroan sira.

Nu’udar ajente autoridade, polísia hanesan sidadaun kualifikadu ida ne’ebé reprezenta Estadu no nune’e ninia asaun sai hanesan asaun Estadu nian.

Hodi hala’o ninia misaun ne’e, ajente PNTL nu’udar “Ajente Lei nian” tenke hetan respeitu hosi komunidade sira-ne’ebé nia serbí, iha ninia moris-fatin no iha serbisu-fatin, liuhosi hatudu onestidade, edukasaun, integridade karakter no hahalok ezemplár iha nia moris públiku no privadu.

Ajente polísia tenke prontu atu estabelese hikas fali orden públika, bainhira de’it nesesáriu. Maibé nia tenke halo ida-ne’e ho maneira adekuadu no ho forsa ne’ebé natoon tuir ameasa reál ne’ebé mak atu halakon. Bainhira polísia ida halo agresaun hasoru sidadaun ruma, la’ós nia mak halo agresaun, maibé Estadu. Nune’e, bainhira polísia ruma hetan agresaun, Estadu Direitu mós hetan agresaun.

Ajente PNTL nia dixiplina, kapasitasaun, kualifikasaun no valorizasaun téknika no profisionál, hamutuk ho ninia esperiénsia operasionál no nia relasaun konfiansa ho sosiedade, sai hanesan elementu importante tebes ba rekursu estratéjiku ida ne’ebé ita presiza konsidera, hodi nune’e operasaun polisiamentu sira bele hetan susesu.

Atu polísia sira bele hala’o sira-nia knaar ho dignidade, podér polítiku tenke valoriza sira-nia karreira, hodi aprova Estatutu Pesoál PNTL nian, inklui instituisaun nia rejime Seguransa Sosiál no Remuneratóriu, no fó kondisaun materiál, ekipamentu no infraestrutura hirak ne’ebé nesesáriu atu fasilita Forsas Seguransa sira-nia serbisu.

Iha tempu ne’ebé ita moris daudaun ne’e, ita presiza hakaʼas an liután atu tau hamutuk esforsu sira hotu no promove artikulasaun ne’ebé di’ak tebes entre Estadu no Governu no Forsas Armadas, Servisu Informasaun no Forsa Polisiál siraatu nune’e, ho meius hotu ne’ebé ita iha no presiza, bele asegura Estadu Timoroan nia seguransa iha rai-laran no rai-li’ur.

Importante mós halo esforsu nafatin hodi hadi’ak no hametin Kooperasaun Bilaterál no Multilaterál ho Forsas no Servisus Seguransa hosi nasaun seluk iha área seguransa oioin, liuliu prepara ita-nia Forsa sira atu hala’o misaun polisiamentu iha área fronteira, halo vijilánsia no fiskalizasaun iha tasi laran, hatán ba dezastres naturais no partisipa iha misaun pás ONU nian.

Ofisiais, Sarjentus no Ajentes PNTL,

Prezidente Repúblika hatene katak Polísia Nasionál Timor-Leste fó prestíjiu no dignifika Repúblika Timor-Leste no sei kaer metin nafatin ba prinsípiu “sosiedade ida ne’ebé justu, livre no seguru liután”. Ha’u fiar katak PNTL nia domin no dedikasaun ba Timor-Leste, ba ninia povu no ba valór sira-ne’ebé hatuur ita-nia identidade, sei la mate.

Ha’u hakarak fó-hatene ba Ita-Boot sira katak ami konta ho imi no ha’u fiar katak, maski situasaun hanesan ne’e, imi prontu atu hatán no hakat liu dezafiu sira aban-bainrua nian, tanba Timor-Leste presiza imi hotu.

Viva Timor-Leste!

 

Aniversariu PNTL Ba Dala XXII

IMGL4546

Dili, Loron 27 fulan Marsu tinan 2022 instituisaun Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) selebra ninia aniversariu ba dala XXII (Rua nulu resin rua) ho ninia tema “Ho Aniversariu Ba Dala XXII PNTL pronto hametin Lei no Ordem, ho imparsial no neutral hodi prevene krime iha Estado de Direitu Demokratiku”, ne’ebe hala’o iha Centro Formação da Polícia (CFP) hahu’u ho Misa Agradesimentu hafoin serimonia Parada Militar.

Intituisaun PNTL hari’I iha tinan 2000 ho ninia lema katak “Servi no Proteje” ninia povu tuir Lei no Ordem.

Prezidente Repúblika RDTL Dr.Francisco Guterres Lu-Olo ne’ebe partisipa iha serimonia ne’e, iha ninia diskursu hato’o agradesimentu klean ba PNTL ninia servisu ne’ebe nia halo ona ba nasaun hodi hatudu dedikasaun, kompetensia no patriotizmu.

IMGL4796

“Servisu polísia nian hanesan servisu ida ne’ebe ho desgaste bo’ot no risku permanente, tanba ne’e ho laran ksolok tebes hau fó sasin no fó hanoin hikas kona-ba imi nia kontribuisaun loron-loron ba kauza públika, atu nune’e Timor-Leste bele sai lolos duni Estadu Direitu Demokrátiku”, hateten Prezidente Repúblika RDTL ne’e.

