Komisariu Polísia Faustino Aktualiza Akontesimentu Aeroportu ba PR

 IMG_0025-2

Dili, Komandante Jerál Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) Komisariu Polísia Faustino da Costa hala’o enkontru semanal ho Prezidente Repúblika (PR) Dr.Francisco Guterres Lu-Olo hodi informa situasaun seguransa rai laran inklui akontesimentu motor ida ne’ebe tenta soke Aviaun Sriwijaya iha Aeroportu Internasional Nicolau Lobato foin lalais ne’e.

Hafoin enkontru, Komisariu Polísia ne’e ba jornalista sira hateten situasaun jerál iha teritoriu rai laran lao diak, kalma nafatin asidente balun ne’ebe mosu, insidente ne’ebe dala-ruma mosu sai preukupasaun no esplika mós ba Xefe Estadu kona-ba insidente ne’ebe mosu iha Aeroportu foin lalais ne’e.

“Aktualiza prosesu sira ne’e hotu ba PR, inisiu komesa oinsa ema ne’e lao to’o iha ne’eba no saida mak parte PNTL ninian obrigasaun halo ba ida ne’e, ne’ebe aktualiza rezultadu ikus ba prosesu ida ne’e aumezmu tempu asuntu interna katak hanesan Komandante Jerál hasai ona Ordem atu ekipa ida ba halo inspesaun ba polísia sira ne’ebe servisu iha ne’eba (Aeroportu-red) tanba iha polísia rua mak koloka iha ne’eba hanesan husi Unidade Patrullamentu Fronteira (UPF) no husi Komandu munisipiu Dili”, tenik autoridade másimu seguransa ne’e.

Komandante Jerál PNTL afirma tan kona-ba seguransa sira seluk ne’ebe koloka iha area Aeroportu nian hau la koalia, entaun ekipa ida ne’e ba atu halo inspesaun ba membru UPF no Komandu munisipiu Dili nian. Informa mós ba PR kona-ba kazu akontesimentu balun hanesan iha Lacluta ninian, kazu Lahane ne’ebe joven sira rasik baku fali membru Konsellu Polisiamentu Komunitaria (KPK) hanesan mós ida iha parte Comoro ninian.

“Além de insidente sira ne’e, iha mós asidente hanesan ita hotu hatene katak iha fulan Setembru nia laran, kazu ne’ebe ita koalia ona katak ba hafolin feto, hafoin iha Manatuto ninian parte Laivai nian kareta baku fila ne’ebe rezulta ema na’in neen mak mate, motivu husi kazu sira ne’e mak fátor ema rasik laos natureza, fátor ema ne’e mak barak liu kontribui ba rezulta asidente sira ne’e; ne’e delizensia umana katak dala-ruma iha kareta ho motor maibé lakoi tau atensaun atu kuidadu”, hatutan na’I ulun PNTL ne’e.

Komisariu Polísia ne’e haklean katak liga ba asidente sira ne’ebe mosu, além de iha kapital Dili ita nafatin aumenta membru ba iha Tránzitu maibé sensibilizasaun ne’e ita halo nafatin, oinsa atu bele reduz importante maka ida ne’e. iha biban enkontru ne’e, PR mós hato’o ninia agradesimentu ba Komandu PNTL liu-liu Lautem tanba foin lalais ne’e PR hala’o vizita servisu nian ba iha ne’eba, katak buat hotu lao diak.

Media PNTL.

PNTL Investiga Hela Suspeitu Kazu Tenta Soke Aviaun Sriwijaya

20191015-2F5A6442

Dili- Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) investiga hela  suspeitu ne’ebe maka ho motor tama Aeroportu laran no tenta atu soke aviaun Sriwijaya Air.

Xefe Servisu Investigasaun Kriminal Nasional (SIKN) Superintendente Xefe Henrique da Costa hateten iha loron 14 fulan Outubru iha oras tuku 17:00 Polisia Aeroportu Internasional Nicolao Lobato entrega mane ida ho inisial CDJ tinan 45 mai SIKN hodi halo investigasaun tanba ne’e PNTL liu husi SIKN hala’o kedas identifikasaun ba pessoal refere no aplika flagrante délitu bazeia ba partisipasaun husi ANATIL, Nia hato’o asuntu ne’e liu husi komferensia Emprensa iha Kuartel Jeral PNTL Kaikoli Dili, Tersa (15/10).

