Kolókiu Ezekusaun Orsamentu Polisiamentu Komunitaria Ba Komandu PNTL Munisipiu 13

IMG_4147

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Komandu Operasaun Nasional no Departamentu Polisiamentu Komunitaria Nasional (DPKN) kuarta-feira (03/02) ne’e hala’o Kolókiu ida kona-ba Ezekusaun Orsamentu Polisiamentu Komunitaria nian ba Komandante PNTL Munisipiu 13, Xefe Seksaun Administrasaun munisipiu 13 no Xefe Polisiamentu Komunitaria munisipiu 13.

Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Faustino da Costa hafoin halo abertura ba Kolókiu ne’ebe hala’o iha Salaun Conference Room Tower-Fatuhada ba jornalista sira hateten programa ne’e ita halo ba Komandante munisipiu sira ho parte administrasaun, operasaun munisipiu liga ba ezekusaun orsamentu.

“Hanesan ohin hau nia intervensaun ne’ebe hato’o katak kompara sistema orsamentu tinan hirak ba kotuk (2020 ba kotuk) agora 2021 ne’e programa la hanesan, tanba bain-bain ita hanaran Input Budgeting agora ne’e ba iha Programa Budgeting katak orsamentu hotu-hotu ne’ebe aloka basea ba programa, agora programa ne’e mai husi ne’ebe; prioridade instutuisaun ninian no mós programa sira ne’ebe kada unidade, munisipiu sira aprezenta iha Aprezentasaun Planu Asaun Annual”, afirma Komandante Jerál PNTL ne’e.

IMG_4126

Komisariu Polísia ne’e esplika, tanba ne’e sumariza programa sira ne’e hodi fahe ba ninian sub-sub programa hanesan balun maka ita koalia kona-ba Polisiamentu Komunitaria, iha orsamentu ne’ebe aloka iha ne’eba entaun aktividade ohin ita halo liga mós ba ida ne’e atu ninia ezekusaun ne’e Komandante sira hatene, sé tinan kotuk ita aprezenta ona programa enkontru ba Konsellu Seguransa Munisipal (KSM), Konsellu Polisiamentu Komunitaria (KPK) no mós aktividade sensibilizasaun sira, entaun ida ne’e Komandante sira tenke hatene katak orsamentu ne’e sira halo levantamentu pedidu ruma tenke basea ba sira nia programa ne’ebe tinan hirak liu ba aprezenta.

“Iha programa hirak ne’e hotu, iha mós ninia rekezitus balun kona-ba karik iha adiantamentu ou levantementu cash ruma ne’e mós iha ninia rekezitus balun, exemplu levantamentu ne’e ho montante hira entaun signifika sé munisipiu ka unidade ida propoin atu halo levantamentu hanesan dolar atus rua ka tolu, ita labele halo prosesu ida ne’e mesak tanba tenke tuir fila fali Lei levantamentu in cash ne’e ho montante hira, maibé buat sira iha disiplina ezekusaun katak ezekuta hotu tenke hasa’e relatoriu”, afirma Komisariu Polísia ne’e.

Autoridade másimu instituisaun seguransa ne’e akresenta tan programa seluk hanesan sub-sub programa sira ne’e ba parte polisiamentu komunitaria ho tránzitu nian maka Programa ida ita hanaran ‘Kultura Hadomi Vida’. Programa ne’e laos programa parte polisiamentu komunitaria ho polisia proximidade mesak maibé ida ne’e konjuntu ho departamentu seguransa rodoviáriu.

Partisipante sira iha Kolókiu ne’e maka hanesan Komandante PNTL Munisipiu 13, Xefe Seksaun Administrasaun munisipiu 13 no Xefe Polisiamentu Komunitaria munisipiu 13, ekipa DPKN no parseiru ba programa ne’e maka The Asia Foundation (TAF).

Media PNTL.

EE da-10 PNTL Sei Kriminalija Sidadaun Ne’ebe Maka Halo Movimentu Illegal

2F5A4030

Dili-Inplementasaun periodu Estadu Emerjensia (EE) ba dala 10 Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) sei kriminalija sidadaun hirak ne’ebe maka halo movimentu illegal tama mai Timor-Leste hodi prosesa tuir lei ne’ebe maka vigora.

Komandante Jeral PNTL Komisariu Faustino da Costa hateten agora dadaun ita tama ba periodu Estadu Emerejensia ba dala sanulu (10) signifika ita lao tempu lubuk ida ona nune’e ba sidadaun sira ne’ebe maka tama ilegal mai teritoriu Timor-Leste sei krimaliza aktu ne’e tuir Dekretu Governu  Nu. 3/2021, artigu 13 no 14, Nia hato’o asuntu hafoin abertura Sensibilizasaun Regulamentu Disiplinar PNTL iha CFP Comoro Dili, Tersa (02/02).

