Fundasaun CODIVA Halo Deziminasaun Informasaun SOGIESC Ba PNTL

2F5A6142

Dili- Fundasaun Coalition for Diversity and Action (CODIVA-sigla ingles) halo deziminasaun informasaun konaba orientasaun sexual, identidade jeneru, expresaun karakteristiku seksu (SOGIESC) ba Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) oinsa asegura no proteje komunidade hotu nudar ema.

Diretora CODIVA Laura Afonso de Jesus hateten deziminasaun informasaun ohin foka liu konaba kondisaun no situasaun komunidade (Lesbian, Gay, Be sex, Transjender (LGBT-sigla ingles ) liga ho Kodigu Penal Timor-Leste no Diretus humanus  komunidde LGBTI nia nudar ema no sidadaun atu hetan protesaun ne’ebe hanesan iha lei nia oin nune’e wainhira hetan krime PNTL tenke asegura katak prosesu ne’e lao hodi hetan justisa ne’ebe hanesan tanba lei garantia ba ema hotu, Nia hato’o asuntu ne’e iha serimonia abertura iha Komandu PNTL munisipiu Dili, Segunda (15/09).2F5A6146

Nia haktuirtan defaktu komunidade LGBTI kontinua hetan diskriminasaun no stigma husi sosiedade tanba ne’e atu asegura katak ita hotu ne’ebe hola parte iha sosiedade ida ne’e rasik la halo ka la komete asaun violentu, diskriminasaun no stigma hasoru komunidade LGBTI maka fundasaun CODIVA mai ho inisiatiba ida hodi desimina informasaun ba PNTL liu-liu servisu Investigasaun Kriminal (SIK) no Unidade Ema Vulneravel (VPU-sigla ingles).

“Ita la koalia konaba ema kaben ita la mete iha ema nia vida privadu maibe ita koalia konaba ema hanesan ema, respeita ema ida hanesan ema, iha dezaminasaun ne’e sei la liga kestaun kultura no relijiaun tanba ita sei la hasoru malu bainhira ita koalia konaba diretus humanus ita mai fali ho kestaun  kultura, ita mai iha ne’e hakarak partila informasaun konaba ema ne’e ema maske orentasaun sexual diferente,” dehan diretora CODIVA.

CODIVA fiar katak ita hotu iha dever no papel hanesan hodi kontribui ba sosiedade inklusivu no livre husi violensia, diskriminasaun no stigma; Ita hotu iha responsabilidade maximu atu asegura katak sidadaun hotu-hotu hanesan iha lei nia oin sein hare ba nia orientasaun sexual, mai ita hotu servisu hamutuk hanesan timor oan konkretija Konstituisaun RDTL ne’ebe hakerek ona katak ema hotu hanesan. CODIVA fiar katak se ita hamutuk kuda respeita, domin no dame iha sosiedade futuru sira tuir mai sei kuu rejultadu ne’ebe mak ita kuda iha tempu prejente.

Iha okajiaun ne’e Komandante Jeral PNTL Komisariu Faustino da Costa hateten nudar Autoridade Seguransa Komandu sempre orenta katak ita hare liu ba respeta diretus humanus tantu nia atu feto puro, mane puro ou babain konyesidu Bermanek ho Panleru ne’e kestaun ketak ida maibe  Polisia halo atendementu bazeia ba Kodigu Penal loos duni prosesu hotu-hotu nia nain maka Ministeriu Publiku tanba ne’e PNTL fasilita prosesu hirak ne’e hotu ba nia nain kuandu iha kazu.

Komisariu ne’e haktuirtan ita koalia iha ne’e hare ba katak nia ne’e ema oinsa sekarik iha kazu ruma ou problema ruma ne’ebe involve ita halo atendemntu ne’ebe hanesan ba ema hotu tanba se ita mai kedan ho prespetiva ida katak neba ema modelu hanesan ne’e ou tipu hanesan ne’e maka ne’e hola parte indireta ba violasaun diretus humanus kuandu ema hotu iha diretu asesu ba justisa.

Iha okajiaun ne’e Embaxadora Estadus Unidus Amerika (EUA) Kathleen Fitcpatrick hateten Formasaun ne’e inportante tebes Hau reprejentante ami nia nasaun Demokratika no PNTL respeta ba Estadu de Diretu no Diretus Humanus kada sidadaun hanesan ema hodi proteje kada ema kontra violensia, diskriminasaun kontra odiu.

Nia haktuirtan EUA liu husi Ministeriu Estranjeiru Departamentu Diretus Humanus no Estadu de Diretu fornese fundus $ 20mil ba formasaun ne’e ho CODIVA kolabora hamutuk ho Institutu Demokratiku Nasional husi EUA atu inplementa formasaun ne’e ba PNTL iha Dili no munisipiu hotu inklui RAEOA.