Nia haktuir tan  Prosesu investigasaun sei kontinua husi PNTL Servisu Investigasaun Kriminal, kazu refere rejista ho numeru NUC  0201/19.PNSIC.

Mane ne’e ho motorizada bebek marka Revo laiha xapa matrikula no la uza kapasete halai tama ba iha Taxi Run way Aeroportu Internasional Nicolao Lobato, mane ne’e tenta lori motor ba soke aviaun Sriwijaya Air ne’ebe momentu neba tun ka landing nune’e ekipa seguransa Aeroportu kompostu husi PNTL, ANATIL, Bombeiros no seguransa sira seluk iha fatin refere hala’o kedas prevensaun hodi kaptura  mane ne’e.

PNTL seidauk identifika suspeitu ne’e moras mental ou lae maibe depois ida ne’e Polisia sei lori Suspeitu ba Ospital Nasional hodi halo teste mediku.

“Iha prosessu indentifikasaun nia laran Polisia iha kompetensia oras 72  atu buka tan informasaun, tanba agora foin hetan informasaun husi suspeitu mais ami sei ke’e klean tan atu hetan informasaun karik suspeitu ne’e halo asaun mesak ou sei iha ema ruma tan mak involve”, dehan Xefe SICN.

Kazu ne’e sai hanesan prekupasaun no atensaun PNTL nian nune’e ba futuru situasaun hanesan ne’e labele akontesetan, Polisia sei servisu hamutuk ho seguransa Aeroportu sei hare’e hamutuk konaba asuntu seguransa.

Suspeitu CDJ nu’udar kaben nain hela iha aldeia Lakoico, suku Teraco, postu Administrativu Railako, Munisipiu Ermera. Media PNTL

 

20191015-2F5A6450

Komisariu Polísia Mateus Fernandes Dirige Serimonia Isar Bandeira Fulan Outubru 2019

20191007-2F5A6409

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) iha segunda-feira dahuluk fulan Outubru nian (07/10) hala’o serimonia Isar Bandeira ne’ebe dirige husi Segundu Komandante Jerál Komisariu Polísia Mateus Fernandes.

Iha nia diskursu ba serimonia ne’e, Komisariu Polísia ne’e koalia liu kona-ba situasaun ne’ebe maka lao iha kapital Dili ne’ebe kontinua iha konfrontu, orientasaun ita informa dala-barak ona katak husu ba Ofisial Polísia Suku (OPS) sira ne’ebe maka koloka iha Dili laran tenke funsiona sira nia presensa iha ne’eba ho diak hodi nune’e kualker problema ruma ne’ebe lao iha ne’eba sira sempre hatene hela deit.

“Tanba wainhira sira hatene hela deit signifika ita nia patrulla, ita nia inteligen sira mós la falla sé kuando OPS nia aktividade diariu laiha, relatoriu ba Komandante Eskuadra laiha entaun ita la hatene, ema atu halo deit buat ruma iha ne’eba mós sira la hatene, OPS balun servisu diak”, tenik adjuntu Komandante Jerál PNTL ne’e.

Komisariu Polísia Mateus fó orientasaun ba Komandante Operasaun, Komandante Tránzitu no Komandante Departamentu Polisiamentu Comunitaria Nacional (DPCN) atu hare’e oinsa maka OPS tomak, liu-liu iha Dili laran tenke halo relatoriu ba sira nia Komandante Eskuadra depois sei kontinua ba Komandante Distritu no kontinua mai iha nasional, atu nune’e saida maka lao iha baze.