Artigu 13 La kumpri no la halo tuir ordem no instrusaun husi autoridade kompetente ba aplikasaun norma husi Diploma ida ne’e, infrator sei hetan responsabilidade criminal tuir Kodigu Penal Timor-Leste.

Artigu 14 Ema Estranjeiru ne’ebe la kumpri medidas no la respeita ordem no instrusaun husi autoridade kompetente ba aplikasaun norma sira husi Diploma ida ne’e sei komunika kedas ba Servisu Migrasaun.

“Hahu ohin ba oin sidadaun hirak ne’ebe maka tenta nafatin halo negosiu illegal hakur fronteira maka ita sei kriminaliza no sei la iha auto-Kuarantena maibe Kuarantena obrigatoriu  no wainhira ita identifika komunidade sira ne’ebe maka hela iha lina fronteira fasilita no lori ema mai ilegál tau nonok iha uma maka PNTL sei foti medidas lori sira ba hotu kuarantena no nia han-hemu loro-loron hanesan bai-baine tenke selu,” dehan Komisariu Faustino.

Alende ne’e prosesu kriminal tenke lao katak normalmente oras ne’e ho situasaun EE ita lori ba kumpri kuarentena loron 14 hafoin detein oras 72 tanba konsidera flagrante de lito hodi lori ba prosesu.

Atu hametin seguransa iha lina fronteira maka Komandu halo esforsu koloka membru sira maske ho kondisaun minimu ita hatene  kuaze balu halo mahon ho Lona no balu uza talitahan tanba nesesidade sira tenke halo servisu nune’e Komandu kontinua esforsu tuir kbiit ka forsa ne’ebe mak iha no kontinua kordena nafatin ho menbrus sira ne’e hodi apoiu nafatin sira nia nessidades iha terenu.

Komandante Jeral PNTL husu ba  sidadaun hotu-hotu atu kopera hodi evita aktu illegal hodi prevene tanba surtu COVID-19 la hare feto ka mane, ferik ka katuas, ema riku ka kiak, virus ne’e perigu ba ema nia vida.

EE faze da-10 ba loron-30 abranje teritoriu nasional tomak no vigora iha tuku 00:00 loron 02 Febereiru 2021 to’o tuku 23:59 loron 03 Marsu 2021. Media PNTL

Komandu PNTL Sonsibiliza Dekretu Lei Nu.44/2020 ba Komandante Munisipiu

2F5A3983

Dili- Komandu Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) sensibiliza Dekretu Lei Nu. 44/2020 (Regulamentu Disiplina PNTL) foun ba Komandante munisipiu no Komandante Unidade sira hodi hatene lalalok no mudansa ne’ebe maka lei ne’e iha hodi regularija membru sira.

Komandante Jeral PNTL Komisariu Faustino da Costa hateten Dekreto Lei ida ne’e atu subtitui ka troka dekreto Lei Nu. 13/2004, 16 de Jullu 2004 ne’ebe iha mudansa ba prosedimentu balu tanba ne’e mak inportante tebes  hodi bolu no sosializa lei ne’e ba komandante sira hodi informa konaba prosedimentu, durasaun tempu ba prosesu nomos kompetensia ne’ebe atribui ba Komandante sira, Nia hato’o asuntu ne’e ba Jornalista sira iha CFP Comoro Dili, Tersa (02/02).

Komisariu ne’e haktuirtan inportante ba komandante sira hatene Dekreto Lei ida ne’e fo praju atu inisia prosesu to’o loron lima(5) deit kuandu entidade kompetente emite ona despaisu ba prosesu maka tenke ezekuta prosesu nee lao ona no wainhira prosesu nee la lao maka komandante ida ne’ebe hetan despaisu sei sujeitu fila- fali ba prosesu disiplinar.

Sosialijasaun ohin ita inisia ba Komandante munisipiu sira no tempu tuir mai ba Xefe servisu seksaun justisa, investigador sira  atu nune’e sira hatene prosedur ne’ebe maka iha

Mudansa ne’ebe maka iha dekretu lei foun ne’e maka hanesan iha prosedimentu balun kestaun ba periodu tempu iha Lei anterior determina tempu  masimu loron 60 maibe Dekretu Lei foun ne’e loron lima(5) deit.

2F5A4102

Pena ne’ebe iha lei anterior define suspende membru ida to’o loron 240, Lei foun define pena  máximo loron 180 deit no wainhira gravidade infrasaun ne’e boot liu automatikamente rekomenda ba demisaun.

