Komandu PNTL Munisipiu Ermera Partisipa Iha Workshop Ba Avaliasaun Programa Pilotu

20180209-2F5A0181

Ermera, iha loron sexta-feira (09/02) iha salaun Kuartél Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) munisipiu Ermera hala’o workshop kona-ba avaliasaun ba programa pilotu ne’ebe apoiu husi parseiru PAPK-Polísia Nova Zelandia.

Iha workshop ne’ebe hala’o durante loron ida, programa ne’ebe hala’o maka hanesan treinamentu komputador, formatu insidente & asidente, formatu vizita no formatu relatoriu.

Partipantes iha workshop ne’e Komandante Eskuadra PNTL munisipiu Ermera, Ofisial Polísia Suku (OPS) no xefe seksaun hotu iha komandu PNTL munisipiu ne’e.

Realizasaun workshop ne’e fasilita husi parseiru Polísia Nova Zelandia no The Asia Foundation (TAF).

Media PNTL.

Sistema Seguransa No Defeza Ba Susesu Eleisaun Antesipada Parlamentar 2018

IMG_0910

Dili, Comissão Nacional Eleição (CNE), Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) no Falintil Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) sexta –feira ne’e (09/02) realiza konferensia imprensa iha salaun CNE Vila-Verde hodi koalia kona-ba Sistema Seguransa No Defeza Ba Susesu Eleisaun Antesipada Parlamentar 2018 iha Timor-Leste.

Presidente CNE Alcino Barris iha konferensia ne’e hateten ho honra bo’ot maka ohin ita konsege halibur ann iha fatin ida ne’e hamutuk ho dirijente husi instansia oin-oin ne’ebe hamutuk ho CNE atu bele fahe no entende kona-ba oinsa ita atu atúa liu-liu hasoru Eleisaun Antesipada (EA) ne’ebe oras ne’e dadaun kona-ba data sei hein deit Presidente Repúblika (PR) sei Dekreta iha tempu badak.

“Koalia kona-ba Eleisaun ema barak ladun entende diak nia forma atu oinsa organiza no dala-ruma tanba ita ladun entende ho diak, laiha ita atúa tun ba terenu ita dezeorganizadu, oras ne’e dadaun eleisaun ne’ebe ita sei hasoru maka eleisaun antesipada hafoin eleisaun ne’ebe ita konklui tiha, eleisaun jerál 2017 parlamentar maibé oras ne’e tenke hala’o fila-fali”, tenik Presidente CNE ne’e.

Alcino Barris salienta liu tan katak ho preukupasaun ba eleisaun antesipada no hare’e suspeita karik iha tensidade disputa entre konkorentes sira (partidu politiku-red) ami iha kualidade nu’udar orgaun eleitoral ne’ebe hatu’ur kedas iha Konstituisuan RDTL orgaun ne’ebe tau matan ba aktus eleitoral ne’ebe deit liu-liu ba eleisaun antesipada ida ne’e.

Iha fatin hanesan Xefe Estadu Maior Jeneral F-FDTL Major Jeneral Lere Anan Timur ne’ebe partisipa mós iha konferensia ne’e hateten ba ita ne’ebe toma konta ou responsabiliza ba defesa no seguransa ita iha misaun ida ne’ebe espesifiku nu’udar misaun ida ne’ebe propriu.

“Hanesan hau dehan katak ita instituisaun rua ne’e (PNTL no F-FDTL) laos iha ne’e atu reprime deit maibé diak liu maka prevene atu problema labele mosu, ohin ita koalia kona-ba eleisaun antesipada la kleur fulan ida rua tan ita tama ona ba iha prosesu eleisaun antesipada”, hateten Xefe Estadu Maior Jeneral F-FDTL ne’e.

Major Jeneral Lere Anan Timur subliña liu tan katak Timor laos demokrasia nia hu’un maibé fó lisaun, fó exemplu hanorin ba demokrasia, demokrasia ba nasaun seluk ne’ebe desenvolvidu liu ita.

Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Julio da Costa Hornay ne’ebe partisipa mós iha konferensia ne’ebe hala’o iha salaun CNE ne’e hateten parte seguransa preparadu ona ba EA antes Presidente Repúblika foti desizaun parte seguransa preparadu ona atu bele asegura prosesu tomak hahu’u husi kampaña eleitoral to’o ba eleisaun, kontajen, anunsiu to’o formasaun governu.