“Foin lalais ami enkontru ho Ministru Interior Interinu no Ministru dehan Dili laran deit seidauk bele kontrola tanba ne’e maka rekrutamentu foun ba PNTL seidauk bele halo, tanba ne’e maka aproveita tok ita nia OPS ne’ebe iha, inklui identifika potensia ameasa sira ne’ebe Dili laran bain-bain provoka kalan-kalan sempre mosu iha fatin ne’ebe hanesan, entaun oinsa maka ita nia OPS sira bele funsiona ho diak iha fatin ne’eba atu nune’e bele fasilita informasaun, fasilita ita nia patrulla atu nune’e labele falla tan”, hatutan Segundu Komandante Jerál PNTL ne’e. Media PNTL.

  20191007-2F5A6394

    

 

Polícia Nacional de Timor-Leste Comando-Geral Gabinete do Comandante-Geral Komunikadu Imprensa

received_1222292027974643

 

Tuir akordu kooperasaun ne’ebe eziste entre Timor-Leste ho Portugal, membru PNTL na’in rua Sargentu Xefe Luis Castro Doutel no Ajente Francisco Viana partisipa 49.º Kursu Tránzitu ba seguransa iha Guarda Nacional Republicana (GNR) iha loron 25 Marsu to’o loron 27 Setembro tinan ne’e.

Kursu refere hala’o iha Queluz, eskola Guarda ida ne’ebe iha ninia komponente teoria, aplika materias ho módulu formasaun tekniku professional, módulu formasaun júridika no investigasaun kona-ba asidente no módulu teknika operasional. Inklui komponente prátika ne’ebe traduz estagiu ida kurikular, iha Unidade Tránzitu GNR, ne’ebe lori tempu oras 320 no iha kursu ida ho total oras 890.

Além de apresiasaun akádemika, avaliasaun ba alunos sira iha ninia varidade husi kualidades físika, moral no sosias, intelektuais no kulturais, ikus liu profesionais na’in rua membru PNTL hetan susesu iha konkretizasaun kursu ninian. Ne’e mak instructor na’in rua dahuluk atu forma membru PNTL sira seluk iha kursu Tránzitu dahuluk ba PNTL.

Dadaun ne’e PNTL sei prepara hela regras admisaun Planu Formasaun no Regras Kursu Tránzitu ba membru PNTL, ne’ebe sei hala’o iha Centro Formação Polícia ho nia objetivu atu hametin no hasa’e kresimentu Seguransa Rodoviariu nian.

received_468408680417265

 

 

 

 

 

 

 

 

 

received_502117637247389

Aniversariu Ba Dala 16, Ministru Interior Atribui Sertifikadu Louvor Ba Membru UPF

 IMG_0215

 

Maliana-Instituisaun Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL), Unidade Patrullamentu Fronteira (UPF) iha loron 30 Setembru 2019, selebra nia loron aniversariu ba dala XVI, ne’ebe hala’o iha kampu futubol, Suku Holsa Maliana Vila.

Ministru Defeza no Ministru Interior Interinu Brigadeiru Jenerál (Ref) Filomeno da Paixão de Jesus, iha nia diskursu kongratula esforsu membru UPF nian hodi impede kriminozu sira.

“Ha’u fó parabéns ba membru UPF tomak ne’ebe ohin festeza nia aniversariu ba dala sanulu resin nen, ami nia avaliasasaun ba UPF durante ne’e ass tebes, ami kontente ho imi nia servisu hodi hala’o kna’ar hasoru kontra bandu, apezar 16 anos deit, UPF halo nia papel importante tebes hodi impede kriminalidade lokal no internasional relasiona krime organizadu ne’ebe lori arte marsiais nia naran iha fronteira hodi tama mai iha ita nia rai, tanba ne’e ba oin presiza tebes fó enfaze (hare’e liu) liu ba tráfiku ema no droga”, tenik Ministru Interior Interinu ne’e.

Aktual Ministru Defeza ne’e salienta tan katak entaun servisu ida ne’e ba oin, UPF sei la halo mesak, tanba F-FDTL sei hadia nia misaun hodi apoiu UPF,antes ne’e hau aprezenta ona iha Konsellu Ministru atu F-FDTL apoiu tan UPF hadia hodi forsa rua ne’e iha interasaun metin liu tan, hodi halo kooperasaun másimu, ita nia Primeiru Ministru rasik hatene katak ita iha difikuldade nune’e nia husu atu f’o atensaun makas ba forsa rua.