Formasaun loron ida ne’e partisipa husi Komandante Eskuadra, membru husi Departamentu Investigasaun Kriminal no Reprejentante Servisu Investigasaun Kriminal Nasional. Media PNTL

2F5A6179

Kazu Asaltu Malu Entre GAM Iha Liquiça, Uma Rua Hetan Estragus

IMG_0011

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) munisipiu Liquiça iha fim-de-semana rezista kazu asaltu malu ida ne’ebe akontese iha area Tibar. Konfrontu ne’e envolve entre grupu rua husi Grupu Arte Marsias (GAM) hanesan PSHT no IKS ne’ebe maka rezulta joven ida hetan tiru husi membru PNTL ida ne’ebe maka uza arma iha momnetu insidente ne’e mosu.

Porta Voz Komandu PNTL Superintendente Xefe Arnaldo Araujo liu husi Konferensia Imprensa ne’ebe hala’o iha segunda-feira (14/09) ne’e iha Kuartel Jeral PNTL Kaikoli Dili haktuir kronologia akontesimentu katak iha loron 12 fulan Setembru oras 07:00 dadersan akontese kazu asaltu malu iha Tibar besik edifisiu NCBA nia sorin entre grupu rua husi GAM hanesan PSHT no IKS ne’ebe rezulta ema ida kanek, estragus uma rua.

“Oras ne’e dadaun suspeitu prinsipal sira husi kazu refere parte PNTL sei buka tuir hela no prosesu investigasaun ba kazu ne’e sei kontinua lao to’o hetan ninia rezultadu katak ema na’in hira maka envolve iha akontesimentu ne’e, kona-ba ema ne’ebe maka hetan kanek ou hetan tiru ne’e oras ne’e dadaun iha ona HNGV hodi hetan tratamentu no ba membru PNTL ho inisial JS ne’ebe maka tiru joven oras ne’e dadaun parte SIKN buka hela dadus atu bele hatene envolvimentu membru refere iha akontesimentu ne’e”, esplika Porta Voz Komandu PNTL ne’e.

Superintendente Xefe Arnaldo haktuir tan kronologia tuir mai katak iha momentu ne’eba membru PNTL ho inisial JS mai husi Ermera atu halo servisu iha Liquiça, wainhira nia to’o iha Tibar mosu konfrontu tuda malu ne’ebe envolve parte rua husi Estrada leten no kraik. No nia to’o iha fatin ne’eba aviza katak para maibé konfrontu kontinua akontese, iha momentu ne’e membru PNTL na’in tolu ne’ebe maka hala’o viagem husi Ermera atu ba Dili, wainhira to’o iha fatin akontesimentu sira tu’un hodi apoiu tan membru PNTL na’in ida ne’ebe antes ne’e iha ona fatin akontesimentu.

“Membru PNTL na’in haat ne’e hetan mós asaun husi grupu rua ne’e, hetan tuda no balun hetan kanek hodi nune’e maka membru na’in haat ne’e defende sira nia ann no ikus mai tiru duni joven ida ne’ebe maka hetan kanek, buat hotu relasiona ho akontesimentu ne’e sei iha prosesu investigasaun nia laran”, tenik Superintendente Xefe ne’e.

Sa’e Sintu (Sabuk) Iha Indonesia, Forsa Konjunta Kaptura Ema Na’in 16 Tama Ilegal

Iha loron 10 fulan Setembru tinan 2020, Forsa Konjunta ne’ebe kompostu husi UPF, UEP no F-FDTL ne’ebe destaka iha liña fronteira kaptura ema na’in 16 tama ilegalmente mai Timor-Leste. Na’in 16 refere forsa konjunta kaptura wainhira hala’o hela patrullamentu no hirak ne’e maioria husi GAM ne’ebe maka ba sa’e Sintu (Sabuk) iha Indonesia. Ema hirak ne’e oras ne’e dadaun integra ona ba iha parte Ministeriu Saúde hodi tama ba Kuarantena, prosesu investigasaun ba ema sira ne’e kontinua lao inklui sasan sira ne’ebe iha entrega ona ba PNTL munisipiu Bobonaro.

“Iha loron hanesan parte UPF iha Suai, kaptura ema na’in hitu tama illegal no entrega hotu ona ba Ministeriu Saúde hodi tama ba Kuarantena”, informa Porta Voz Komandu PNTL ne’e.

Media PNTL.               

Membru KPK Munisipiu Lautem Na’in 60 Simu Posse

IMG-20200911-WA0009

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) munisipiu Lautem iha loron 10 fulan Setembru tinan 2020 realiza serimonia tomda de posse ba membru Konsellu Polisiamentu Komunitariu (KPK) hamutuk na’in 60 husi Komandante PNTL Munisipiu Lautem Superintendente António Rego.

Membru KPK hirak ne’e sei koloka iha suku Ililai no suku Euquisi postu adminstrativu Lautem munisipiu Lautem. Kada suku sei koloka membru KPK hamutuk na’in 30.