“Só atu fó hanoin ba CNE kona-ba sosializasaun ba ita nia povu tomak atu bele entende diak liu regras eleisaun atu labele iha violasaun iha prosesu eleisaun nia laran tanba se lae ajente seguransa maka sei hasoru problema ida ne’e direta no kada vez mós sira nia atuasaun ne’e fanu fali Provedoria Direitus Humanu atu hateke fali para kritika fila fali katak atuasaun viola direitu sidadaun nian maibé servisu maka hanesan ne’e”, koalia Komandante Jerál PNTL ne’e.

Komisariu Polísia Julio da Costa Hornay haktuir liu tan katak seguransa nia presensa iha fatin votasaun maka atu asegura tomak prosesu eleisaun ida ne’e atu bele lao tuir nia dalan.

Partisipa iha konferensia ne’e Presidente Comissão Anti Corupção (CAC), Provedoria Direitus Humanu e Justisa (PDHJ), Komisariu CNE tomak no hetan partisipasaun másimu husi Komandante PNTL munisipiu 13.

Media PNTL.       

 

 

 

Komandu PNTL Hala’o Enkontru Ho Komandu Munisipiu Sira

2F5A0098

Dili, relasiona ho realizasaun Eleisaun Antesipada (EA), Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) hala’o enkontru ho Komandante PNTL Munisipiu sira iha kinta-feira ne’e (08/02) hodi koalia kona-ba preparasaun seguransa EA iha teritoriu tomak.

Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Julio da Costa Hornay iha intervensaun ba enkontru ne’e hateten iha loron hirak liu ba Presidente Repúblika deside ona katak sei hala’o EA no agora dadaun partidu lubuk ida ona maka komesa konsola ba malu atu halo koligasaun iha EA.

“Ita espera katak Eleisaun agora partidu la barak ona no situasaun ne’ebe maka ita hasoru iha kampaña ne’e sente dala-ruma bele konfrontu malu oituan karik iha kampaña programa balun maka sira koalia balun iha ona programa sétimu governu ninian no atu antesipa kestaun ida ne’e maka Komandante munisipiu sira tenke servisu makas”, tenik Komandante Jerál PNTL ne’e.

Komisariu Polísia Julio da Costa Hornay salienta liu tan katak Komandante munisipiu sira tenke servisu makas maka ita nia Ofisial Polísia Suku (OPS) no polísia Komunitariu sira tenke servisu makas ho Komandante sira nia vizita ho Komandante sira nia akumula veteranus sira ne’e no mós autoridade lokal sira atu bele sosializa nafatin, fó hanoin nafatin ba ita nia povu katak politika maka hanesan ne’e duni, demokrasia maka hanesan ne’e duni.

“Ita labele preukupa ho nervozu tanba kestaun ida rua maibé ita nia demokrasia maka hanesan ne’e duni iha Konstituisaun no politika maka hanesan ne’e, importante liu maka ema hotu-hotu tenke tur hakmatek laos ita haksoit ba baku malu fali hodi manan eleisaun, lae maibé iha estasaun de votu maka sei determina, importante liu maka Komandante sira nia servisu agora ne’e atu halo sosializasaun atu ita nia povu bele entende”, hatutan Komisariu Polísia ne’e.

Iha biban ne’e mós Komandante Jerál PNTL hato’o ninia apresiasaun liu husi monotorizasaun ne’ebe Komandu halo ba servisu Komandu munisipiu 13 sira nian durante ne’e lao diak tebes no ne’e hanesan susesu bo’ot ida tanba Komandante sira nia servisu makas no mós aktividade polísiamentu komunitariu nian, sosializasaun sira ne’e, koordenasaun diak ho autoridade lokal sira no veteranu sira, juventude sira tanba ne’e maka buat hirak ne’e lao hakmatek to’o ohin loron.

“Dala-ruma ita bele dehan povu agora ne’e iha maturidade politika maibé laos ida ne’e deit tanba ita nia presensa, ita nia esplikasaun, ita nia envolvimentu to’o ba iha baze ne’e maka konvense povu ida ne’e sente katak los duni ita moris iha ambiente hakmatek ida ne’e importante ba ita tanba ne’e parabens ba Komandante sira, ita espera katak iha EA mais servisu ida ba ita tanba iha eleisaun tolu ita liu ho diak no susesu agora EA ne’e koko fali ita nia kapasidade seguransa”, subliña na’in ulun PNTL ne’e.

Enkontru ne’ebe preside husi Komandante Jerál PNTL ne’e akompaña husi Komandante Administrasaun no hetan partisipasaun másimu husi Komandante PNTL munisipiu 12 inklui regiaun espesial Oecusse.