“Iha Abril tinan ida ne’e ha’u ho ekipa vizita ona ba Postu Integradu UPF hirak hanesan postu Salele, Mota Masin, Tilomar, Wala Lama, Foholulik, Aikakar, Belulik Kraik, Belulik Leten, Fatumea no Postu Aeroportu Suai Munisipiu Covalima inklui postu balun iha RAEOA, husi vizita hirak ne’e ita nota katak kondisaun UPF iha fronteira seidauk diak no imi pasa difikuldade barak tebes, tanba ne’e ba tinan ida ne’e mós ita hasa’e proposta hodi hadia infraestutura ba UPF ho dezeñu foun, nune’e tinan oin ita planu ona atu alarga (halo luan) tan, hodi fó espasu ne’ebe diak atu membru sira bele hela ho comfortable (hakmatek) no badinas.

Ministru Interior ne’e afirma tan katak ba UPF úniku forsa estadu maka bele lao armada, hodi hamrik iha estadu nia kotuk, estadu RDTL tau konfiansa no fiar tomak ba imi hala’o patrullamentu no vijilánsia iha fronteira territoriál sira, hodi kontrola movimentu ema no sasán sira ne’ebe tama sai teritoriu nasional, husu nafatin atu mantein koordenasaun no kooperasaun husi F-FDTL, Servisu Migrasaun no mós Alfándega.

Iha serimonia ne’e, Ministru Interior Interinu DR. Filomeno da Paixão de Jesus mós atribui sertifikadu de louvor ba membru UPF hamutuk ema nain 12 ne’ebe presta sira nia papel ho diak.

Marka prezensa iha loron importante ne’e reprezentante Komando Jeral PNTL, Komandante Munisipiu Bobonaro, Komandante Sentru Formasaun, Konsuladu Timor-Leste iha Atambua, lider relijiozu sira, komandante Corpo Bombeiro Maliana, Autoridade lokal, lia nain, veteranus no komunidade sira ne’ebe hela besik iha area refere.

Fontes: Media Ministeriu Interior (MI)  

IMG_0157

Ministru Filomeno Diskuti Planu Prioridade 2020 Oitavu Governu Ba Komandu PNTL

20190926-2F5A6238

Dili, Ministru Interior Interinu Filomeno Paixão de Jesus kinta-feira (26/09) ne’e hala’o enkontru ida ho Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) hodi diskuti planu prioridade Oitavu governu nian iha tinan 2020 liga ba area seguransa nian.

Ministru Filomeno Paixão hateten enkontru sira hanesan ne’e sempre realiza atu nune’e bele tur koalia hamutuk, fó esplikasaun, fó esklaresimentu liu-liu kona-ba politika Oitavu Governu ninian, prioridade hirak ne’ebe maka governu hakarak ba Polísia no fó hanoin ba malu kona-ba disiplina, hirakria, prosedimentu sira seluk ne’ebe bele halo ita nia polísia servisu diak liu tan ba oin.

“Ohin ita koalia buat barak, primeiru maka politika governu hanesan hateten bebeik ona katak primazia ba iha Polísia Komunitaria no Polísia Rodoviaria, la signifika katak ita tau sees tiha buat seluk-seluk maibé sira seluk ne’e hela ba prioridade ne’ebe maka tuir mai, tanba ne’e durante tinan lima ba oin ita prioriza buat balun no ba tinan lima oin tan ita fo fali ba buat seluk”, esplika Ministru Interior Interinu ne’e.

Hatan ba preukupasaun na’in ulun balun kona-ba krime ne’ebe ikus-ikus ne’e sempre mosu tanba vizibilidade polísia nian maka menus, Ministru Filomenu hatan katak sim, hau laos dehan másimu no hau mós la dehan mínimu, polísia halo patrullamentu durante ne’e, halo kontrolu klaru iha ne’eba dezastre ida ne’ebe hau la espera, ami hotu la espera. Ba oin hanesan hau ohin koalia ona ho sira (Komandu PNTL-red) além-de ita rona ema koalia, ita mós tur hanoin ita keta halo sala ruma karik, ita halo introspeksaun no ba oin ita tur hanoin oinsa bele hadia ann.

