442474058_473212575218326_345003528407137332_n
Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Departamentu Tránzitu Seguransa Rodoviaria Nasional (DTSRN) durante semana rua nia laran, hala’o aktividade pasa revista ba transporte públiku hanesan Motorizada hamutuk 252 no Kareta privadu hamutuk 26, ne’ebe maka to’o ohin loron sei utiliza Xapa Matríkula Plástiku.
Xefe DTSRN Superintendente Assistente Polísia Luis da Costa,Lic.Dir kinta-feira (16/05) ne’e iha ninia kna’ar fatin Komandu Jerál relata, aktividade pasa revista (Check Point) ne’ebe halo durante semana rua ne’e bele dehan kategoria espésifiku no diferensa oituan tanba alvu husi aktividade refere hare’e liu ba Xapa Matríkula Plástiku.
“Maibé antes ita atu halo aktividade Check Point ne’e, durante ne’e ita sempre halo liña koordenasaun ho Diresaun Transporte no Komunikasaun ne’e tanba tuir ita hotu hatene katak na’in ba iha Produsaun Dokumentu, Karta Kondusaun tantu produz Xapa Matríkula inklui lisensa viagem transporte sira ne’e mai husi parte Diresaun Nasional Transporte no Terrestres (DNTT), tanba ne’e antes ita atu halo check point ruma ne’e intermu ho buat sira ne’ebe ohin temi, ita sempre halo koordenasaun ho parte DNTT”, informa Xefe DTSRN ne’e.
Superintendente Assistente Polísia ne’e salienta liu tan katak husi koordenasaun ne’e ita hakarak identifika Xapa Matríkula ne’ebe produz ona iha ne’eba (DNTT) hanesan motorizada husi letra hira to’o letra hira, maibé realidade katak motorizada hirak ne’ebe sirkula iha ita nia teritoriu ne’e, husi xapa matríkula letra A to’o Y ne’e ninia xapa matríkula original kompletu ona. Entretantu kona-ba kareta nian iha momentu ida ne’e, husi letra B15-500, signifika katak husi letra A to’o letra B15-500 ne’e ninia xapa matríkula original iha hotu ona.
“Tanba ne’e maka durante semana rua ne’e ita halo check point ninia resultadu ita konsege prende ne’e ho total motorizada 252 to’o ohin loron nian no kareta privadu hamutuk 26, ita prende ninia mekanizmu maka ne’e, ita aplika koimas, sira ba selu iha banku, hafoin ida ne’e ita seidauk bele fó sira nia transporte maibé ita obrigatoriu orienta sira atu ba liu iha DNTT hodi foti xapa matríkula original, mai monta tiha maka ita foin bele entrega ba sira, ida ne’e maka regras ne’ebe ita aplika durante ne’e”, hatutan Superintendente Assistente Polísia ne’e.
Ofisias Superior PNTL ne’e afirma tan katak husi parte DNTT mós apresia ho ita nia servisu tanba ho aktividade ne’e, halo sira (DNTT) ne’eba mós xapa matríkula ne’ebe barak hahu’u menus. Aproveita oportunidade ne’e atu bele aviza ba iha ita nia públiku, ba sidadaun sira ne’ebe iha transporte motorizada no mós kareta ne’ebe maka sei uza xapa matríkula plástiku, atu bele hakbesik ann ba iha DNTT atu bele halo konfirmasaun tanba sé karik maka na’in hira la ba foti, imi tenke prepara osan hodi ba selu iha banku.
“Ita alerta ona ba iha Seksaun Tránzitu munisipiu 14 atu tau atensaun ida ne’e no operasaun check point xapa matríkula plastiku ne’e laos iha kapital Dili deit, maibé sei ba to’o iha munisipiu sira hodi hare’e ida ne’e”, tenik Ofisias Superior PNTL ne’e.
Hatan kona-ba transporte hirak ne’ebe maka prende maibé laiha dokumentu, Xefe DTSRN ne’e esplika transporte ne’ebe laiha dokumentu, ita prende no ita sei la fó sai. Ita la fó sai, ita la halo ninia prosedimentu, ita prende hafoin ita halo ajustamentu motorizada sira ne’e, depois ninia prosesu andamentu ba iha Ministeriu Públiku (MP) hafoin sai ba iha Patrímoniu Estadu hodi bele hare’e ida ne’e.
“Durante semana rua ami hala’o aktividade check point ne’e, ita konsege hatama osan ba iha Kofre Estadu hamutuk Rihun Ne’en resin, tanba xapa matríkula ne’e iha ona Infrasaun ida, depois ita foin detekta dala-ruma ema ne’e laiha Karta Kondusaun, dala-ruma nia dokumentu mate, entaun ema balun bele mai selu to’o dolar atus ida ($100) ou balun atus rua ($200), ne’e kauza hafoin ita halo identifikasaun ba transporte ne’ebe maka nia lori”, afirma Superintendente Assistente Polísia ne’e.
Kona-ba Infrator ne’ebe balun mai husi membru PNTL no F-FDTL, Ofisias Superior PNTL ne’e relata: “Iha membru F-FDTL balun mai forma hodi ba selu iha banku tanba halo ona infrasaun, tanba ne’e alerta mós ba membru PNTL no F-FDTL atu kuida lori transporte tenke iha dokumentu, wainhira laiha dokumentu maka ne’e, ita hotu-hotu hahu’u husi sidadaun bain-bain mai to’o iha Servidor Estadu katak ita hotu iha Lei nia okos, laiha ida maka tu’ur fali iha Lei nia leten, ami Departamentu Tránzitu afirma ami nia pozisaun katak ami só hakruk deit ba Lei”.
Media PNTL.