Ita bele hatene saida mak signifika kampanha 16 dia no saida mak VD

 

Loron 16 iha Timor Leste” refere ba Loron 16 Ativizmu hasoru Violénsia Bazeia ba Jéneru, kampaña anuál ida iha Timor-Leste husi 25 Novembru to’o 10 Dezembru hodi hakotu violénsia hasoru feto no labarik-feto sira, ne’ebé envolve atividade lokál no nasionál sira hanesan formasaun, sesaun sensibilizasaun, no diálogu kona-ba lei relevante sira.

Kampaña ne’e organiza hosi governu no parseiru oioin, inklui ajénsia ONU no grupu sosiedade sivíl sira, no foka ba hasa’e konxiénsia, hakbi’it komunidade sira, no reforsa esforsu sira hodi prevene violénsia bazeia ba jéneru. No mos implementasaun husi Gabinete Igualidade Jeneru inkluzasaun hanesan ba aktividades Sensivilizasaun Sub Prog 98029 implementação do NAP-GAB (GOV RDTL) .

Asaun Xave sira pillar tolu hanesan hodi prevene no responde ba violénsia hasoru feto no labarik-feto (I) Prevensaun Violénsia Hasoru Feto no Labarik-feto; (II) Provizaun serbisu esensiál ba feto no labarik-feto ne’ebé esperiénsia violénsia no (III) Apoiu Legál no Justisa. Iha área hotu, presiza envolve ema individuu, komunidade tomak.

Prevensaun violénsia hasoru feto no labarik-feto maka esforsu ne’ebé foku ba responde kauza fundamental hosi violénsia, hanesan dezigualdade jeneru, no attitude ne’ebé justifika, suporta, promove violénsia hasoru feto. Objetivu husi prevensaun violénsia mak atu halo mudansa ba atitude, fiar, prátikas no normas hirak ne’ebé hamosu violénsia hasoru feto no labarik-feto, esforsu prevensaun foku ba iha nível komunidade no iha sistema no estrutural ne’ebé iha, duke iha nivel individuál. Importante mós katak intervensaun ba prevensaun halo hamutuk ho serbisu sira resposta ninian, katak esforsu atu prevene violénsia labele repete fila fali no ajuda vítima/sobrevivente wainhira sira esperiénsia violénsia.

Serbisu prevensaun ho resposta ne’e komplementáriu. Prevensaun reforsa atividade resposta liuhosi redús violénsia labele akontese fila fali, no serbisu resposta no programa sira ajuda vítima/sobrevivente, no lori perpetradór responsabiliza ba krime ne’ebé nia komete Prevensaun mak dalan ne’ebé efetivu liu ba elimina violénsia hasoru feto no labarik-feto. prevensaun primária katak hapara violénsia molok akontese. Foka hodi muda normas sosiál, prátika no estrutura sira ne’ebé hamosu dezigualdade jéneru no fundamenta kauza sira ba violénsia hasoru feto no labarik-feto.

Objetivu sira kampaña ne’e atu hasa’e konxiénsia, halo advokasia ba mudansa polítika, no fó apoiu ba sobrevivente sira husi violénsia bazeia ba jéneru. Atividade oioin akontese durante loron 16 atu kapasita rede lokál sira, liga ativizmu lokál ba inisiativa globál sira, no harii sosiedade ida ne’ebé livre hosi violénsia. 16 Loron Aksaun Kontra Violénsia iha Uma (violensia Domestika) Mak kampanha global ne’ebé objetivu hodi aumenta konsiensia no halo akusaun hodi akaba violénsia iha uma no assédio baseia ba janeru.

Aktividades  no Loron 16 Ativizmu hasoru Violénsia Bazeia ba Jéneru sumáriu sira ba mak hanesan  komísiu no protestu sira, kampaña sira iha mídia sosiál, eventu sira no diskusaun painél sira, Esforsu sira angariasaun fundu nian, divulgasaun no edukasaun ba komunidade, impaktu  kampaña ne’e ajuda e hasae koñesimentu kona-ba violénsia bazeia ba jéneru, influensia mudansa politika no esforsu advokasia, fó apoiu ba sobrevivente sira husi violénsia, promove kultura respeitu no igualdade .

Sesaun Treinamentu & Sensibilizasaun  foka ba Lei kontra Violénsia Doméstika, expozisaun Foto sira  promove mane sira nia relasaun kuidadu no respeitu nian.

Diálogu & Semináriu sira  enkoraja reflesaun komunidade nian kona-ba violénsia família nian hosi pontu-de-vista kulturál no istóriku.

 TV Talk Shows alkansa audiénsia luan hodi reforsa kompromisu sira hasoru violénsia.

 Simbolizmu: Uza kór laranja atu simboliza futuru livre husi violénsia.

Saida mak Violénsia doméstika no oinsa nia lalaok sira

Violénsia doméstika refere ba kualkér asaun, ka asaun lubuk ida, ne’ebé komete ona iha situasaun familiár nian, ne’ebé hela hamutuk ka la hela hamutuk, membru família ida kontra membru ida, ka ninia membru sira seluk, ka husi ema ida ne’ebé iha relasaun ne’ebé bele influensia, hanesan fisika ka ekonómika, iha família ida nia laran, ka ema ida maka iha relasaun intimu ho ema ida seluk, ne’ebé rezulta, ka bele rezulta, estragus ka sofrimentu fíziku, seksuál ka psikolójiku, violasaun ekonómiku no mós ameasa mak hanesan asaun hata’uk, violénsia fíziku, baku, koersaun, asédiu ka privasaun liberdade nian.

Violénsia doméstika mak kualkér asaun ka hahalok krime, inklui asaun fízika, seksuál, psikolójika no ekonómika, ne’ebé akontese iha ambiente família, relasaun domin ka iha uma-laran.Violénsia doméstika akontese entre, ema kaben-na’in (feen no la’en), ema kaben no fahe malu tiha ona, ema ne’ebé moris hamutuk nu’udar kaben-na’in. Ema ne’ebé namora agora ka uluk (namora no eis-namoradu/a) Labarik sira no membru família hosi kaben-na’in nia no kualkér ema ne’ebé mak iha dependénsia (ka ketergantungan) ekonómiku, inklui ema ne’ebé halo serbisu iha uma.

Tanbasá violénsia doméstika mak krime? Tanba família, ema hotu iha uma laran, no sira ne’ebé iha relasaun domin iha direitu atu moris hamutuk ho seguru, ho domin no respeitu. Violénsia iha uma laran, envolve família ka iha relasaun domin, nu’udar hahalok AAT ne’ebé halo vítima TERUS, no SUSAR no  moris la  LIVRE . Tanba ne’e,asaun sira-ne’e hakerek ona iha Kódigu Penál no Lei Kontra Violénsia Doméstika nu’udar krime ,ema tenke hadomi no respeita ninia família. Domin labele hó violénsia.

Violénsia doméstika bele ho forma oioin hanesan

Violénsia fízika  violénsia korporál ka fíziku; hanesan asaun saida de’it ne’ebé kauza kanek ka moras ba ema nia isin ka saúde fíziku. Ezemplu asaun: baku, basa, tuku, tebe,uza sasán kro’at hodi hakanek ema, buti kakorok, tuda Violénsia fizika refere ba asaun hirak ne’ebé provoka moras ka kanek bo’ot, no mós.

Violénsia seksuál refere ba hahalok saida de’it ne’ebé obriga (liu husi hata’uk, ameasa, koasaun, ka uza forsa) ema seluk atu partisipa iha atividade seksuál ne’ebé ema seluk lakohi. Inklui mós asaun ne’ebé limita ka hamate ema seluk nia direitu seksuál no reprodutivu.  Violénsia seksuál bele akontese iha relasaun kaben-na’in no relasaun domin, no mós bele hosi ema adultu, hanesan tiu ka aman, ba labarik ida. Ezemplu asaun uza forsa ka ameasa hodi obriga halo atividade seksuál ruma ema adultu halo relasaun seksuál ka aktu seksuál ruma ho labarik, maski la uza forsa.

  Violénsia ekonómika hanesan hahalok saida de’it ne’ebé hadau, hamenus ka estraga ema seluk nia sasán ka osan. Ezemplu asaun: bandu ema seluk atu serbisu estraga ema seluk nia sasán hadau osan ne’ebé presiza ba ema nia nesesidade ka família nia nesesidade; obriga halo serbisu ne’ebé lori risku ba saúde.

  Violénsia psikolójika hanesan hahalok saida de’it ne’ebé kauza terus, halo ema laran-susar ka impaktu ba ema nia saúde emosionál no hatún kontrola ka hamoe ema seluk.

Ezemplu asaun: hata’uk; hamoe; manipulasaun ka habosok; insulta; ameasa; buka tuir ba beibeik; halo esplorasaun; manán ho lia-bosok; limita ema seluk nia direitu ba movimentu ho livre (labele sai husi uma, labele bá merkadu ka eskola, serbisu, sst). Bele mós ema la’o tuir hira bá ne’ebé-ne’ebé de’it, kontrola telefone, bandu atu kontaktu ka hasoru família ka kolega

Saida maka kauza violénsia

Violénsia, tantu iha forma alterkasaun fíziku, abuzu doméstiku, ka hahalok kriminozu, maka kestaun ida ne’ebé preokupa tebes ne’ebé afeta ema ida-idak, família sira, no komunidade sira. Iha Timor leste , hanesan iha, atividade violentu kontinua sai preokupasaun boot ba aplikasaun lei, profisionál legál sira, no públiku. Atu komprende di’ak liután kauza prinsipál sira hosi hahalok violentu, importante atu rekoñese fatór oioin ne’ebé bele kontribui ba agresaun no hahalok kriminozu sira.

Nu’udar PNTL hau dala barak haree konsekuénsia sira hosi insidente violentu sira iha forma kazu autor sira, no hahalok sira kona-ba violénsia doméstika. iha tempo ida ne’e ne’e, hau  hakarak esplora fatór xave sira  ne’ebé kontribui ba atividade violentu, oferese hanoin kona-ba tansá maka hahalok hanesan ne’e akontese .

