Serimonia Deslokasaun Membru PNTL Na’in 4 Ba Misaun Paz ONU Iha Sudão do Sul

20200204-2F5A1816

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) tersa-feira (04/02) ne’e hala’o serimonia deslokasaun ba membru PNTL na’in 4 ne’ebe maka selesionadu atu partisipa iha Misaun Paz ONU iha nasaun Sudão do Sul iha kapital Juba. Membru PNTL na’In 4 ne’e maka hanesan Inspetór Xefe Mouzinho Correia, Inspetór Xefe Maria Fátima, Sargentu Xefe Guilermina Santos no Sargentu Xefe Ofelino Perreira.

Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Faustino da Costa iha ninia intervensaun ba serimonia ne’ebe maka hala’o iha salaun enkontru Komandu Jerál hateten PNTL ninia envolvimentu iha Misaun Paz ONU ninian mai husi primeiru katak, Timor-Leste sai Estadu membru ba ONU ninian hanesan ita hotu hatene iha tinan 2002 Timor-Leste nia bandeira hari’I iha kuartél ONU, antes ida ne’e Timor-Leste bali sai nasaun tanba suporta mós husi ONU, nune’e PNTL ne’ebe hari’I/ estabelese ho suporta mós husi ONU iha tinan 2000.

20200204-2F5A1821

“Prosesu sira ne’e hotu to’o iha tinan 2005, PNTL ninia ema na’in 10 envolve iha Misaun Paz ONU ninian iha rai Kosovo, hala’o mós iha rai Guinea Bissau hahu’u ho ema na’in 5, ema na’in 2, ema na’in 3 no ikus liu membru na’in ida mak remata iha 2016, ohin ita prepara serimonia deslokasaun ida ne’e ba membru PNTL na’in 4 tan atu partisipa iha Misaun ida iha kontinente Afrika ninian maka Sudão do Sul”, tenik Komandante Jerál PNTL ne’e.

Komisariu Polísia salienta tan partisipasaun membru PNTL ba iha Misaun ida ne’e primeiru tanba ONU dekreta hasai rezolusaun ida ema hanaran UN Resolution 24-03-2015 hodi fó dalan no loke katak Sudão do Sul presiza intervensaun no apoiu husi ONU maka mais de sete mil militares no mós kuase dois mil e tal polísias, nune’e iha Misaun ne’ebe sei hala’o iha Sudão do Sul basea ba rezolusaun ida ne’e mandatu ne’ebe UNPOL tenke halo no hala’o maka hanesan: halo protesaun ba ema sivil sira iha ne’eba, halo mós monotorizasaun no investigasaun ba Violasaun Direitus Umanus iha Sudão do Sul, kria mekanismu no sistema ida ne’ebe diak oinsa atu suporta no mós halo distribuisaun ba Pós Umanitaria ba iha ADP sira, sai hanesan Advisor ou Asessor ba Mission ne’ebe instala iha nasaun ida ne’ebe, ne’e mak misaun prinsipal husi UNPOL ba UNMISS.

20200204-2F5A1807

Iha fatin hanesan, Inspetór Xefe Mouzinho Correia ne’ebe maka sai hanesan xefe ekipa PNTL nian ba Misaun ida ne’e iha ninia entervista, espresa ninia sentimentu katak nu’udar membru PNTL no mós Timor oan sente katak ida ne’e hanesan responsabilidade ida ne’ebe bo’ot mai ami na’in 4 katak lori Timor-Leste nia naran no PNTL nia naran ba iha mundu tomak.

“Oportunidade ida ne’e laos primeiru ba PNTL maibé PNTL kontribui ona iha Misaun da Paz desde tinan 2005 hahu’u husi nasaun Kosovo ba Guinea Bissau no to’o ohin loron iha rai Sudão do Sul, tanba ne’e responsabilidade bo’ot ida ba ami na’in 4 hodi lori PNTL nia naran no Timor-Leste nia naran hodi ba iha mundu Internasional, Timor-Leste presija no to’o ona tempu atu kontribui ba Paz no Seguransa Internasional”, deklara xefe ekipa ne’e.

