Komisáriu Longuinhos optimista 2015 polísia prezensa iha suku 442

Dr LongDILI – Komandante Jerál PNTL, Komisáriu Dr. Longuinhos Monteiro fiar no optimista, iha tinan 2015 nia laran Ofisial Polísia Suku (OPS) sei prezensa suku 442 iha teritoriu laran tomak. Komisáriu Dr. Longuinhos hato’o asuntu ne’e iha abertura workshop kona-ba planu annual Polísiamentu Komunitáriu iha Timor-Leste ne’ebe organiza husi Programa Dezenvolvimentu Polísia Komunitáriu Timor-Leste (TLCPP) ne’ebe koopera ho New Zeland Aid, Kinta, (18/92014) iha otél Arbiru. Komandante Jerál PNTL dehan, “Ohin ita hamutuk para atu bele partilia ita nia informasaun, ita nia programa ba atividades saida mak ita atu hala’o iha Departamentu Polísiamentu ninian ne’ebe ajusta ho TLCPP nia programa ne’ebe refleta ba planu estratéjiku dezenvolvimentu PNTL periodu 2014-2018.” Espera mos, atividades ne’ebe sei diskuti ba dezeñu ida hodi sai nudar atividades hamutuk atu bele halibur liutan polísia nia vizibilidade, involimentu iha setor hotu-hotu ba profesionalizmu polísia ninian atu bele sustenta polísia ninia komprimisu, didikasaun ba komunidade. Programa TLCPP ofisialmente hahu iha fulan Jullu 2011 bainhira asina Memorandu de Intedementu entre Ministériu Negosiu Estranjéiru no Kooperasaun ho Polísia Nova-Zelandia, implementasaun programa hahu iha fulan Abril 2012. Iha atividades TLCPP halo kordenasaun besik liu ho projetu HAKOHAK polísia ho komunidade ne’ebe implementa ona husi Fundasaun Ázia ne’ebe fundu husi Nova-Zelandia no USAID. Komisáriu Dr. Longuinhos afirma, workshop ne’e importante para atu bele planea didiak esbosu, pontus ne’ebe mak sei diskuti ba obstaklu sira hodi nune’e Departamentu Polísiamentu Komunitáriu hamutuk ho parseiru TLCPP fó atensaun diak no buka solusaun. Tinan rua nia laran ona Komandu Jerál deside ba atividades Polísiamentu Komunitáriu ho ninia asaun estratéjiku 2013-2014 fó preoridades ba dezenvolvimentu Polísiamentu Komunitáriu bázeia ba planu estratéjiku PNTL ninian. Polísiamentu Komunitáriu agora dadaun estabelese iha distritu walu (8) ona ne’ebe lori benefisiu boot ba polísia iha implementasaun planu estratéjiku PNTL: hanesan matan dalan estabilidade nasaun no povu. Ikus liu Komisáriu Dr. Longuinhos husu atu labele kopia tomak sistema Polísiamentu Komunitáriu husi Nova Zelandia ninian mai aplika iha Timor-Leste, importante hare ba programa ne’ebe diak liga ho Timor-Leste nia kultura no kondisaun. Xefe Departamentu Polísia Komunitáriu Superintendente Assistente Boavida Ribeiro hatete, kna’ar TLCPP iha TL atu apoiu no fasilita ba implementasaun Polísiamentu Komunitáriu husi PNTL iha TL laran tomak, atu nune’e hodi kontribui ba rezultadu rua hanesan, hasae fiar no konfiansa komunidade nian ba PNTL ho modelu prátika Polísiamentu Komunitáriu PNTL ne’ebe sustentavel. Objetivu jerál husi workshop ne’e, dezenvolve estratéjia proximidade parseriadu no vizibilidades Polísiamentu Timor-Leste liu husi pilar importante Vizibilidade, Involimentu no Professionalizmu (VIP) hodi responde ba estratéjia estadu kona-ba sidadania sivika patriotika. Iha objetivu espesiál; hodi hasae númeru vizibilidades iha área Polísiamentu Timor-Leste, hasae númeru involivmentu komunidade nian ba sensibilidade prevensaun krime, atu bele hetan informasaun no hatan ba ejijensia komunidade nian kona-ba lalaok no atendementu polísia, hametin relasaun diak entre polísia ho komunidade hodi asegura esperitu parseriadu, hametin fiar no konfiansa husi komunidade ba PNTL ho atendementu ne’ebe professional. Durante ne’e TLCPP hamutuk ho parseiru Fundasaun Ázia estabelese KPK 78 no KDD 7 husi Distritu 8. Tuir planu iha tempu badak sei loke tan KPK ba iha Distritu 3 mak hanesan, Distritu Cova-lima, Manufahi no Ermera. Tuir meius PNTL nian, iha Distritu Ainaro sei estabelese tan KPK 2, neé hatudu katak, KPK importante tebes iha komunidade ne’ebe sai parseiru hodi kontrola hamutuk iha área seguransa. Mídia PNTL