Partisipa iha serimonia ne’e Komandante Komandu PNTL munisipiu Lautem ne’ebe hanesan mós Presidente Konsellu Seguransa Munisipal (KSM), reprezentante Komandante Jerál, Administrador munisipiu Lautem, Presidente Konsellu Veteranus no antigus Kombatentes Libertasaun Nasional, administrador postu, Komandante eskuadra, Xefe Suku balun ne’ebe pretense ba postu Lautem inklui komunidade tomak husi suku Laivai postu administrativu Lautem munisipiu Lautem.

Media PNTL.  

IMG-20200911-WA0020

PNTL no MP Halo Destroisaun Droga Kontentor 9

2F5A5849

Dili- Polisia Nasional Timor-Leste(PNTL) no Ministeriu Publiku halo destroisaun materia baziku droga hamutuk kontentor 9 tonelada 160 ne’ebe maka mai husi Cina no  prende iha portu Dili iha tinan 2018.

Komandante Jeral PNTL Komisariu Faustino da Costa hateten iha fulan Fevereiru tinan 2018 iha asaun servisu hamutuk ida husi servisu integradu Intelijensia, Alfandega, Ministeriu Publiku no  PSIC maka ekipa ida ne’e konsege halo kapturasaun sasan balu ne’ebe ohin loron ita asisti  nia prosesu kontinuasaun, Serimonia ida ne’ebe halo serimonia dahuluk husi Komandu PNTL halo ho Ministeriu Publiku nudar ejekusaun ba mandadu Tribunal nian, Nia hato’o asuntu ne’e ba Jornalista sira iha Kuartel jeral PNTL kaikoli Dili, Kinta (10/09).

Komisariu ne’e esplika Materia Baziku Droga ne’e hamutuk Tonelada 160 ne’e signifika wainhira sasan hirak ne’e to’o ekipa konjuntu integradu ho sira nia esforsu tomak oinsa asegura entrada sasan sira ne’e mai Timor-Leste ida ne’e afeta ba estabilidade no seguransa tanba perigu ba ema nia vida no bele estraga mentalidade no hahalok no saude joven no komunidade sira. materia ne’ebe uza ba aimoruk kontra bandu ou aimoruk ida ne’ebe labele atu utilija ba ema balu ou kompania balu, materia hirak ne’ebe iha kunyesidu ho Precursor (materia prima atu produs droga) ne’ebe tuir lei labele sirkula iha ita nia rai no nasaun barak iha mundu ida ne’e.

2F5A6056

Liu husi asaun konkretu ne’ebe ekipa integradu no konjuntu halo ikus mai kazu hirak ne’e kontinua nia prosesu ne’ebe iha ho rejultadu katak ita sei hetan nomos kontinua mandadu ida ba servisu kontinuasaun rejultadu servisu hamutuk ida ne’e.

Desde inisiu kazu ida nee akontese sasan hirak ne’e asegura iha resintu edifisiu Kuartel Jeral PNTL hanesan Koautor ba prosesu no nain ba prosesu krime maka Ministeriu Publiku, serimonia ida ohin halo atu kompleta hodi garante katak sasan hirak ne’e rai duni iha Komandu PNTL no ohin entrega ba Ministeriu Publiku nudar kontinuasaun ba mandadu ne’ebe mai husi Tribunal.

Iha oportunidade ne’e Komandante Jeral PNTL agradese ba ekipa konjuntu ne’ebe servisu hamutuk iha tinan 2018 Alfandega, Servisu Informasaun, PCIC no PNSIK, Prokurador Jeral Republika ho ekipa tomak ne’ebe iha kordenasaun diak durante ne’e oinsa atu halo ejekusaun. nune’e ohin konsege asegura ita nia rai doben Timor-Leste husi inpaktu negativu signifika ita asegura ona ita nia povu no nasaun Timor-Leste husi risku.

Iha okajiaun ne’e prokurador Jeral Republika Dr.Jose da Costa Ximenes hateten ita hotu ne’ebe ohin marka prejensa iha fatin ida ne’e sai testemuna ba destruisaun materia bazika droga nian no atu garante  transparensia ejekuasaun Tribunal nian.

2F5A6080

Nia haktuir Ministeriu Publiku maka sefia prosesu ejekuasaun ida ne’e  tanba dever legal ne’ebe maka hakerek ona iha Codigu Prosesu Penal artigu 48 ejekutor ba desijaun Tribunal nian maka MP maske nune’e MP mesak labele husu apoiu husi Orgaun Polisia Kriminal sira para bele ejekuta desijaun .

Kronolojia akontesementu iha loron 14 fulan Jeneiru tinan 2018 iha ekipa konjunta ida kompostu husi Ministeriu Publiku, Alfandega, PNTL (Unidade Polisia Maritima iha momentu neba to’o uluk hafoin maka Servisu Investigasaun Kriminal to’o hodi asegura no trava kontentor 9 ho total tonelada 160 mai husi Cina no destinasaun final Dili.