Hanesan tuir mai hau deskreve problema sira

Saúde Mentál  kauza ida ne’ebé signifikativu liu ba hahalok violentu maka moras mental, ema sira ne’ebé sofre hosi kondisaun saúde mentál ne’ebé la hetan tratamentu ka la jere ho di’ak hanesan eskizofrenia, moras bipolar, ka depresaun maka’as bele hetan tendénsia violentu sira. Iha kazu balu, ema sira ho problema saúde mentál bele atua iha maneira sira ne’ebé sira labele kontrola ka komprende.

Krize saúde mentál bele aumenta ba hahalok violentu bainhira akompaña ho falta asesu ba kuidadu saúde mentál, abuzu substánsia, ka estresór ambientál sira. Infelizmente, iha kazu legál barak, ema ida ne’ebé envolve iha krime violentu ida bele hetan apoiu ka tratamentu uitoan de’it ka laiha ba sira nia kondisaun. Estratéjia defeza legál sira dala barak esplora papél saúde mentál nian.

Abuzu alkol maka fatór prinsipál seluk ne’ebé kontribui ba hahalok violentu.  sira, no hamosu asaun agresivu sira. alkol iha ligasaun kleur ho violénsia, liu liu bainhira uza barak liu. Iha kazu violénsia doméstika, alkol dalabarak sai hanesan fatór kontribuinte ida. autór sira bele sai maka’as tanba foti desizaun ne’ebé ladún di’ak, instabilidade emosionál,iha Timor Leste  dala barak hamosu konfrontu violentu sira.

Trauma no Abuzu iha Infánsia Ema sira ne’ebé moris iha ambiente abuzivu ka traumátiku iha posibilidade boot liu atu envolve iha hahalok violentu iha tempu tuir mai iha sira nia moris. trauma infánsia nian, inklui abuzu fíziku, seksuál, ka emosionál, bele husik marka sira ne’ebé dura no kontribui ba siklu violénsia nian. Labarik sira ne’ebé hetan espozisaun ba violénsia doméstika, neglijénsia, ka abuzu substánsia inan-aman nian bele sai boot hodi aprende katak agresaun maka meius aseitavel ida atu maneja konflitu. Espozisaun lalais ba violénsia ida-ne’e bele hamosu regulasaun emosionál ne’ebé ladi’ak, empatia ne’ebé ki’ik liu,no difikuldade atu kontrola impulsu sira iha idade adultu, ne’ebé bele manifesta iha hahalok kriminozu sira ka situasaun violénsia doméstika.

Pobreza no Estrese Ekonómiku Pobreza no instabilidade finanseira bele sai katalizadór maka’as ba hahalok violentu, ema sira ne’ebé luta hasoru susar ekonómiku bele sente dadur, frustradu, ka dezesperadu, ne’ebé bele aumenta posibilidade ba asaun agresivu sira. Iha kazu balu, ema fila ba krime nu’udar dalan ida atu hasoru sira nia difikuldade finanseira, tantu liu hosi asaltu, ka ofensa sira ne’ebé violentu liu. Iha área urbana sira, inklui sidade sira hanesan , kiak bele hasoru malu ho kestaun sosiál sira seluk, hanesan dezempregu ne’ebé aas, edukasaun ne’ebé ladi’ak, no falta asesu ba kuidadu saúde, ne’ebé lori ba ambiente ida ne’ebé violénsia iha posibilidade boot liu atu akontese.

Falta Edukasaun no Abilidade Sosiál sira  ema sira ho edukasaun limitadu no abilidade sosiál ne’ebé ladi’ak iha posibilidade boot liu atu rekorre ba violénsia nu’udar dalan ida atu hasoru frustrasaun ka konflitu sira. La ho asesu ba edukasaun ka oportunidade sira ba dezenvolvimentu pesoál, ema balu bele sente izoladu ka laiha direitu, hodi lori sira atu atua ho agresivu.

Norma Kulturál no Sosiál sira Ikus liu atitude kulturál no norma sosiál sira bele influensia prevalénsia hahalok violentu. Iha komunidade balu, agresaun bele haree hanesan sinál forsa ka maskulinidade. Iha ambiente sira hanesan ne’e, ema ida-idak bele sente obrigadu atu envolve iha asaun violentu sira hodi mantein sira nia reputasaun ka proteje sira nia onra.

 

Timor Leste paizajen kulturál oioin, inklui intersesaun hosi tradisaun sira ho dezenvolvimentu urbanu sira, dalaruma bele hamosu ambiente sira iha ne’ebé violénsia hetan aseitasaun sosiál liu ka hein iha situasaun balu. Fator ne’ebé kontribui violensia domestika iha Timor-Leste mak problema sosiokulturál, inklui estigma ne’ebé maka’as ba vítima, falta edukasaun ne’ebé fornese protesaun legál no apoiu ba vítima, no kultura ne’ebé hatudu violensia nu’udar solusaun ba problema ruma.  Fator sosial no sosiokulturál Estigma sosial, Kultura violensia Violensia konsidera nu’udar dalan ba mane atu kontrola no domina feto, ho impaktu boot ba sira no ba sira nia oan sira. Lia-fuan ne’ebé la hanoin nia problema barak liu mak problema sosial, ne’ebé sei susar tebes atu hetan solusaun maibé nia resultadu mak violensia domestika.

Hapara violénsia hasoru feto no labarik-feto sai hanesan prioridade igualdade jéneru ba Timor-Leste formas violénsia saida de’it hasoru feto no labarik feto inaseitável iha komunidade ne’ebé de’it no kultura saida de’it sei la tolera.

Ita rekoñese katak violénsia hasoru feto no labarik-feto kauza hosi deziguldade podér entre feto no mane no hanesan violasaun ba feto no labarik-feto sira-nia direitu umanu. Ita rekoñese ita bele prevene duni violénsia ne’e bainhira ita foka ba igualdade jéneru  ita rekoñese katak mudansa ne’ebé sustentável tenke bazeia ba mudansa ba normas sosiál sira ne’ebé mak normaliza violénsia no diskriminativu.

 

Saida maka prevensaun sira ba violénsia doméstika?

Atu prevene violénsia doméstika presiza aprosimasaun komprensivu ida ne ebé envolve indivíduu, komunidade, no instituisaun sira. edukasaun no sensibilizasaun ,  promove sensibilizasaun liu hosi kampaña, workshop, no programa edukasionál sira bele ajuda indivíduu sira rekoñese sinál sira abuzu nian no buka tulun.(kampanha maksimu iha loron 16 )

Saida mak solusaun ba violénsia doméstika Solusaun ba Violénsia Doméstika

Ida-ne’e bele inklui modifika persesaun kulturál kona-ba feto sira, hasa’e feto sira-nia asesu ba edukasaun no perspetiva empregu nian, no labele kaben sedu e oferese asisténsia ba vítima sira. ba feto sira no liu hosi promove igualdade jéneru.

 

OINSÁ HATO’O KEIXA

Ba fatin-polísia (estasaun ka eskuadra nebe besik ) e mos bele kontaktu polísia liu hosi lina 112 selae ba Ministériu Públiku (iha nível munisípiu de’it)

PROSESU KRIME bele akontese, polísia sei lori ita atu hetan apoiu hosi unidade ema vulnerável (VPU), ne’ebé iha koñesimentu di’ak liu atu atende vítima violénsia doméstika. Presiza tulun atu hato’o keixa ka ta’uk bá mesak . La iha problema! Ne’e normál: ita bele husu ema seluk bá hamutuk hanesan suporta husi ita nia   tulun no suporta nain sira hanesan Fokupers, JSMP, PRADET, ALFELA ,.

Sé de’it mak bele hato’o keixa Iha Timor Leste  ema hotu-hotu ou  ema sé de’it ne’ebé hatene katak krime akontese ou vítima rasik, ka viziñu, e mos ema seluk hela iha uma,ka  ema serbisu hamutuk ho vítima ka ho autór,

Autoridade simu keixa tenke halo saida

PNTL ka Ministériu Públiku ne’ebé simu keixa iha obrigasaun atu tenki ejistu keixa iha sira-nia sistema ou fó numeru  NUC ba kazu  no tenki respeita vítima no keixa-na’in, no ko’alia ho di’ak ho sira  rona tuir vítima ka keixa-na’in tenki tau iha fatin seguru  no ema seluk la rona saida mk sira koalia   e mos tenki  hakerek deklarasaun hosi vítima ka keixa-na’in

VÍTIMA NIA DIREITU, durante prosesu krime nebe iha hato’o keixa ba autoridade no hetan NUC (númeru kazu) hosi Polísia ka Ministériu Públiku , Sente seguru bainhira hato’o  deklarasaun no Konta tuir informasaun ho kalma no tuir ninia maneira no tempu  e mos hetan tratamentu ho respeitu no dignidade hosi autoridade hotu-hotu  Autoridade la fó sai vítima nia identidade ba ema seluk kazu krime. La hetan presaun no perseguisaun hosi ema ruma no sente seguru iha uma no hetan apoiu ka tulun hosi organizasaun ne’ebé fó apoiu ba vítima krime , husu tuir no hetan informasaun kona-ba kazu nia progresu  Prosesu la’o ho lailais (labele kleur demais)  hetan asisténsia legál (Advogadu/a ka Defensór/a Públiku)  .

 Hetan asisténsia sosiál ka ajuda umanitáriu, karik presiza hanesan hela iha Uma Mahon, karik hakarak no presiza hodi hetan asisténsia médiku  bele mos  husu polísia atu halo patrulla bainhira sente la seguru .