SEKOMS husu Mídia kontribui ba pás no konstruksaun estadu

SEKOMSDILI – Sekertario Estadu Komunikasaun Sosial (SEKOMS), Nelio Isaac Sarmento husu ba mídia públiku no privadu liu husi notísias lorloron bázeia ba faktus no balansu hodi kontribui ba pás ne’ebe hola parte importante iha konstruksaun estadu. Asuntu ne’e Sekertario Nelio Isaac hato’o liu husi workshop ne’ebe organiza husi sosiedade sivil Fundasaun Mahein (FM) iha salaun enkontru CAVR Balide-Dili Kinta foin lalais ne’e ho ne’ebe tema “Mídia no Seguransa”. Prezensa SEKOMS Nelio Isaac iha workshop ne’e hanesan orador ne’ebe lori topiku “ Liberdade Imprensa”. “Ita presiza tebes notísias ne’ebe kredibel, bazeia ba faktus no balansu hodi ses husi konflitu, ne’ebe ema bolu jornalista ba dame ninian, iha kontekstu Timor jornalista mos hola parte iha konstruksaun estadu. Mídia kualidade nasaun mos forte.”dehan Nelio Isaac. Nelio hatutan, mídia mos presiza hatene politika estadu nian iha aspetu seguransa no defeza atu dehan, mídia sira mos tenki hatene manual polítika área seguransa no defeza ninian ba iha tinan 10 mai ne’e. SEKOMS Nelio mos rekoinese, mídia iha nasionál sei infrenta problema tolu mak hanesan; rekursu umanu, infranstrutura no finanseiru. Responde ba kestaun rekursu umanu governu liu husi SEKOMS haruka jornalista 25 husi mídia públiku no privadu tuir kursu durante fulan 3 iha Jakarta-Indonezia. Oberservador mídia Hugo Fernandes husi Assosiasaun Jornalista Timor-Leste (AJTL) hatete, iha Timor-Leste ninia Independensia mídia hahu kedas ninia kontribuisaun hodi fó informasaun ba públiku, maske mídia sei hasoru dezafiu barak liu husi kapasitasaun hodi responde ejijensia liu husi profesionalizmu. Eis Diretór revista Talitakum dehan, tema mídia no seguransa ne’e importante hodi diskuti tanba wainhira mídia públika notísias ne’ebe hamosu konfuzaun bele hamosu kedas reasaun no konflitu Tuir Hugo mídia laos deit fó informasaun ba públiku maibe mídia mos sai alternativa iha prosesu dezenvolvimentu hosi notísias lorloron ne’ebe públika. Nune’e orador husi Akademia Profesora Komunikasaun iha Universidade Nasionál Timor Lorosa’e Dwikori Sitaresmi ho nia topiku “ Analiza kualidade notísia implika ba situasaun seguransa”. Dwikori hatete, tuir peskiza katak, 85% mídia hala’o nia kna’ar barak liu iha kapital Dili no foti informasaun barak liu mos husi governante sira no reprezentante povu sira iha parlamentu Nasionál, iha 15% deit mak mídia hato’o povu nia lian husi distritu sira. Hare ba peskiza ne’e hatudu katak, mídia seidauk hala’o ninia funsaun lolos sai hanesan ponte entre governante ho povu sira, tuir lolos tenki balansu iha koberura. Diretór Ezekutivu Fundasaun Mahein, Nelson Belo Objetivu workshop ne’e atu fahe no troka informasaun kona-ba kna’ar no kontribuisaun mídia ba pás. Dala barak FM nia peskiza iha mídia koloka ninia jornalista sira kobre iha área seguransa seidauk komprende didiak termu seguransa ninian no fonte ne’ebe lolos hodi konfirma asuntu ida, ida ne’e implika katak, jornalista iha área seguransa no defeza la tuir ninia kapasidade. Asuntu seguransa no defeza presiza tebes jornalista ne’ebe espesifiku hodi nune’e wainhira fó notisias ba públiku sei la hamosu konfuzaun. “Ita presiza tebes jornalista ne’ebe professional tuir ididak nia área ne’ebe nia domina atu nune’e la bele hamosu konfuzaun iha públiku liu husi notísias ne’ebe fó sai iha mídia nia hala’o kna’ar ba,”dehan Nelson Belo. Fundasaun Mahein hanesan sosiedade sivil ne’ebe hala’o servisu monitorizasaun, peskiza no advokasia ba seitor seguransa no defeza iha Timor-Leste husi 2009 to’o agora. Mídia PNTL    