Kompetensia atu foti desijaun atribui ba Komandante munisipiu sira tanba Komandu munisipiu maka eziste seksaun justisa, iha lei anterior Komandante eskuarda sira mos iha kompetensia hola medidas disiplinar ba nia membros sira hodi fo suspensaun to’o loron 30.

Dekretu lei Nu. 44/2020, 7 de Outubru konsidera Rekursu Konteziozu husi membru ida hasoru desijaun Komandu hanesan sidadaun bai-bain.

“Hau husu ba Komandante sira atu kumpri no implementa loloos lei ne’e tenke halo prosesu ho loloos no imparsial la hare ba kolega ou familia nune’e bele aplika pena ou sansaun tuir aktus ne’ebe nia komete,” dehan Komisariu Faustino.

Lideransa masimu autoridade seguransa ne’e iha esperansa boot katak wainhira Dekretu Lei  foun ne’e tama iha vigor iha loron 08/02/2021  maka Seksaun Justisa sei regista kazu ne’e barak liutan.

Programa sensibilizasaun ne’e halao durante loron hat (02-05) Janeiru ho apoiu finanseru husi parseru TLPDP. Media PNTL  

2F5A3942

PNTL Ladauk Indentifika Suspeitu Ba Asaun Krime Ne’ebe Viral Iha Media Sosial

IMG_0011

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) seidauk bele halo identifikasaun ba suspeitu sira ne’ebe envolve iha aktu krime hasoru sidadaun ida ne’ebe ninia video Viral ou espalla ona iha Media Sosial.

Porta Voz Komandu PNTL Superintendente Xefe Arnaldo Araújo liu husi konferensia imprensa segunda-feira (01/02) ne’e hateten relasiona ho asaun krime ne’ebe akontese to’o ikus mai viral ona iha públiku, Komandu PNTL orienta ona Komandu PNTL munisipiu idak-idak atu bele halo identifikasaun karik asaun ne’e mosu iha munisipiu sira inklui RAEOA.

“Dala ida tan husu ba Komandante PNTL munisipiu sira no RAEOA atu identifika didiak se karik asaun ne’e mosu duni iha ita nia teritoriu Timor nian ou lae”, tenik Porta Voz Komandu PNTL ne’e.

Superintendente Xefe akresenta tan se karik maka asaun ne’e mosu duni iha ita nia rai maka sei buka tuir suspeitu hirak ne’ebe maka envolve iha asaun krime refere hodi aprezenta ba Ministeriu Públiku (MP) no Tribunal tanba ita hotu iha nasaun ne’e hotu-hotu iha Lei nia okos.

“Ita seidauk bele dehan asaun ne’e konsidera asaun krime ne’ebe grave tanba ne’e ami sei identifika hanesan polísia hodi buka tuir kazu refere mosu duni iha ita nia rai ka lae hafoin hatene lolos asaun ne’e maka ami sei anusiu fali ba públiku, maibé wainhira ita hare video ne’e ita dehan ne’e krime ida ne’ebe maka grave liu no ita labele tolera”, haktuir Superintendente Xefe ne’e.

Aktual Xefe Gabinete Relasaun Públika PNTL ne’e apela ba komunidade hotu iha teritoriu nasional kona-ba video ne’ebe maka viral ona iha Media Sosial, katak lalika preukupa tanba polísia iha atu halo seguransa no atende karik kazu ne’e akontese duni iha rai Timor-Leste. Husu ba hotu-hotu karik iha informasaun balun liga ho video ne’ebe viral ona, bele hato’o ba polísia ne’ebe maka sempre prontu iha oras 24 nia laran.

Media PNTL.        

PNTL Entrega hikas membru TNI ne’ebe laloran baku mai fronteira Timor-Leste.

2F5A8275

Dili- Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) entrega hirak membru Tentara Nasional Indonesia (TNI) nain 13 ne’ebe maka anin no laloran boot baku lori mai area Citrana Oe-Cusse.

Porta Voz PNTL Superintendente Xefe Arnaldo Araujo hateten  iha loron 27 Janeiru iha tuku 13:15 iha area Oeponu Bairu Cabulubu aldeia Citrana, suku Beneufe sub rejiaun Nitibe RAEOA membru Tentara Nasional Indonesia (TNI) nain 13 ne’ebe maka halao knaar iha Fronteira iha foho Sinai, ho Speed Boat ba kompras sasan iha kecamatan Oepoli, kabopaten Kupan hafoin kompras sira atu fila fali ba foho Sinai maibe laloran no tasi boot baku sira tama fali ba area Citrana, Nia hato’o asuntu ne’e liu husi konferensia Emprensa Sexta (29/01) iha Kuartel Jeral PNTL Kaikoli Dili.