Inspetór Xefe ne’e afirma tan durasaun ba misaun ne’e rasik maka naturalmente sira fó tinan ida maibé bele mós fó extensaun to’o tinan rua no informasaun ne’ebe ami iha kona-ba fatin ne’ebe ami atu koloka ba mak iha kapital Juba nasaun Sudão do Sul. Ho esperansa tanba ami mai ho komitmentu ida katak ami tenke susesu, tanba ami la lori ema ida nia naran maibé ami lori Timor nia naran tanba ne’e ami komprimisiu katak ami sempre susesu, ne’e dezafiu no responsabilidade bo’ot ida ba ami mezmu ne’e todan ami tenke hasoru.

20200204-2F5A1832

Parseiru Timor-Leste Police Development Program (TLPDP) maka oferese fardamentu no formasaun ba membru PNTL na’in 4 ne’ebe selesionadu. No membru na’in 4 refere sei hamutuk ho membru Polísia sira seluk husi nasaun 17. Partisipa iha serimonia ne’e Komandante Jerál, Segundu Komandante Jerál, Komandante TLPDP, reprezentante Diretur Jerál Kooperasaun Multilateral Ministeriu Negosiu Estrangeiru, Inspector Jerál, Komandante Komandu Operasaun, Administrasaun, Komandante SIP, SIKN, CFP, Diretur Migrasaun, Xefe Casa Militar Presidente Repúblika, Diretur no Xefe Departamentu sira iha Kuartél Jerál no bainaka sira seluk.

Media PNTL.       

Enkontru Mensal Komandu PNTL Ho Komandu Munisipiu Dili, Unidade No Diresaun Sira Iha Komandu Jerál

20200203-2F5A1769

Dili, Komandante Jerál Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) Komisariu Polísia Faustino da Costa hamutuk ho Segundu Komandante Jerál Komisariu Polísia Mateus Fernandes hafoin serimonia Isar Bandeira realiza kedas enkontru mensal ida ho Komandante PNTL munisipiu Dili, Unidades no Xefe Departamentu sira iha Komandu Jerál hodi diskuti kona-ba situasaun ne’ebe maka akontese dadaun iha Timor-Leste.

Komisariu Polísia Faustino hafoin enkontru ba media deklara katak hanesan ita hotu hatene situasaun aktual hafoin Orsamentu ne’ebe Sumba, Komandu PNTL no F-FDTL primeiru maka hasai diretiva konjuntu ida ba implementasaun aktividades prevensaun iha terenu, segundu halo mós deklarasaun ida ne’ebe maka foin dadaun ami halo konferensia imprensa.

20200203-2F5A1755

“Kontinuasaun ida ne’e parte internalmente PNTL mós halo enkontru ida ho Komandante sira oinsa atu hare’e kona-ba ezekusaun no orientasaun ne’ebe maka iha, além de ne’e aktualiza mós fila fali kona-ba servisu oinsa Komandante idak-idak hare’e no saida maka Komandante sira implementa no problema, dezafiu saida maka sira hasoru, ida ne’e maka ita halo ho Komandu munisipiu Dili laos ho munisipiu sira hotu maibé kapital deit atu oinsa ita koalia ita nia servisu diak liu tan ba oin”, tenik Komandante Jerál PNTL ne’e.

Autoridade másimu seguransa ne’e afirma liga ba Orsamentu ne’ebe maka Sumba, aktividade rutina PNTL nia lao hela tanba ho Duadésimo ne’e refleta Orsamentu ano anterior, maibé problema ne’ebe maka PNTL hasoru maka ne’e kuandu buat balun foun ita hanoin atu halo iha tinan ida ne’e entaun ita labele loke prosesu aproviosonamentu tanba Duadésimo ne’e la fó dalan atu halo ida ne’e. Exemplu ne’e maka hanesan durante ne’e problema ida ita sempre husu apoiu husi doador, PNUD maka rekruta hela ema mékaniku na’in balun ne’ebe maka servisu iha mini ofisina sira, entaun tuir lolos PNUD-UNDP ne’e entrega ona iha fulan Janeiru ne’e ba oin PNTL maka tenke asina kontratu foun ho sira tanba UNDP hotu deit iha fulan Dezembru, entaun ida ne’e ita labele halo. Ami husu nafatin, nune’e husi parte PNUD-UNDP kontinua fó suporta nafatin ba iha kontinuasaun kontratu ba iha mékaniku sira ne’ebe servisu iha Baucau, Dili, Maliana no Oecusse.

Media PNTL. 

