PNTL halo preparasaun ba seguransa Natal no Tinan Foun

20141124-_MG_5618DILI Komando Jerál Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) hala’o enkontru loron ida hodi halo preparasaun kona ba seguransa ba Natal no tinan foun 2015. Enkontru ne’e dirije husi Segundu Komandante Jerál hanesan Komandante Jeral Interinu, Komisariu Afonso de Jesus iha Kuartel Jeral PNTL Caicoli Dili loron segunda feira 24 Novembru 2014 ne’ebe partisipa husi Komandante PNTL Distritu 13, Komandante Operasaun Nasional, Komandante Adminstrasaun, no komandante unidade no seksaun sira iha Komado Jeral. Iha enkontru ne’e koalia liu kona ba preparasaun ba seguransa Natal no Tinan foun nomos PNTL sei koopera ho Ministériu Komérsiu Industria no Ambiente (MCIA) hodi halo inspesaun ba loja sira ne’ebe fa’an fogetis iha territoriu tomak. “Ha’u konvida Komandante 13 Munisipiusira mai hodi koalia kona ba seguransa ba Natal no Tinan Foun 2015 liu-liu operasaun, ne’ebe sei hahu husi loron 28 Novembru to’o Janeiru 2015. Iha enkontru ne’e mos ami sei koopera ho MCIA hodi tama sai loja sira ne’ebe fa’an fogetis, ba sira ne’ebe laiha lisensa atu fa’an ba armas fogetis ne’e bele halo prosesu tuir lei ne’ebe iha, tamba baze legal lei UNTAET bnian sei válidu hela hodi regula ba atividade ne’e.” Informa Komisáriu Afonso. Segundu Komandante Jerál hatutan, iha enkontru ne’e atu autoriza komandante Munisipiusira hodi bele autoriza membru sira hodi ba halo inspesaun ba loja sira tamba dala ruma sira atu halo inspesaun sei tauk hela, tamba ne’e liu husi enkontru ne’e informa ba sira atu bele hala’o tamba baze legál iha. Aleinde koalia kona ba preparasaun seguransa ba loron boot Natal no tinan foun, nomos halo inspesaun ba loja sira, sira mos koalia kona ba Gupu Arte Marsiais balun ne’ebe to’o agora sei hala’o atividade ilegál iha territóriu Timor Leste nomos balun ba hala’o iha rai liur, tempu badak PNTL sei koalia ho Nai ulun boot sira atu nune’e bele hapara ba atividade ne’e. “Relatoriu mai husi Komandante UPF, total ema sira ne’ebe sira prende iha fulan Novembru 2014 hamutuk na’in 122 husi Grupu Arte Marsiais “PSHT” ne’ebe husi Timor Leste ba Indonezia hodi hasa’e sabuk, no entre sira balun prosesu hela no balun aplika TIR.” Tenik Komisáriu Afonso de Jesus. Média PNTL.    

Seguransa kontroladu Komemorasaun Loron Proklamasaun Independensia RDTL iha Aileu

2014-11-29PNTL_Photos_2014-23AILEU –  Situasaun seguransa ba Komemorasaun Loron Proklamasaun Independensia RDTL ba dala 39 (28 Novembru 1975 – 28 Novembru 2014) ne’ebe Estadu no Governu desidi hodi komemora iha Munisipiu Aileu la’o ho di’ak no kontroladu.