Komandante ne’e haktuirtan Komandu PNTL RAEOA Eskuadra Citrana servisu hamutuk ho UPF halo identifikasaun ba sira nia identidade hafoin kontaktu ba konsuladu Indonezia iha Oecusse halo kordenasaun diak hodi entrega hikas membru TNI sira ne’e ho kondisaun diak,  membru TNI hirak ne’e mai la uza farda ou lori ekipamentu militrar nian

PNTL entrega hikas membru TNI hirak ne’e iha tuku 17:50 buat hotu lao diak. Sira kontente no agradese tanba iha fronteira servisu no kordenasaun lao  diak. Kazu ne’e konsidera hanesan insidente tanba natureja no sempre akontese iha ne’ebe deit.

Hakarak atualija mos ba publiku katak hodi kalan (28/01) iha akontesmentu ataka malu no baku malu entre grupu rua ne’ebe maka sempre asalta malu durante ne’eiha munisipiu Ainaro suspetu DDS baku vitima RJM rejulta vitima kanek iha liman no ulun hodi lori ba hetan tratamentu iha Ospital.

PNTL Ainaro sei halo investigasaun ba kazu ne’e hodi hatene kronolojia no motivu husi kazu ne’e. Suspetu ba kazu ne’e PNTL detein ona iha sela Eskuadra Hato-Udo hafoin tuir mai sei halo prosesu, komfrontu ne’e akontese iha aldeia Ailora, suku Foho-Ailiku postu administrativu Hatu-Udo.

Ikus liu hakarak informa ba publiku Siatuasaun Asidente no Insidente iha loron 24-28 Janeiru PNTL rejista asidente hamutuk 38 kompostu husi kanek kmaan 32 no kanek todan 6. Alende ne’e rejista mos insidente hamutuk 30 kompostu husi kazu asaltu 9, Baku malu 5, amiasa 2, estraga sasan 1, Armas branca 1 no Violensia domestika 12. Media PNTL

Komandu PNTL Munisipiu Dili No Baucau Detein Suspeitu Naok Sasan Iha Loja Xineza

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) munisipiu Dili no Baucau detein ona suspeitu mane ida ho inisial OM ne’ebe maka iha fulan Setembru tinan 2020 halo asaun krime Naok Sasan Elektronika iha loja Xineza nian ida iha area Comoro.

Porta Voz Komandu PNTL Superintendente Xefe Arnaldo de Araújo segunda-feira (25/01) ne’e liu husi konferensia esplika kronologia husi akontesimentu ne’ebe mosu iha fulan Setembru tinan kotuk no parte PNTL eskuadra Dom Aleixo detein tiha suspeitu iha sela polísia maibé ikus mai iha loron 10 fulan Setembru 2020 suspeitu halai sai husi sela Aimutin hodi ba subar iha area Lisapat munisipiu Ermera kauze fulan ida nia laran no kontinua ba subar fali iha area Buburaga suku Wailili munisipiu Baucau no ikus mai PNTL munisipiu Baucau mak kaptura hikas.

“Suspeitu ne’e foti subar sasan hafoin polísia kaptura tama tiha komarka mak halai sai hodi ba subar fali iha Ermera no kontinua mai Dili no ikus mai polísia kaptura nia iha ninia subar fatin munisipiu Baucau iha loron domingu (24/01) ne’e”, tenik Porta Voz Komandu PNTL ne’e.

Superintendente Xefe esplika tan suspeitu dadaun ne’e detein ona iha sela Komandu PNTL munisipiu Baucau durante oras 72 nia laran hodi hein prosesu investigasaun tuir mai hafoin sei lori mai Dili hodi aprezenta ba Ministeriu Públiku (MP).

“Iha biban ne’e atu informa mós ba públiku katak durante semana ida nia laran hahu’u iha loron 19 to’o loron 21 fulan Janeiru tinan 2021 Komandu PNTL rezista kazu insidente hamutuk 30, kazu ne’ebe maka ass liu maka Asaltu malu hamutuk 12, baku malu 7, Violensia Doméstika 10 no Tuda malu 5, enkuantu Asidente hamutuk 29 ne’ebe maka la rezulta ema mate maibé kanek kma’an deit,”, informa Superintendente Xefe ne’e.

Komandu UPF Kaptura Ema 30 Tama Illegal

Hahu’u husi loron 21 to’o loron 24 fulan Janeiru tinan 2021 Komandu Unidade Polísia Fronteira (UPF) kaptura ema hamutuk 30 ne’ebe maka tama illegalmente husi Indonesia atu mai Timor-Leste.

“Ema hirak ne’e tama illegal husi area fronteira tolu maka hanesan Oecusse, Covalima no Bobonaro, hafoin kaptura oras ne’e dadaun ema hirak ne’e entrega ona ba ekipa Ministeriu Saúde hodi ba hela iha kuarentena ne’ebe governu prepara ona”, hateten Porta Voz Komandu PNTL ne’e.