Entretantu, Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Faustino da Costa iha ninia intervensaun ba enkontru ne’e katak objetivu husi sorumutu ne’e hanesan kontinuasaun husi enkontru ne’ebe hala’o ona ba Komandu munisipiu Dili iha CFP, enkontru ida ne’e halo mós ba Komandu PNTL munisipiu sira hotu inklui departamentu no unidade hotu PNTL nian.

“Informa ba Ministru katak los duni iha akontesimentu balun ikus ne’e halo ema barak sai hanesan preukupasaun bo’ot ida iha ita nia komunidade no sosiedade liu-liu aktividade ne’ebe hala’o iha Taibesi no husi akontesimentu hirak ne’e prosesu sira ami halo no ami aprezenta ona kazu ne’e ba iha Ministeriu Públiku”, tenik Komandante Jerál ne’e.

Komisariu Polísia Faustino akresenta tan katak dala wain informasaun sira ne’ebe espalla iha Media Sosial katak sei iha konsentrasaun mobilizasaun ne’ebe durante ne’e PNTL mós akompaña nafatin hela, ita antisipa hela ida ne’e maibe relatoriu husi Komandu munisipiu 13 katak laiha movimentu balun maka atu mai husi parte Ermera no mos husi parte Aileu ninian. PNTL nafatin halo ninian preparasaun ba antisipada liu-liu ba iha parte entrada, rai klartan no mós parte leste ninian.

Enkontru ne’e lidera husi Ministru Interior Interinu, Komandante Jerál, Segundu Komandante Jerál no hetan partisipasaun husi Komandante Komandu Operasaun, Komandante Komandu Administrasaun, Komadante SIP, Xefe SIKN, Komandante PNTL munisipiu 13, Komandante Unidade, departamentu, ofisias subalternu sira iha Komandu Jerál ninian.

Media PNTL.

 

 

Komisariu Polísia Faustino da Costa Fó Posse Ba Xefe SIKN

20190925-2F5A6140

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) kuarta-feira (25/09) ne’e hala’o tan tomada de posse ba dahat nian hodi nomeia Superintendente Xefe Henrique da Costa nu’udar Xefe Servisu Investigasaun Krimanal Nasional (SIKN).

Tomada de posse ne’e hala’o basea ba Despasu Komandante Jerál nian N.ᵒ 257/Cg-PNTL/IX/2019 hodi koloka Superintendente Xefe Henrique da Costa hanesan Xefe Servisu Investigasaun Kriminal Nasional (SIKN). No Inspector Xefe Mouzinho Tavares Correia ne’ebe durante ne’e assume kargu hanesan Xefe SIKN Interino, iha despasu ne’e subtitui fali kargu no funsaun hanesan Sub-Xefe Interino ba Servisu Investigasaun Kriminal Nasional (SIKN).

Partisipa iha serimonia simples ne’e Komandante Jerál, Komandante Komandu Operasaun, Komandante SIP, Komandante Komandu Administrasaun no Xefe Departamentu Justisa.

Media PNTL.    

Komfrontus iha Aimutin PNTL Kaptura Ona Suspetu Nain 2

IMG_5683

Dili- Polisia Nasional Timor-Leste kaptura ona suspetu ba kazu komfrontasaun iha Aimutin iha loron (23/09) ne’ebe rejulta vitima Ivon da Silva mate fatin no seluk kanek todan hodi lori ba prosesu tuir lei ne’ebe maka vigora.

Komandante komandu Operasaun Superintendente Xefe Pedro Belo hateten Suspetu nain rua maka kaptura ho flagrante delitu no sira seluk sei buka tuir tanba ita sei identifikatan ema lubuk ida no prosesu tomak ita entrega ba parte investigasaun para halo prosesu no hau fiar katak sei diskobre ema lubuk ida, nia hato’o asuntu ne’e ba Jornalista sira hafoin partisipa seminariu nasional iha Salaun Suai Room Timor-Plaza Dili Tersa (24/09).