Hafoin serimonia Komemorasaun Loron Proklamasaun Independensia RDTL, Komandante PNTL Munisipiu Aileu, Superintendente Damião Correia iha nia entrevista hateten, situasaun seguransa iha MunisipiuAileu hahú husi feira ka ekspozisaun husi loron 25 to’o 28 Novembru la’o ho di’ak tamba hetan kontribuisaun másimu husi partisipante no komunidade sira. “Kona ba situasaun seguransa ba komemorasaun loron Proklamasaun Independensia RDTL ba dala 39 Estadu no Governu desidi hodi komemora iha Munisipiu Aileu, situasaun la’o di’ak no garantia estabilidade iha komemorasaun ne’e hahú husi feira to’o serimonia 28 Novembru.” Tenik Superintendente Damião Correia. Komandante PNTL Aileu afirma, total membru PNTL ne’ebe fo seguransa ba komemorasaun ne’e hamutuk na’in 420 (atus hat ruanulu), ne’ebe PNTL Aileu rasik iha membru hamutuk na’in 99 (sianulu resin sia), no husi distritu 12 seluk kada distritu iha membru na’in 5 (lima) nomos  husi Komando Jerál hodi fó apoiu ba seguransa iha komemorasaun ne’e. “Ha’u nuudar Komandante Aileu, Komando Jeral desidi sai hanesan komando taktikal atu maneja ba rekursu ne’ebe husi Distritu 12 seluk no Komando Nasional mai apoiu, total hamutuk na’in 420, kada Munisipiu na’in 5 mai fo apoiu hodi bele garante seguransa iha munisipiu Aileu, no Aileu rasik PNTL hamutuk 99 pessoas.” Esplika Komandante Damião. Damião hatutan, situasaun seguransa la’o di’ak tamba hetan apoiu másimu husi komunidade rasik, tamba festa 28 Novembru ne’e loron boot ba Timor Leste nian tamba ne’e partispante sira ne’ebe mai partisipa iha antusiasmu no kontente hodi partisipa iha komemorasaun ne’e to’o remata. Tema ba Komemorasaun Loron Proklamasaun Independensia RDTL iha loron 28 Novembru ba tinan ida ne’e mak “da Insurreição á Libertação” katak husi Insureisaun ba Libertasaun ne’ebe partisipa husi Prezidente da Repúblika Taur Matan Ruak ho Primeira Dama Isabel Ferreira, Primeiru Ministru Xanana Gusmão ho nia Vice Fernando Lasama de Araujo, eis Primeiru Ministru Mari Alkatiri, xefe Estadu Maior Jeneral F-FDTL Lere Anan Timur, Komandante Jeral PNTL Interinu Komisáriu Afonso de Jesus, membru Instituisaun Governu no Estadu, korpus diplomátikus, relijiozus, estudantes, no komunidade sira husi MunisipiuAileu, nomos husi Munisipiu12 seluk. Entretantu, komemorasaun loron Proklamasaun Independensia RDTL ne’ebe komemora iha Munisipiu Aileu, hala’o mos feira durante loron 4 (hat), inagurasaun ba estatua Prezidente Nicolau Lobato, kompetisaun diskursu entre estudante bázika sentral iha territóriu tomak ne’ebe organiza husi Ministériu Edukasaun, Juventude no estudante Universitáriu ne’ebe voluntáriu lao ain husi Dili to’o Aileu, konsertu muzikal husi Banda Nasional, nomos dansa tradisional ne’ebe anima tebes ba festa boot ne’e. Média PNTL.    

PNTL terseiru lugar ba kompetisaun dada tali iha Aileu

_MG_2989AILEU Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) sai 30  lugar ba kompetisaun dada tali ne’ebe organiza husi Ministériu Petróleo no Rekursu Minerais (MPRM).

Kompetisaun dada tali ne’e hala’o iha fatin feira iha loron 26 Novembru, PNTL kompete ho grupu 9 (sia) seluk ne’ebe to’o ikus 10  lugar mak komunidade Aileu rasik, 20  lugarmak husi Ministériu Solidariedade Sosial (MSS), no 30  lugar mak PNTL. Hafoin fahe prémiu ba manan na’in sira, Graciete Moniz hanesan membru Komisaun Organizadora husi MPRM iha nia entrevista hateten, kompetisaun ne’e Ministériu Petróleo baibain hala’o bainhira iha festa boot ruma Nasaun nian hodi anima komunidade no partipante sira. “Kompetisaun ida ne’e hanesan festa komunidade, halo kompetisaun ida ne’e para bele involve komunidade lokal, partisipante feira sira, nomos husi Instituisaun balun ne’ebe hakarak partisipa iha kompetisaun, nia objetivu mak atu bele anima malu, oinsa bele servisu hamutuk, no bele ajuda malu.” Informa Graciete Moniz. Tipu kompetisaun ne’ebe MPRM hala’o mak hanesan dada tali ba ema boot, kadi kakutak no halai karon ba labarik sira, ne’ebe involve husi Grupu 10 no kada Grupu iha ema na’in 10. “Iha kompetisaun dada tali ne’e kebetulan deit kolega sira husi Instituisaun seluk mos hakarak partisipa hotu hanesan MSS no PNTL hodi kompete ho komunidade Aileu anan sira, no iha kompetisaun ne’e PNTL mak hetan  30  lugar hafoin Aileu ho MSS, tamba ne’e parabens ba PNTL ne’ebe partisipa ona iha kompetisaun ne’e.” Informa Graciete Moniz ho hamnasa. Kompetisaun hirak ne’e hala’o iha fatin feira iha loron 26 Novembru, no manan na’in sira simu prémiu ka prezente iha loron 28 Novembru hafoin komemorasaun loron Proklamasaun Independensia RDTL ba dala 39 iha Munisipiu Aileu. Média PNTL.  