20200203-2F5A1750

Formandu Kursu CPOI nain 53 Kompleta Formasaun Eskolar

IMG_0258

Rairobo- Formandu Curso Promoção Ofisias Inspectores (CPOI) PNTL  nain 53 remata ona sira nia Formasaun Eskolar durante fulan walu (8) iha Centro Formação Policia (CFP) Comoro Dili no kontinua estajia durante fulan ida (1) antes gradua.

Inspetur Jeral Superintendente Xefe Carlos Geronimo ne’ebe reprejenta Komandante Jeral iha nia deskursu hateten durante bloku formasaun eskolar formandu sira aprende konyesementu konaba konyesementu Polisial nomos palestra oi-oin atu transforma sira nia aan husi postu Sarejentu ba Ofisiais, Nia hato’o asuntu ne’e iha serimonia enseramentu formasaun escolar iha Sentru Treinamentu 1o Sargento Aquelis da Silva Rairobo-Atabae, Sexta (31/01).

Nia haktuirtan durante fulan walu (8) imi hatudu duni partisipasaun diak ho nune’e ohin ita rona rejultadu husi Komandante Sentru Formasaun katak formasaun ida ne’e hotu-hotu passa ho valor masimu 18 no minimu 13 ida ne’e hatudu katak ita boot sira aproveta duni ho aprovetamentu ne’ebe maka ita boot sira hetan konserteja tenke hatudu ita boot sira nia matenek no abilidade atu aplika iha servisu fatin tuir regras ne’ebe iha.

Kursu formasaun CPOI halao ho periodu tempu naruk durante fulan walu (8), ne’ebe ita boot sira hetan material lubuk ida, ne’e atu hateten ba ita boot sira sai ofisial liu husi prosesu aprendijajen nune’e iha futuru sai Ofisial ida ne’ebe diak no valia ba instituisaun PNTL.

IMG_0165

Iha okajiaun ne’e Komandante CFP Superintendente Arquimino Ramos hateten Rejultadu klasifikasaun bloku formasaun eskolar iha primeiru kursu CEPOI ho valor maximu ka melhor klasifikasaun  18,98 ho Formandu naran Kristian da Costa Diaz no nota minima ho valor 13, 54 ho formandu Jose Perreira Marques ida ne’e hatudu katak sira hotu-hotu passa iha formasaun eskolar ida ne’e, ita hein sira hatudu iha pratika teoria hirak ne’ebe maka sira aprende durante fulan 8 iha Sentru formasaun no estajiu durante fulan ida.

 Superintendente ne’e haktuirtan komesa dia 01 de Fevereiru 2020 Formandu sira hahu formasaun ezersisiu (estajiu) durante fulan ida  iha komandu munisipiu tuir programa ne’ebe aprezenta ba Komandante Jeral no iha dia 01 fulan Marsu sira sei fila-fali ba Sentru Formasaun Comoro hodi prepara sira nia graduasaun.

“Ami husu ba Komandante munisipiu sira ou nia reprejentante ne’ebe marka prejensa iha serimonia enseramentu ida ne’e atu bele akompaña formandu sira ba fatin hirak ne’ebe kolokadu tuir orentasaun Komandante Jeral, formandu sira ne’e sei koloka hotu ba munisipiu no sira tenke ba eskuadra atu aplika teoria hirak ne’ebe maka sira aprende,” dehan Superintendente Ramos.

Kursu Curso Promoção Ofisias Inspectores (CEPOI) hahu iha fulan Jullu tinan 2019 no ohin ita halo enseramentu ba bloku formasaun escolar, sira ne’ebe maka passa hamutuk 54 maibe nain ida rejigna aan nune’e hela deit formandu nain 53 tuir planu graduasaun sei halao tuir data tentativa iha dia 06 de Marsu komforme Komandante Jeral atu halo deit graduasaun ou halo kedas promosaun diviza

Enseramentu kursu formasaun escolar ne’e halao ho longa marsa husi Atabae vila mai Sentru Treinamentu 1o Sargento Aquelis da Silva Rairobo-Atabae ho distansia kuaje km 12 no Serimonia enseramentu ne’e partisipa husi Komandante munisipiu, ekipa GNR, Amu kapelaun PNTL no formandu sira. Media PNTL

 IMG_0211

Komisariu Polísia Faustino da Costa Dirigi Serimonia Isar Bandeira Semana Dahuluk Fulan Fevereiru

20200203-2F5A1689

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) iha loron Segunda-feira (03/01) ne’e hala’o serimonia Isar Bandeira nu’udar semana dahuluk fulan Fevereiru tinan 2020 ne’ebe maka dirigi husi Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Faustino da Costa.

