Loron 16 iha Timor Leste” refere ba Loron 16 Ativizmu hasoru Violénsia Bazeia ba Jéneru, kampaña anuál ida iha Timor-Leste husi 25 Novembru to’o 10 Dezembru hodi hakotu violénsia hasoru feto no labarik-feto sira, ne’ebé envolve atividade lokál no nasionál sira hanesan formasaun, sesaun sensibilizasaun, no diálogu kona-ba lei relevante sira.
Kampaña ne’e organiza hosi governu no parseiru oioin, inklui ajénsia ONU no grupu sosiedade sivíl sira, no foka ba hasa’e konxiénsia, hakbi’it komunidade sira, no reforsa esforsu sira hodi prevene violénsia bazeia ba jéneru. No mos implementasaun husi Gabinete Igualidade Jeneru inkluzasaun hanesan ba aktividades Sensivilizasaun Sub Prog 98029 implementação do NAP-GAB (GOV RDTL) .
Asaun Xave sira pillar tolu hanesan hodi prevene no responde ba violénsia hasoru feto no labarik-feto (I) Prevensaun Violénsia Hasoru Feto no Labarik-feto; (II) Provizaun serbisu esensiál ba feto no labarik-feto ne’ebé esperiénsia violénsia no (III) Apoiu Legál no Justisa. Iha área hotu, presiza envolve ema individuu, komunidade tomak.
Prevensaun violénsia hasoru feto no labarik-feto maka esforsu ne’ebé foku ba responde kauza fundamental hosi violénsia, hanesan dezigualdade jeneru, no attitude ne’ebé justifika, suporta, promove violénsia hasoru feto. Objetivu husi prevensaun violénsia mak atu halo mudansa ba atitude, fiar, prátikas no normas hirak ne’ebé hamosu violénsia hasoru feto no labarik-feto, esforsu prevensaun foku ba iha nível komunidade no iha sistema no estrutural ne’ebé iha, duke iha nivel individuál. Importante mós katak intervensaun ba prevensaun halo hamutuk ho serbisu sira resposta ninian, katak esforsu atu prevene violénsia labele repete fila fali no ajuda vítima/sobrevivente wainhira sira esperiénsia violénsia.
Serbisu prevensaun ho resposta ne’e komplementáriu. Prevensaun reforsa atividade resposta liuhosi redús violénsia labele akontese fila fali, no serbisu resposta no programa sira ajuda vítima/sobrevivente, no lori perpetradór responsabiliza ba krime ne’ebé nia komete Prevensaun mak dalan ne’ebé efetivu liu ba elimina violénsia hasoru feto no labarik-feto. prevensaun primária katak hapara violénsia molok akontese. Foka hodi muda normas sosiál, prátika no estrutura sira ne’ebé hamosu dezigualdade jéneru no fundamenta kauza sira ba violénsia hasoru feto no labarik-feto.
Objetivu sira kampaña ne’e atu hasa’e konxiénsia, halo advokasia ba mudansa polítika, no fó apoiu ba sobrevivente sira husi violénsia bazeia ba jéneru. Atividade oioin akontese durante loron 16 atu kapasita rede lokál sira, liga ativizmu lokál ba inisiativa globál sira, no harii sosiedade ida ne’ebé livre hosi violénsia. 16 Loron Aksaun Kontra Violénsia iha Uma (violensia Domestika) Mak kampanha global ne’ebé objetivu hodi aumenta konsiensia no halo akusaun hodi akaba violénsia iha uma no assédio baseia ba janeru.
Aktividades no Loron 16 Ativizmu hasoru Violénsia Bazeia ba Jéneru sumáriu sira ba mak hanesan komísiu no protestu sira, kampaña sira iha mídia sosiál, eventu sira no diskusaun painél sira, Esforsu sira angariasaun fundu nian, divulgasaun no edukasaun ba komunidade, impaktu kampaña ne’e ajuda e hasae koñesimentu kona-ba violénsia bazeia ba jéneru, influensia mudansa politika no esforsu advokasia, fó apoiu ba sobrevivente sira husi violénsia, promove kultura respeitu no igualdade .