Komandante ne’e haktuirtan  akontesmentu horseik (Segunda ) antes ne’e iha inagurasaun gruta iha Aituri Laran Taibesi no kalan ne’e tomak buat hotu lao diak seguransa diak teb-tebes tanba iha apoiu husi membru KPK no OPS sira no patrula husi Unidade Espesial Polisia maibe depois dadersan sira atu desloka ba ida-idak nia munisipiu Polisia sira akompaña komboiu maibe to’o iha Unidade Espesial nia oin iha grupu balu ne’ebe iha kareta laran sira tolok membru Unidade Espesial sira depois sira hakat liu iha kareta ida husi komboiu laran ne’e halai ses no tama fali iha fatin seluk iha ema balu hakilar no tolok entaun  hamosu komfrontasaun hodi tuda malu no rezulta vitima ida mate no ida kanek.

Polisia husi Dom Aleixo, Forsa Rezerva no Unidade especial  responde kedas imediata hodi kaptura suspetu nain rua hodi detein iha sela Polisia no mos vitima matebian parte investigasaun lori kedas ba mortuariu hodi submete ba prosesu autopsia hafoin hodi matebian ba munisipiu Ainaro.

Iha momentu ne’e akontesementu ne’ebe lalais no kaundu Polisia ne’ebe iha oin labele responde entaun iha ekipa seluk maka responde maibe iha ona vitima tanba ne’e prosesu tomak ita entrega ba parte investigasaun no parte justisa atu hare prosesu ne’e.

Atu termina porta voz PNTL ne’e hateten Polisia no ema hotu la tolera aktus krime ida ne’e tanba ema hotu hakarak unidade no moris hakmatek lao livre oras 24 nia laran no laiha inpedimentu ema ruma atu trava sira, aktu ne’ebe maka akontese povu tomak hakribi ba ida ne’e.

Iha okajiaun ne’e Ministru  Defeza no Interior Interinu Filomeno Paixão hateten insidente iha Aimutin ne’ebe akontese iha Segunda (23/09) rejulta vitima nain ida (1) mate fatin no nain rua kanek todan Polisia atua imediatamente, ema la espera atu mosu insidente ne’e tanba ema ba misa inagurasaun gruta hotu-hotu ba taka liman reza no hakruk afinal sai mai oho fali malu.

“Hau la espera mosu insidente ne’e hau hatene katak buat ne’e hotu no ema fila ona, hau rona dehan Kolimau 2000 no arte rituais balutan buat ne’e hotu ona atu fila maibe  provoka malu no balu tun fali ba fatin faan obralan iha Aimutin derepente provoka malu no sai fali problema no momentu ne’eba Polisia atua no halo ona prosesu hodi entrerga ba Ministeriu publiku no kontinua ba tribunal,” dehan Ministru.

PNTL sei buka tuir no kaer hotu suspetu hirak ne’ebe maka involve iha insidente ne’e nia konklui. Media PNTL

PDHJ Halo Seminariu konaba Knaar PNTL ba Protesaun Direitus Humanus

2F5A5997

Dili- Provedoria dos Direitos Humanos e Justiça (PDHJ) halo seminariu nasional ba Komandante Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) husi munisipiu 12, RAEOA, Komandante Unidade no Xefe departamentu sira konaba knaar Polisia atu hametin protesaun direitus humanus

Provedora PDHJ Jesuina Maria F.Gomes hateten seminariu ne’e iha objetivu atu haklean konyesementu ba Superior PNTL sira konaba inportansia husi promove no proteje diretus humanus nomos fo hanoin ba Komandante sira kuandu fo ordem ba membru sira halo atuasaun iha terrenu tenke tuir lei no respeta diretus humanus tanba PNTL maka sai protetor no defensor diretus humanus sidadaun sira nian, Nia hato’o asuntu ne’e ba Jornaslista sira iha Salaun Suai Room Timor-Plaza Dili, Tersa (24/09).