Iha ninia intervensaun ba serimonia ne’ebe hala’o iha resintu Kuartél Jerál Kaikoli, Komandante Jerál PNTL ne’e hateten hanesan bain-bain iha primeira semana ita sempre halo serimonia Isar Bandeira ita iha Komandu Jerál ida ne’e, ita mós rekomenda ida ne’e ba governu atu serimonia sira hanesan ne’e laos halo deit husi Instituisaun Estadu ema hotu-hotu nu’udar Timor oan tantu nia NGO, tantu nia iha Eskola Privadas ou Públiku tenke kada segunda halo serimonia hanesan ne’e.

“Ida ne’e ita rekomenda hasa’e ba governu tanba Timor oan sira lakon ona Identidade hanesan ema Timor ne’ebe ninia Konstituisaun rasik nia la hatene, ne’ebe ninia Kultura rasik nia la hatene hanesan Timor oan, ida ne’e maka ita rekomenda; hanesan iha tempu badak eskola Privadas no Públiku sira kada segunda tenke halo ida ne’e atu Timor oan hatene katak nia Timor oan no hatene nia dever nu’udar Timor oan, tanba ne’e parte internal PNTL nian atu hato’o deit ba ita bo’ot sira iha ne’e, iha Komandu munisipiu, unidades no diresaun sira hotu laos halo deit iha primeira semana tenke halo ida ne’e kada segunda-feira”, alerta na’in ulun PNTL ne’e.

20200203-2F5A1726

Komisariu Polísia afirma tan katak ba Komandu Munisipiu no Unidade sira serimonia Isar Bandeira ida ne’e tanke halo kada segunda-feira labele falla, kontinuasaun husi ida ne’e atu dehan ohin mós karik iha pasadu, balun akompaña imi hatene ema sira ne’ebe remata sira nia eskola liu-liu iha eskola Sekundaria katak tenke iha diploma ida ne’ebe nia iha signifika aumenta pontus traballu balun ba Polísia.

“SMA atu remata karik, nia tenke iha diploma ida ne’ebe dehan nia liu ona iha formasaun ida ema dehan Formasaun Sidadania, ita rekomenda mós ba kualkér Institusaun ne’ebe atu fó servisu ba ema ou loke vaga ruma tenke iha diploma ida ne’e, Formasaun Sidadania atu nune’e evita Timor oan ne’ebe komesa lakon ona dadaun ninia identidade hanesan Timor oan”, hatutan Komisariu Polísia ne’e.

Hola parte iha serimonia Isar Bandeira ne’ebe Komandante Jerál PNTL maka sai hanesan Inspetor da Serimonia maka Inspetor Jerál, Komandante Komandu Operasaun, Administrasaun, Komandante PNTL munisipiu Dili, Diretúr no Xefe Departamentu sira iha Kuartél Jerál, Ofisias Subalternu, Sarjentu, Ajente no Funsionariu Sivil sira hotu. Media PNTL.

20200203-2F5A1663

PNTL-VPU Kontinua Hala’o Programa ida “Prevene Sedu” Ba Estudante Eskola Sekundaria Sira

IMG_0126

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Diresaun VPU (Vulnerable Person Unit) kontinua programa ida ho tema “Prevene Sedu” ba iha estudante sira husi Eskola Sekundaria sira iha kapital Dili ho nia aktividade ne’ebe koalia kona-ba Think You Know →Saida Maka Ita Hare iha Telefone Laran, Saida maka Ita Koalia ba Malu no Saida maka Ita Halo?

Xefe VPU Nasional Inspector Ricardo da Costa iha sexta-feira (31/01) ne’e hateten durante ne’e parte VPU hala’o ona aktividade refere ba iha estudante sira iha eskola Sekundaria lima iha kapital Dili maka hanesan Eskola Sekundaria São Miguel maka sai hanesan fatin abertura iha ne’ebe loke diretamente husi Ministra Edukasaun no Komandante Jerál PNTL rasik, Eskola Hotelaria, Eskola Sekundaria São Pedro, Eskola Sekundaria 12 Novembro no ikus liu maka Eskola Sekundaria 04 de Setembru.