PNTL-BNN no Sosiedade Sivíl akordu hapara droga

_MG_2652-2MOTA AIN –  Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) liu husi Servisu Investigasaun Kriminál  Nasionál (SIKN) hamutuk no  Badan Narkotika Nasional (BNN) Propinsi Nusa Tenggara Timur, Indonézia hamutuk ho Sosiedade Sivíl halo liu husi dialogu hodi halo akordu hapara atividades droga iha nasaun rua ne’e. Dialogu ne’e halao iha Mota-ain área Timor-Leste ninian Sabadu, (22/12/2014) ne’ebe ho tema “Dialogu entre PNTL, BNN no Sosiedade Sivíl relasiona ho asuntu droga”. Komandante SIKN Supt. Ludgerio Lay hatete, objetivu husi dialogu ne’e atu nasaun rua entre Timor-Leste ho Indonézia bele sheering didiak ba malu atu nune’e buka dalan diak hodi hapara atividades droga. Asuntu droga sai importante  atu detekta sasan sira mak tama mai iha Timor-Leste laos deit husi parte PNTL, maibe komponente ne’ebe maka iha hanesan Alfandega, Migrasaun Karantina no ema sira servisu iha aeroportu tenke iha kooperasaun diak no importante ema sira ne’e labele mos involve iha atividades ne’e, see iha oknum balun mos iha kotuk ida ne’e mos fó dalan ba livre droga. “Ita nia maluk BNN sira detekta ita nia fraku ba kontrolasaun ho nune’e mak droga tama mai TL no bele liu iha fronteira. Husi frekeza sira ne’e ita bele tetu hamutuk hodi buka solusaun, ba futuru PNTL tenta buka dalan ho servisu maka’as hodi hapara atividades droga,”informa Supt. Ludgerio Lay. Xefe BNN Alosius Dando hatete, hare ba movimentu atividades droga sa’e maka’as iha mundu ne’e, Repúblika Indonézia no Timor-Leste sai alvu mos ba ema sira hodi movimenta droga. Dialogu ne’e importante tebes entre nasaun rua ne’ebe mak tau akordu hodi buka meus oinsa atu hapara atividades droga, liliu iha fronteira teres tress (rai maran), tasi laran  nomos aeroportu. Xefe BBN-NTT ne’e husu ba estadu Timor-Leste hodi bele halo sosializasaun barak ba komunidade sira no eskola sira kona-ba asuntu kombate droga. Dialogu ne’e importante tebes hodi foti asaun ba servisu hamutuk no iha akordu atu dialogu ne’e iha kontinuasaun. Ba premeiru dialogu ne’e hala’o iha Timor-Leste no ba oin hala’o iha Indonézia Diretór Fundasaun Del Amor (FDA), Miguel dos Santos Maia hatete, realiaza dialogu ne’e tanba haree situasaun agora dadaun iha Timor-Leste atividades droga komesa movimenta maka’as ona. “Diak liu ita prevene kedas ho kondisaun sei ki’ik nee, duke sai boot ona maka ita foin hakfodak, susar tebes atu kontrola,”dehan Miguel Maia. Dialogu ne’e fasilita husi Sosiedade Sivíl Fundasaun Del Amor (FDA) husi Timor-Leste, Yayasan Warna Kasih (YWK) husi Indonézia. Mídia PNTL

PNTL-ICRC workshop kona-ba Direitus Umanus

20141119-_MG_9214DILI –  Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) ho International Committee of the Red Cross (ICRC)  liu husi kooperasaun durante loron rua nia laran hala’o workshop hodi diskuti kona-ba Diretus Umanus bainhira mosu dezastre no asaun ruma. Workshop ne’e hala’o loron 19-20 Novembru iha otel Jil Vila, Hudi Laran-Dili. Workshop ne’e abertura husi Segundu Komandante Sentru Formasaun Polísia, Superintendente Assistente Emilio dos Santos. Iha Supt. Asst Emilio dos Santos nia diskursu hatete, kooperasaun entre PNTL-ICRC ne’e importante ba tebes, laos tamba servisu seguransa deit maibe ICRC ne’e ninia prezensa iha Timor-Leste, tempu kleur ona, atens Timor-Leste hetan ukun-an. ICRC maka atende vitima sira bainhira militar Indonézia sira kaptura hodi fó hatete ba familia sira nomos mundu Internasionál, ida ne’e hola parte iha defende Direitus Umanus. ‘Ida ne’e oportunidade ba ita polísia hodi hatene presesu atuasaun no protesaun ba ema sira ne’ebe kbi’it laek sira iha asaun ruma nomos mosu dezastre naturasi sira,”presta Supt. Asst Emilio dos Santo. ICRC mos sei fornese programa balun ba PNTL iha futuru, tamba ida ne’e ho workshop ne’e hodi bele aproveita saida maka ICRC iha, nomos liu husi ne’e fó hanoin ba PNTL hodi bele integrasaun partisipasaun programa  ICRC nian. Delegasaun Regionál ICRC Sudeste Ázia Pasifika Daniel Agob hatete, “hau nia respeitu boot teb-tebes ba PNTL ne’ebe hala’o kna’ar iha páiz ida ne’e. ami kompriende katak, polísia sira halo desizaun ne’ebe barak ba atuasaun sira, desizaun hirak ne’e relasiona ho direitus sira no nudar responsabilidade PNTL ninian.” ICRC sente kooperasaun diak tebes ho PNTL, ba futuru presiza hametin liutan lasu ida ne’e. ICRC dala ruma teknikamente ajuda PNTL hodi ba hala’o misaun ruma iha rai liur kona-ba oinsa atu atende ema sira maka moris iha konflitu nia laran no mosu dezastre naturais sira. ICRC sei iha ajenda hodi organiza kona-ba Direitus Umanus Internasionál nian ne’ebe mak sei kolabora hamutuk ho PNTL. Worskop ne’e partisipa husi membru unidade, BOP, UPF, COE, UPM no PNTL Distritu Dili, tamba unidade sira ne’e mak involve direitamente iha operasionál, ne’ebe hasoru ema barak ho karakter oioin. Mídia PNTL.