ATENSAUN! Polísia ka Autoridade sira labele husu ka obriga vítima halo mediasaun ho autór krime. Karik halo dame ona iha família, nafatin labele taka kazu violénsia doméstika ka krime seksuál, tanba tuir lei kazu sira-ne’e tenke prosesa ba oin.(tamba krime public)

Husi:  Sup Asst. Maria Fatima Martins

Xefe Gabinete Igualidade Jeneru

Email:maria.martins@pntl.tl

Hatene Kumprende hodi prevene Aséidu seksuál

Aséidu seksuál hanesan asaun ida ne’ebé hó natureza seksuál hasoru ema ida la-hó nia hakarak rasik ka hó nia vontade rasik atu simu, ne’ebé fó impaktu ba dignidade ema nian ka konsidera ofensivu (inklui halo ema sente moe, ta’uk, no trauma).Asédiu seksuál maka hahalok seksuál ruma ne’ebé la simu, inklui komentáriu sira, jestu sira, kona ne’ebé la dezeja, ka hatudu materiál seksuál, ne’ebé halo ema ida sente intimidadu, umilladu, ka ofende. Ida-ne’e bele sai insidente ida de’it ka padraun hahalok nian ne’ebé la’o hela, no bele akontese iha ambiente oioin hanesan serbisu-fatin, online, ka iha eskola. Elementu xave maka hahalok ne’e la simu no la dezeja, hodi kria ambiente ostil ka ofensivu.
Tipu sira husi Asédiu Seksuál
Verbál: Komentáriu seksuál, komentáriu sujestaun, ka piada kona-ba ema ida nia isin, aparénsia, ka moris seksuál.
Fíziku: Toka ne’ebé la dezeja, hanesan hakuak, re’i, ka kontaktu fíziku seluk ruma.kaer ema nia parte isisn lolon
Vizuál: Hatudu ka fahe imajen pornográfiku ka seksuál, ka konteúdu seksuál seluk.
Online: Habelar boatus seksuál sira, haruka mensajen seksuál sira ne’ebé la dezeja, ka forma sira seluk husi cyberflashing ka upskirting.
Aspetu Xave sira husi Asédiu Seksuál
La simu: Hahalok ne’e la hakarak ka la hetan konsentimentu hosi destinatáriu.
Impaktu: Ida-ne’e bele halo ema ida sente laran-taridu, ta’uk, umilladu, ka intimidadu.
La’ós piada: Maski ho intensaun hanesan “broma” ka parte ida hosi kultura iha servisu fatin, ida-ne’e bele nafatin sai asédiu seksuál.
Forma sira: Ida-ne’e bele sai insidente ida ne’ebé akontese dala ida de’it ka padraun ida hosi hahalok ne’ebé repete beibeik.
Fatin: Ida-ne’e bele akontese pesoalmente, online, iha servisu fatin, iha eskola, ka iha fatin públiku sira seluk.
Sé maka Responsavel?
Responsabilidade ba asédiu seksuál iha autór(sira). Ne’e nunka sala hosi ema ne’ebé esperiénsia ida-ne’e.
Atu prevene asédiu seksuál, organizasaun sira tenke implementa polítika anti-asédiu ne’ebé forte, fornese formasaun regulár ba funsionáriu sira hotu kona-ba saida maka konstitui asédiu no oinsá atu relata ida-ne’e, haburas kultura serbisu ida ne’ebé respeitu no seguru, estabelese prosedimentu relatóriu sira ne’ebé klaru no sistema apoiu sira, no promove responsabilizasaun ba indivíduu sira no jestór sira.
Ba ema ida-idak, prevensaun envolve trata ema seluk ho respeitu, mantein baliza sira ne’ebé apropriadu, ko’alia hasoru hahalok ne’ebé la apropriadu, no hatene oinsá no bainhira atu buka tulun.
Ba Organizasaun sira.
1. Dezenvolve no Komunika Polítika Klaru: Kria no haforsa polítika komprensivu ne’ebé define asédiu seksuál, hateten katak sei la tolera, no trasa prosedimentu relatóriu.
2. Fornese Treinamentu Obrigatóriu: Treina funsionáriu no jestór sira hotu kona-ba saida maka asédiu seksuál, oinsá atu rekoñese ida-ne’e, no prosedimentu sira relatóriu nian ne’ebé loos.
3. Haburas Kultura ida ne’ebé respeitu: Promove ambiente serbisu ida ne’ebé pozitivu no respeitu iha ne’ebé ema hotu-hotu sente seguru no valorizadu.
4. Estabelese Mekanizmu Relatóriu: Kria dalan asesivel no seguru ba pesoál sira atu relata asédiu, hodi asegura manejamentu lalais no justu ba insidente sira.
5. Asegura Responsabilidade Jestaun nian: Treina jestór sira atu identifika no rezolve asédiu potensiál, apoia vítima sira, no asegura sira nia ekipa sira komprende no adere ba padraun hahalok nian ne’ebé hein.
6. Halo Avaliasaun iha Servisu Fatin: Avalia regularmente servisu fatin hodi identifika risku potensiál no área sira ba hadi’a iha prevensaun asédiu.
Ba ema ida-idak
1. Trata ema seluk ho respeitu: Sempre halo interasaun ho ema seluk ho respeitu no mantein limite profisionál ne’ebé apropriadu.
2. Rekoñese no Relata Asédiu: Komprende hahalok sira ne’ebé konstitui asédiu seksuál no hatene kanál sira ne’ebé loos atu relata insidente sira.
3. Sai ema ida ne’ebé proativu: Intervein iha situasaun sira ne’ebé akontese asédiu, se ita-boot sente seguru atu halo ida-ne’e, ka relata ida-ne’e ba ema ka autoridade ne’ebé ita-boot fiar.
4. Hatene Ita-boot nia Direitu no Opsaun Apoiu: Komprende Ita-boot nia direitu no rekursu sira ne’ebé disponivel ba Ita-boot, hanesan apoiu hosi kolega sira, polísia ruma ne’ebé besik ka departamentu PNTL ruma, ka servisu apoiu esternu sira.
Husi Maria Fatima Martins
Xefe Gabinete Igualidade Jeneru PNTL
Gmail. maria.martins@pntl.tl

𝐃𝐞𝐥𝐢𝐦𝐢𝐭𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐧𝐨 𝐝𝐞𝐦𝐚𝐫𝐤𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐥𝐢ñ𝐚 𝐟𝐫𝐨𝐧𝐭𝐞𝐢𝐫𝐚 𝐭𝐞𝐫𝐫𝐞𝐬𝐭𝐫𝐞 𝐞𝐧𝐭𝐫𝐞 𝐓𝐢𝐦𝐨𝐫 𝐋𝐞𝐬𝐭𝐞 𝐧𝐨 𝐈𝐧𝐝𝐨𝐧𝐞𝐬𝐢𝐚 𝐛𝐞𝐥𝐞 𝐩𝐫𝐨𝐯𝐨𝐤𝐚 𝐤𝐨𝐧𝐟𝐥𝐢𝐭𝐮 𝐧𝐨 𝐤𝐫𝐢𝐦𝐞𝐬