Media PNTL.

PNTL Prontu Asegura Eleisauin Antisipada

2F5A0075

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) prontu asegura seguransa iha loron Eleisaun Antesipada (EA) ne’ebe sei hala’o iha tempu besik.

Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Julio da Costa Hornay haktuir katak, ohin loron 5 Fevereiru la kleur tan ita tama ona fulan Marsu ba selebrasaun loron aniversariu PNTL aumesmu tempu preparasaun ba seguransa Eleisaun Antesipada.

“Ita hotu akompaña, asiste inderekta no direkta ba desizaun ne’ebe estadu foti ba nasaun nia vida ba oin, nia progresu desenvolvimentu Presidente deside hodi entrega fila fali ba povu atu determina signifika servisu bo’ot ida ba forsa seguransa atu asegura dala ida tan ba Eleisaun Antesipada ne’ebe tuir Konstitusaun Repúblika depois 60 dias foin anunsia kalendariu ba eleisaun ninian”, haktuir Komandante Jerál PNTL iha serimonia isar bandeira ne’ebe hala’o segunda-feira ne’e (05/02) iha Kuartél Jerál Kaikoli Dili.

Komisariu Polísia Julio da Costa Hornay subliña liu tan katak tuir Konstitusaun Repúblika depois 60 dias foin anunsia kalendariu ba eleisaun ninian ne’e katak iha loron 26 fulan Marsu Presidente sei anunsiu kalendariu, atu antesipa ida ne’e husu ba Komandu Administrasaun no Komandu Operasaun atu prepara saida maka ita atu bele prepara ba lalaok operasaun iha terenu tomak, iha teritoriu laran no mós saida maka ita bele fó apoio ba operasaun iha terenu.

“Hanesan ita koalia tiha ona atu bele prepara saida maka governu de forsa ba apoiu ita hodi asegura eleisaun antesipada ida ne’e, hala’o kna’ar ho diak, iha inisiativu labele hein husi parte operasaun, parte logistika, parte finansas, parte aprovesionamentu atu koopera ba malu bele aselera saida maka ita iha direitu atu bele uja aselera nia prosesu ho diak atu iha 60 dias nia laran ne’e ita bele hanoin no prepara buat ruma”, tenik Komandante Jerál PNTL ne’e.

Kona-ba transporte, Komandu iha planu atu aluga kareta atu bele rekoopera kareta sira iha munisipiu ne’ebe iha hela manuntensaun preparasaun ba eleisaun, parte logistika tenke servisu maka’as atu komunika parte saida deit maka falta ba Komandante sira atu bele aselera. Ho situasaun politika hanesan  ne’e, kada ema ida por ida hahu’u husi Segundu Komandante Jerál tun to’o ba ajente sira entende misaun PNTL nian. Polísia nia misaun atu halo seguransa, polísia nia misaun laos atu mete iha politika. Politika ita bele entende saida maka politika, maibé prátika politika maka la autoriza.

“Hanesan Komandante Jerál no Segundu Komandante Jerál ami fó hanoin que ita hotu-hotu hatene katak ita nia pozisaun neutru no imparsialidade, maibé nu’udar Komandu ami sempre fó hanoin ba ita hotu tanba dala-barak ita tau hanesan ne’e, ita rona isu barak maibé hau sempre hateten hau nia membru la mete ida ne’e, se karik ita bo’ot sira iha dadus ruma favor ida esplika mai hau para hau bele foti medida imediatu”, apela na’in ulun PNTL ne’e perante membru sira hotu.

Media PNTL.                

 

 

BNNK Louva Servisu Komandu PNTL

20180130-2F5A9885

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) tersa-feira foin lalais ne’e asina Memorandum of Understanding (MoU) ho Polísia Indonesia (POLRI) liu husi Badan Nasional Narkotika Kabupaten (BNNK) atu bele servisu apoio malu hodi kombate droga.

Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Julio da Costa Hornay hafoin hasoru malu ho ekipa BNNK hateten MoU ida ne’e halo hodi parte rua bele koopera malu hodi prevene no kombate kazu droga sira ne’ebe maka karik tama mai Timor-Leste.