Ofisiasi PNTL 101 simu sertifikadu kona-ba investigasaun kriminál

20141120-_MG_5241DILI – Ofisiais PNTL 101 simu sertifikadu kona-ba investigasaun kriminál nian ne’e tuir ididak nia nivel. Serimonia gradusaun ne’e halao iha Sentru Formasaun Polísia Kinta, (20/112014). Iha tinan 2010, Programa Dezenvolvimentu Polísia Timor-Leste (TLPDP), simu pedidu hosi ezekutivu Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) nian, Sekretariu Estadu Seguransa no Prokuradoria Jerál ajuda PNTL ba dezenvolvimentu rejime treinamentu kompriensivu ida hodi dezenvolve no mellora abilidade no koñesementu investigadór sira nian iha Timor-Leste. Komandante TLPDP, Rod Kruger hatete, iha buat tolu (3) sai importante liu husi kursu investigasaun ba kriminál ne’e maka hanesan; Komitmentu, oportunidade no matenek. Liu husi komitmentu ne’ebe maximu ofisiais polísia 101 konsege pasa husi kursu ne’ebe maka ho durasaun tempu naruk, tinan ida nia laran, komitmentu mos mai husi instruktoris sira ne’ebe maka durante ne’e fó kursu. Liu husi programa ne’e tótal ofisiais polísia 206 maka tuir kursu investigasaun kriminál ho nivel la hanesan., ne’e hatudu katak, membru polísia komesa hakat ba oin ho koñesementu diak ona no matenek atu investiga kazu ruma maka ho tipu oioin. Nune’e mos ho komitmentu no matenek ne’ebe iha ofisiais polísia sira iha oportunidade diak hodi aplika iha servisu lor-loron hodi atende kazu sira mak mosu iha Timor laran tomak. “Ami hakarak suporta nafatin PNTL, laos deit ba kursu investigasaun kriminál ninian, maibe mos ami iha programa kona-ba operasaun ninian. Ami fiar katak ho kooperasaun ida ne’e hametin liutan Australia Federal Police ho PNTL,”presta Kruger. Reprezentante Komandu PNTL, Komandante Administrasaun PNTL, Superintendente Xefe Mateus Fernandes, MSC. Pol dehan, Komandu PNTL sauda no louva ba graduante sira ne’ebe simu sertifikadu tamba pasensia tebes hodi tuir kursu ne’e. Husi oportunidade ne’e liu husi Komandante Administrasaun fó agradese barak ba TLPDP ne’ebe esforsu hodi finaliza kursu ne’e to’o remata ho kualidade. Kursu ne’e importante hodi responde ba nesesidade PNTL atu hasoru dezafiu sira maka sei mosu iha oin, liuliu krimi organizado sira, ne’ebe sai krimi global. Iha Treinamentu Investigasaun Nivel 1 (sertifikdu III) fornese ba PNTL investigador sira ho aproximasaun uniforme ida ba metodolojia no prosesu investigasaun nian sira. Programa refere hato’o hanesan kursu oin-ba-oin durante semana neen iha Sentru Formasaun Polísia nian no tuir kedas ho faze akompañamentu/mentoring terenu nian ne’ebe hala’o ona iha servisu fatin.  Kursu refere kobre topiku 5 mak hanesan; Lei, prátika investigative, evidénsia, jestaun investigasaun no violénsia bazeia ba jeneru. To’o agora, fornese ona kursu 11 ba totál PNTL hamutuk nain 229. Ba Nivel 1  membru ofisiais PNTL nain 59 mak simu sertifikadu graduasaun nain. Nivel 2 (sertifikadu IV) hanesan kursu ida ne’ebe kompleksu liutan ne’ebe hala’o durante semana neen ho maneira oin-ba-oin ba investigadór sira ne’ebe mak excelente durante nivel 1. Kursu refere fornese ba abilidade ba koñesementu ba partisipante sira hodi investiga ba ofensa sériu sira nomos fornese kompriensaun abrajante liutan ba prosesu investigasaun no rekezitu legál sira.  Módulu sira maka inklui; investigasaun ba mate isin, investigasaun droga, violénsia bazeia ba jeneru, asaltu sériu no tekniku intervista nian. To’o agora hato’o ona kursu 4 ba membru sira hamutuk 52. Ba Nivel 2  membru ofisiais PNTL nain 29 mak simu sertifikadu graduasaun nian. Ba iha Nivel 3 hanesan Kursu Jestaun Investigasaun Seníor ne’ebe dezeña hodi dezenvolve abilidade no koñesementu senior sira nian, influensia investigadór PNTL sira hodi fiar-an ba lidera no jere investigasaun ne’ebe sériu no kompleksu hodi foka ba kualidade kontrolu nian. Kursu refere durante fulan 12 (tinan ida), ne’ebe presiza 8×2 ba atendimentu komponente aula nian nomós kompleta ba traballu eskrita sira no treinamentu bazeia ba sénariu. Módulu sira ne’e maka inklui; lei, evidensia, jestaun investigasaun, intelijénsia no modulu rua husi aprendizajen bazeia ba pratika nian. Nivel 3 ba dahuluk kompleta iha 27 de Juñu 2014 no to’o agora, ofisiais hamutuk 13 maka kompleta ona treinamentu ida ne’e ne’ebe ho pozisaun ba akreditasaun nasionál hanesan diploma Jestaun Investigasaun. Ba nivel  membru ofisiais PNTL nain 13 mak simu sertifikadu graduasaun nain. “Hau foin daduak organiza operasaun ida hodi kaptura ema sira ne’ebe maka komete iha groga, ida ne’e maka sai dezafiu no esforsu ita nian hodi hasoru,”informa Supt. Xefe Mateus Fernandes. Mídia PNTL.