Dinámika istóriku kulturais iha fronteira terestre entre Timór-Leste no Indonezia bele provoka konflitu no krimes iha zona fronteira. Konseitu formal “fronteira” refere liu-ba Jeografia no direito Internasional ne’ebé regulariza kona-ba zona tranzitu entre estadu rua ne’ebé intruduz interasaun soscial, ekonomia no kulturál ne’ebé sempre akontese iha zona fronteira.
Delimitasaun no demarkasaun liña fronteira terrestre hafoin internasionalmente rekoñese Timor Leste hanesan país soberania ida liu-hosi vitoria povu timorense nian atravez konsulta popular iha tinan 1999.
Timor-Leste restaura nia Independénsia iha loron 20 Maiu 2002 nune’e ofisiálmente nu’udar nasaun soberanu ida iha Mundu, Geografikamente lokaliza iha Rejiaun Sudeste Aziatiku. Maske Timor Leste sai ona Nasaun independente, kooperasaun bilaterál ho Indonézía hodi fó apoiu ba malu liu husi area oi-oin hanesan ekonomía, sosiál, kultura, edukasaun, politíka no seguransa.
Servisu hamutuk entre nasaun rua ne’e iha kedas tempu UNTAET no iha konkordansia atu asegura fronteira no harii joint border committee (JBC) ne’ebé UNTAET reprezenta Timor-Leste iha indonezia-Bali iha tinan 2000.
Hahu kedas iha tempu ne’eba Timor-Leste no Indonezia inisia kedas prosesu formal sira atu bele estabelese iha fronteira internasionál envolve pasu prinsipál rua hanesan Delimitasaun foka liu ba deskrisaun liña fronteira tuir tratadu ka akordu ida no Demarkasaun foka ba markasaun fíziku iha liña fronteira terrestre nian no marka seluk ne’ebé bele determina juridisaun estadu ida nian ne’ebé refleta ba soberania nasionál.
Timor Leste no Indonezia iha hela prosesu negoisasaun parsialmente atu define liña frontera permanente entre nasaun rua nian sei sai konflitu entre kumunidade país rua ne’ebé hela iha fronteira terrestre. Infelismente komitmentu pais rua atu rezolve liñe fronteira refere ba akordu internasional sira ne’ebé halo hosi kolonialista Portugés no Olanda.
Istórikamente kolonizadór sira fahe tiha ilha timor ba parte rua hanesan timor osidental ilha kolonizadór Olanda nian no ilha Timor Leste kolonizadór hosi portugés nian. Kolonizadór sira fahe ilhas ne’e tuir desizaun tribunal internasional Justisa nian iha tinan 1914 no tratadu iha tinan 1859 até invazaun indonésia iha tinan 1975. Aktúalmente fronteira entre Timor Leste no Indonézia ezizte baseia ba akordu kolonizador sira.
Hodi aktuliza desizaun tribunal internasional e tratado sobre fronteira terrestre Timor Leste no Indonézia, ohin loron timor Leste no Indonézia asina akordu iha tinan 2023 atu realizasaun delimitasaun fronteira terrestre no konklui ona prosesu definisaun fronteira terrestre entre nasaun rua hodi defini soberania territorial nasaun rua nian, maske sei problema prinsipal no presija negosiasaun intensiva, foka liu ba área sira hanesan Oe-Cusse, no ne’ebé hamosu preokupasaun kona-ba direitu komunidade lokál sira-nian, ne’ebé ta’uk lakon sira-nia rai tanba laiha transparénsia iha negosiasaun sira. maske nune’e hau fiar katak sei la-lori ba tribunal internasional atu define fronteira terrestre Oe-Cusse, pasu ne’ebé nasaun rua sei estabelese liu-hosi akordu bilaterál sira.
Fronteiras terrestres hosi oklu Polísia-UPF nian Polísia Nasional Timor-leste (PNTL) harií nia Unidade Patrulhamento Fronteira (UPF) iha 30 setembru-2003 hodi hala’o servisu iha fronteira koopera hamutuk ho autoridade Indonezia nia hodi garante vijilánsia, monitorizasaun no fiskalizasaun iha zona terrestra nian, kontrola movimentu ema no sasan sira tama no sai iha fronteira.
Polísia Nasional Timor-leste hanesan agente de estadu no forsa seguransa públika ida ne’ebé uniformizada e armada integra iha administrasaun direta do estado, dependénsia direta ba membro Governo ne’ebé responsavél área seguransa interna ho ninia organizasaun ida-ne’ebé únika iha territóriu nasional ho filozofia Polísiamentu Komunitária no natureza identika ho militar.
Polísiamentu Komunitária tuir Herbert Saavedra iha Revista de Vitimologia e Justiça Restaurativa haktuir katak Polísiamentu Komunitária hanesan dotrina legal ba membru polísia hotu-hotu iha era globalizasaun informasaun teknolojia no komunikasaun liu hosi asaun konkreta polisia nian hodi garante ema hotu nia direitos liberdades ho maneira próximidade atu bele solusiona problema sira ne’ebe asosiadu ho krime, ordem públika, disputas, respeitu diversidade sosial no kultural, inklui kria kondisaun ne’ebe besik ho komunidade, suporta malu, kooperasaun, parseria, partisipasaun hodi mellora kualidade moris povu nian.
Unidade Patrulamentu Fronteira (UPF) hanesan unidade espesializada ne’ebé integra iha Polísia Nasional de Timor Leste, ho estrutura hierarquizada responsável direitamente ba Komandu Jeral Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) atu asegura no mantein seguransa iha fronteira entre Indonezia no Timor-Leste ho prodigma humanidade tuir doutrina global hodi kria paz no estabilidade hamutuk ho autoridade Timor Leste no Indonezia iha zona fronteira.
Unidade Patrulamentu Fronteira (UPF) integra iha Polísia Nasional de Timor Leste (PNTL) nu’udar pilar importante iha sistema seguransa nasional hafoin restaurasaun independênsia. Misaun espesilizadas hosi UPF nian maka hala’o patrullamentu no vijilánsia iha fronteira territoriál sira no iha koordenasaun no kooperasaun ho parte interesada sira seluk, espesialmente Servisu de Imigrasaun, Alfándega no F-FDTL atu bele hametin vijilánsia iha fronteira terrestre hodi kontrola movimentu ema tama no sai, prevene krime transnasional no krime konvensional sira inklui prevensaun ba violasaun regras ultrapassa fronteira.
Membru polísia-UPF indiretamente hanesan pessoal diplomática iha zona fronteira hodi halo komunikasaun no koordenasaun servisu hodi hametin paz no estabilidade entre país rua, liu-liu prevensaun ba violasaun pasa fronteira ilegal, halo konfiska ba produtu ilegal sira, prevene atos black market, patrulhas no vigilálasia iha zona fronteira, konrtola sirkulasaun ema tama no sai ho koordenasaun autoridade imigrasaun no alfándega, koopera ho Forsa Nasional Indonézia (TNI) atu melhora seguransa fronteira, prevene atos kontrabandu, no prevene krime transnasional (tráfico de pessoas, droga, armas no krime organizadu sira seluk tan).
Misaun especializada UPF nian tuir doutrina legal nian atu asegura seguransa nasionál, kombate krime transnasional hanesan tráfiku droga, armas no ema, no prevene kontrabandu no imigrasaun ilegál. UPF nia prezensa mós atu asegura orden públiku, atu proteje integridade liña fronteira nian. Prezensa polísia-UPF ajuda atu proteje fronteira estadu nian, ne’ebé konsidera hanesan área nesesáriu ba seguransa nasionál. Polísia fronteira-UPF iha obrigasaun legal atu;
• UPF maka liña liña iha fronteira atu proteje soberania no seguransa nasional, nune’e mós ajuda atu asegura inviolabilidade fronteira no atu mantein orden no seguransa publika no sempre servisu hamutuk ho forsa defeza hodi hametin soberania iha área fronteira sira timor nian.
• Kombate crimes transnasional sira hanesan krime kombate espesifikamente (tráfiku droga, armas, tráfiku humanu no fluxu osan ilegál) inklui crime sira convesional nomós Kontrolu imigrasaun ilegal sira no halo apriensaun individuál ka grupu sira ne’ebé viola lei imigrasaun iha fronteira terestre.
• Kombate atividade komérsiu illegal sira no Impede ema ruma atu kontrabandu, prevene kontrabandu hosi produtu oioin, tráfiku órgaun umanu, proteje ekonomia no seguransa nasaun nian atua hodi deteta no prevene terrorista sira, kriminál no imigrante ilegál sira tama mai timor.
Atu sinerjia liu-tan kooperasaun entre UPF ho autoridade indonezia iha fronteira terrestre hodi prevene krime transnasional sira, maka Polísia Nasional de Timor Leste (PNTL) ho Polísia Repúblika Indonezia (Polri) realiza Nota Intendementu entre Instituisaun estadu rua atu bele melhora no haforsa hodi halo monitorizasaun, prevensaun no deskobre krime transnasional sira hanesan terrorizmu, Tráfiku ilísitu hosi estufasientes no substancias psicotrópi precursores, krime kontra propriedade estadu, Tráfiku ilísitu arrmas, monições sira no explosivu sira, krime ekonomis sira inklui branquementos capítal, falsifika notas, documentos no titulu financerios, tráfico de pessoas, no krime sira seluk ne’ebé nesesariu hosi parte sira. Nota Intendementu entre Instituisaun estadu rua asina iha dia 29 de julho de 2009 iha Jakarta-Indonesia foka liu-ba prevensaun krime transnasional no capacity building.
𝐀𝐫𝐭𝐢𝐠𝐮 𝐢𝐝𝐚 𝐧𝐞’𝐞 𝐡𝐚𝐤𝐞𝐫𝐞𝐤 𝐡𝐮𝐬𝐢:
𝐇𝐚𝐤𝐞𝐫𝐞𝐤 𝐧𝐚í𝐧 𝐕𝐢𝐫𝐠í𝐥𝐢𝐨 𝐃. 𝐂𝐨𝐫𝐫𝐞𝐢𝐚, 𝐌.𝐇. 𝐒𝐮𝐩𝐞𝐫𝐢𝐧𝐭𝐞𝐧𝐝𝐞𝐧𝐭𝐞-𝐀𝐬𝐢𝐬𝐭𝐞𝐧𝐭𝐞 𝐝𝐞 𝐏𝐨𝐥í𝐬𝐢𝐚 𝐡𝐚𝐤𝐚𝐫𝐚𝐤 𝐤𝐨𝐧𝐭𝐫𝐢𝐛𝐮𝐢 𝐢𝐧𝐟𝐨𝐫𝐦𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐞𝐝𝐮𝐤𝐚𝐭𝐢𝐯𝐮 𝐬𝐨𝐛𝐫𝐞 𝐟𝐫𝐨𝐧𝐭𝐞𝐢𝐫𝐚 𝐭𝐞𝐫𝐫𝐞𝐭𝐫𝐞.
𝐃𝐢𝐥𝐢, 𝟑𝟎.𝟎𝟗.𝟐𝟓

Komandu PNTL No JICA Hala’o Serimonia Asinatura ba Projetu Hasa’e Kapasidade Iha Seguransa No Protesaun Marítima Nian