“Ida ne’e maka servisu ne’ebe maka PNTL ho POLRI halo iha tinan hirak liu ba husi 2009 to’o mai ohin loron hanesan kazu ida ne’ebe maka foin dadaun akontese wainhira ita nia Unidade Polísia Marítima (UPM) prende kazu ida ne’e maka komunika ba malu hodi sira nia reprezentante mai atu hotu-hotu bele hare’e hodi fó informasaun ba malu kona-ba sasan sira ne’ebe maka agora iha kontainer laran”, tenik Komandante Jerál PNTL ne’e.

Komisariu Polísia Julio da Costa Hornay subliña liu tan katak situasaun ida ne’e Komandu koordena kedas Prokurador Jerál Repúblika (PJR) atu oinsa aplika tuir Lei ne’ebe maka ita iha no ita kumpri saida maka ita nia Kódigu Penal hateten para depois prosesu ida ne’e kuando to’o nia rohan bele hetan nia legalidade.

“Hotu tiha ida ne’e hau sei ba hato’o ba iha PJR hodi hare’e asuntus legais ne’ebe maka presija atu prense nune’e rekezitus Lei ne’e ita tenke kumpri saida maka iha ita nia rai tanba kazu ne’e ninia akontesimentu iha Timor-Leste tanba ne’e ita komunika no koordena nafatin ho PJR hodi hetan orientasaun”, hateten Komisariu Polísia.

Iha fatin hanesan, Komandante BNNK Roten Ndao Nusa Tenggara Timur Komisaris Polisi Lino do Rosario hateten presensa parte BNNK nian mai atu hare’e sampel sira husi aimoruk hirak ne’ebe maka UPM prende foin lalais ne’e iha portu Dili hamutuk kontainer sira (9) no sei halo koordenasaun ho parte PJR liu husi Komandu PNTL.

“Ami hein husi Komandante Jerál PNTL no sampel refere atu halo teste iha ne’e ou rai liur depende ba Komandu PNTL no mós PJR tanba buat hotu tenke tuir Lei rai ida ne’e nian, servisu hamutuk ida ne’e bain-bain ami halo tiha ona iha tinan 2009, 2011 ne’e mak maluk balun halai ba Indonesia ne’e kaer hotu no lori mai”, tenik Komandante BNNK ne’e.

Komisaris Polisi Lino do Rosario apresia tebes ho servisu PNTL nian tanba prende ona kontainer sia (9) ne’e, signifika sira salva ona joven sira barak liu iha Indonesia ne’e hanesan prestasaun diak ida tanba ne’e parte BNNK hato’o apresiasaun diak ida ba Komandu PNTL liu husi servisu ida ne’e.

Media PNTL.

 

Unidade Tránzitu Fó Palestra Ba Estudante ICS

_MG_0950

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Unidade Tránzitu Nasional kinta-feira (25/01) ne’e fó palestra kona-ba regras tránzitu ba estudante husi Instituto Ciência da Saúde (ICS).

Komandante Unidade Tránzitu Nasional Inspectór Xefe António Lourenço da Costa Soares hafoin hato’o palestra ba estudante sira hateten aktividade ne’e Unidade Tránzitu halo hodi responde ba pedidu karta ne’ebe maka mai husi ICS.

“Ami mai hodi responde ba pedidiu karta ne’ebe maka ICS haruka ba PNTL-Unidade Tránzitu hodi fó palestra ba alin estudante sira ne’ebe maka hala’o sira nia aktividade Orientasaun Programa Estudu no Koñesimentu Kampus (OPEKK) ka orientasaun hahu’u eskola ninian”, hateten Komandante Unidade Tránzitu Nasional ne’e.

Inspectór Xefe António Lourenço da Costa haktuir liu tan katak palestra refere foka liu-liu kona-ba tránzitu nian tanba alin estudante hirak ne’e wainhira mai iha eskola barak liu maka uza motorizada no kareta.

“Tanba ne’e wainhira estudante hirak ne’e sirkula iha Estrada públiku presijamente hatene kona-ba regras tránzitu nian liu-liu kona-ba kódigu Estrada, ne’e maka objetivu ekipa PNTL-Unidade Tránzitu mai iha fatin ida ne’e hodi fahe informasaun ba estudante sira”, hatutan Inspectór Xefe ne’e.

Entretantu, Presidente Komisaun Organizadora aktividade OPEKK-ICS Zelia da Silva iha sesaun palestra hateten aktividade OPEKK ne’e hanesan estapa primeiru ida atu estudante foun sira bele koñese ambiente kampus no mós regras sira ne’ebe maka iha ona ICS no presensa Polísia Unidade Tránzitu nian hodi habelar informasaun kona-ba regras no Lei tránzitu nian.