Sasan kontentor 9 ne’e mai fazeadamente balu tama uluk iha  loron 19 fulan  Agostu 2017, faze daruak tama iha loron 20 Setembru no faze datoluk tama iha loron 7 fulan Dezembru hamutuk hotu iha neba depois maka sira tenta fali hare reesportasaun ba Indonezia maibe infelismente ekipa konjunta trava.

Prosesu investigasaun lao naruk utuan maibe to’o ikus ho apoiu PNTL Servisu Investigasaun Kriminal Nasional (SIKN) aproveta protokolu koperasaun ho Badan Narkotika Nasional (BNN) ita haruka ba teste iha Indonezia rezultadu mai fali iha fim de tinan 2018 Ministeriu Publiku konklui akuzasaun haruka ba Tribunal Distrital Dili (TDD) no iha loron 28 fulan Agostu 2019 Tribunal desidi hodi absolve arguidu sira no ordena para entrega fali sasan hirak ne’e ba arguidu sira ou nia nain maske arguidu sira halai lakon tia ona nia Advogadu deit maka mosu nia iha Indonezia sira hakarak haruka sasan sira ne’e ba Indonezia.

Ministeriu Publiku ekipa ida iha gabinete Sentral Hau la konkorda hodi halo rekursu no desijaun Tribunal Rekursu sai iha loron 20 fulan Fevereiru 2020 desidi arguidu sira no subtansia kimiku hirak ne’e destroy, ida ne’e maka esforsu ita hotu nian.

2F5A6020

Iha serimonia ne’e Prokurador Jeral Republika mos esplika rajaun materia hirak ne’e tama Timor-Leste tanba frazilidade iha sistema kontrolu ne’ebe define ba Rekursu Humanus no Rekursu Materiais, kestiona konaba rekursu humanus foka liu ba integridade ba sira ne’ebe halo kontrolu iha lina prinsipal, se lae ita nia ekipamentus bele diak maibe ba to’o neba lakleur aat hotu ona, no segundu ema ne’ebe maka haruka materia hirak ne’e mai sira mos hatene ita iha frazilidade legal pontu de vista Lei Nu. 2/2017 sasan sira ne’e desatualiza iha anexu A to’o anexu C.

Tanba ne’e maka Hau husu ba Parlamentu Nasional favor ida kada tinan atualiza materia baziku sira ne’e selae Timor-Leste laos deit sai fatin tranzitu droga maibe mos sai fatin tranzitu ba materia baziku droga, no bele mos materia kimiku ba bomba no seluktan.

Materia baziku Droga kontentor rua ne’e halo destroisaun iha Suku Vatuboru, Postu Administrativu Maubara munisipiu Liquica ho manera ke’e koak hakoi no sunu.

Partisipa iha serimonia ne’e Segundu Komandante Jeral PNTL, Komisariu Mateus Fernandes, Diretor Nasional Polisia Sientifika Investigasaun Kriminal (PCIC-sigla portuges), Diretor Jeral Alfandega no ekipa, Diretor Jeral Ministeriu Interior no nia ekipa, Diretur Jeral Meiu Ambiente, Diretur IJE  Bombeiros, Ekipa Kordenasaun konjuntu, Ofisiais Superior, Subalternus no Sarjentu sira. Media PNTL

2F5A5936

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2F5A6009

Durante Semana Ida, PNTL Kaptura Sidadaun Timor Atus Ida Resin Iha Liña Fronteira

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) durante semana ida nia laran kaptura sidadaun Timor oan hamutuk atus ida resin ne’ebe maka tenta hakat liu ba nasaun viziñu Indonesia liu husi liña fronteira. Sidadaun hirak ne’e PNTL kaptura maioria sira ne’ebe maka atu ba sae Sintu (Sabuk) iha Indonesia.

Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Faustino da Costa kinta-feira (10/09) ne’e ba jornalista sira heteten movimentu iha fronteira durante implementasaun Estadu Emergensia (EE) dalimak nian bo’ot tebes ne’e tanba moviementu Timor oan ne’ebe ba sae Sintu (Sabuk), maibé laos illegal sira ne’ebe kontrabandu hanesan hola no faan sasan.

“Kuaze kada loron no kada oras sempre iha kapturasaun hela deit, iha semana balun ita kaer ema kuaze atus ida resin, sira ne’e hotu prosesu lao primeiru maka ita koordena ho ministeriu relevante liu-liu tanba EE Saúde lidera hela entaun ema sira ne’e lori ba iha kuarantena”, afirma Komandante Jerál PNTL ne’e.