Dili, 09/07/2025- Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Komandante Jerál Komisariu Jerál Polísia Henrique da Costa asina Akta kona-ba Diskuasaun ba projetu hasa’e Kapasidade iha Seguransa no Protesaun Marítima nian ho Xefe Reprezentante Japan International Cooperation Agency (JICA) iha Timor-Leste Sr.Daisuke Fukumori.
Objetivu husi Projetu ida ne’e hanesan Estabelesimentu no hasa’e kapasidade institusional sira husi Unidade Polísia Marítima (UPM) PNTL nian ba seguransa no protesaun maritime. JICA hein atu fornese Ró Inflável ho Kasko Ríjidu (RHIBs) no ekipamentu relevante, inklui motór sira, reboke ró nian no kareta atu tula ró sira. No mós JICA sei haruka péritu tékniku sira atu hala’o formasaun ba operasaun no manutensaun RHIB sira.
Komandante Jerál PNTL Komisariu Jerál Polísia Henrique da Costa hafoin asina akta diskusaun ne’e ba jornalista sira hateten molok tama ba asinatura ida ne’e, iha rua tinan kotuk wainhira ita halo enkontru ida ho Embaixador Japaun nian iha Timor-Leste, ita hato’o ita nia difikuldade sira liu-liu ba UPM, oinsa sira bele iha ró ruma atu nune’e sira bele hala’o servisu.
“Ita hatene difikuldade ne’ebe ita iha maka Ró atu ita nia UPM uza hodi hala’o servisu no iha tempu ne’eba Embaixador Japaun hateten katak sira sei buka meius atu nune’e bele apoiu ba ita nia UPM, hafoin ida ne’e halo diskusaun ho parte JICA ninian, sira deside katak sira pronto atu apoiu Ró ho ekipamentus balun ba UPM, molok sira entrega sasan hirak ne’e no ohin ita asina akta deklarasaun nian, iha tinan kotuk sira halo peskiza hamutuk ho UPM no ekipa tékniku husi JICA ninian ba identifika fatin sira ne’ebe maka merese ka diak atu nune’e karik Ró ne’e mai sira bele koloka ba”, tenik Komandante Jerál PNTL ne’e.
Komisariu Jerál Polísia ne’e afirma tan katak hafoin halo peskiza, ekipa JICA hamutuk ho UPM identifika katak iha parte Kuartél UPM rasik no mós iha Beacou ne’eba, kondisaun ne’ebe maka iha ona ne’e, sira bele hadia tan hodi nune’e wainhira Ró ne’e mai bele atraka ba.
Iha fatin hanesan, Embaixador Japaun iha Timor-Leste Sr.Tetsuya Kimura iha ninia intervensaun ba serimonia ne’e hateten nia parte haksolok tanba hafoin halo koordenasaun extensive, Japaun sei fó apoiu vital ba Timor-Leste nia seguransa maritime. Pakote ida ne’e inklui laos deit Ró ha’at ho dezempeñu ass, maibé mós ferramenta manutensaun esensial sira no kolokasaun péritu Japonez sira. Abordajen abrante ida ne’e ho objetivu atu hadia efetivu kapasidade sira husi UPM.
“Ami fiar katak melloramentu seguransa marítma ne’e esensial ba nasaun ida nia prosperidade no estabilidade. Fronteira maritima sira ne’ebe seguru maka importante tebes atu proteje Soberania Nasional, salva-guarda rekursu tasi nian ne’ebe valiozu, kombate aktividade illegal sira hanesan pirataria no peska illegal, no garante seguransa transporte no komersiu maritimu nian”, haktuir Embaixador Japaun ne’e.
Sr.Tetsuya Kimura iha konfiansa katak Ró ha’at ho dezempeñu ass no treinamentu ne’ebe akompaña sei utiliza ho efetivu hodi reforsa seguransa kosteria Timor-Leste nian. Mai ita kontinua servisu hamutuk hodi garante seguransa no protesaun ba Povu Timor-Leste, hametin liu tan ita nia parseiria.
Entretantu, reprezentante Ministru Interior aktual Sekretariu Estadu Protesaun Sivil Domingos Mariano Reis iha ninia intervensaun hateten ohin hau hamutuk ho Embaixador Japaun nian iha Timor-Leste asiste ba serimonia asinatura Protokolu ba Kooperasaun JICA ho PNTL entermu apoiu Ró ha’at ba ita nia UPM hodi asegura ita nia seguransa maritima, ita nia riku-soin no peska ilegais sira ne’ebe maka sempre ultrapasa iha Tasi Timor nian.
“Lori Nonu Governu Konstitusional, hau reprezenta Ministru Interior hakarak agradese ba gratidaun no komitmentu Governu Japaun espesial ba Povu Japaun ne’ebe apoiu Timor-Leste sem reserva, ida ne’e komitmentu bo’ot bilateral entre Timor-Leste ho Japaun”, tenik Sekretariu Estadu Protesaun Sivil ne’e.
Membru Governu ne’e salienta tan katak hein katak ho asinatura ida ohin bele asegura seguransa maritima ninian liu husi ita nia forsa Polísia Marítima ninian hodi bele asegura katak Peska Ilegais sira labele halo movimentu iha Tasi Timor nian no mós hodi asegura katak ita nia rikus-soin iha tasi nian, ema seluk sei labele halo tuir nia hakarak iha ita nia area Tasi ninian.
Hola parte mós iha serimonia ne’e, Segundu Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Pedro Belo, reprezentante AFP, Asesor GNR, Inspetúr Jerál PNTL, Komandante Komandu Supervizaun, Diretúr no Xefe Gabinete sira Komandu PNTL nian, Ofisias Superior, Subalternu, Ajente no Media sira.
Media PNTL.
+22
See insights and ads

Boost post
All reactions:

139Serviços Relações Públicas and 138 others

𝐏𝐍𝐓𝐋-𝐌𝐈 𝐀𝐯𝐚𝐥𝐢𝐚 𝐒𝐞𝐫𝐯𝐢𝐬𝐮 𝐓𝐫𝐢𝐦𝐞𝐬𝐭𝐫𝐚𝐥 𝐆𝐚𝐫𝐚𝐧𝐭𝐞 𝐄𝐬𝐭𝐚𝐛𝐢𝐥𝐢𝐝𝐚𝐝𝐞 𝐈𝐡𝐚 𝐓𝐋

𝐃𝐈𝐋𝐈, (𝟏𝟎/𝟎𝟕/𝟐𝟎𝟐𝟓), Komandante Jerál Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Komisariu Jerál Polisia Henrique da Costa ho Segundu Komandante Jerál Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Komisariu Polisia Pedro Belo hamutuk ho Ministru Interior (MI) Francisco da Costa Guterres hala’o enkontru avaliasaun servisu Trimestral hadia Prestasaun servisu kontinua garante seguransa no estabilidade iha Territoriu Timor-Leste.
Iha Enkontru Avaliasaun servisu trimestral modera husi Inspetor Jeral PNTL hodi fo oportundade ba Komandu Operasaun, Administrasaun, Pesoal no Formasaun Komandante Munisipiu sira no Unidade tolu ho Diresaun sira aprezenta progresu servisu no dezafius ne’ebé sira hasoru iha inisiu fulan Janeiru to’o Juñu 2025, nune’e komandu PNTL hodi tau atensaun hodi hadia prestasaun servisu garante seguransa ho estabilidade iha Timor-Leste.
Iha Intervensaun Interior Francisco da Costa Guterres apresia servisu autoridade seguransa PNTL ne’ebé halao misaun diak tebes, bainhira aprezenta relatóriu servisu PNTL iha enkontru konsellu Ministru, Primeiru Ministru Kayrala Xanana Gurmão kontente no apresia tebes seguransa iha Territoriu Timor-Leste ho kontroladu.
“Ohin hau mai iha ne’e hakarak asiste aktividade avalisaun ida ne’e diak tebes hodi haree servisu ne’ebé halo ona durante kontinua hadia nafatin atu responde ba situasaun saida deit mak mosu, tanba kada semana relatoriu ne’ebé hato’o mia ha’u kontinua aprezenta ba Primeiru Ministru Kayrala Xanana Gurmão iha enkontru konsellu ministru nia apresia tebes situasaun seguransa iha rai laran hakarak uza relatoriu ne’ebé iha fahe ba liña ministerium sira hotu, tanba situasaun lao diak ho hakmatek,” Informa Ministru Interior Francisco da Costa Guterres iha nia intervensaun iha avaliasaun servisu PNTL trimestral iha sentru Formasaun Polisia ohin.
Ministru Interior Francisco da Costa Guterres informa, haree situasaun seguransa iha Territoriu Timor-Leste lao diak, maibe problema iha liña Fronteira Terrestres tenki halo hadia kontinua halo kontrolu ba movimentu sidadaun sira ne’ebé ultrapa ilegal ba nasaun Indonesia graduasaun arte marsiais balun.
Iha enkontru Avaliasaun servisu trimestral no Orientasaun servisu ne’e Komandante Jerál Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Komisariu Jerál Polisia Henrique da Costa ho Segundu Komandante Jerál Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Komisariu Polisia Pedro Belo hamutuk ho Ministru Interior Francisco da Costa Guterres orienta mos Komandante Munisipiu sira ho Unidade tolu ho Diresaun sira no servisu Informasaun kontinua asegura seguransa ba povu no nasaun, tanba iha full aida ne’e iha aktividade eventu internasional Jogu Deportu CPLP ne’ebé sei hahu iha loron 14 to’o 27 Fulan Jullu 2025 iha kapital Dili.
Iha eventu internasional Jogu Desportu CPLP ne’e sei iha mos enkontru orgaunn soberanu sira ho konvidadadu sira no aktividade kultural ne’ebé sei relaiza hotu iha fulan ida ne’e nia laran hodi harame eventu jogu desportu CPLP epoka tinan 2025 iha Timor-Leste.
Partisipa iha enkontru avalisaun servisu no orientasaun servisu mak hanesan Komandante PNTL Munisipiu sira, Komandante Unidade Tolu, Inspetor Jerál, Komandante Komandu Operasaun, Administrasaun, Pesoal no Fomasaun, Komandante Sentru Formasaun Polisia, Diretor Diresaun sira, Xefe Departamentu no Xefe Gabinete sira hotu.
Media PNTL

Kazu Omesidiu Iha Munisipiu Ainaro, Komandu PNTL Detein Ona Suspeitu

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Diresaun Servisu Investigasaun Kriminal Nasional (DSIKN) relata katak iha loron 06 fulan Jullu tinan 2025 oras 11 komunidade informa Polísia Munisipiu Ainaro katak sira hetan mate isin ida hamutuk ho nia motor inklui ekipamentus balun iha rai lolon bo’ot ida.
Porta Voz Komandu PNTL Superintendente Polísia João Belo dos Reis liu husi Konferensia Imprensa Segunda-feira (07/07) ne’e informa hafoin hetan informasaun, Polísia Munisipiu Ainaro halo kedas intervensaun, identifika katak sidadaun ida naran Peregrina da Conceição naran istimadu Amina, ho idade tinan 23 mate iha fatin ne’eba.
“Nune’e, Servisu Informasaun Polísia (SIP), Servisu Investigasaun Kriminal hamutuk ho Komandu PNTL Munisipiu Ainaro, Komandu PNTL Munisipiu Likisa, ita halo tracking kedas ba informasaun hirak ne’ebe ita rekolla no ikus mai hori-kalan (06/07) iha oras 09:00 kalan, Suspeitu ho inisial M.D ita kaptura iha Munisipiu Dili area Dom Aleixo ninian, no agora dadaun hakarak informa ba públiku katak Suspeitu iha ona Polísia nia liman, iha Sela Detensaun Eskuadra PNTL Dom Aleixo, Comoro”, informa Porta Voz Komandu PNTL ne’e.
Aktual Diretúr Diresaun Servisu Investigasaun Kriminal Nasional (DSIKN) ne’e salienta tan katak kronologia husi akontesimentu ne’e, hau labele koalia iha ne’e tanba hola parte iha Segredu Justisa no agora dadaun prosesu investigasaun sei lao hela. Hakarak informa mós katak mate isin orseik kedas evakua ona mai Dili, agora iha ona Hospital Nasional Guido Valadares (HNGV) hodi hein prosesu Autopsia.
“Prosesu Autopsia sei termina katak mate ne’e kauza husi oho ka ema baku, investigasaun sei lao hela no ema ne’ebe ita deskonfia envolve iha kazu ne’e, ita asegura ona no vitima origem husi suku Asumanu, munisipiu Likisa, suspeitu sei kumpri iha Sala Detensaun durante oras 72 nia laran hafoin sei aprezenta ba Ministeriu Públiku (MP)”, hakotu aktual Diretúr Diresaun Servisu Investigasaun Kriminal Nasional (DSIKN) ne’e.
Media PNTL.