Aktual Xefe Gebinete Relasaun Públika PNTL ne’e afirma tan ema 30 hirak ne’e kompostu husi mane hamutuk 17 no feto 13, sira ne’e sidadaun Timor oan hotu. Hafoin kumpri tiha kuarentena maka sei halo prosesu investigasaun tuir Lei ne’ebe maka vigora iha Timor-Leste.

Media PNTL.   

Enkontru Avaliasaun Implementasaun EE No Analiza Resumu Lei Nu.7/2020

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Komandante Jerál Komisariu Polísia Faustino da Costa akompaña husi Segundu Komandante Jerál Komisariu Polísia Mateus Fernandes segunda-feira (25/01) ne’e realiza enkontru ida ho Komandante PNTL Munisipiu, Unidade, Xefe Departamentu no Xefe Servisu sira iha Kuartél Jerál hodi koalia no halo Avaliasaun ba Implementasaun Estadu Emergensia (EE) no halo Analiza Resumu Lei Nu.7/2020 de 26 Agostu kona-ba Medidas Prevensaun no Kombate Korrupsaun.

Hafoin enkontru ba Jornalista sira, Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Faustino da Costa hateten iha sorumutu ne’e ami diskuti hanesan ita hatene katak EE kontinua hela, moras iha rai ketan sa’e maka’as nune’e ohin ami enkontru hodi avalia kona-ba implementasaun EE ne’e, saida maka PNTL presiza atu hadia ka reforsa tan.

“Asuntu segundu maka ita hotu hatene katak ita iha ona Lei Nu.7/2020 Medidas Prevensaun no Kombate Korrupsaun no molok husi ekipa Sosializasaun Comissão Anti Corrupção (CAC) mai mós ita nia parte Jurídiku (PNTL-red) hahu’u prepara no esplika ba Komandante sira hotu liu-liu artigu relevante ne’ebe liga ba Lei ne’e no servisu Polísia nian”, esplika Komandante Jerál PNTL ne’e.

Komisariu Polísia ne’e hatan ba preukupasaun ema balun nian liga ba Pandemia COVID-19 iha rai ketan ne’ebe besik liu iha liña fronteira katak PNTL liu-liu kestaun Seguransa, iha inisiu tuir mai hamosu postu Vizilansia balun maibé ho situasaun EE to’o dala-sia ne’e, katak ita hamosu tan postu Vizilansia balun ne’ebe maka durante ne’e ita deskonfia ka ita deteta katak iha fatin hirak ne’e maka sempre iha movimentu illegal. Hanesan orientasaun Iha semana balun ba kotuk ita fó sai ona atu aumenta tan postu Vizilansia balun iha area sira ne’ebe identifika hanesan fatin potensia ba ema bele hakur illegal ba mai.

“Husi parte Liquiça to’o iha Maliana ne’e bele dehan iha fatin ha’at ne’ebe ita identifika, hanesan mós rua iha parte Suai tantu mós iha Oecusse ninian ida”, afirma Komisariu Polísia ne’e.

Autoridade másimu Instituisaun Seguransa ne’e afirma tan asuntu seluk ne’ebe maka diskuti iha enkontru ne’e maka atu Transmite Mensagem Primeiru Ministru hanesan mós Ministru Interior ba Komandante sira no ba hotu-hotu katak iha buat tolu hanesan Disiplina, Hirakria ou Cadeia do Comando no ikus maka Jestaun Rekursu, ida ne’e maka ami hato’o atu Komandante sira bele hatutan hikas ba membru sira iha terenu.

Hola parte iha sorumutu ne’ebe lidera husi Komandante Jerál no Segundu Komandante Jerál ne’e maka Inspetór Jerál, Komandante Komandu Operasaun, Administrasaun, Komandante PNTL Munisipiu, Unidade, Xefe Servisu, Departamentu no Gabinete sira hotu.

Media PNTL.            

 

Komandu PNTL husu diskulpa ba publiku, Rejultadu investigasaun Estatua nain Feto la deteta Droga

 

Dili- Komandu Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) husu diskulpa ba publiku relasiona ho prosesu investigasaun ba Estatua Nain Feto Assunção ne’ebe maka makina X-Ray leno no diskumfia objetu balu iha ilas Nain feto nia laran ne’ebe diskumfia material droga maibe prosesu investigasaun detekta katak objetu ne’e laos material droga.