Membru OPS 30 hasa’e koñesementu iha Indonézia

20141113-_MG_4940DILI –  Membru Ofisiál Polísia Suku (OPS) 30 liu husi Departamentu Polísia Komunitária iha loron aban Sabadu, 15 Novembru tinan ne’e dezloka ba Indonézia tuir estudu komparativu hodi hasa’e koñesementu nudar polísia iha área suku ninian. Lia hirak ne’e informa husi Xefe Departamentu Polísia Komunitária, Kinta, (13/12/2014), hafoin halo breafing ba membru 30 ne’ebe mak atu aranka iha salaun PNTL, Kuartel Jerál, Caicoli-Dili. Estudu komparativu ne’e konsentra iha Bekasi,  tamba projetu pilotu kona-ba siensia Polísiamentu Komunitária, ne’ebe polísia Japaun implementa iha Bekasi sai referensia mai PNTL. Membru OPS 30 sei akompaña husi peritus polísia Japaun nain 3. Kooperasaun hasa’e koiñesementu ne’e tama ba segundu faze ona, iha premeiru faze  haruka mos membru OPS 30 ba tuir formasaun iha Indonézia-Bekasi. Programa hasa’e koñesementu ne’e duerante semana ida nia laran. Programa kapasitasaun ba membru OPS sira ne’e tamba hetan kooperasaun entre Polísia Nasionál Timor-Leste ho Polísia Nasionál Japaun ninian, liu husi ajénsia Japaun Internationál Cooperation Agency (JICA) iha Timor-Leste. Hasae kapasitasaun ne’e atu kumpri programa kooperasaun entre PNTL ho POLRI, iha área dezenvolvimentu polísia Timor-Leste. Depois loron nen iha Bekasi, ekipa sei aranka mai Bali, iha Bali loron ida tomak OPS 30 sei iha programa koiñesementu polísia turizmu ninian. Timor-Leste iha fatin barak ba turisita sira atu oinsa polísia mos hola parte fó seguransa iha área hirak ne’e atu dada turista mai iha Timor-Leste. “Ita iha rai henek mutin (área branca no dolok oan ne’ebe iha tasi diak ba turista sira atu haris, ita ba oin ita presiza monta polísia turizmu. Ita hare iha Bali nian ne’ebe seguransa diak atrai turista sira,”dehan Supt. Assistente Boavida. Xefe Departamentu Polísia Komunitária husu ba membru OPS sira bainhira remata tiha formasaun atu lori buakae ruma mai implementa iha servisu lor-loron. Mídia PNTL