POLITIKA REFORMA LEGISLAÇÃO LORI KSOLOK BA MEMBRU PNTL SIRA

POLITIKA REFORMA LEGISLAÇÃO LORI KSOLOK BA MEMBRU PNTL SIRA

WhatsApp Image 2025-04-24 at 15.28.25Loron ohin kinta feira dia 27 de Março de 2025 realiza Cerimónia official Aniversário Polisia Nasional Timor Lorosae – PNTL ba dá-la 25 iha resinto Palácio do Governo ho lema Juntos, Reforçamos a Confiança”. Lema ida-ne’e reafirma katak polísia mak povu no povu maka polísia, hamutuk Ita hametin konfiansa hodi prevene krime no kombate krime organizadu sira. Dala balun iha pluralidade ba pensamentu no diferentes hipótese kona-ba komportamentu negativu ne’ebé prátika hosi membru PNTL sira, maibe ida-ne’e la-sai hanesan dezáfiu atu Ita hotu kurije no hadi’ak  hodi sai PNTL ne’ebé professional, produtivu no disiplinar iha momentu hotu-hotu. Filozofia polísia iha mundu tomak maka aparélio ba aplikasaun no inplementasaun lei no ordem ho lolos. Polísia mak forsa públika ne’ebé garante orden no seguransa, inpoin lei ho disciplina atu prevene atetudi sira kontra lei penal, prevene kriminalidade, investiga krimi sira, prevene asidente transitu no fiskaliza tranzitu iha teritoriu nasional. Ho nue’e PNTL konvida ba entidade sira hotu-hotu, feto ka mane, veteranu sira, lider komunitaria sira, akademista sira, inteletual sira no relijiozo/a sira atu hamutuk garante paz no estabilidade hodi ema hotu bele ezerse sira nia direitu liberdade iha estadu direito demokratiku.

Iha eventu selebrasaun aniversáriu Polísia Nasionál Timor-Leste iha resintu Palácio do Governo  selebra ho ksolok tanba realiza mós promosaun ba membru PNTL sira ho karakterístika extraordinária tuir rekezitu sira ne’ebé prévistu iha Estatuto dos Polícias da Polícia Nacional de Timor-Leste artigu 155.  Membru PNTL sira ne’ebé hetan promosaun hamutuk  ema na’in 2.755. maske iha sasidik oituan-oituan iha prosesu ida-ne’e.

WhatsApp Image 2025-04-24 at 15.28.23Implementação promoções tranzitorias ba Polícia Nacional Timor Leste nu’udar korajen no motivasaun ba membru PNTL sira hotu atu kontinua manifesta kualidade profesional no proporsional hodi implementa lei no odem ho disciplina hodi haforsa seguransa interna ba sidadaun sira, lá ho diskriminasaun no sempre respeitu ba direitos humanus ho regrozomente.

Objetivu hosi promosaun ida-ne’e atu haburas liu-tan estabilidade ba progresaun kareiras membru PNTL sira ho komprénsivu no lojiku hodi halo ajustamentu ba estrutura PNTL nian, halo rotasaun ba kargu sira liu-liu fo oportunidade ba feto sira hodi okupa posisaun lideransa iha nivel estratejiku, iha nivél Munisipiu, iha nivél Komandos Unidade Especial sira ate nivél esquadras.

Altersaun lei óganika Polísia Nasional de Timor-Leste hanesan parte ida hosi programa IX Governu Konstitusional ne’ebé promove reforma ba estrutura legal hodi haforsa diak liu-tan funsaun funsional no operasional iha modelo organizasional, hierarquizadu iha nível desizaun estratégika, nível desizaun tátika no nível operasional.

Iha nível desizaun estratégika maka Komandante-Jerál ho Segundu Komandante-Jerál ho órgaun consultivu sira, no parsialmente Komandante-Jerál bele desentraliza kompeténsia propria tuir lei ba iha nível komando diresaun e supervizaun hanesan Komandu Operasaun ne’ebé diriji no superviziona atividade operasional, Komandu Administrasaun ne’ebé diriji no superviziona atividade apoiu administrativu, iha konformidade ho desizaun estratéjika ne’ebé defini husi Komandante-Jerál, no Komandu Pesoál no Formasaun ne’ebé diriji no superviziona jestaun rekursu umanu no formasaun.

K29A9120Nivél desizaun tátika intruduz mós inovasaun ba kriasaun novos estrutura organizasaun hosi Departamentu ba Diresaun  servisu investigasaun kriminal, diresaun servisu Informasaun polícia, diresaun polisiamento komunitáriu, no diresaun trânsitu segurança rodoviária. Iha nível teknika operasional ne’ebé define kona-ba área teritorial hanesan Komandu Munisipal no Komandu Rejionál Rejiaun Administrativa Espesiál Oe-Cusse Ambeno inklui Unidade Espesial sira ne’ebé iha kapasidade taktika no téknika operasionál atu apoiu komandu teritorial sira.

Ikus-liu hakarak agradece IX Governo Constitucional liu-hosi Lideransa Exceléncia Senhor Ministro do Interior Dr. Francisco da Costa Guterres, Komandante-Jerál Henrique da Costa, M.Si no 20 Komandante-Jeral Pedro Belo, Lic.Dir nomós agradece ba Komisaun Promosaun tranzitorias ba servisu preparatóriu sira ne’ebé fo ona naroman ba membru PNTL sira.

Melhores comprimentos e obrigado wa’in.

Dili, 24 de abril de 2025

Hakerek na’in

Virgílio D. Correia, M.H.

Diskursu Komandante Jeral PNTL Komisariu Jeral Polisia Henrique da Costa, iha Âmbitu Komemorasaun Loron Aniversariu PNTL Ba Dala XXV (27/03/2025) Iha Palacio Governo.

Excelentíssima Senhora Presidente do Parlamento Nacional

Excelência

Sura ho ita-nia prezensa nebe importante no signifikante tebes iha intervensaun Parlamentu Nasional relasiona ho seguransa publika.

Excelentíssimo Senhor Primeiro Ministro

Excelência

Ita nia prezensa iha serimónia, komemorasaun aniversáriu Polisia Nasional Timor-Leste ba dala 25, hanesan onra no rekoñesimentu ida-ne’ebé boot ba servisu PNTL nian.

Excelentíssimo Senhor Presidente do Tribunal de Recurso

Obrigado ba prezensa

Excelentíssimo Senhor Ministro do Interior

Excelentíssimo Chefe de Estado-Maior General das F-FDTL

Excelência

Ami sente onra tebes ho ita-nia prezensa, hodi partisipa iha selebrasaun ida ne’e.

Ita nia prezensa reflete esforsu konjunta entre F-FDTL no PNTL no hatudu ho klaru katak ita bele asegura seguransa no defeza ba ita nia nasaun.

Excelentíssimo Senhor. Procurador-Geral da República

Ita nia prezensa, hametin nafatin servisu PNTL ho Ministeriu Publiku

Excelentíssimo Comandante-Geral da Guarda Nacional Republicana,

Excelência

Neste mês de março de 2025, completam-se também 25 anos desde que a GNR iniciou a sua contribuição essencial para a segurança e estabilidade de Timor-Leste.

Muito agradecemos a sua presença nesta cerimónia, sendo testemunho do forte laço de amizade e cooperação entre os nossos países e as instituições que comandamos.

Your excelency the Asistant Commissioner International of Police Mr. David McLean the representative of Australian Federal Police Commissioner

Excelency

The AFP continues to be PNTL’s most strategic and important international development partner, and we are grateful for the ongoing support provided by the AFP.

Thank you very much for your presence .

Yang kami hormati Kepala Divisi Hubungan Internasional POLRI Bapak Irjen Pol. Dr. Krishna Murti S.I.K mewakili Kepala Kepolisian Republik Indonesia

Kehadiran bapak pada upacara ini menunjukkan kerja sama yang erat, bersahabat, dan penuh persaudaraan yang telah terjalin antara POLRI dengan PNTL selama bertahun-tahun.

Terima kasih banyak atas kehadirannya

Excelentissimos Distintos Deputados

Excelentíssimos membros do IX Governo Constitucional

Exelentissimo Corpo Diplomatico sira

Excelentíssimos antigos Comandantes da PNTL

Excelentíssimos representantes de entidades, religiosas, Veteranos, sosiadade civil sira,

Senhores/a Komandante sira, oficias Superiores Inspetores,

Sargentos, Agentes e Funcionários Civis da PNTL,

Presidente Asosiasaun Espoza-Marido PNTL,Vice Presidente ho estrutura tomak

Excelentíssimos Convidados sira hotu nebe ami labele temi ida-idak

Agradese ba Maromak nebe fo is moris mai ita hodi atende atividade ida ne.

 Permite hau atu hahu no espresa profundu agradesimentu ba ita hotu nia prezensa iha selebrasaun aniversáriu PNTL nian ne’e.

Tinan 25 liubá, iha loron 27 fulan-marsu tinan 2000, grupu dahuluk husi polísia foin-sa’e na’in 50 hahu sira-nia treinamentu no hamosu East Timor Police Service (ETPS) nebe ikus mai troka ho naran PNTL.