Rekrutamentu PNTL foun ho transparansia

kandidatu founDILI – Prosesu rekrutamentu ba membru PNTL foun iha tinan 2014 la’o ho transparante, tamba kandidatu sira ne’ebe atu kompete ba vaga 520 (atus lima ruanulu) liu husi prosesu ne’ebe rigorozu tebes. Informa Komandante Centru Formasaun ba Polisia, Superintendente Xefe Julio Hornai iha ninia kna’ar fatin Akademia Polisia Comoro-Dili, Tersa (17/09/2014). “Dala ruma publiku ka juventude sira ne’ebe la passa iha teste ne’e, sira lamenta katak prosesu rekrutamentu ba membru polisia foun ne’e halo nepotizmu, maibe ha’u hatete katak laiha nepotizmu tamba PNTL uza sistema “gugur” ne’ebe iha kada etapa sempre ema na’in ida hela, bainhira kandidatu ida la tuir kriteriu katak nia la aptu, nia simu notifikasaun fila ba uma, laiha ema ida ne’ebe hetan ajuda husi Instrutor sira”. Tenik Komandante Julio Hornai. Superintendente Xefe Hornai hatutan, iha etapa 10 (sanulu) ne’ebe kada kandidatu ida tenke tuir no aptu, mak hanesan selesaun dokumentus, prova kultural, hatudu dokumentus orijinal, prova biometria, prova aptidaun fíjiku, prova psikoteste, prova psikomotor, entrevista no médiku. Karik etapa sanulu ne’e liu hotu mak presija haree tan valor husi prova kultural, prova aptidaun fíjiku no prova psikoteste mak foin bele desidi katak kandidatu ne’e passa ka la passa. Iha parte seluk, Primeira Dama Isabel Ferreira nu’udar Prezidente ba Ekipa Tekniku Apoiu PNTL ne’ebe hala’o vizita ba Centru Formasaun Polisia foin lalais ne’e hateten, atu tama PNTL la fasil tamba liu husi kriteriu ne’ebe rigorozu tebes.  “ha’u nia vizita ne’e hodi haree besik liu tan prosesu rekrutamentu ba membru PNTL foun liu-liu ba Ajente foun sira, ha’u haree katak afinal tama PNTL la’os fasil, se sira ne’ebe la tama, sira la prienxe kriteriu hanesan altura, labele iha tattoo, prova kultural, fijiku, mediku, entrevista, psikoteste, no liu husi prosesu naruk mak foin bele tama PNTL, ami vizita mak hodi hatene, selae alin sira ne’ebe la liu sira ba halo keixa ba iha fatin seluk hodi dehan katak PNTL halo nepotizmu, hatama deit nia familia, maibe iha realidade kuandu ita haree prosesu ne’e laos hanesan saida mak ema ko’alia iha li’ur”. Hateten Primeira Dama. Ikus liu Prezidente Ekipa Tekniku Apoiu PNTL Isabel Ferreira husu ba kandidatu sira ne’ebe agora dadauk sei iha prosesu laran hodi kompete ba vaga PNTL nian, tenke tuir duni prosesu ne’ebe iha, no prepara an didiak atu sai polisia ida tenke sai duni polisia ida ne’ebe professional, nakonu ho domin no paixaun ba karreira no profisaun ne’ebe sira eskolla, atu servi povu no Nasaun ida ne’e, no mantein lei no ordem iha ita nia Nasaun hanesan Estadu de Direitu Demokratiku. Entertantu prosesu rekrutamentu ba membru PNTL foun ne’e besik remata ona, no hein rezultadu ikus ba kandidatu sira ne’ebe mak passa iha loron 10 fulan Outubru 2014. Mídia PNTL. 