Komisariu Polísia akresenta tan parte segundu maka wainhira ema sira ne’e sai husi kuarantena, sira livre ona maibé sei iha kontinuasaun prosesu partisipasaun ba Ministeriu Públiku (MP). Iha biban ne’e hakarak hato’o mós katak primeiru Arte Marsias ne’e governu hasai rezolusaun hodi reativa ona, los duni seidauk bele halo aktividade ofisial ou treinu ruma tanba presiza rezistu.

PNTL ho koordenasaun ho Komisaun Reguladora Arte Marsias oras ne’e dadaun hala’o hela diskusaun ho lider husi arte marsias sira ne’e, entaun diak liu maka prepara ann ida ne’e ba rezistu hodi bele halo aktividade ho ofisial ba públiku. Agora ho situasaun Pandemia COVID-19, ita la hatene iha rai osidental ne’eba virus iha ka lae maibé ita hakarak koko hodi tama ilegalmente, ho ida ne’e maka polísia la konsege halo kapturasaun ne’e bele sai problema, maibé polísia nafatin halo nia servisu hodi kaptura sira ne’ebe tenta tama ilegalmente.

Media PNTL.

Atualijasaun informasaun Seguransa

IMG_0135

Xefe Seksaun Relasaun Publika no Porta Voz PNTL Superintendente Xefe Arnaldo Araujo liu husi Komferensia Emprensa iha loron 09/09 iha Kuartel Jeral PNTL Kaikoli Dili atualija situasaun seguransa iha teritoriu laran tomak durante semana ne’e nia laran katak durante oras 24 nia laran lao hakmatek maske mosu problema balu hanesan asaltu malu iha munisipiu Baucau suku Tirilolo ne’ebe rezulta vitima nain lima (5) no suspetu nain tolu (3) oras ne’e dau-daun detein ona iha Komandu Polisia munisipiu Baucau.

Komfrontus ne’e rejulta Komunidade nia uma lima(5) maka hetan estragus iha parte janela no odamatan, motivu husi akontesementu ne’e tanba joven sira hemu lanu.

Alende ne’e akontese mos asaltu malu iha Sentru Konvensaun Dili (CCD-sigla portuges) nia oin joven nain rua baku malu no prosesu iha ona Komandu PNTL munisipiu Dili nia liman.

Tuir fali asaltu malu entre Grupu Arte Marsiais (GAM) Persaudaraaan Setia Hati Teratai (PSHT) ne’ebe maka akontese iha Lisapat munisipiu Ermera Postu Administrativu Hatulia, Suspetu hirak ne’e Polisia munisipiu Ermera halo ona kapturasaun hodi prosesa.

Nune’e mos iha fronteira suku Lelaufe Rejiaun Administrativu Espesial Oecusse Ambeno (RAEOA) iha timor oan nain lima (5) ne’ebe hatama sasan illegal hanesan komvustibel no Tua Sabu UPF kaptura ona no oras ne’e daudauk sira tuir ona prosesu iha RAEOA. UPF mos  kaptura sidadaun sira ne’ebe maka hakat fronteira ilegalmente UPF entrega ona ba Sentru COVID hodi kumpri karantina.

Iha loron 04-07 Setembru ekipa konjunta ne’ebe kompostu husi Unidade Patrulamentu Fronteira (UPF),  Falintil- Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) no Komandu Operasaun Espesial (COE-sigla portuges)kaptura membru Grupu Arte Marsiais (GAM) PSHT  nain 37 ne’ebe maka ba sae Sintu (Sabuk) iha Indonezia no lori sir aba Sentru Covid husi kumpri karantina Batu-Gade, sasan evidensia no prosesu kazu ne’e entrega ona ba munisipiu Bobonaro hodi halo prosesu investigasaun no entrega ba Ministeriu Publiku nudar nain ba asaun penal.

Hakarak informa katak situsaun konaba Asidente Tráfegu ne’ebe maka akontese iha Timor-Leste laran tomak hamutuk 29  no rezulta vitima nain rua (2) mate no sira ne’ebe maka kanek halao hela tratamentu iha fasilidade saude. Dezastre hirak ne’e akontese tanba fator humanu , kondisaun transporte no kondisaun Estrada.

Iha mos kazu Suisidu (tara aan) rua, ida iha Postu Administrativu Atauro no ida seluk iha munisipiu Viqueque ne’ebe maka Polisia investiga ona no prosesu lori ona ba Ministeriu Publiku

Entre kazu hirak ne’e hotu Violensia Domestika maka aas liu PNTL rejista hamutuk kazu 44 iha Timor-Leste laran tomak kazu hirak ne’e Polisia investiga hela hodi hatene nia motivu hodi prosesa tuir dalan legal.

Iha Komferensia Emprensa ne’e Porta Voz PNTL ne’e apela ba komunidade sira ne’ebe uza motorizada atu kuidadu wainhira para tenke xave no tau didiak atu nune’e labele fo oportunidade ba ema seluk hodi naok tanba agora daudauk iha ona keixa balu tama mai katak iha motorizada balu mak lakon iha Dili no iha munisipiu hamutuk rua (2).