EOD-PNTL destroi Material Funu nian iha Kaitehu

20141107-_MG_4828LIQUICA Ekipa Explosive Ordnance Disposal (EOD), husi Unidade Espesial Polisia – PNTL halo destroisaun ba kilat musan ka material funu nian ne’ebe sira rekolla iha territoriu Timor-Leste, iha kaitehu-Liquica Sesta, (07/11/2014). Material ka Armas hirak ne’e kategoria ferruzen ona ne’ebe mai husi Segundu Gerra Mundial ne’ebe balun husik hela iha Timor-Leste ne’ebe komunidade balun sai ona vitima ba Armas ne’e tamba maioria komunidade balun seidauk iha koñesimentu ba material funu nian ne’e. “Atividade ohin ne’e ita halo destroisaun ba material funu nian husi Segundu Gerra Mundial ne’ebe balun espalla iha Timor Leste ne’ebe agora dadaun populasaun sira sei hetan, armas ne’ebe mak ohin halo destroisaun mak hanesan projetila antilaria 2, granada 1 no projetila kiik hamutuk sanulu resin, no kilat musan atus ida resin, material hirak ne’e rekolla liu husi kooperasaun ho F-FDTL J-2, no komunidade sira hodi entrega ba ekipa EOD halo destroisaun.” Informa Xefe Ekipa EOD, Sarjentu Xefe Eustaquio de Jesus Ximenes. Eustaquio afirma, material funu nian ne’e rekolla kuaze iha territoriu tomak Distritu 12, so Distritu Oe-Cusse mak seidauk hetan. Bainhira ekipa rekolla identifika, balun lori mai Dili hodi halo destroisaun no balun ne’ebe labele lori mai, ekipa EOD mak ba direta hodi halo destroisaun ba iha fatin refere. “Ami fo infromasaun no halo sensibilizasaun ba komunidade sira karik hetan material funu nian iha sira nia fatin, labele book maibe tau tiha sinal ruma no informa ba autoridade lokal no polisia komunitaria hodi informa mai ekipa EOD hodi ba halo destroisaun k abele rezolve, tamba sasan hirak ne’e uluk iha tempu funu nian ne’ebe balun sei iha hela ita nia rain, no la seguru ba ita nia vida, tamba ne’e bainhira ita book bele fo perigu ba ita, tamba realidade akontese ona iha Distritu Ermera, Baucau, Bobonaro, Manufahi, Lautem rezulta ema mate.” Esplika Sarjentu Xefe Eustaquio. Xefe Ekipa EOD Eustaquio akresenta katak, servisu ne’e hala’o husi tinan 2006 ne’ebe ekipa GNR (Guarda Nacional República) mak hala’o, no destroi ona kuaze 25-30%, iha tinan 2012 konsege rekolla kuaze 200 resin seidauk destroi, no iha tinan 2014 Governu aloka orsamentu ketak ba ekipa ne’e hodi sosa ekipamentus ba destroisaun nian, mak to’o agora ekipa EOD bele destroi ona kuaze 75% maibe ida ne’e la garante katak ita livre ona husi sasan sira ne’e tamba iha tempu udan dala ruma rai taka tiha, tamba ne’e balun sei iha rai okos, ho nune’e atu hetan material hirak ne’e tenke iha kontribuisaun husi komunidade hotu atu nune’e bele identifika no ekipa EOD bele halo destroisaun ba sasan hirak ne’e. Ekipa EOD ne’ebe servisu iha área ne’e hamutuk na’in 25 (ruanulu resin lima), no hetan ona formasaun bazika iha Japaun durante fulan 4, no Xefe Ekipa ho nia maluk na’in 2 seluk mak tuir ona formasaun avansadu iha Portugal durante fulan 6, tamba ne’e tuir planu formadu na’in 3 ne’e sei fo fali formasaun ba nia maluk na’in 22 seluk atu nune’e bele fasilita servisu ne’e, tamba servisu ne’e todan no risku boot ba sira nia moris. Ekipa EOD ne’e uza ekipamentus ba protesaun, investigasaun, in ativasaun, no destroisaun, bainhira hala’o identifikasaun no destroisaun ba armas refere. Formadu Eustaquio apela ba komunidade sira ne’ebe rona informasaun ne’e hodi fahe ba nia maluk seluk ne’ebe seidauk hatene tamba komunidade maioria seidauk iha koñesimentu ba material ne’e, tamba balun hetan sira hanoin katak ne’e osan mean no book to’o ikus mai afeita ba sira nia vida. Atividade destroisaun ba armas ferruzen ne’e hala’o husi ekipa EOD, no partisipa husi membru PNTL balun no sub ordinadu (staff) balun husi Timor Gap. Mídia PNTL.    