TLPDP entrega karreta 10 no motor 3 ba PNTL

kareta TLPDPDILI – Parseiru dezenvolvimentu Timor-Leste Programe Development Police (TLPDP) hakat ba pasu dezenvolvimentu hodi entrega karreta 10 no motor 3 ba Komandu Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL). Serimonia entrega karreta diretamente husi Komandante TLPDP Graham Waite ba Komandante Jerál PNTL, Komisáriu Dr. Longuinhos Monteiro iha Kuartel Jerál PNTL Caicoli-Dili, Kuarta, (17/9/2014). Antes atu entrega xafe karreta no xafe motor iha salaun enkontru Kuartel Jerál Komandante TLPDP no Komisáriu Longuinhos asina karta ofisial. Karreta 10 (sanuku) ne’e ho marka Toyota rava 3, land cruiser prado 6, Toyota 1,  motor modelu revo 2  no motor mio 1. Liu husi palestra, Komandante TLPDP Graham Waite hatete, prezensa parseiru TLPDP iha Timor-Leste tanba akordu bilateral entre governu Timor-Leste ho governu Australia, TLPDP sei remata nia misaun iha 2018, tui planu kada tinan TLPDP apoiu milaun 5. Durante TLPDP halo parseiru ho PNTL fó ajuda iha area kapasitasaun, administrasaun, investimentu iha Sentru Formasaun Polísia. Iha parte seluk TLPDP apoiu mos karreta 3 ba PNTL PNTL Distritu Dili, agora  karreta hirak ne’e kondisaun at fali ona tanba laiha kontrolasaun di’ak. “Hau husu atu Komandu Jerál atu iha regras ne’ebe diak atu ba ema sira mak uza karreta ho responsabilidade,”husu Komandante Waite. Iha okaziaun ne’e, Komisáriu Longuinhos hatete “Ita kontente tanba sira ajuda ita iha tinan lima nia laran para identifika ita ninian problemas sira ne’ebe fó impedementu servisu polísia ninia iha tereñu,”. Karreta no motorizada sira ne’e 6 iha Komandu Jerál PNTL, karreta 1 no motor 2 ba Komandu Distritu Dili, karreta 3 ba Sentru Formasaun Polísia no motor 1 ba administrasaun servisu entre TLPDP ho PNTL. Atu regularize uza ba karreta sira ne’e Gabinete Komandante Jerál PNTL hasai termus referensia hanesan tuir mai ne’e; karreta hirak ne’e labele uza hanesan karreta privadu no labele para/rai iha uma, karreta hirak ne’e sei entrega fali ba gabinete Komandante Jerál bainhira servisu remata ona, karik karreta hirak ne’e sei presiza atu uza tan, liu loron ne’ebe autoriza ona tenke husu uluk autorizasaun husi Gabinete Komandante Jerál, exemplu karik atu hala’o servisu rum aba iha distritu, karreta hirak ne’e tenke entrega fali ho kondisaun diakm mos husi liur no laran, bainhira entrega fali karreta hirak ne’e nia tenke/depositu tenke nanotak. Alende ne’e mos ema ne’ebe atu uza karreta tenke priense trip tiket hanesan; kondutor nia naran kompletu ID no hatudu karta kondusaun, razaun hodi uza karreta, horas foti karreta no horas entrega karreta, kilometrajem bainhira foti karreta no entrega karreta, karik iha asidente ka problema ruma kona-ba manutensaun karreta hirak ne’e liu husi ralatoriu ida hato’o kedas ba Gabinete Komandante Jerál no  ikus liu karik la kumpri regras hirak ne’e sei la hetan tan autorizasaun atu uza karreta no sei loke prosesu indisiplinar hodi hato’o medidas. “Agradese ba TLPDP ne’ebe durante tinan lima (5) nia laran ajuda ona PNTL, laos deit ajuda karreta maibe iha Sentru Formasaun Polísia ba iha investimentu kapasidade dezenvolvimentu instituisaun ninian,”dehan Komisáriu Longuinhos. “Ita tenke kuidadu no iha responsabilidade bainhira Komandu fó fiar hodi hala’o servisu,”apela Komisáriu Longuinhos. Mídia PNTL.