“Iha aktidade OPEKK ida ne’e ami fahe konvite ba kada orador sira inklui mós Polísia husi Unidade Tránzitu atu nune’e labarik sira presija hatene informasaun klaru kona-ba regras sira husi tránzitu ninian no ami konvida mós polísia husi Investigasaun Kriminal hodi koalia kona-ba droga nian”, tenik Presidente Komisaun Organizadora ne’e.

Zelia da Silva esplika liu tan katak aktividade refere sei remata iha loron sexta-feira no estudante hirak ne’ebe maka partisipa iha aktividade OPEKK ne’e hamutuk ema na’in 384 kompostu husi Departamentu Enfermagem, Parteira, Nutrisaun no Farmasia.     Media PNTL.  

Ajente Rekruta Hamutuk Na’in 178 Simu Graduasaun

20180122-2F5A9373

Dili, Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Centro Formacão Polícia (CFP) segunda feira ne’e (22/01) realiza graduasaun ba ajente rekruta hamutuk na’in 178 iha Kintu Kursu Formasaunn ba Ajente.

Primeiru Ministru (PM) Repúblika Demokratika Timor-Leste (RDTL) Dr. Marí Bin Amude Alkatiri hanesan alta entidade ba serimonia graduasaun ne’e iha ninia diskursu hateten, ohin loron sai hanesan loron ida espesial ba joven hamutuk 178, liu tiha fulan ne’en resin hetan treinamentu no formasaun no ohin sai polísia, tama iha institusaun polisial instituisaun ida importante ba Timor-Leste.

“Joven 178 hotu-hotu mai husi sira nia familia rasik, mai husi sira nia komunidade rasik, mai husi povu rasik agora fila hikas fali ba familia, ba komunidade, ba povu maibé bainhira sira to’o sira familia ida ne’e, komunidade ida ne’e no povu ida ne’e sira to’o ho misaun no vizaun foun, presija primeiru katak familia, komunidade komprende katak sira to’o ona hanesan polísia, polísia iha ninia funsaun”, hateten Primeiru Ministru RDTL iha CFP.

Alta entidade iha serimonia ne’e salienta liu tan katak, sá misaun no vizaun foun maka polísia tenke hatene maka misaun atu servi povu no servi estadu direitu demokrátiku, vizaun atu haburas fali instituisaun PNTL, atu desenvolve instituisaun ne’e atu sai exemplu bainhira ita halo relasaun ho ita nia povu, bainhira ita hakbesik ann ba povu ita tenke sai exemplu, exemplu atu buka dalan, atu hametin paz no estabilidade.

“Mai hetan formasaun sai polísia, laos deit hanesan hetan servisu bain-bain, servisu hanesan polísia signifika servisu atu servi loron-loron povu, atu povu bele iha konfiansa ba imi, atu povu bele tur hakmatek hatene katak iha instituisaun ida que tau matan ba sira, laos iha instituisaun ida que sai fali ameasa ba sira, ida ne’e importante tebes PNTL lao husi dalan naruk to’o ohin kintu kursu sai 178 PNTL husi dalan naruk ho dala barak lao ho funsaun ida que diak”, subliña Dr. Marí Bin Amude Alkatiri.

Iha fatin hanesan, Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Julio da Costa Hornay iha ninia intervensaun ba serimonia ne’e hateten ohin loron importante ba ita hotu tanba joven polísia hamutuk 178 aumenta tan ba efetivu iha instituisaun PNTL hafoin periodu fulan ne’en ba formasaun ida que forte.

“Nu’udar loron ida importante ba instituisaun nune’e la haluha saida maka ita nia joven sira hili assume komprimisiu no la tau reserva hodi serve Timor-Leste no Timor oan sira no husik hela sira nia direitu nu’udar sidadaun atu sidadaun sira seluk bele goza ho diak liu tan tanba importante duni aktu símboliku ida ne’e hamutuk ho sosiedade ne’ebe reprezenta husi familia no amigo sira husi elementu foun PNTL maluk sidadaun sira ne’ebe sempre hamutuk ho ita no nain ulun sira iha vida politika no sosial ho sira nia presensa fó honra no dignidade ba serimonia ida ne’e”, dehan Komandante Jerál PNTL ne’e.

Nune’e mós iha biban ida ne’e, Komandante CFP Superintendente Polísia Arquimino Ramos hateten prosesu formasaun atu muda mentalidade sivil ba polísia presija liu husi sistema polítika formasaun no kurikulu ida ne’ebe diak no relevante ho situasaun no kondisaun ne’ebe Timor-Leste iha no la haluha norma sira ne’ebe aplika universal (Think globally act locally).