Durante tinan hirak ne nia laran, Polisia adapta no halao evolusaun sosiedade nian no konsolida ninia pozisaun nu’udar ajente ida-ne’ebé prodús seguransa, sempre hatudu kapasidade boot ida ba uniaun, no hametin populasaun nia konfiansa.

Ohin loron, tinan rua ona asume knar nudar Komandante Jeral PNTL hamutuk ho segundu Komandante Jeral, iha tempu ne’ebá, ami promete atu dedika ami-nia an hodi serviso ho kompromisu motivasaun aas, enerjia, espíritu misaun nian, no sai hanesan fonte solusaun ba problema sira.

Ami mos aprezenta prioridade 5 ne’ebé ami define ona e hanesan komprimisiu ba ami nia mandatu, no agora atinji ona objetivo balun, mak hanesan:

Jestaun Institusional, ami kontinua halo ajustamentu ba estrutura PNTL nian, ho objetivu implementa Lei Organika, Estatutu PNTL, no matadalan sira, hodi kontinua ho promosaun, rekrutamento, kriasaun instituto Superior da Polisia, Akademia Polisia, Asosiasaun Esposa-Marido PNTL, halao tratamento saude ba membro PNTL ho sira nia familia liu husi koperasaun ho Ospital Nasional e parseiro sira seluk. Ami mos nafatin servisu makas hodi melhora no moderniza infrastrutura sira atu nune bele fo ninia rejultado nebe diak liutan. Iha dia 21 de Marso, PNTL lansa ona sistema encontro online, nebe alinha mos ho visaun governo nian ba implementasaun E-Government. Liu husi meu ida ne, ami bele poupa tempo, orsamento ba manutensaun, combustivel, osan viagem nian, risko viagem, hodi konsentra barak liu ba servisu operasional ba atendementu publiko.

Fo oportunidade ba feto sira hodi okupa posisaun lideransa iha nivel topu tun to’o munisipiu, esquadra, seksaun no ofisial polisia suco

Reforsu lejislasaun, ami kolabora ho Juridico Ministerio do Interior hodi halo revizaun ba Lei Organika, Estatutu PNTL, kriasaun rejimi Remunerasaun, no mós servisu sira ne’ebé hala’o ona hodi elabora Regulamentu Uniforme PNTL no revisaun ba Kodigu Estrada.

Kooperasaun Institusional. Polisia hotu iha mundu ne, laiha ida mak hamrik mesak. Nune mos ba PNTL. PNTL servisu hamutuk ho Polisia Australia, Polisia Indonesia, Guarda Nasional Republicana, Eastado Unidos de America, China, Rusia, Korea, Japaun, Nova Zelandia, Ministerio sira, IOM, UNDPP hodi nafatin hetan apoio ba PNTL iha parte saida dt.

Timor Leste prepara atu tama ba ASEAN, aspeto Seguransa sai hanesan fatores determinante ida. Liu husi koperasaun sira iha leten, konsege prepara ona kapasidade PNTL nian hodi halao servisu no mos PNTL pronto atu organiza mos enkontro hirak nebe sei asume husi PNTL.

Hadiak atendementu Publiko. Ami hatene katak Estado no Governo mak ami nia aman, PNTL iha hodi servi no proteje Povu. Ami nafatin hatudu visibilidade Polisia nian iha fatin hotu tanto ho uniforme ou la usa uniforme, ami involve an iha atividades sira komunidade nian, ami kria atividade sira hodi involve juventude, estudantes, empresarios, komunidade em jeral, aproxima liu ba komunidade sira hodi hametin konfiansa Povu nian mai Polisia. Ami mos kria atividades sira relijioju nian hodi hametin prinsipio valores, hadia mentalidade PNTL rasik.

Parada husu atensaun:

Hahu husi hau hanesan Komandante Jeral no segundu komandante jeral, ofisiais, sarjentos, ajentes, ita hotu: Polisia iha tamba iha Povu. Servi estado no ita nia povu ho lolos. Respeita ita nia povu. Sira ne mesak ita nia inan, aman, feton, nan, maun, alin, oan. Halakon arogansia, foti an, la respeito ema, bobar lia, atuasaun la tur prosedimento. Hahalok hirak ne hatudu momos la profesional ninian. Hahalok hirak ne mak kontribui hodi hatun krebilidade estado no imajen instituisaun nian hodi hamihis konfiansa povu no estado nian mai PNTL.

Hametin paz no seguransa interna. Medida prevensaun krimi, sai atensaun prioridade ba PNTL liu husi hasae prezensa polisia fardado sira, hasae volume patrolha, reforsa seguransa iha fronteira, kontrola tasi, no seluk tan. Dadus kriminal nian hatudu katak joven barak komete krimi, eskola oan sira, labarik minoridade sira, tan ne PNTL esbelese programa Polisia visita ba eskola (Police goes to School) no Police goes to University, Polisia visita ba uma hodi halo edukasaun civika, rona direta sira nia preokupasaun no involve sira iha atividade Polisia nian hanesan desporto, limpesa, no diskusaun sira. Ida ne phsikoterapia ida. Ita hahu uitoan uitoan atu muda mentalidade sira nian atu respeita ema seluk, kultura hadomi vida, kuda espiritu nasionalismo iha sira nia an, no hadomi o nia nasaun. Ami fiar katak joven sira ne mesak luta nain nia oan deit sira sei kontinua kuidado Timor Leste nia independensia. Servisu hirak ne la fasil, mai be ami fiar katak ema hotu sei tulun ami hodi atinji atividades hirak ne.

_________ // __________

Exelencias

Hahu husi tinan 2000 iha tempo ONU nian ho kondisaun minimu, salario nebe kiik, transporte laiha, atividade barak liu mak lao ain, maibe neneik neneik to ONU entrega responsabilidade kompleto iha tinan 2012, governo halo esforso makas, liu husi komandante jeral sira uluk hodi hadiak kondisaun no difikuldades sira iha PNTL.

Mesmo ke buat barak governo halo ona, maibe ami nafatin husu atu tau matan ba PNTL ba buat hirak tuir mai ne: hodi separa intervensaun pratika politika direta sira liu husi kriasaun lei ka servisu operasional nian hodi hamihis profesionalismo Polisia nian. Halo diak liu tan infrastrutura basiko hahu husi OPS sira nebe servisu iha suko, posto fronteira, posto Maritima, esquadras, Municipios, Unidades sira, Kuartel jeral rasik. Presija tau matan ba transporte atu apoio ba servisu operasional sira.

Melhora mos equipamentos sira hanesan informatika no komunikasaun, equipamentos ba Investigasaun, Informasaun Polisia, Equipamento ba Anti terorista sira, uniforme, aspeto legais sira, Bem estar membro sira hanesan Salario, tratamento Saude, no reforma digno, maibe tenki mos iha rekrutamento atu reforsa no iha enerjia foun ba instituisaun.

Ita hotu hatene katak amiasa agora dadaun laos deit mai husi krimi konvensional ka krimi tradisionais sira, maibe mundu agora hasoru krimi moderno ka cyber crime nebe difisil tebes atu detekta tamba utilija rede dijital nebe luan no transnasional. Alem de ida ne, osan falsu, droga, terorista, trafiko umano, klasifika hanesan krimi organizado nebe sai mos amiasa ba Timor Leste iha tempo agora no ba futuru.

Liu husi melhoramento equipamento no formasaun nebe adekuado, PNTL bele hasoru no responde ba kualker situasaun ho diak.

—–Parada husu atensaun—–

Aniversario tinan ne mai ho nia lema “HAMUTUK HAMETIN KONFIANSA” ninia sentidu katak PNTL presija servisu hamutuk ho entidades hotu, komunidade, jovens, feto no mane, veterano, lider relijiozos, eskola, lider komunitario sira, atu nune ita bele fornese atendemento nebe diak no lais hodi hetan konfiansa husi povu. Ita tenki unidos iha Instituisaun nia laran, disiplina, lealdade, hodi rona deit ba hirarquia komando, labele mete ba politik sira nia servisu, labele mete tan grupo arte marsiais no arte ritual sira, tamba ita halo juramento bebeik ona maibe komunidade sei nafatin koalia kona ba ita nia neutralidade ba atendemento sira iha terreno. Komandante sira tenki inovativo, buka aprende barak hodi kria atividades sira tuir 5 prioridades Komando nian iha ida idak nia komando.

Exelencia sira

Estatistikamente, relatóriu kona-ba krime tun uitoan iha tinan kotuk 2024, kompara ho tinan kotuk liu ba 2023, maibe nafatin iha nivel preokupasaun ema hotu nian e problema hirak ne’e labele haree hanesan simples deit, maibé tenke hetan aprosimasaun husi perspetiva multidisciplinaria no envolve Governu, instituisaun seluk no komunidade sira hodi prevene no kombate.

Asidente viasaun nian mos halakon vida atus ida liu iha tinan 2024, nebe kauza husi ema, infrastrutura hanesan estrada no sinais sira, e fator naturesa. PNTL tau ida ne ba atensaun as hodi desenha programa sira prevensaun nian, edukasaun sivika, aplika lei ho forti ba autor sira. Iha parte seluk mos bele kontribui rendimento ba estado liu husi aplika multa sira. PNTL halo ona koordenasaun ho parseiro sira atu implementa programa ida ne.

—– Parada atensaun —–

Ita labele sente orgullu ba buat ne’ebé ita mane ka feto sira halo ona ba seguransa iha nasaun ne’e, ita hatene katak ita sei iha dalan nebe naruk atu perkore ba buat hirak nebe seidauk realiza.

Atu halo ida-ne’e, ita presiza rezolve kestaun balun: iha área Rekursu Umanu, exemplu, rekrutamentu ajente foun no promosaun.