Sesaun Treinamentu & Sensibilizasaun foka ba Lei kontra Violénsia Doméstika, expozisaun Foto sira promove mane sira nia relasaun kuidadu no respeitu nian.
Diálogu & Semináriu sira enkoraja reflesaun komunidade nian kona-ba violénsia família nian hosi pontu-de-vista kulturál no istóriku.
TV Talk Shows alkansa audiénsia luan hodi reforsa kompromisu sira hasoru violénsia.
Simbolizmu: Uza kór laranja atu simboliza futuru livre husi violénsia.
Saida mak Violénsia doméstika no oinsa nia lalaok sira
Violénsia doméstika refere ba kualkér asaun, ka asaun lubuk ida, ne’ebé komete ona iha situasaun familiár nian, ne’ebé hela hamutuk ka la hela hamutuk, membru família ida kontra membru ida, ka ninia membru sira seluk, ka husi ema ida ne’ebé iha relasaun ne’ebé bele influensia, hanesan fisika ka ekonómika, iha família ida nia laran, ka ema ida maka iha relasaun intimu ho ema ida seluk, ne’ebé rezulta, ka bele rezulta, estragus ka sofrimentu fíziku, seksuál ka psikolójiku, violasaun ekonómiku no mós ameasa mak hanesan asaun hata’uk, violénsia fíziku, baku, koersaun, asédiu ka privasaun liberdade nian.
Violénsia doméstika mak kualkér asaun ka hahalok krime, inklui asaun fízika, seksuál, psikolójika no ekonómika, ne’ebé akontese iha ambiente família, relasaun domin ka iha uma-laran.Violénsia doméstika akontese entre, ema kaben-na’in (feen no la’en), ema kaben no fahe malu tiha ona, ema ne’ebé moris hamutuk nu’udar kaben-na’in. Ema ne’ebé namora agora ka uluk (namora no eis-namoradu/a) Labarik sira no membru família hosi kaben-na’in nia no kualkér ema ne’ebé mak iha dependénsia (ka ketergantungan) ekonómiku, inklui ema ne’ebé halo serbisu iha uma.
Tanbasá violénsia doméstika mak krime? Tanba família, ema hotu iha uma laran, no sira ne’ebé iha relasaun domin iha direitu atu moris hamutuk ho seguru, ho domin no respeitu. Violénsia iha uma laran, envolve família ka iha relasaun domin, nu’udar hahalok AAT ne’ebé halo vítima TERUS, no SUSAR no moris la LIVRE . Tanba ne’e,asaun sira-ne’e hakerek ona iha Kódigu Penál no Lei Kontra Violénsia Doméstika nu’udar krime ,ema tenke hadomi no respeita ninia família. Domin labele hó violénsia.
Violénsia doméstika bele ho forma oioin hanesan
Violénsia fízika violénsia korporál ka fíziku; hanesan asaun saida de’it ne’ebé kauza kanek ka moras ba ema nia isin ka saúde fíziku. Ezemplu asaun: baku, basa, tuku, tebe,uza sasán kro’at hodi hakanek ema, buti kakorok, tuda Violénsia fizika refere ba asaun hirak ne’ebé provoka moras ka kanek bo’ot, no mós.
Violénsia seksuál refere ba hahalok saida de’it ne’ebé obriga (liu husi hata’uk, ameasa, koasaun, ka uza forsa) ema seluk atu partisipa iha atividade seksuál ne’ebé ema seluk lakohi. Inklui mós asaun ne’ebé limita ka hamate ema seluk nia direitu seksuál no reprodutivu. Violénsia seksuál bele akontese iha relasaun kaben-na’in no relasaun domin, no mós bele hosi ema adultu, hanesan tiu ka aman, ba labarik ida. Ezemplu asaun uza forsa ka ameasa hodi obriga halo atividade seksuál ruma ema adultu halo relasaun seksuál ka aktu seksuál ruma ho labarik, maski la uza forsa.