Komandante Jeral PNTL Komisariu Faustino da Costa hateten Komandu PNTL no ekipa tomak hato’o obrigadu wain ba madre sira ne’ebe kopera teb-tebes tanba ita nia intensaun hotu-hotu ida deit maka bele responde ba publiku katak situasaun real maka hanesan ne’e para publiku hela ho informasaun hirak ne’ebe klaru, tanba selae ema hotu prekupa katak buat ne’e diskumfia hanesan ne’e mos laiha asaun ruma atu bele hare, Nia hato’o asuntu ne’e hafoin prosesu investigasaun iha Unidade Narkotika Kuartel Jeral PNTL Kaikoli Dili, Kinta (21/01)

Komisariu ne’e haktuirtan tanba lalaok servisu, maka wainhira hetan informasaun ruma hanesan ne’e ita buka atu verifika to fo informasaun ne’ebe lolos ba publiku.

“Hau hanoin ho rejultadu ne’ebe iha maka hodi Komandu PNTL no ekipa tomak hau agradese dala idatan no ekipa sei hare fila-fali para kria kondisaun ida ne’ebe merese ba estatua ita ne’e hodi entrega hikas ba Madre sira para lori fila-fali ba Lospalos.

Prosesu reinspesaun ne’ebe halao iha Kuartel jeral ne’e akompana diretamente husi Madre husi kongregasaun ADM nain rua, ekipa konjunta kompostu husi Servisu Investigasaun Kriminal Nasional (SIKN), Polisia Militar(PM), Servisu Nasional Intelijensia (SNI), Alfandega. Husi prosesu investigasaun ne’e investigador sira la deteta material droga maibe espesie rai mean ne’ebe nia funsaun atu halo todan estatua ne’e.

Iha okajiaun ne’e Madre Goretti ADM husi kongregasaun Amalkasih Darah Mulia (ADM) hateten reprejenta ami nia kongregasaun hakarak hato’o katak ami maka lori estatua Nain Feto tama mai liu husi Fronteira, Amu parokia Lautem maka hameno atu buka estatua ida ne’ebe nia presija tanba ne’e liu husi ami hameno tanba konyese ema iha Indonezia.

Madre ne’e haktuirtan Ami mos la narnaran deit atu halo nune’e bainhira amu husu, hau dehan bele kontaktu direta Madre boot ne’ebe iha atu Madre kontaktu ba ema ne’ebe madre sira konyese nune’e maka ami haruka foto ba depois halo patron iha Jokjakarta hafoin ilas Nain Feto ne’e prontu no haruka mai Timor-Leste.

Ami husu diskulpa karik to’o tiha tempu neba ami nia Madre boot husi Lospalos ba fronteira hamutuk ho Madre Felicia tempu ne’e sira halo deklarasaun akordu no madre asina hodi ba fo Amu parokia nune’e Estatua ne’e seidauk book ka fo bensaun no seidauk lori ba fatin ne’ebe atu tau ne’ebe ami hein to’o tempu PNTL ba foti iha Tersa nune’e ho haraik aan ami entrega.

Ohin mos Amu Padre kontaktu hela deit hau atu fo hatene ba PNTL hodi fo hatene ba media atu fo informasaun klaru katak buat ne’ebe ita diskumfia ne’e la realidade maibe ne’e hanesan ne’e duni saida maka iha laran ita hotu hare nune’e labele inventa tanba ita hotu sarani katolika nune’e ita ajuda malu.

Ami hato’o diskulpa no obrigadu ba PNTL katak halo servisu tenke hanesan ne’e to’o atinji nia objetivu ne’ebe ita hotu hakarak ba mehi ida konaba ita hotu nia diak nune’e laiha parte ida maka sai vitima.

Kronolojia Estatua Nosa Senhora Assunção lori mai Timor-leste liu husi fronteira Batugade iha loron 02/Dezembru 2020no lori ba igreja parokia Lospalos iha loron 05 Dezembru 2020 tuir planu atu tau iha igreja ida iha Lautem no lori mai Dili iha loron Tersa (19/01/2021 hafoin ekipa konjunta ba halo teste X-Ray iha Aeroportu Internasional Nicolao Lobato no halo hikas reinspesaun iha loron 21/01/2021 hafoin entrega hikas ba Madre sira hodi lori fila ba Lospalos. Media PNTL

 

 

Ofisiais Superior PNTL Nain 44 Gradua iha Diploma Jestaun Polisial

2F5A3516

Dili- Ofisiais Superior Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL)  nain 44 Gradua iha Diploma Jestaun Polisial (Dip Jep) hafoin kompleta kursu durante tinan ida fulan walu iha Sentru Formasaun Polisia (CFP-sigla portuges).

Komandante CFP Superintendente Xefe Arquimino Ramos hateten Formasaun ba Ofisiais Superior sira nudar formasaun prinsipal ida hodi forma kompetensia hodi servi ita nia povu liu husi konyesementu ne’ebe naton hare ba situasaun atual, Nia hato’o asuntu ne’e iha serimonia Gradusaun iha CFP Comoro Dili, Sexta (22/01).