Husu ba utilizador sira ne’ebe maka utilija kareta no motor tenke lao ho kuidadu tanba agora iha sidade laran kareta barak no engarafamentu iha fatin-fatin tanba ne’e husu ba ita hotu atu tau atensaun para atu nune’e labele hetan dejastre. Media PNTL

Komandu PNTL Realiza Enkontru Revizaun Planu Annual Ba Tinan 2020-2021 No Kolokasaun Sub Misaun OJE 2021

IMG_0085

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Departamentu Administrasaun e Planeamentu hamutuk ho Departamentu Finansas e Orsamentu kuarta-feira (09/09) ne’e realiza enkontru ida ho Xefe Servisu no Departamentu sira iha Komandu PNTL kona-ba Revizaun Planu Annual ba Tinan 2020-2021 no Kolokasaun Sub Misaun Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2021.

Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Faustino da Costa iha ninia intervensaun husu ba Xefe Servisu no Departamentu sira atu hare’e didiak programa hira maka sai prioridade PNTL nian iha orsamentu 2020 no 2021 ba area ne’ebe deit.

IMG_0077

“Hanesan ita hotu hatene PNTL Instituisaun Estadu ne’ebe hola parte iha programa governu ida nian iha pontu ida heteten katak moderniza no mós reforma administrasaun instituisaun estadu, ne’e PNTL tama iha parte ida ne’ebe wainhira ita koalia kona-ba liafuan moderniza ne’e afeta buat barak tebes”, afirma Komandante Jerál PNTL ne’e.

Komisariu Polísia ne’e akresenta tan liafuan moderniza instituisaun katak akumula buat barak tebes no pontu seluk ne’ebe ita hotu presiza hatene maka rekoperasaun ekonomika, prioridade ba rekoperasaun ekonomika akumula buat hotu-hotu dala ida tan. Governu nia hakarak ne’e katak iha tinan 2021 ita la halo kompras estrangeiru maibé halo deit kompras domestiku.

Pontu importante seluk ne’ebe maka Autoridade másimu seguransa ne’e sita iha ninia intervensaun maka husu ba Xefe Servisu no Departamentu no mós Komandante Komandu Munisipiu no Unidade sira atu diskuti klean liu tan kona-na programa prioridade ne’ebe maka PNTL iha ba orsamentu tinan 2020 no 2021.

Partisipa iha enkontru ne’ebe lidera husi Komandante Jerál maka Komandante Komandu Operasaun, Administrasaun, Segundu Xefe Casa Militar Prezidente Repúblika, Xefe Servisu no Departamentu sira iha Komandu Jerál.Media PNTL.  

PNTL Munisipiu Dili sosializa Prevensaun Krime no Tranzitu

2F5A5516

Dili- Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) Komandu munisipiu Dili halo sosializasaun konaba oinsa prevene krime no regra tranzitu ba estudante Institut Of Business (IOB-Sigla Ingles) hodi kontribui ba seguransa no hakmatek iha munisipiu Dili.

Segundu Komandante PNTL munisipiu Dili Superintendente Euclides Belo hateten sensibilizasaun ne’e ho objetivu atu aumenta konyesementu estudante sira nian hodi garante kapital Dili seguru ba ema hotu tanba ne’e presija involvimentu ema hotu nian, atu atinji mehi ida ne’e Komandu munisipiu Dili servisu hamutuk no kolabora ho Retor husi universidade hotu-hotu hodi halo sensibilizasaun konaba prevensaun krime no regra tranzitu ba estudante sira hodi integra sira nia pensamentu konaba knaar Polisia nian, Nia hato’o asuntu ne’e ba Jornalista sira iha Kampus IOB Manleu Dili, (08/09).

Komandante ne’e haktuirtan  Unidade Investigasaun Kriminal sensibiliza konaba tipu krime hirak ne’ebe maka sempre akontese iha Dili nomos oinsa halo prevensaun no Komandante Unidade Tranzitu Seguransa Rodoviariu munisipiu Dili sai orador hodi esplika ba estudante sira atu kolabora diakliutan hodi nune’e kumpri regra sinais tranzitu hirak ne’ebe iha wainhira halo movimentu iha dalan publiku.

2F5A5499

“Ami sensibilija informasaun hirak ne’e ba estudante sira para sira bele hatutan informasaun hirak ne’e ba familia no joventude sira  hodi kontribui ba estabilidade, mensajen ba Universitariu sira hanesan ema akademiku ami fiar katak sira sei kontribui iha prosesu dezenvolvimentu liu-liu area seguransa atu nune’e sira sente seguru hodi estuda ,”dehan Komandante Euclides.

Programa sensibilizasaun ne’e iha ami nia kalendariu no ami halo ona iha Universidade UNTL, UNPAZ, UNDIL, UNITAL no agora iha IOB no sei kontinua ho Univesrsidade seluk.