Violénsia ekonómika hanesan hahalok saida de’it ne’ebé hadau, hamenus ka estraga ema seluk nia sasán ka osan. Ezemplu asaun: bandu ema seluk atu serbisu estraga ema seluk nia sasán hadau osan ne’ebé presiza ba ema nia nesesidade ka família nia nesesidade; obriga halo serbisu ne’ebé lori risku ba saúde.
Violénsia psikolójika hanesan hahalok saida de’it ne’ebé kauza terus, halo ema laran-susar ka impaktu ba ema nia saúde emosionál no hatún kontrola ka hamoe ema seluk.
Ezemplu asaun: hata’uk; hamoe; manipulasaun ka habosok; insulta; ameasa; buka tuir ba beibeik; halo esplorasaun; manán ho lia-bosok; limita ema seluk nia direitu ba movimentu ho livre (labele sai husi uma, labele bá merkadu ka eskola, serbisu, sst). Bele mós ema la’o tuir hira bá ne’ebé-ne’ebé de’it, kontrola telefone, bandu atu kontaktu ka hasoru família ka kolega
Saida maka kauza violénsia
Violénsia, tantu iha forma alterkasaun fíziku, abuzu doméstiku, ka hahalok kriminozu, maka kestaun ida ne’ebé preokupa tebes ne’ebé afeta ema ida-idak, família sira, no komunidade sira. Iha Timor leste , hanesan iha, atividade violentu kontinua sai preokupasaun boot ba aplikasaun lei, profisionál legál sira, no públiku. Atu komprende di’ak liután kauza prinsipál sira hosi hahalok violentu, importante atu rekoñese fatór oioin ne’ebé bele kontribui ba agresaun no hahalok kriminozu sira.
Nu’udar PNTL hau dala barak haree konsekuénsia sira hosi insidente violentu sira iha forma kazu autor sira, no hahalok sira kona-ba violénsia doméstika. iha tempo ida ne’e ne’e, hau hakarak esplora fatór xave sira ne’ebé kontribui ba atividade violentu, oferese hanoin kona-ba tansá maka hahalok hanesan ne’e akontese .
Hanesan tuir mai hau deskreve problema sira
Saúde Mentál kauza ida ne’ebé signifikativu liu ba hahalok violentu maka moras mental, ema sira ne’ebé sofre hosi kondisaun saúde mentál ne’ebé la hetan tratamentu ka la jere ho di’ak hanesan eskizofrenia, moras bipolar, ka depresaun maka’as bele hetan tendénsia violentu sira. Iha kazu balu, ema sira ho problema saúde mentál bele atua iha maneira sira ne’ebé sira labele kontrola ka komprende.
Krize saúde mentál bele aumenta ba hahalok violentu bainhira akompaña ho falta asesu ba kuidadu saúde mentál, abuzu substánsia, ka estresór ambientál sira. Infelizmente, iha kazu legál barak, ema ida ne’ebé envolve iha krime violentu ida bele hetan apoiu ka tratamentu uitoan de’it ka laiha ba sira nia kondisaun. Estratéjia defeza legál sira dala barak esplora papél saúde mentál nian.
Abuzu alkol maka fatór prinsipál seluk ne’ebé kontribui ba hahalok violentu. sira, no hamosu asaun agresivu sira. alkol iha ligasaun kleur ho violénsia, liu liu bainhira uza barak liu. Iha kazu violénsia doméstika, alkol dalabarak sai hanesan fatór kontribuinte ida. autór sira bele sai maka’as tanba foti desizaun ne’ebé ladún di’ak, instabilidade emosionál,iha Timor Leste dala barak hamosu konfrontu violentu sira.