Nia haktuirtan kursu ne’e ho total karga orariu 1800 ho kreditu 120 ne’ebe ekiparadu ho D2 ne’ebe sira kompleta Modulu V. prosesu fromasaun atu hasae konyesementu Polisia liu husi sistema no politika formasaun ida ne’ebe diak no relebante ho situasaun no kondisaun Timor-Leste nian no norma internasional.

2F5A3444

“Ohin markatan istoria ida ba PNTL tanba ohin ita bele asisti serimonia abertura anu letivu 2021 ne’ebe sai ona hanesan kultura ba eskola hotu-hotu inklui CFP no serimonia graduasaun Diploma Jestaun Polisial ba dala uluk nomos kursu sira seluk hanesan kursu AAR,”dehan Komandante CFP.

Baze legal CFP PNTL hanesan instituisaun ensinu Polisia nian ne’ebe halo kursu ne’ebe maka instituisaun ne’e hetan lisensa no akreditasaun husi Ministeriu Edukasaun ho Diploma Ministerial Nu. 10/2012 16 de Maiu konaba konsere lisensamentu operasional ba PNTL ba realijasaun no graduasaun kursu jestaun Polisial liu husi nia formasaun ho konsentrasaun.

Kursu ida ne’e atu hetan akreditasaun husi Instituisaun Vokasional no instituisaun ensinu Superior liu husi koperasaun ho UNPAZ hodi hetan grau Akademiku.

Iha okajiaun ne’e Segundu Komandante Jeral PNTL Komisariu Mateus Fernandes hateten Hau sente kontente tebes bainhira graduadu sira hatais toga ne’ebe nakonu tebes ho esperansa povu no estadu nian iha ordem publika ba prosesu dezenvolvimentu nasional Timor-Leste nian.

2F5A3437

Nia haktuirtan iha prosesu konstrusaun estadu iha dejafiu oi-oin ne’ebe mosu no ejiji ita prepara aan nudar sidadaun no nudar servidor ne’ebe kompetente tuir nesesidade nesesariu hanesan komponente prinsipal ba estadu no nasaun.

Lideransa instituisaun PNTL ne’e Espera katak graduadu sira sei fo rejultadu diak ba instituisaun PNTL hanesan povu no estadu nia iis ba dezenvolvimentu nasional liu-liu halao ordem publiku.

Entretantu Ex Prezidente Republika Dr. Jose Ramos Horta hateten  Hau nia prejensa atu fo apoiu moral ba instituisaun PNTL tanba iha mundu nasaun hotu iha Polisia ne’ebe maka sempre marka prejensa bainhira iha problema ruma maske dalabarak ita la rekonyese Polisia nia servisu.

Nia haktuirtan to’o ohin loron kondisaun no material ba pessoal seguransa sira seidauk sufsiente maibe iha mudansa balu no husu nafatin ba governu atu tau prioridade ba saude membru PNTL nian.

Iha oportunidade ne’e Loreadu Novel da Paz ne’e hato’o parabens ba graduadu no familia sira tanba ho familia nia suporta maka imi iha kbiit no inspirasaun ba hakaas aan hodi estuda, parabens mos ba Dosente no Instrutor sira iha CFP ne’ebe fo fatin atu ofisiais sira estuda no sai matenek liutan.

2F5A3434

Iha okajiaun ne’e Reitor UNPAZ Adolmando Amaral  hateten Polisia tenke modernija sai professional wainhira atu sai professional sira tenke asesu no aprende iha nivel ensinu superior hodi halo interpretasaun konaba teoria no peskija barak maka iha ona alternativa ba sira atu kombina sira nia esperensia ho siensia ne’ebe maka sira aprende hodi halo atuasaun tuir konsetu prinsipal ne’ebe governu mehi katak Polisia tenke sai profesional.

Serimonia graduasaun ne’e kompleta ho Muda fita no entrega Diploma, Entrega Pin Dip Jep, Entrega Pin AAR no entrega graduadu ba Reitor UNPAZ

Fomandu sira ne’e mai husi Ofisiais Superior sira ne’ebe kolokadu iha Komandu munisipiu no Unidade sira hotu.