Nia haktuirtan alende ne’e partila mos rejultadu akompãamentu ne’ebe PDHJ ho nia parseru sira halo ba membru PNTL ne’ebe maka tuir ona formasaun diretus humanus no konvida parte relevante sira mai tuir diskusaun konaba oinsa dezafiu ne’ebe PNTL infrenta.

“Tuir avaliasaun husi partisipantes sira ne’ebe maka tuir ona treinamentu diretus humanus katak formasaun labele fo deit ba ajente sira maibe tenke fo ba Superior sira tanba sira maka fo ordem ba ajente sira atu halo atuasaun iha terrenu tanba ne’e inportante ba Superior sira atu hatene saida maka prinsipiu diretus humanus nune’e bainhira sira fo ordem ba ajente sira iha terrenu tenke fo hanoin atu halo atuasaun tuir lei no respeita diretus humanus,” Nia dehan.

Tuir baze de dadus PDHJ iha tinan 2006 to’o 2019 iha numeru membru PNTL hamutuk nain 203 mak komete ona violasaun direitus humanus no maioria violasaun ba direitu liverdade, seguransa, integridade, tratamentu att no dezhumanu.

Husi numeru kazu hirak ne’e hafoin konklui relatoriu investigasaun ami haruka ba Komandu PNTL liu-liu liga ho membru sira ne’ebe komete violasaun diretus humanus no iha relatoriu ne’e ami halo mos rekomendasaun ba Komandu Jeral atu foti prosesu disiplinar no ami husu Komandu atu foti asaun ne’ebe rigoroju

Entretantu Ministru Defeza no Interior Interinu Filomeno Paixão hateten Provedora PDHJ iha inisiativa diak lori ita nia Polisia atu respeta diretus humanus nune’e Komandante sira hola atensaun iha seminariu ida ohin atu oinsa ita bele avansa pasu ida ba oin diak liutan tanba Polisia nudar parte husi sidadaun no mai husi sidadaun tanba ne’e inportante para iha ita nia atuasaun ita bele regula ita nia asaun.

Ministru Paixão haktuirtan ikus husi seminariu ida ne’e  Komisariu PNTL no Komandante sira sei asina deklarasaun komprimisiu katak hahu ohin ba oin sira tenke inplementa no kumpri diretus humanus to’o iha kraik, ne’e hanesan pasu diak ida iha ita nia Polisia tuir programa governu da-8 atu lori ita nia Polisia besik ba komunidade.

Iha okajiaun ne’e Komandante Jeral PNTL Komisariu Faustino da Costa hateten atu halo koresaun deit katak laos membru PNTL 200 resin maka involve kazu maibe durante halo koperasaun servisu ho PDHJ membru PNTL nain 320 resin maka partisipa ona formasaun konaba diretus humanus entre membrus hirak ne’e iha nain 4 detekta involve violasaun diretus humanus .

PNTL hanesan instituisaun estadu atu kumpri no defende lei ne’ebe ita nia estadu no governu fo sai, ita hare fali situasaun balu ba kotuk los duni iha situasaun balu ba kotuk iha failansu balu ne’ebe ita halo.

Iha Janeru to’o Setembru 2019 PNTL rejista ona kazu indisiplinar hamutuk 114 kompara ho tinan 2018 kazu indisplinar ne’ebe rejista hamutuk  210 ne’e seidauk koalia tinan 2017 ba kraik prosesu hirak ne’e hotu tanba regulamentu disiplina ne’ebe fo dalan membrus sira atu halo rekursu ba Tribunal wainhira la simu desijaun Komandu hare ba sitasaun hirak ne’e hotu maka ami propoin halo revizaun ba lei organika PNTL para fo kompetensia ba Komandu atu hola medidas ba nia membru sira ne’ebe komete infrasaun.