Komando PNTL Manufahi fó posse ba estrutura KDD

20141104-20141031-_MG_0708MANUFAHI Komando Polisia Nasional Tomor Leste (PNTL) Distritu Manufahi fó posse ba estrutura Konsellu Diretiva Distrital (KDD) Polisia Komunitária, ne’ebe ho nia objetivu la ses husi planu estratejiku PNTL ba tinan 5 nian (2014-2018) kona ba seguransa komunitaria. Liu husi estabelesimentu KDD ne’e, seguransa interna liu-liu iha Distritu Manufahi la’os de’it responsavel husi PNTL Distritu Manufahi, maibe entidade hotu ne’ebe hela iha Distritu refere sei toma responsabilidade hamutuk hodi garante paz no estabilidade. Inagurasaun ba KDD ne’e bazeia ba MoU (Memorandum of Understanding) entre Komando Jeral PNTL ho parseiru dezenvolvimentu Asia Foundation hodi fo asistensia teknika ba PNTL iha nivel distritu relasiona ho programa polisia komunitaria, ne’ebe selesiona hodi estabelese KDD hodi bele garante estabilidade ba progresu dezenvolvimentu seguransa, paz no trankuilidade iha Distritu Manufahi. Administrador Distritru Manufahi Filomeno Tilman iha nia diskursu hateten, atu garante seguransa liu-liu iha Distritu Manufahi entidade hotu tenke koopera hamutuk ho polisia atu nune’e bele kria paz no estabilidade. “Desde uluk ita kestiona seguransa iha area ijoladu sira, Governu mos haree ba preokupasaun sira ne’e, no haree mos ba  posibilidade ne’ebe iha, bele responde ona ita nia preokupasaun balun hodi koloka Polisia ba iha suku-suku sira hodi bele ajuda Xefe suku, Xefe Aldeia sira atu bele fo seguransa ba komunidade sira, hakarak hatete katak ita mesak de’it labele, polisia mesak mos labele, ita hamutuk mak its bele.”  Informa Filomeno Tilman iha serimonia tomada de posse ba estrutura KDD iha Kuartel Komando PNTL Distritu Manufahi, sesta (31/10/2014). Administrador Distritu Manufahi nuudar mos Konseleiru Prinsipal ba KDD Distritu Manufahi ne’e husu ba Xefe suku, Xefe Aldeia no membru sira atu bele koopera hamutuk ho Ofisial Polisia Suku (OPS) ne’ebe koloka ona iha Suku hamutuk 29 (ruanulu resin sia) hodi nune’e bele prevene konflitu iha suku sira. Iha fatin hanesan, Komandante PNTL Distritu Manufahi, Superintendente Jorge Monteiro iha nia diskursu hatete, estabelesimentu KDD Polisia Komunitária Distritu Manufahi ho nia objetivu mak atu bele asume responsabilidade hamutuk ba seguransa interna liu-liu iha Distritu Manufahi husi komunidade, Xefe Suku, no PNTL Manufahi. “Objetivu hodi estabelese KDD ne’e mak atu konsolida, responsabilidade autoridade lokal iha nivel distritu, sub distritu, lideransa komunitaria, autoridade instituisaun Estadu, no Governu Interligadu iha Disritu Manufahi, komponente relevante sira hotu-hotu nomos komunidade tomak, hodi asume responsabilidade hamutuk ba kestaun seguransa iha ita nia rai laran espesialmente iha ita nia Distritu Manufahi, nomos atu haburas konfiansa komunidade ba Instituisaun PNTL, hodi mantein nafatin dignidade no prestijiu Instituisaun ho nia membru tomak, ne’ebe mak hakna’ar an hanesan servidór ba povu.” Akresenta Superintendente Jorge Monteiro. Entretantu Xefe Departamentu Justisa Nasional, Superintendente Xefe Carlos Jeronimo nuudar reprezentante Komandante Jeral PNTL Komisáriu Dr. Longuinhos Monteiro iha nia diskursu hateten, Komando Jeral apresia ba Komando PNTL Distritu Manufahi ne’ebe organiza no realiza serimonia tomada de posse ne’e ho di’ak, no husu ba Ofisial Polisia Suku (OPS) sira atu koopera hamutuk ho komunidade sira hodi oinsa bele garante seguransa iha suku sira. “Hato’o parabens no apresia ba komandante PNTL Distritu Manufahi tamba bele halo esforsu hodi bele fo seguransa ba komunidade sira, maske ho númeru membru polisia ne’ebe mínimu hanesan Komandante Jorge Monteiro hateten katak membru Polisia ida mak responsavel ba komunidade atus lima resin,  maibe seguransa la’o diak, no husu mos ba OPS, polisia komunitaria sira atu hotu-hotu hamutuk hodi bele oinsa garante seguransa iha suku sira.” Informa Reprezentante Komandante Jeral, Superintendente Xefe Carlos Jeronimo. Entretantu molok hahu serimonia tomada de posse ne’e, hala’o uluk misa eukaristia ne’ebe dirije husi Amo Kapelaun PNTL, no hafoin tomada de posse, estrutura KDD tomak hamutuk ho reprezentante Komandante Jeral hodi lee akta KDD hodi fo komprimisiu ba kna’ar ne’ebe sira simu. Partisipa iha serimonia tomada de posse ne’e mak hanesan Administrador Distritu Manufahi, parseiru sira husi Asia Foundation, Asosiasaun HAK, Parseiru TLCPP, TLPDP, USAID, JICA, Xefe Departamentu Polisia Komunitaria Nasional, Asesor Komandante Jeral, Komandante Distritu Lautem, Aileu, Komandante Eskuadra no Administrador Sub Distritu 4 hanesan Same Vila, Alas, Turiskai, no Fatuberliu, Xefe Suku 29, reprezentante husi Instituisaun Estadu no Governu, membru PNTL, komunidade no konvidadus tomak. Média PNTL.            