Trauma no Abuzu iha Infánsia Ema sira ne’ebé moris iha ambiente abuzivu ka traumátiku iha posibilidade boot liu atu envolve iha hahalok violentu iha tempu tuir mai iha sira nia moris. trauma infánsia nian, inklui abuzu fíziku, seksuál, ka emosionál, bele husik marka sira ne’ebé dura no kontribui ba siklu violénsia nian. Labarik sira ne’ebé hetan espozisaun ba violénsia doméstika, neglijénsia, ka abuzu substánsia inan-aman nian bele sai boot hodi aprende katak agresaun maka meius aseitavel ida atu maneja konflitu. Espozisaun lalais ba violénsia ida-ne’e bele hamosu regulasaun emosionál ne’ebé ladi’ak, empatia ne’ebé ki’ik liu,no difikuldade atu kontrola impulsu sira iha idade adultu, ne’ebé bele manifesta iha hahalok kriminozu sira ka situasaun violénsia doméstika.
Pobreza no Estrese Ekonómiku Pobreza no instabilidade finanseira bele sai katalizadór maka’as ba hahalok violentu, ema sira ne’ebé luta hasoru susar ekonómiku bele sente dadur, frustradu, ka dezesperadu, ne’ebé bele aumenta posibilidade ba asaun agresivu sira. Iha kazu balu, ema fila ba krime nu’udar dalan ida atu hasoru sira nia difikuldade finanseira, tantu liu hosi asaltu, ka ofensa sira ne’ebé violentu liu. Iha área urbana sira, inklui sidade sira hanesan , kiak bele hasoru malu ho kestaun sosiál sira seluk, hanesan dezempregu ne’ebé aas, edukasaun ne’ebé ladi’ak, no falta asesu ba kuidadu saúde, ne’ebé lori ba ambiente ida ne’ebé violénsia iha posibilidade boot liu atu akontese.
Falta Edukasaun no Abilidade Sosiál sira ema sira ho edukasaun limitadu no abilidade sosiál ne’ebé ladi’ak iha posibilidade boot liu atu rekorre ba violénsia nu’udar dalan ida atu hasoru frustrasaun ka konflitu sira. La ho asesu ba edukasaun ka oportunidade sira ba dezenvolvimentu pesoál, ema balu bele sente izoladu ka laiha direitu, hodi lori sira atu atua ho agresivu.
Norma Kulturál no Sosiál sira Ikus liu atitude kulturál no norma sosiál sira bele influensia prevalénsia hahalok violentu. Iha komunidade balu, agresaun bele haree hanesan sinál forsa ka maskulinidade. Iha ambiente sira hanesan ne’e, ema ida-idak bele sente obrigadu atu envolve iha asaun violentu sira hodi mantein sira nia reputasaun ka proteje sira nia onra.
Timor Leste paizajen kulturál oioin, inklui intersesaun hosi tradisaun sira ho dezenvolvimentu urbanu sira, dalaruma bele hamosu ambiente sira iha ne’ebé violénsia hetan aseitasaun sosiál liu ka hein iha situasaun balu. Fator ne’ebé kontribui violensia domestika iha Timor-Leste mak problema sosiokulturál, inklui estigma ne’ebé maka’as ba vítima, falta edukasaun ne’ebé fornese protesaun legál no apoiu ba vítima, no kultura ne’ebé hatudu violensia nu’udar solusaun ba problema ruma. Fator sosial no sosiokulturál Estigma sosial, Kultura violensia Violensia konsidera nu’udar dalan ba mane atu kontrola no domina feto, ho impaktu boot ba sira no ba sira nia oan sira. Lia-fuan ne’ebé la hanoin nia problema barak liu mak problema sosial, ne’ebé sei susar tebes atu hetan solusaun maibé nia resultadu mak violensia domestika.
Hapara violénsia hasoru feto no labarik-feto sai hanesan prioridade igualdade jéneru ba Timor-Leste formas violénsia saida de’it hasoru feto no labarik feto inaseitável iha komunidade ne’ebé de’it no kultura saida de’it sei la tolera.
Ita rekoñese katak violénsia hasoru feto no labarik-feto kauza hosi deziguldade podér entre feto no mane no hanesan violasaun ba feto no labarik-feto sira-nia direitu umanu. Ita rekoñese ita bele prevene duni violénsia ne’e bainhira ita foka ba igualdade jéneru ita rekoñese katak mudansa ne’ebé sustentável tenke bazeia ba mudansa ba normas sosiál sira ne’ebé mak normaliza violénsia no diskriminativu.