Iha okajiaun ne’e Reitor IOB Augusto Soares hateten iha area tolu (3) ne’ebe inportante maka sensibilijasaun informasaun konaba investigasaun krime, informasaun konaba Regra Tranzitu no Polisia Komunitariu, programa ne’e inportante tebes ba estudante liu-liu joven sira atu nune’e sira bele kuidadu aan, mai eskola ho diak tanba dalabarak estudante hasoru akontesementu regra tranzitu, no involve iha asaun krime tanba sira la hetan informasaun ne’ebe klean husi PNTL atu nune’e sira labele hare Polisia ho tauk maibe hare Polisia hanesan parseru no minimja dezastre.

Nia hatutan IOB halo ona planu no programa ba tinan oin atu programa Polisia ba Kampus sai programa prioridade iha tempu orietasaun antes hahu aulas  atu nune’e bele habelar informasaun ba estudante sira.

Orador ba Programa Sosializasaun ne’e maka Xefe Seksaun Polisia Komunitaria, Xefe Seksaun  Tranzitu Seguransa Rodoviariu, no Xefe Seksaun Investigasaun Kriminal munisipiu Dili no hetan partisipasaun husi Estudantes IOB. Media PNTL

 

2F5A5483

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2F5A5552

Aprezentasaun Servisu Diresaun Nasional Seguransa Rodoviaria Ba Komandu PNTL

2F5A5433

Dili, Diresaun Nasional Seguransa Rodoviaria (DNSR) Ministeriu Interior liu husi Diretor Jerál Protesaun Sivil Superintendente Ismael Babo segunda-feira (08/09) ne’e hala’o aprezentasaun servisu DNSR nian ne’ebe maka hala’o ona durante ne’e molok servisu refere integra fila fali mai iha Diresaun Nasional Tránzitu Seguransa Rodoviaria (DNTRS) Komandu PNTL. Aprezenta mós iha enkontru ne’e kona-ba Dekretu Nu.28/2017 ba Kontrolu Sirkulasaun Veíkulu tama sai iha iha liña Fronteira.

Diretur DNTRS Superintendente João Belo iha ninia intervensaun hateten enkontru ne’e hanesan oportunu diak bele troka informasaun ba aprezentasaun relasaun ho servisu ne’ebe maka husi Diretor Jerál Protesaun Sivil hala’o ona tanba iha relasaun ho postu fronteira ne’ebe maka ita atu koloka iha tempu badak nia laran.

“Aumezmu tempu liga ba Lei ho servisu balun ne’ebe maka halo ona, hanoin ida ne’e importante atu bele fahe iha okaziaun ida ne’e nune’e parte DNTRS bele entende servisu ne’ebe maka sei iha tempu oin mai relasaun ho entrega servisu husi Diresaun Nasional Seguransa Rodoviaria Nasional mai iha Servisu Tránzitu Seguransa Rodoviaria PNTL nian”, afirma Diretur DNTRS ne’e.

Superintendente João akresenta tan servisu lubuk ida maka lao ona no servisu balun mós presiza halo; diskusaun ho parte relevante lao dadaun relasaun ho implementasaun postu iha fronteira maibé diak liu tan maka ho aprezentasaun husi Diretor Jerál Protesaun Sivil ba servisu ne’ebe maka halo ona nune’e buat balun ne’ebe ita atu halo iha futuru bele akumula hotu no planu ne’ebe maka atu halo.

2F5A5423

Iha fatin hanesan Diretor Jerál Protesaun Sivil Superintendente Ismael Babo iha ninia aprezentasaun sente privilejiu bo’ot ida tanba bele mai aprezenta iha Komandu Jerál kona-ba projetu ne’ebe maka iha momentu sei assume kargu hanesan Diretor Jerál DNSR nian deseñu no planu hafoin identifika problema rodoviaria nian iha Timor-Leste.

“Ohin ho permisaun Komandante Jerál nian maka ami aprezenta deit Diagnostika ne’ebe ami halo durante iha DNSR, ne’ebe maka diagnsotika ne’e mós ami aprezenta ba Konsellu Ministru hetan apresiasaun hodi hasai Rezolusaun Seguransa Rodoviaria ninian no hato’o mós kona-ba implementasaun sirkulasaun viaturas entrada no saída iha teritoriu nasional, iha projetu lubuk ida maka ita sei halo ba oin”, tenik Diretor Jerál Protesaun Sivil ne’e.

Hola parte iha enkontru ne’e Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Faustino da Costa, Komandante Komandu Operasaun Superintendente Xefe Pedro Belo, Diretur DNTRS no ekipa no Diretor Jerál Protesaun Sivil ho ekipa.

Media PNTL.