Seminariu ne’e PDHJ realija hamutuk ho nia parseru sira hanesan WADO ONU nian, Redi Defensor Diretus Humanus kompostu husi organizasaun Sosidade Sivil, Centru Nasional Chega, no koperasaun ho Komandu Jeral PNTL no partisipa husi vice Xefe Estadu Maior Jeneral F-FDTL Brigaderu Jeneral Falur Rate Laek, Komisariu KAK Sergio Hornay, Reprejentante ONU Roy Trivedy, Diretor Cento Nacional Chega Hugo Fernandes,  Komandante Jeral PNTL, Segundu Komandante jeral, Komandante, munisipiu, Unidade Xefe Departamentu no komvidadu sira. Media PNTL

Sosializasaun Sistema Jestaun Dashboard PNTL Ba Komandante Munisipiu No Diretur Departamentu Sira

20190919-2F5A5913

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Komandu Administrasaun hamutuk ho parseiru United Nations Development Program (UNDP) kinta ne’e (19/09) hala’o sorumutu ida hodi sosializa Sistema Jestaun Dashboard PNTL ba Komandante Munisipiu no Diretur Departamentu sira.

Reprezentante Komandante Jerál em substituisaun Inspector Geral Superintendente Xefe Carlos Jerónimo iha ninia intervensaun ba sorumutu ne’ebe hala’o iha salaun enkontru Kuartél Jerál koalia katak esforsu tomak ne’ebe maka durante tempu ida ne’e desenvolve husi UNDP ho forma ida atu oinsa ita bele iha duni sistema ida diak.

“Tanba ne’e mak ita nia Komandante Jerál anteriormente sei hanesan Inpector Jerál iha vizita ida ba nasaun Malaysia no iha ne’eba hatudu entaun ho hanoin ida ne’e sente katak presiza mós desenvolve sistema ida ne’e iha instituisaun PNTL”, tenik Inspector Geral ne’e.

Superintendente Xefe esplika liu katak ida ne’e importante tebes no husu ba Komandante sira atu atende didiak sistema Dashboard, katak sistema ida ne’ebe halo hodi integrasaun ba dadus ho mós IMS, nia sistema ida deit bele responde servisu barak Komandante sira nian nune’e mós hamenus ona surat-tahan sira ne’e, tanba dadus tomak iha hotu sistema Dashboard ne’e nia laran. Iha sistema ne’e mós ne’e organiza oinsa ita bele halo jestaun frotas liu-liu kona-ba lojistik, ita hatene ona kareta saida deit tama mai, sá tinan, iha tempu ida ne’e att iha parte saida no ita troka nia saida.

Entretantu, reprezentante UNDP Ms. Tuya Altangerel iha sorumutu ne’e hateten UNDP kongratula servisu PNTL nian tanba matein paz no seguransa iha tinan 20 ikus ne’e katak iha tinan 20 ikus ne’e ho ita bo’ot sira nia apoiu nasaun atinzi no alkansa servisu desenvolvimentu barak.

“Ami privelejiu tebes katak atu servisu hamutuk ho PNTL katak sistema Dashboard ne’e hahu’u desenvolve iha tinan 2015, iha tempu ne’eba UNDP servisu hamutuk ho PNTL ita nia Komandante Jerál anteriormente sei hanesan Inpector Jerál iha misaun ida ba hare’e sistema Dashboard polísia Malaysia nian, hare’e ba idea hirak ne’ebe iha maka UNDP ho PNTL seksaun IT desenvolve Dashboard ida ba PNTL”, tenik reprezentante UNDP.

Ms. Tuya esplika tan sistema Dashboard ne’e hanesan portal ida bele mós hanesan data base ida bele vizualiza kualker informasaun PNTL nian tomak ba iha ne’eba. Agora PNTL iha sistema ida ne’e maka parte MTO, Rekursu Umanu, IMS no Komandante sira bele ba hare’e hotu iha sistema ida ne’e nia laran.

Partisipa iha sorumutu ne’e Inspector Geral, Komandante Komandu Administrasaun, Komandante Rekursu Umanu, Komandante Planeamentu, Komandante PNTL munisipiu, Unidade no Departamentu sira iha PNTL.

Media PNTL.

20190919-2F5A5934