Saida maka prevensaun sira ba violénsia doméstika?
Atu prevene violénsia doméstika presiza aprosimasaun komprensivu ida ne ebé envolve indivíduu, komunidade, no instituisaun sira. edukasaun no sensibilizasaun , promove sensibilizasaun liu hosi kampaña, workshop, no programa edukasionál sira bele ajuda indivíduu sira rekoñese sinál sira abuzu nian no buka tulun.(kampanha maksimu iha loron 16 )
Saida mak solusaun ba violénsia doméstika Solusaun ba Violénsia Doméstika
Ida-ne’e bele inklui modifika persesaun kulturál kona-ba feto sira, hasa’e feto sira-nia asesu ba edukasaun no perspetiva empregu nian, no labele kaben sedu e oferese asisténsia ba vítima sira. ba feto sira no liu hosi promove igualdade jéneru.
OINSÁ HATO’O KEIXA
Ba fatin-polísia (estasaun ka eskuadra nebe besik ) e mos bele kontaktu polísia liu hosi lina 112 selae ba Ministériu Públiku (iha nível munisípiu de’it)
PROSESU KRIME bele akontese, polísia sei lori ita atu hetan apoiu hosi unidade ema vulnerável (VPU), ne’ebé iha koñesimentu di’ak liu atu atende vítima violénsia doméstika. Presiza tulun atu hato’o keixa ka ta’uk bá mesak . La iha problema! Ne’e normál: ita bele husu ema seluk bá hamutuk hanesan suporta husi ita nia tulun no suporta nain sira hanesan Fokupers, JSMP, PRADET, ALFELA ,.
Sé de’it mak bele hato’o keixa Iha Timor Leste ema hotu-hotu ou ema sé de’it ne’ebé hatene katak krime akontese ou vítima rasik, ka viziñu, e mos ema seluk hela iha uma,ka ema serbisu hamutuk ho vítima ka ho autór,
Autoridade simu keixa tenke halo saida
PNTL ka Ministériu Públiku ne’ebé simu keixa iha obrigasaun atu tenki ejistu keixa iha sira-nia sistema ou fó numeru NUC ba kazu no tenki respeita vítima no keixa-na’in, no ko’alia ho di’ak ho sira rona tuir vítima ka keixa-na’in tenki tau iha fatin seguru no ema seluk la rona saida mk sira koalia e mos tenki hakerek deklarasaun hosi vítima ka keixa-na’in
VÍTIMA NIA DIREITU, durante prosesu krime nebe iha hato’o keixa ba autoridade no hetan NUC (númeru kazu) hosi Polísia ka Ministériu Públiku , Sente seguru bainhira hato’o deklarasaun no Konta tuir informasaun ho kalma no tuir ninia maneira no tempu e mos hetan tratamentu ho respeitu no dignidade hosi autoridade hotu-hotu Autoridade la fó sai vítima nia identidade ba ema seluk kazu krime. La hetan presaun no perseguisaun hosi ema ruma no sente seguru iha uma no hetan apoiu ka tulun hosi organizasaun ne’ebé fó apoiu ba vítima krime , husu tuir no hetan informasaun kona-ba kazu nia progresu Prosesu la’o ho lailais (labele kleur demais) hetan asisténsia legál (Advogadu/a ka Defensór/a Públiku) .
Hetan asisténsia sosiál ka ajuda umanitáriu, karik presiza hanesan hela iha Uma Mahon, karik hakarak no presiza hodi hetan asisténsia médiku bele mos husu polísia atu halo patrulla bainhira sente la seguru .
ATENSAUN! Polísia ka Autoridade sira labele husu ka obriga vítima halo mediasaun ho autór krime. Karik halo dame ona iha família, nafatin labele taka kazu violénsia doméstika ka krime seksuál, tanba tuir lei kazu sira-ne’e tenke prosesa ba oin.(tamba krime public)
Husi: Sup Asst. Maria Fatima Martins
Xefe Gabinete Igualidade Jeneru
Email:maria.martins@pntl.tl