“Formasaun ba polísia foun sira ho nivel ajente nu’udar formasaun prinsipal hodi forma karakter no kompetensia ajente polísia hodi servi no protégé povu sira ne’ebe sira atu servi ba, ne’e duni iha sistema formasaun ida ne’ebe adekuadu no iha kualidade hodi hari’I karakter individu sai ema ne’ebe ho karakter nu’udar membru polísia ho filosofia identiku ho militar tuir Lei Organika PNTL Dekretu Lei Nu. 9.2009”, tenik Komandante CFP ne’e.

Superintendente Polísia Arquimino Ramos subliña liu tan katak formasaun ida ne’e hala’o ho durasaun fulan ne’en ho total karga horaria ho oras 840 no sira tenke kompleta iha Bloku formasaun tolu maka hanesan Bloku formasaun baze, bloku formasaun eskolar no bloku formasaun ezersisiu. Durante formasaun hahu’u husi formasaun baze, ajente rekruta na’in tolu resigna ann tanba moras no ida elemina tanba infrasaun disiplinar no sira ne’ebe simu graduasaun hamutuk na’in 178 sira ne’e hotu-hotu mane no sira pasa ho valor media final 14,22 ho nota másimu ka ass liu maka 17,74 no nota minima maka 11,04 no mós laiha re-exame.

Marka iha serimonia graduasaun ne’e Primeiru Ministru RDTL, Ministru Defesa no Seguransa Jose Agostinho Sequeira Somocho, Komandante Jerál PNTL, Xefe Estado Maior F-FDTL Major Jeneral Lere Anan Timur, sekretariu Estadu Komunikasaun Sosial Matias Boavida, Provedoria Direitus Humanus e Justisa (PDHJ) Silveiro Pinto, Embaixador Portugal iha Timor-Leste, Adidos Seguransa no Polícia, membru governu, Ofiais, Sarjentos no Ajente inklui familia graduadu sira.

Media PNTL.           

 

Membrus KPK Suku Vatuboro Halo Komprimisu ba Kna’ar Ne’ebe Sira Simu

20180118-IMG_0087

Liquiça, Komunidade Suku Vatuboro, Postu Administrativu Maubara, Munisipiu Liquiça sente haksolok ho presensa Konsellu Polisiamentu Komunitariu (KPK) iha sira nia le’et. Espresaun haksolok ida ne’e, komunidade Suku Vatuboro hato’o iha serimonia tomada de posse no komprimisiu ba  membru KPK iha suku Vatuboro postu adminstrativu Maubara kinta ne’e (18/01).

Xefe Suku Vatoboro nu’udar mós xefe KPK iha ninia intervensaun ba serimonia ne’e hateten lori komuniadade sira nia naran sente orgullu tebes ba reativasaun membru KPK nian iha sira nia suku. Nia husu atu membrus hirak ne’ebe maka simu ona pose no halo ona komprimisiu atu ativu servisu iha komunidade .

Iha biban ne’e, reprezentante NGO BELUN hanesan parseiru ne’ebe suporta ba serimonia ne’e hateten parte NGO BELUN fó parabens ba PNTL tanba ho insiativa no mós liu husi kooperasaun servisu ho NGO BELUN hodi reativa  estrutura ba KPK ne’ebe maka estabelese ona iha tinan hirak liu ba.

“Durante ne’e servisu KPK nian ladun funsiona tanba membru KPK balun ladun hatene konaba sira nia kna’ar, ho formasaun ne’ebe sira hetan hein katak ba oin sira servisu hodi hare prblemas iha suku nia laran ho diak liu tan tamba hetan ona treinamentu husi PNTL munisipiu hamutuk ho NGO BELUN .

Iha fatin hanesan, Adjuntu Komandante PNTL Munisipiu Liquiça Superintendente Assistente Eduardo Campos hateten ba membrus hirak ne’ebe maka foin simu pose katak hanesan membrus KPK primeiru hasa’e  sira nia konsiensia no koñesimentu sidadaun sira nian hodi reduz konflitu ne’ebe mosu iha komunidade nia le’et.