Serimonia ne’e partisipa husi Reprejentante Vise Ministru Interior Paul Martins, Diretor ANAAA, Diretor INDIMO, Diretora FDCH, Reitor IOB, Parseru TLPDP, familia graduadu no konvidadu sira. Media PNTL

2F5A3416

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2F5A2968

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2F5A2935

 

 

 

 

 

 

 

 

2F5A2925

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2F5A3401

Governu Repúblika Xina Oferese Uniforme Ba Komandu PNTL

 

IMG_0294

Dili, Governu Repúblika Xina liu husi ninia Embaixada iha Timor-Leste sexta-feira (22/01) ne’e entrega doasaun Uniforme mai iha Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) hodi bele apoiu membru sira nian iha terenu. Uniforme hirak ne’e maka hanesan Sepatu Botas hamutuk 4500, Sintu hamutuk 4500, Kapa Udan ho nia total 4200 no Fatin Tau Be’e Hemu (Kantil-red) hamutuk 350. Entretantu Fatin tau be’e hemu nian ne’e sei distribui ba membru Unidade Patrullamentu Fronteira (UPF) bainhira halo partrullamentu iha liña fronteira.

Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Faustino da Costa iha ninia intervensaun ba serimonia ne’ebe hala’o iha Salaun Enkontru Kuartél Jerál hateten loron ohin sai loron ida ne’ebe importante tanba tuir lolos atividade ne’e realiza iha tinan kotuk maibé tanba deit kestaun Pandemia ho situasaun Surtu COVID-19 ne’ebe mosu maka sasan hirak ne’e la konsege realiza iha tinan 2020 no ita realiza iha tinan 2021.

“Nune’e sasan hirak ne’ebe ohin loron ita hetan ne’e laos apoiu husi embaixada Xina maibé apoiu ida ne’e dala-barak no bebeik ona nu’udar kontinuasaun ba PNTL tanba apoiu sira seluk ne’ebe husi Repúblika Popular Xina ba Timor-Leste liu-liu iha PNTL maka hanesan apoiu ba Unidade Espesial ekipamentu seguransa ba iha parte EOD ninian, apoiu Ró Patrullamentu ba Unidade Polísia Marítima (UPM) ne’ebe inisia kedas desde tinan 2005 no ohin loron ita iha hodi halo servisu hanesan mós apoiu Radio Komunikasaun ba PNTL no mós Kamera Vizilansia ka CCTV sira ne’ebe ohin loron eziste”, haktuir Komandante Jerál PNTL ne’e.

Autoridade másimu Seguransa ne’e afirma tan katak laos deit sasan hirak ne’ebe ohin temi maibé iha buat barak maka embaixada Xina oferese ba Instituisaun PNTL dala ida tan maka ohin ita realiza iha loron 22 Janeiro tinan ne’e.

IMG_0240

“Iha parte oportunidade ida ne’e programa apoiu hirak ne’e iha tanba Lideransa no Kooperasaun diak tebes entre PNTL ho Adidu Seguransa embaixada Xina ninian ne’ebe iha komitmentu ne’ebe bo’ot hodi iha komunikasaun diak PNTL ho Adidu Seguransa nian hodi bele realiza serimonia ne’e ho diak”, haktuir Komisariu Polísia ne’e.

Komisariu Polísia Faustino da Costa iha biban ne’e lori estrutura Komandu ninian agradese ba Embaixada Xina ho nia ekipa tomak katak apoiu no suporta husi ita bo’ot sira nian maka sei haforsa Profesionalizmu no Vizibilidade PNTL nian iha baze ne’ebe ikus mai sai mós hanesan Konfiansa ema hotu ninian ba Institusaun Estadu ida ne’e. Ba Komandante sira hotu inklui membru PNTL tomak katak apoiu hirak ne’e sei distribui iha tempu badak nia laran no husu atu uja ho responsabilidade liu-liu uja iha tempu ne’ebe maka presiza.

Iha fatin hanesan Embaixador Repúblika Xina iha Timor-Leste Dr. Xiao Jianguo’s hateten ne’e hanesan parte ida ajudu nasaun Xina ba Timor-Leste, hau fiak katak ho doasaun ne’e sei hasa’e kapasidade instituisaun PNTL nian liu-liu membru sira iha liña fronteira hodi hasoru Pandemia COVID-19 no ajuda sira hodi hala’o servisu ho efisiensia liu tan.

“Desde surtu COVID-19, governu Xina ho konsisten hakarak ajuda Timor-Leste liu husi ajudu ka apoiu ba nasaun Timor-Leste hanesan apoiu dahuluk governu Xina ninian ba situasaun COVID-19, embaixada Xina mós apoiu ona Maskra hamutuk 30.000 direita ba PNTL no 80.000 ba governu Timor-Leste liu-liu ba Ministeriu Interior, doasaun ohin loron ne’e ba PNTL hanesan meius seluk ida hodi hametin liu tan kooperasaun entre nasaun rua (Xina Ho Timor-Leste) no apoiu ne’ebe seriu husi governu Xina ba Timor-Leste”, afirma Komisariu Polísia ne’e.

Media PNTL.  

IMG_0250