Ohin ita ita halao promosaun Transitorio ba membro sira hotu e kuaze 68% benefisia ba promosaun refere. Parabems ba imi hotu. Divisa no farda nebe ita usa ne povu nian. Responsabilija ba divisa nebe imi simu. Tamba depois de promosaun ida ne, komando sei jere hodi koloka imi ba asume kargo iha nebe deit iha Timor Leste. Balun uluk sai hanesan kondutor deit dala ruma nia sae liu fali nia komandante. Ita tenki simu mos realidade ida ne. Ida ne mak ita bolu katak mudansa. Hatudu nafatin imi nia disiplina, respeita malu, kamaradagem, unidade, lealdade ba superior sira.

Promosaun ida ne fo mos servisu bot ida ba Komando atu nune kria formasaun nebe adekuado ba sira. Ho meus ida ne mak bele ajuda sira hodi asegura divisa foun nebe sira simu. Tau iha ita hotu nia neon katak populasaun sira ijiji atendemento Polisia nian ho profesional, signifika katak ita tenki hadia kualidade ita nian. Hau fiar katak ho apoio governo nian no kbit nebe PNTL iha, ita bele asegura kualidade atendemento.

Obrigado ba Nonu Governo konstitusional partikularmente aman nasaun nian SE Primeiro Ministro RDTL nebe sempre tau matan mai PNTL.

Atu remata, Ha’u kontinua konta ho imi atu ita iha unidade ida nebe forte e servisu hamutuk, Unidade bele sai forsa ida deit hodi asegura nasaun no povu Timor Leste. Povu Timor Leste sei apoio ita, Nai Maromak sei nafatin tulun ita hotu hodi halo servisu ho lolos no hadok PNTL no Timor leste husi hanoin at sira.

Obrigadu barak.

Komandu PNTL Hala’o Avaliasaun Implementasaun 5 Prioridade 2023-2028 Durante Periodu Marsu 2023 To’o Dezembru 2024

K29A2724
Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Komandante Jerál Komisariu Jerál Polísia Henrique da Costa no Segundu Komandante Jerál Komisariu Polísia Pedro Belo hamutuk ho Ministru Interior Francisco Guterres hala’o Avaliasaun Servisu kona-ba Implementasaun 5 Prioridade 2023-2028 Durante Periodu Marsu 2023 To’o Dezembru 2024 ba Komandante Supervizaun, Komandante Komandu Munisipiu 13, Komandante Unidade, Xefe Gabinete no Xefe Departamentu sira PNTL nian.
Ministru Interior Francisco Guterres hafoin halo abertura ba aktividade ne’ebe hala’o iha loron Segunda-feira (27/01) ne’e iha Salaun Suai Room Timor Plaza ba Jornalista sira hateten 5 Prioridade ne’e aprova kleur ona no ohin sira mai atu halo avaliasaun implementasaun programa 5 Prioridade ne’e katak saida maka halo ona, saida maka seidauk halo no saida maka presiza tenke hadia hodi nune’e dezafiu ne’e iha ne’ebe.
“Tanba ne’e enkontru ida ne’e barak liu atu mai diskuti kona-ba dezafiu ne’ebe maka iha katak halo ona maibé seidauk másimu, tanba saida maka seiduak másimu, tanba rekursu ka tanba kestaun jestaun ka kestaun sistema ou kestaun Lei ne’ebe maka iha hodi impede ou tanba politika ruma halo hodi impede implementasaun programa ne’e la lao, ida ne’e maka sira identifika no kapas ohin sira aprezenta, identifika kestaun importante balun ne’ebe ita presiza duni hadia hodi nune’e Komandu ida ne’e bele funsiona lao diak liu tan”, haktuir Ministru Interior ne’e.
Membru Governu ne’e akresenta tan katak kestaun atu hadia ne’e barak maibé primeiru kestaun koordenasaun presiza identifika didiak katak koordenasaun institusional ne’e importante tebes-tebes atu bele aselera prosesu implementasaun programa ne’e, segundu kestaun kona-ba rekursu presiza tenke hare’e didiak, presiza koloka didiak atu nune’e sira bele uza rekursu ne’ebe maka sira iha ne’e hodi hala’o sira nia servisu ho másimu.
“Kestaun seluk maka kona-ba Komandu katak oinsa maka kada Komandante Komandu idak-idak tenke responsabiliza ba ninia Unidade no elementu sira, tenke iha duni autoridade atu foti desizaun, tenke brani foti desizaun wainhira hasoru difikuldade ruma Komandu tenke iha autoridade atu bele foti desizaun tanba Lei Orgânika no despaisu Komandante Jerál nian fó dalan ba sira, tanba ne’e kestaun sira ne’e ami diskuti no tenke hadia iha tinan ida ne’e”, hatutan Membru Governu ne’e.
Iha fatin hanesan Komandante Jerál PNTL Komisariu Jerál Polísia hateten hafoin simu pose, ita mai ho Prioridade Lima Komandu nian hanesan ohin aprezenta ida ne’ebe implementa iha tinan 2023 to’o 2028 ninian.
“Konserteza ita nia Prioridade ka Programa sira mai ho dezafiu, laos katak buat hotu ne’ebe ita tau ne’e, buat hotu ita implementa tuir ita nia Mehi, ne’e lae; maibé iha difikuldade barak ne’ebe maka dala-ruma nia impaktu ba iha implementasaun sira hanesan dala-ruma mós balun kona-ba ita nia politika rasik, tuir mai ita nia rekursu umanu rasik, tuir fali ita nia kapasidade atu implementa, sira ne’e maka sai hanesan dezafiu ida ne’ebe ohin ita hare’e hamutuk atu nune’e ba iha tinan 2025 ne’e, ita hare’e husi ita nia parte fraka sira ne’e, ita hodi hadia implementa fila fali iha tinan 2025 nian”, haktuir Komandante Jerál PNTL ne’e.
Komisariu Jerál Polísia ne’e subliña tan katak avaliasaun ne’e ita involve Komandante Munisipiu, Unidade, Departamentu sira, ita hotu-hotu hare’e frakeza ida ne’e ka fallansu ida ne’e husi Komandu ka husi munisipiu ka ou husi parte sira seluk, ida ne’e mak ita halo avaliasaun, ita sei koalia aberta ba malu, ida ne’ebe maka falla husi Komandu ninian, ita bele hadia, ida ne’ebe falla husi Komandante munisipiu sira, ita orienta katak ida ne’e kna’ar imi nian maibé imi la implementa ka ezekuta, entaun ida ne’e sai hanesan bareira ida.
Aktividade Avaliasaun ne’e marka prezensa husi Ministru Interior, Prezidente Komisaun B Parlamentu Nasional, Komandante Jerál, Segundu Komandante Jerál, Komandante Supervizaun, Diretur Diresaun Justisa no Disiplina, Komandante Komandu Munisipiu 12, RAEOA, Komandante Administrasaun Espesial Atauro, Komandante Komandu Unidade (UPM, UEP, UPF), Xefe Gabinete no Xefe Departamentu sira PNTL nian, Vise Prezidente AESPNTL, Amo Kapelaun PNTL, Parseiru TLPDP no parseiru The Asia Foundation. Media PNTL.

DIKN Ofisialmente Entrega Sampel Ba Kazu Insidente Tiru Iha Eis PR Nia Residensia Ba AFP Hodi Halo Ezaminasaun

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Departamentu Investigasaun Kriminal Nasional (DIKN) iha loron sexta-feira (17/01) Ofisialmente entrega Sampel ba Kazu Insidente Tiru ne’ebe akontese iha iha loron 01 fulan Janeiru 2025 madrugada, iha eis Prezidente Repúblika Dr.Francisco Guterres-Lu-Olo nia residensia ba parseiru Timor-Leste Police Development Program (TLPDP) liu husi Australia Federal Police (AFP) hodi halo ezaminasaun.
Hafoin serimonia entrega Sampel hirak ne’e ba jornalista sira Komandante Operasaun DIKN Inspetúr Xefe Polísia Mouzinho Correia hateten iha oportunidade ne’e entrega mos Sampel rua seluk maka hanesan Insidente Tiru iha Matadoru ne’ebe akontese iha loron 01 fulan Janeiru 2025, iha mós kazu ida akontese iha residensia eis PR Lu-Olo nian iha Setembru 2018.
“Objetivu ezaminasaun ida ne’e primeiru maka atu hatene mais ou menus Arma tipu saida maka uza hodi tiru, segundu ita mós tenta atu hatene sé maka tiru, maibé prinsipal atu hatene primeiru maka Arma saida, hodi ida ne’e ita rekolla Pistola Lima (5) husi Unidade Espesial Polísia (UEP) nian sai hanesan Amostra/Referensia hodi halo komparasaun ho Sampel ne’ebe ita rekolla ona iha loron hirak liu ba iha residensia eis PR nian no ida fali iha residensia sidadaun sivil ida iha Matadoru”, esplika Komandante Operasaun DIKN ne’e.
Inspetúr Xefe Polísia ne’e hatutan tan katak prezensa kolega sira husi Australia iha ne’e, Péritu Balistiku nian iha Timor-Leste hodi apoiu, fasilita ita ba exame ida ne’e. Além de mai fasilita PNTL, AFP mós fó Treinamentu Básiku ba ita nia Tékniku Forensik sira durante semana ida nia laran.
Iha fatin hanesan Péritu Balistiku husi TFLPD-AFP Matthew Bolton iha ninia intervista agradese ba Komandu PNTL liu-liu DIKN ne’ebe maka permite ona AFP hodi mai fó apoiu halo investigasaun ba kazu Tiru ne’ebe maka akontese iha Timor-Leste.
“Hau orgullu tebes tanba iha ekipa Forensik ne’ebe kapas, sira ema diak iha ne’e, hau enjoy no gosta tebes atu fó treinamentu ba sira, kona-ba durasaun tempu hodi bele hatene resultadu Ezaminasaun ne’e parese sei lori tempu semana ha’at (4) ami halo Komparasaun Microscope nian”, tenik Péritu Balistiku husi TFLPD-AFP ne’e.
Matthew Bolton esplika liu tan katak ba futuru TLPDP no AFP sei kontinua apoiu PNTL hodi halo investigasaun ruma ne’ebe maka PNTL presiza. Media PNTL.