Iha biban diskursu ne’e, Xefe Estadu mós fó parabéns ba povu Timor oan tomak ne’ebe partisipa iha eleisaun foin lalais ne’e ho hakmatek no tuir Ordem. No espera katak hahalok hanesan ne’e sei kontinua nafatin iha prosesu hametin ita nia Demokrasia.

“Klima seguransa ida ne’e só bele sai posivel tanba kna’ar importante ne’ebe hala’o husi PNTL no hamutuk ho F-FDTL no parseiru sosial sira, hodi asegura ambiente ida ne’ebe nakonu ho hakmatek, independensia no neutralidade, tanba ida ne’e mak kondisaun ne’ebe presiza hodi hari’I Estadu Direitu, seguransa hanesan asuntu Estadu nian; laiha seguransa mak laiha dezenvolvimentu, laiha seguransa mak laiha demokrasia”, hatutan Prezidente Repúblika RDTL ne’e.

Iha fatin hanesan, Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Faustino da Costa, agradese ba presensa Prezidente Repúblika nian iha serimonia simples komemorasaun PNTL nian ezistênsia ba dala XXII ne’e, hatudu ba PNTL hotu katak onra bo’ot ida no indika katak Xefe Estadu akompaña servisu tomak PNTL nian. Agradese mós ba prezensa Orgaun Soberanu nasaun nian hanesan Prezidente Parlamentu Nasional, Prezidente Tribunal Rekursu, Primeiru Ministru, ne’e sai hanesan sinal ida ba preukupasaun no kestaun sira kona-ba seguransa nian.

“Membru PNTL hotu mak hau hadomi, imi tenke sai anglu ne’ebe forte no metin atu fó seguransa ba povu no nasaun ida ne’e tanba ho promesa hirak ne’e maka bele fó esperansa ba povu tomak, nune’e membru hotu tenke mantein pozisaun hodi sai ida deit ba povu tomak no ba ema hotu”, hateten Komandante Jerál PNTL ne’e.

Komisariu Polísia ne’e haktuir tan ita hotu tenke kumpri didiak misaun hotu ho firme nafatin iha servisu hodi garante paz no estabilidade iha nasaun ida ne’e, tanba ne’e ita hotu hamutuk atu hatudu ba jerasaun sira bele sente Timor-Leste ida seguru no livre ba ema hotu.

IMGL4845

Iha sekuensia komemorasaun ne’e, emprezariu Timor oan Salvador do Rego Martins Soriano Henrique ou koñesidu ho naran ‘Mauhoka’ hanesan mós Diretór Kompañia Rudal, hetan sertifikadu apresiasaun husi Governu, ne’ebe entrega direitamente husi Primeiru Ministru hanesan mós Ministru Interior Taur Matan Ruak, tanba ho valuntariu hari’I ona Postu Polísia Tranzitu sira iha kapital Dili.

Ba jornalista sira hafoin simu sertifikadu, emprezariu Mauhoka hateten hanesan Timor oan ida, laiha intensaun ida atu hetan sertifikadu ruma husi governu ba obra ne’ebe nia oferese hodi hari’I Postu Tranzitu Polísia nian.

“Hau nu’udar Timor oan ida, hau halo postu ne’e laiha intensaun atu ita nia Estadu atu fó diploma ida ne’e mai hau, halo postu ne’e ho orsamentu oituan deit tanba ne’e ohin Estadu iha loron PNTL halo tinan ba dala XXII fó rekoñesimentu ida ne’e, hau sente kontente tebes”, tenik Diretór Kompañia Rudal ne’e.

Postu Polísia Tranzitu ne’ebe maka emprezariu Mauhoka hari’I maka hanesan iha area Bairo Pite, Colmera, Hotel Timor oin, Terminal Becora, Comoro no ida iha Kaitehu munisipiu Liquiça atu membru Polísia Tranzitu sira bele asegura movimentu transporte.

Komemorasaun aniversariu PNTL nian iha tinan 2022 ne’e espesial tanba PNTL iha ona ninia Banda Muzika rasik hodi anima iha selebrasaun ne’e. Banda Muzika PNTL ne’e hetan treinamentu husi Banda Muzika F-FDTL durante fulan ida. Anima mós iha selebrasaun ne’e Dram Band husi estudante sira Escola São José Operario.

Bainaka sira iha momentu espesial PNTL nian ne’e maka hanesan Prezidente Repúblika, Prezidente Parlamentu Nasional, Prezidente Tribunal Rekursu, Primeiru Ministru, membru Governu, membru Parlamentu Nasional, Komisariu CAC, reprezentante PDHJ, eis Titulares Orgaun Soberania, Xefe Estadu Maior Jeneral F-FDTL, eis Komandante Jerál PNTL sira, embaixadores, reprezentante Korpu Diplomátiku, Komandante Jerál, Segundu Komandante Jerál, Ofisias, membru PNTL no konvidadu sira seluk.

Media PNTL.