IMG_0044

“VPU halo programa vizita eskola ida ne’e hetan autorizasaun husi MInistra Edukasaun, Juventude no Desportu ne’ebe hamutuk ho Komandante Jerál PNTL halo abertura iha loron 24 fulan Maiu 2019 liu ba, aktividade vizita eskola ida ne’e VPU halo hare’e ba kazu Violasaun Seksual no Violensia Domestika ne’ebe maka ass”, esplika Xefe VPU Nasional ne’e.

Inspector Ricardo afirma tan katak Violasaun Seksual sira ne’e akontese barak liu ba estudante sira, Violasaun sira ne’e akontese mai husi utilizasaun Media Sosial hanesan Face Book, WhatsApp no seluk tan entaun iha ne’eba sira (Estudante-red) komesa halo ona pintura oin-oin hodi haruka ba malu hafoin ida simu tiha pintura hirak ne’ebe ladiak, entaun trai ba malu hodi influensia sai realiza tiha Violasaun Seksual entaun VPU hare’e liu-liu ba iha utilizasaun Media Sosial ba iha Grooming, Seksting ho Save building.

“Ami mós hala’o aktividades kona-ba Tráfiku Humanu ninian tanba ikus-ikus ne’e Tráfiku Humanu akontese ba estudante sekundaria finalista sira tanba ho influensia ema seluk sira nian, sira lahatene kontestu Tráfiku Humanu nian oinsa, ema ruma mai bosok sira selu osan barak, salariu barak ba sira servisu diak entaun sira mós ba deit maibé ikus mai sira la hetan benefisiu diak husi ida ne’e no ema seluk ne’ebe halo rekruta ne’e maka hetan nia benefisiu”, hatutan Inspector ne’e.

Tuir planu iha tinan 2020 ne’e, parfte VPU sei habelar sensibilizasaun hanesan ba iha estudante sira iha Eskola Sekundaria munisipiu hotu. Husi aktividade ne’ebe hala’o durante ne’e, hetan partisipsaun másimu tebes husi estudante sira no professor sira tanba informasaun hirak ne’ebe hato’o interesante no atrai tebes sira nia atensaun, no diretúr eskola sira mós husu ba parte VPU atu bele enkaixa programa  ou aktividade ne’e iha kada sabadu tanba loron refere estudante sira laiha aula.

Media PNTL.          

IMG_0037

Komandu PNTL Realiza Palestra Ida Ba Formandu CPOI

IMG_0096

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-leste (PNTL) iha loron kinta-feira (30/01) liu husi Centro Formação Polícia (CFP) realiza Palestra ida ba Formandu Curso Promoção Ofisias Inspectores (CPOI) hamutuk 53 ne’ebe maka remata ona sira nia Formasaun Eskolar iha CFP durante fulan sia (9) nia laran.

Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Faustino da Costa hafoin hato’o ninia Palestra ba jornalista sira hateten ohin oportunidade ida hodi hau mai hanesan mós programa ida antes no últimu ba sira (Formandu) katak komesa aban ne’e ita desloka sira ba idak-idak nia munisipiu entaun husi CFP organiza tópiku ida fó mai hau mak oinsa Prosesu Desenvolvimentu PNTL.

“Ita kapaista sira hanesan bukae ida ita fó ba sira atu nune’e iha tempu sira tuir mai sira sai Ofisias saida maka sira tenke halo hanesan Ofisial tanba PNTL to’o ohin loron só sira maka Formasaun Ofisial ida maka ita halo ho durasaun fulan sia, entaun tenke fó informasaun ita labele koalia deit PNTL nia diak, ita koalia kona-ba buat balun ne’ebe ladiak atu nune’e nia (Formandu-red) sai ofisial ida karik saida maka nia tenke prepara ninia ann atu bele halo Instituisaun ida ne’e sai diak liu tan”, tenik Komandante Jerál PNTL ne’e.