“Ita bo’ot sira hanesan parseiru polísia nian iha baze atu kria konsiensia ita nia komunidade sira ne’ebe ita hela hamutuk ba oinsa sira bele kontribui hamutuk ho parte seguransa atu kontribui ba paz no estabilidade iha ita nia suku, ita nia aldeia no mós ita nia munisipiu hodi ne’e mak ita hari’I KPK ne’e”, hateten Adjuntu Komandante PNTL Munisipiu Liquiça.

Iha serimonia ne’e Adjuntu Komandante PNTL Munisipiu Liquiça fó hatais faru ba membrus KPK ne’ebe simu pose, asina akta entre Xefe Suku, Xefe KPK no Komandante eskudra Maubara no membrus KPK ne’ebe simu pose.  Media PNTL.

 

Komandu PNTL Relata Servisu Ba PR

20180118-2F5A9237

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Komandante Jeral no Segundu Komandante Jerál Kinta ne’e (18/01) hasoru malu ho Presidente Repúblika (PR) hodi relata servisu PNTL nian.

Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Julio da Costa Hornay hafoin enkontru ho PR ba jornalista sira hateten aktualmente situasaun seguransa iha teritoriu laran tomak lao ho hakmatek tanba povu tomak inklui joven sira hatudu sira nia maturidade politika, hakmatek laiha buat ida que importante tebes atu forsa seguransa toma atensaun, só kazu bain-bain hanesan violensia domestika.

“Preukupasaun ne’ebe maka Komandu iha maka kona-ba orsamentu, tanba iha fulan ida ne’e orsamentu duadésimu bele responde deit nesesidade ba salariu vensimentu no mós bens servisu ne’ebe mós importante tebes hanesan kombustivel ba transporte, orsamentu  alimentasaun ba membrus ida ne’e maka ita responde, normalmente kada tinan ita iha programa ne’ebe tau iha planu anual maibé hare’e ba orsamentu ne’ebe limitadu entaun ita halo tuir saida maka governu fornese ba instituisaun atu bele ezekuta”, dehan Komandante Jerál PNTL ne’e.

Hatan kona-ba orsamentu duadésimu ne’ebe koloka mai institusaun PNTL bele sufisiente deit ba fulan rua ou tolu ba oin, Komisariu Polísia Julio da Costa Hornay esplika katak ida ne’e maka situasuan governu ninian, ita labele obriga governu atu tenke halo ida ne’e maibé ita ezizi, ita hato’o ita nia difikuldade institusaun nian ba governu liu husi Ministru Defesa no Seguransa depois maka hato’o ba Primeiru Ministru atu bele hare’e oinsa, maibé ita tenke servisu nafatin ho saida maka ita iha.

“Komandu orienta nafatin membru sira atu hala’o sira misaun ho diak no responsabilidade professional hodi asegura estabilidade no paz iha teritoriu Timor laran tomak, hatudu ninia imparsialidade, ninia neutralidade nu’udar forsa seguransa ba ema hotu, povu tomak, partidu tomak portidaun atu servisu ba povu no rai dia ne’e”, subliña Komisariu Polísia ne’e.

Iha biban ida ne’e, Komandu PNTL apela ba povu tomak liu-liu joven sira hotu nu’udar Timor oan ita hotu hamutuk nain ba rai Timor-Leste ida ne’e, seguransa estabilidade no paz ita nia rai doben ida ne’e depende ba ita nu’udar Timor oan, liu-liu ba joven sira husu atu hakmatek hala’o imi nia aktividade loron-loron nian.

Media PNTL.

 

Ministru Defeza no Seguransa Asina Memorandu Entedementu ho Kompanhia Aero Dili,

26685675_383348032126204_8650852779240102926_o

Dili, Governu Timor-Leste, liu husi Ministru Defeza no Seguransa (MDS), Sr. Jose Agustinho Siqueira “Somotxo”, ohin loron Kinta feira ne’e, 11 Janeiru 2018, asina momerandu entendementu ho kompanhia Aero Dili, hodi haruka tan Pilotu Timor oan nain hat, kompostu husi instituisaun PNTL (Polisia Nasional Timor-Leste), feto nain ida ho naran, Inspetor Asistente Polisia Brigida Gomes Pereira, husi F-FDTL (Falintil-Forsa Defeza Timor-Leste), ema nain tolu, kompostu husi, Tenente Aleixo Verdial Almeida, Alferes Narciso Coreia Andrade da Silva no Segundu Sarjentu Antonia Duarte Soares. Pilotu nain hat ne’e sei ba tuir formasaun hodi kontinua eskola tan iha Aero Flyer iha Indonezia, nune’e bele atualiza sira nia lisensa ne’ebe antes ne’e hasai iha nasaun Filipina durante Tinan lima, no iha mos oportunidade hodi sai fali kapitaun no formador iha futuru.