 

WEBMONTE CARLO, Monaco – Assembleia Jeral INTERPOL nebe loke hodi halo reuniaun Ministerial konaba justisa,assuntu internu no seguransa ho partisipasaun pais nain 100 nebe hodi ezamina evolusaun kooperasaun polisial internacional hodi trasa rumu hassoru dezafiu krime nian iha futuru. Reuniaun Ministerial halao loron lima (3 tóo 7 November) sesaun 83Assembleia Jeral INTERPOL iha Monaco ho tema ‘Prevesaun ba kriminalidade: tinan 100 ba Kooperasaun Poisial Internasional’, hanessan forum ida nebe partisipa delegadu sira liu 1,000 hossi nasaun 166hodi diskute assuntu sira nnebe importante inklui harii no haforsa lei ba instituisaun sira, no hakbiit koolaborasaun entre polísia,sektor publiku no sektor privadu. Ministru sira sei halo revizaun ba Istoria kooperasaun policial global no oinsa haforsa aplikasaun ba lei nebe uza ona iha tinan 100 liuba hodi halo kombate koletivu ba krime transnacional no organizadu.Kestaun sira kritika ba polisiamentu internacional sira iha futuru née mos diskute hotu,inklui mos oinsa pais sira bele prepara diak liu hodi hassoru dezafiu siraaktual  hodi habelar parseria sira nunée mos atu halo aplikasaun tuir lei . Konferensia née loke hóssi Sua Excelência Prinsipe Albert II hossi Monaco hatete katak evolusaun krime nomos organizasaun kriminal sira hossi kedas nia Visavó Prinsipe Albert I,tau hamutuk polísia no líder judisial sira iha Kongressu Internasional dahuluk ba Polísia criminal sira iha tinan 1914 katak funsaun INTERPOL iha koordenasaun polísia sira iha nível mundial sai importante liu duke uluk. “Kresimentu ekonomiku no Liberdade ba sidadaun sira hodi movimenta exize reaksaun nebe forte hossi polísia, hodi haluan tóo ba fronteira estadu sira,ho objektivu atu labele husik liu aksaun sidadaun sira nebe ho intesaun áat atu explora vantanzen sira iha ita nia mundu globalizadu” hatete Prinsipe Albert. “Agora, INTERPOL estrutura ida nebe efektivu liu hodi luta kontra krime transnasional no organizadu.Imi nia diskusaun sei permiti ba imi hotu hodi iha asessu ba saida mak imi halo ona hassoru krime  iha tinan hira nebe liu ona, liuliu atu hadia kapasidade polísia sira hodi adapta metodu ba krime sira nebe foun ligadu ho teknolojia nebe avansadu”  nia hatete. Presidente INTERPOL Mireille Ballestrazzi dehan katak reuniaun Istóriku ida née marka vizaun líderglobal sira nebe kria INTERPOL née no primeiru Kongressu Internasional Polísia Kriminal hodi lori polísia sira iha mundu hamutuk hanessan forsa ida unifikadu hodi hassoru kriminozu sira nebe muda bebeik. Reuniaun Ministerial née compreende, katak mesmu ho progressu nebee halo ona, krime no terrorismu kontinua hatudu nafatin haneesan ameassa nebe signifikativu ba sosiedade sira, subliña katakiha nesessidade hodi kontinua halo esforsu sira hodi haríi no haforsa instituisaun policial nia asaun,pratika no prosedimentu sira hodi garante kooperasaun ida efikaz iha aplikasaun ba lei. Deklarasaun Ministerial konjunta sei hassai konkluzaun iha enkontru née atu enkoraza estadu membru sira hotu atu hola passu sira nessesariu hodi haforsa Kooperasaun Polísia Internasional hodi hassoru forma krime transnasional sira,ho enfaze ba terrorismu. Em partikular, deklarasaun née sei bolu atensaun ba estadu sira hodi dezenvolve teknolojia polísial foun, elimina obstakulu legal sira no hamossu esratejia hodi apoia esforsu sira nebe komunidade global iha aplikasaun ba lei hodi kombate hassoru krime. KKKK Governu Timor Leste declara rekoñesimentu ba passaporte INTERPOL nian iha Assembleia Geral Interpol nian ba dala 100 nee, ho kometimentu global ida katak PNTL nudar instituisaun tutela seguransa Estadu nian, sei hola parte aktivu nudar instrumentu “law enforcement” ida iha regiaun nee,  nebe’e sei hola parte aktivu iha organizasaun Organizasaun Policia Internasional iha medidas  prevensaun, assaun no investigasaun ba krime organizadu no trans-nasional. Resolusaun AG-Interpol numero 9, egige ba Gabinete Central Nasional sira hodi halo kampaña nasional kona ba prevensaun krime nebe’e koñese ho motto TURN BACK CRIME ka FILA KOTUK BA CRIME. Tuir decisaun AG nian, organizasaun Policia Internasional nee sei hasoru malu fali iha Assembleia Geral ba dala 84 nebe’e sei halao iha 2015, iha Kigali, Rwanda. Mídia PNTL