Komisariu Polísia iha esperansa katak sira hotu sei remata ida ne’e no sira hotu bele hetan Ofisial maibé tanba iha regulamentu PNTL dehan nia tenke remata no konklui kursu ida ne’e ho Aproveitamentu ida ne’ebe diak maibé sé sira nia Aproveitamentu/Valor la konsege atinzi Valor mínimu tuir regulamentu ne’e klaru que balun sei labele promove maibé hau dehan ba sira atu esforsu ba tama ba estajiu durante fulan ida ne’e diak liu sira buka Aproveitamentu iha Kursu ida ne’e diak liu tan atu sira bele hetan oprtunu ba postu ofisial.

“Sira ne’ebe agora iha 53 ne’e mai husi postu Sargentu, Primeiru Sargentu no balun Sargentu Xefe, sira ne’e balun antes mai iha ne’e (CFP) balun Komandante Kompañia, balun Komandante Eskuadra, balun Xefe Seksaun, Operasaun, Administrasaun, Investigasaun entaun antigamente sira halo ona servisu ida ne’e, agora saida maka ita koalia iha ne’e ba sira foka liu ba Lideransa tanba isra iha Lideransa nivel médiu maka ida ne’e atu aban bainrua bele halo buat ruma, transmite buat ruma no bele interpreta intensaun Komandu nian ba iha komunidade”, hatutan Komisariu Polísia ne’e.

Autoridade másimu seguransa ne’e esplika tan katak Kursu ne’e sei iha remata iha loron 27 Marsu tinan ne’ebe ita dehan loron PNTL nian, sé iha loron ida ne’e maka CFP relata mai katak sira hotu pasa ho diak no susesu klaru que bele iha duni promosaun. No agora kestaun ida dehan katak osan iha ka lae, Orsamentu DOT ne’e refleta orsamentu tinan kotuk, iha tinan kotuk 2019 tau osan hodi halo promosaun maibé la konsege halo signifika katak osan ne’e ba tinan ida ne’e tanba ne’e ami aprezenta ona ba Ministru no Ministru rasik apresia katak iha loron 27 bele halo buat ruma entaun lauha problema.

Além de Komandante Jerál PNTL hato’o palestra ba Formandu CPOI, Diretur IDN, parte PDHJ, CAC no Juiz sira hodi hato’o informasaun sira ne’ebe interesante. No hetan partisipasaun másimu husi formandu CPOI hamutuk 53 no Instruktores husi CFP.

Media PNTL.                    

Curso de Promocao a Oficial Superior (CPOS) Halo Apresentasaun Traballu Investigasaun Individual

83444990_1211072635750471_2068649772390023168_o

Iha Loron 28 Janeiro 2020, iha ambitu curso de promocao a oficial superior (CPOS) halo apresentasaun publika no defesa publika ba Trabalhu Investigasaun Individual (TII) iha apresentasaun ba dala rua nulu resin walu (28) hodi husi discente Inspetor Ambrosio Francisco Gomes ho subordina ba tema: “Utilizacao de armas pelos membro da PNTL”, ho banka konstitui husi Coordenador do Curso Major Valerio (IDN), Orientador Sr. Guilherme Soares (IDN) Arguente Superintendente Arquimino Ramos (Comandante Centro Formacao da PNTL) e Presidente do Juri Sr. Nuno Corvelo Sarmento (IDN) iha Auditorio do IDN, Palacio do Governo.

https://web.facebook.com/idn.tl.3/

#Media IDN

 

AUSTRALIA ATRIBUI SERTIFIKADU BA MEMBRU SERVISU FRONTEIRA SIRA

83639641_852236368570699_2350988754786713600_o

Dili-Membru Diresaun Jeral Servisu Migrasaun, Alfandega, Unidade Patrulhamentu Fronteira (UPF), Unidade Polisia Maritima (UPF), hamutuk nain nen nulu, ne’ebe durante ne’e halo knar hodi kontrola postu fronteira, simu sertifikadu husi reprezentate Embaixada Australia iha Timor-Leste, hafoin remata kursu lian ingleza nivel intermediariu tuir ididak nia nivel, durante fulan nen nia laran iha Lorosa’e English Language Institute (LELI).

Liu husi kooperasaun entre Governu Timor-Leste no Governu Australia atravez husi embaixada Australia iha Timor-Leste, iha loron tersa ne’e, (28/01/2020), fahe sertifikadu ba formando sira ne’ebe mak tuir ona kursu lian ingles durante fulan 6 nia laran. Seremonia entrega sertifikadu ne’e halao iha Sparrow Force House, Fatuhada Dili.