Ministru Defeza no Seguransa (MDS), Sr. Jose Agustinho Siqueira “Somotxo”, iha liafuan bemvindu hatete katak, “Ha’u reprezenta estadu, sente orgulho mos ba kompanha Aero Dili, Aero Flyer nomos ba Maijor Jeneral Lere, ne’ebe iha fo inisiativa atu forma ita nia pilotu. Ami hanoin ona atu hili joven sira husi instituisaun forsa Armada no PNTL atu hahu kursu pilotu ba helikopteru nian. Fiar katak Aero Dili ho Aero Flyer bele asina tan akordu ida konaba formasaun helikopteru nian iha tempu besik. Akordu ida ne’e ami sei koordena hamutuk ho Ministeriu Transoporte no instituisaun relevante sira ne’ebe iha interdependensia ba malu, hodi fo kontribuisuan hodi bele ajuda forsa sira.

Nia afirma tan “Seremonia ida ne’e kiik maibe signifika bot tebes. Antes ne’e Pilotu sira ne’e, hetan ona formasaun durante tinan lima iha nasaun Filipina. Nune’e sira ba atu atualiza fali sira nia matenek ne’ebe durante nee sira aprende ona hodi sai fali kapitaun no formador. Orgulho ba imi nain hat no timor oan ne’ebe balu ne’ebe hola parte iha formasaun ne’e. tanba ne’e, pilotu sira aproveita oportunidade ida nee, para aban bairua imi mak kaer rasik.

Hau nia liafuan ikus maka ne’e, “responsabilidade ida ne’e, hala’o ho empenhamentu hodi tau iha pratika. Hau fiar katak, wainhira imi sai ema profesional, imi rasik maka hahu sai hanesan pioner forsa Aero nian iha ita nia rai Timor ida ne’e. Ami iha ne’e, buka osan atu selu imi nia kursu durante estadia iha ne’eba. Tenik Ministru Defeza ne’e.

Entertantu, Diretor Kompanhia Aero Dili, Sr. Lorenco Oliveira hateten, “Ami hamutuk ho Aero Flyer husi hari eskola piltou ida ne’e tinan 15 ona. Iha fulan nen kotuk ba, ami desidi hodi kria kria buat tolu maka hanesan, eskola ba pilotu, formasaun ba pilotu no operasaun domestika. Pilotu nain hat ne’e, sei ba kontinua formasaun iha ami nia fatin. Tanba ne’e, ami sei mantein relasaun diak hodi hanorin sira konaba manutensaun nian to’o sira rasik sente hatene ona maka ami para. Nune’e sira bele halo netik buat ruma ba rai ida ne’e.
Nia hatutan, “Ohin ita halimar ho aviaun vintunhas maibe aban bairua ita sei halimar ho aviaun jet. Iha ne’e, hau atu hatete mos katak, hau oferese aviaun ida husi nasaun Amerika nian ba Ministeriu Defeza no Seguransa. Aviaun refere besik to’o ona no sei tama iha Timor no se sai husi ponte kais iha loron 30 fulan Janeiru 2018. Hatete Diretor Aero Dili ne’e.

Alende ne’e, Komandante das F-FDTL (Falintil-Forsa Defeza Timor-Leste), Maijor Jeneral Lere Anan Timur, hatete katak, “Hau sente haksolok no hau nia hakuak bot ida ba imi tanba imi maka sao fator determinante. Ida ne’e orgulho bot ida. Hau preukupa ba sira nia karera. Ita atu sai pilotu ne’e laos buat fasil hanesan kondutor kareta no motor nian. Ida ne’e defisil tanba laos hanesan kareta ne’ebe ita bele traba iha rai, ida ne’e ita traba iha leten. Persija hatene katak, sosa aviaun ne’e lori tempu no kada prafuzu aviaun nian bele hodi sosa fali kareta ida. Forsa Aero ne’e, ramu ida ne’ebe persija ema matenek no domina buat hotu, tenke iha mental para bele serbisu iha area ida nee. Hatete Superior forsa Defeza ne’e.

Seremonia asina akordu ne halao iha Ministeriu Defeza Fatuhada Dili, no hetan prezensa husi Prezidente kompanha Aero Flyer, Chief Pilot, mekaniku no tekniku sira. #AX

 

Fontes Media Defeza e Seguransa (Servisu Relasaun Publika)