 

2F5A5437

Investigador PNTL Hahu Kursu Kombate Krime Violasaun no Abuzu Sexual ba Menor

IMG_5447

Dili- Investigador Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) Unidade Pessoal  Vulneravel  (VPU-sigla ingles) hahu kursu kombate krime Violasaun no Abuzu Sexual ba menor hodi melhora servisu investigasaun atu nune’e bele dezenvolve abilidade hodi atende vitima ho dignu.

Vice Ministru Interior Antoni Armindo hateten kursu ne’e inportante ba Ofisial VPU sira hodi  prepara sira nia aan atu tau matan ba vulneravel sira liu-liu feto ho labarik sira ne’ebe hetan violasaun sexual, Nia hato’o asuntu ne’e ba Jornalista sira iha abertura kursu iha Salaun Auditoriu CFP Comoro Dili, Segunda (07/09).

Nia haktuirtan Governu kontinua apoiu formasaun hotu-hotu ba PNTL inklui formasaun ida ne’e hodi nune’e bele dezenvolve Rekursu Humanus PNTL atu nune’e bele servi povu ho diak liutan, no planu ba futuru governu presija investe iha treinamentu hanesan ne’e para hasae ita nia kapasidade .

Ita espera katak hafoin kursu ida ne’e PNTL bele halo deziminasaun informasaun ba komunidade hodi prevene aktu violensia hasoru vulneravel.

IMG_5417

Entretantu Segundu Komandante Jeral PNTL Komisariu Mateus Fernandes hato’o agradese ba parseru sira tanba foin primeira vez halao kursu abansadu ba ofisial VPU sira ita hotu hatene katak amiasa iha Timor-Leste barak tebes bainhira koalia konaba joven sira.

Komisariu ne’e haktuir labarik nudar aliserse nasaun se wainhira sira fraku iha karater, mental no edukasaun ho aktu violensia ne’ebe sira hasoru entaun nasaun Timor-Leste labele ba oin tanba ne’e prejensa parseru sira hanesan TLPDP, UNDP no parseru sira seluk ne’ebe sempre fo apoiu ba PNTL oinsa ajuda PNTL liu-liu profesionalija Polisia tanba wainhira Polisia professional ona entaun nia servisu ho diak hodi hatan ba ejijensia povu nian no Polisia forti liutan hodi halao nia knaar ho responsabilidade

Komandu Jeral hare katak dezafiu boot maka oinsa forma Polisia sai professional kuandu Polisia professional ona kualker dejafiu tantu global nomos dinamiku sosial PNTL hasoru ho diak tanba sira iha kapasidade ne’ebe naton no ekipamentu diak hodi responde ba nesesidade hodi proteje hasoru amiasa ne’ebe iha.

Iha okajiaun ne’e Advizor Generu TLPDP no Instrutor kursu Leesa Alexander hateten kursu ida ne’e hanesan kursu primeiru husi kursu hat ne’ebe TLPDP parseria ho UNDP fornese iha tinan fiskal ida ne’e ba investigador VPU nain 108 iha Timor-Leste laran tomak.

Nia hatutan Asaltu Sexual no abuzu ba labarik hanesan krime ofensivu ne’ebe komete iha ita nia sosiedade ne’ebe sai nudar amiasa nomos afeta fiziku nomos emosional ba vitima sira iha maneira oi-oin; Natureza pesoal husi ofensa ida ne’e inportante tebes hodi halo ofisial Polisia ne’ebe responde tenke iha abilidade no sensitividade nesesariu hodi fornese apoiu ba vitima no abilidade hodi halibur no produs evidensia ida ne’ebe diak liu hodi submete ba Tribunal.

Kursu ne’e hanesan kursu espesializadu ba investigador VPU nain 30 ne’ebe halao durante semana rua (2) nia laran no foka iha dezenvolvimentu abilidade konaba Atendementu Vitima, Lejislasaun, Foti Deklarasaun, Jestaun ba Lokal du Krime, Meius de Inkeritu, Entrevista Suspetu, Mandadu de Buska no Preparasaun Arkivu Kazu.

IMG_5412

Liu husi kursu ne’e ofisial VPU sira aprende abilidade no dezenvolve aan hanesan investigador no hanesan ninia rezultadu ofisial sira sei asegura katak bainhiraa vitima ida tama iha VPU ita sei atende sira ho dignu no respeitu sira atu nune’e vitima sira prontu apoiu no kolabora ho investigador sira.

Abertura kursu Kombate Krime Violasaun no Abuzu Sexual ba Menor ne’e loke husi Vice Ministru Interior, partisipa iha serimonia ne’e Embaxador Uniaun Europeia Andrew Jacobs, Reprejentante Rezidente UNDP Mukhtuya Altangerel, Reprejentante Rezidente ONU iha Timor-Leste, Prokurador Distrital Dili, Reprejentante Embaxador Australia, Komandante TLPDP, no komvidadu sira. Media PNTL

IMG_5411

 

 

 

 

 

 

 

 

 

IMG_5407