Seremonia ne’e hetan akompañamentu husi Diretor Jeral Servisu Migrasaun, Superintendente Polisia Agustinho da Silva Gomes, Xefe Servisu Investigasaun Kriminal Nasional (SIKN) Superintendente Xefe Polisia, Henrique da Costa nomos Komandante Unidade Patrulhamentu Fronteira (UPF) Superintendente Polisia, João Belo Reis. #AX

Fontes Relasaun Publika MI

 

Esposa Ofisias Superior PNTL Realiza Enkontru Dahuluk

20200123-2F5A1549

Dili, Atu hametin liu tan Unidade entre Esposa Ofisias Superior husi Instituisaun Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL), maka iha loron kinta-feira (23/01) ne’e realiza enkontru dahuluk ho Esposa hotu husi Ofisias Superior PNTL nian hodi diskuti Planu Aniversariu PNTL no Estrutura Esposa sira nian.

Esposa husi Komandante Jerál PNTL Sra. Gizela Victor Ricardo iha ninia diskursu ba sorumutu ne’e hateten aktividade ida ohin nu’udar programa aktividade dahuluk ne’ebe ita halibur hamutuk iha fatin ne’e atu entre ita bele koñese malu no ba oin atu hametin ita nia amizade nu’udar familia bo’ot  instituisaun PNTL nian no hakarak informa ba señora sira hotu katak aktividade ohin loron nian ita realiza entre Esposa Ofisias Superior maibé ba oin ita sei inklui mós Esposa sira husi Ofisias Subalternu, Sarjentu no Ajente sira nian .

“Ita hotu hatene katak durante ne’e maioria husi ita sempre lao no akompaña aktividade sira ne’ebe hala’o husi Primeira Dama nian ne’ebe hahu’u kedas iha tinan balun liu ba no ita mós balun foin akompaña Primeira Dama ba aktivdade Natal hamutuk Orfanatu sira foin lalais ne’e no aktividade no esforsu hirak ne’ebe ita hala’o atu suporta ita nia parseiru sira (Laen-red) no atu halo sira nia kna’ar sai tuir responsabilidade ne’ebe maka atribui no mós atu suporta ita hotu nia feto maluk sira seluk ne’ebe dala-wain preukupa liu ho servisu sira domestiku nian no halo ita maske dala-ruma hasoru malu ona maibé seidauk koñese malu ho diak nu’udar familia bo’ot PNTL nian”, tenik Esposa husi Komandante Jerál PNTL ne’e.

Sra. Gizela haktuir tan katak iha tinan balun liu ba Komandu PNTL hamosu ona idea no programa ida ba ita Esposa sira maka prepara vestimentu (Ropa-red) ba ita atu uza iha tempu loron Aniversariu PNTL ninan ne’ebe maka ita hotu iha no suku ona iha tinan balun ba kotuk.

“Iha parte ida seluk maka husi ekipa ida ne’e, kona-ba aktividade ida atu oinsa ba oin ofisialmente ita hari’I Asosiasaun ida ho naran Asosiasaun Conjuge Polísia nian ne’ebe husi parte Komandu sira mós hanoin ona hodi propoin ezistensia Asosiasaun nia iha estrutura PNTL nian”, esplika Esposa husi na’in ulun PNTL ne’e.

Iha sorumutu ne’e, Esposa husi Komandante SIP halo aprezentasaun kona-ba Fardamentu Formal ba Esposa no aprezentasaun ba Programa Dada Rifa/Sorteiu ne’ebe hato’o husi Esposa husi Inspetor Jerál. No prepara planu envolvimentu Esposa Ofisias Superior sira iha aktividade ba Komemorasaun loron Aniversariu PNTL hanesan desportu, Asaun Karidade no limpeza. Partisipa iha sorumutu simples ne’ebe lidera husi Esposa Komandante Jerál no Segundu Komandante Jerál, esposa husi Komandante PNTL munisipiu 13 inklui RAEOA.

Media PNTL.

Autoridade Defeza No Seguransa Husu Lideransa Sira Atu Hakotu Impase Politika

20200123-2F5A1497

Dili- Autoridade Defeza no Seguransa husu ba lidaransa nasaun nian atu halo dialogu hodi tur hamutuk, koalia ba malu no fo liman ba malu hodi hakotu impase politika ne’ebe oras ne’e daudaun lao no fo inpaktu ba povu nia moris.

Xefe Estadu Maior F-FDTL Maijor General Lere Anan Timur husu lider nasional sira buka atu habesik malu atu halo dialogu hodi buka konsensu nasional nune’e bele fo liman ba malu atu nune’e fo solusaun ba impase politika naruk ne’ebe maka oras ne’e ita hasoru tanba nia konsekuensia povu aileba maka hasoru, Nia hato’o asuntu ne’e liu husi konferensia emprensa hamutuk Komandu F-FDTL no PNTL iha Kuartel Jeneral F-FDTL Fatuhada Dili, Kinta (23/01)

Nia haktuir tan ba lider Nasional sira liu-liu ba maun boot Kayrala Xanana Gusmão, José Ramos Horta, Mari Alkatiri, Francisco Guterres Lu’Olo, Taur Matan Ruak, LUGU no Dr. Roke atu hanoin hikas fali ou halo reflesaun oituan hodi kaer metin nafatin valores ne’ebe uluk ita lidera funu naruk ne’e hanorin  ita nia alin sira no povu tomak barak mate ho prinsipiu hirak ne’e.

“ Ami apela dala ida tan ba lider nasional no lider istoriku sira ne’ebe uluk iha funu libertasaun nia oin atu hamutuk kaer liman no buka malu se uluk ita luta ba ukun rasik aan ita fakar ran agora ba dezenvolvimentu ita tenke hisik kosar hanesan Maun Taur dehan ida ne’e mak inportante”.

Iha oportunidade ne’e eis Gerileru ne’e preukupa tanba oras ne’e daudaun ita nia rai moris iha impase politika ida ne’ebe naruk tebes tanba valores ne’ebe uluk kuda metin iha ita nia neon no  fuan laran hanesan domin ba malu, domin ba rai, amnegasaun, espiritu de sakrifisiu, nasionalismu ho patriotismu ka lealdade ba nia ran fakar fatin hahu’u menus daudauk, ne’e konsekuensia husi  ita ser umanu nia egoismu, ambisaun ba sasan mundu nian hanesan poder no riku soin.

Hare’e ba preukupasaun hirak ne’e ami Falintil-Forsa Defeza Timor-Leste ho Polisia Nasional Timor-Leste aproveita biban ida ne’e hodi apela ba veteranus da rejzistensia tantu rezistensia armada, klandestina iha nivel hotu hahu’u husi estafeta, kaixa sira, selkom to’o iha rejiaun no rezistensia Diplomatika tomak atu kaer metin valores no prinsipiu ne’ebe uluk ita hamutuk ho heroi sira komunga iha rezistensia nia laran hodi mantein koejaun ka unidade nasional hodi liberta povu doben ida ne’e husi ignoranisa, kiak no mukit atu nune’e bele garantia bem estar povu nian atu labele fasil ka rende ka monu ba ita nia egoismu ba poder ka riku soin hodi haluha ema barak nia sofrimentu no mate.

Ba grupu krime organizadu sira ne’ebe tenta perturba Lei no Ordem liu husi Arte Marsiais, trafiku droga, trafiku humanu no aktus de kontra bandu ho modus operandi saida deit Komandu F-FDTL no PNTL apela hahu’u husi husi konferensia emprensa ida ne’e hato’o atu buka koopera ho autoridade defeza no Seguransa hodi hapara aktividade hotu-hotu ne’ebe la tuir Lei ne’ebe maka estabelese tia ona no vigora daudaun hodi mantein estabilidade no paz atu nune’e kontinua kaer metin Soberania Nasional no fo valor ba sakrifisiu ema hotu-hotu nian no dignidade ita nia herois sira nian.

Karik ema ruma ne’ebe liu husi grupu organizadu ka GAM hirak ne’ebe oras ne’e buras iha rai laran ne’e maka tenta sobu Unidade Nasional hodi hatun dignidade país no lider nasional liu-liu herois sira nian hodi halakon Soberania nasaun ida ne’e tenke hakat uluk F-FDTL no PNTL no povu tomak nia mate tanba Timor-leste hari’i metin ona hanesan nasaun Soberanu ida ho nia Konstituisaun ne’ebe garante direitu Demokratiku ba sidadaun hotu-hotu maibe labele haksoit liu limite hirak ne’ebe lei haruka, Nia hakotu.

Media PNTL