Komisáriu Afonso husu investigador utiliza SMI ho di’ak

SMIDILISegundu Komandante Jerál PNTL, Komisáriu Afonso de Jesus husu ba investigador PNTL distritu 13 atu utiliza didi’ak Sistema Manajementu Insidente (SMI) ba kazu sira ne’ebe mak rekolla hodi uniformiza iha sistema ida deit. Komisáriu Afonso hato’o asuntu ne’e iha konferénsia ba investigador no SMI iha Sentru Formasaun Polísia, Comoro-Dili Tersa, (16/9). Konferénsia hanesan ne’e hala’o ba dala tolu ona premeiru hala’o iha Beach Garden, segundu  iha Tower no agora dadaun hala’o iha Sentru Formasaun Polísia. Konferénsia ne’e realiza tanba servisu hamutuk entre PNTL ho Ministériu Públiku. “Hau hatene maske ita halo konferénsia ba dala rua ona, maibe iha tereñu sei mosu failansu ba utilizasaun sistema ne’e, tanba ne’e husu ba investigador husu pergunta atu hatene didiak hodi nune’e bele fasilita servisu,”dehan Segundu Komandante Jerál PNTL ne’e. Iha okaziaun ne’e Komisáriu Afonso husu ba membru sira ne’ebe mak hatene kona-ba sistema ne’e, ba servisu fatin atu fahe ba maluk sira mak seidauk hatene, atu nune’e fó kma’an ba servisu, husu atu labele arrogánsia. “Hau husu ba membrus sira atu labele dun ba malu iha utilizasaun sistema ne’e, hare ba buat ne’ebe ladiak presiza hadia hamutuk.”husu Komisáriu Afonso. Iha oportunidade ne’e mos Komisáriu Afonso husu ba investigador husi Servisu Migrasaun maske tuir estrutura iha Sekertariu Estadu Seguransa (SES) nia mahon, maibe Servisu Migrasaun hanesan membru PNTL presiza partisipa iha formasaun. Sistema ne’ebe importante tebes hodi fahe informasaun ba malu liliu kona-ba krime ninian. Sistema ne’e diak, maibe presiza investigador sira iha koiñesementu atu opera sistema ne’e ho di’ak. Tanba ne’e liu husi konferénsia ne’e hodi kria kapasidade kona-ba utilizasaun sistema ne’e nian. Konferénsia ne’e realiza tanba servisu hamutuk entre PNTL ho Ministériu Públiku ne’ebe hetan apoiu husi Parseiru  Timor-Leste Programe Development Police (TLPDP). Mídia PNTL

Membru OPS 442 tuir treinamentu avansadu

PK-OPSDILIOfisiál Polísia Suku (OPS) hamutuk na’in 442 (atus hat hatnulu resin rua) husi Distritu 13 tuir treinamentu avansadu kona-ba kna’ar OPS hodi vizita tama uma sai uma hodi sosializa lei violénsia doméstika, koñesimentu kona ba droga, alkóliku nomos oinsa halo investigasaun báziku ba problema ruma ne’ebe akontese iha terrenu. Treinamentu avansadu ka re-treinamentu ba OPS ne’e realiza husi Departamentu Polísiamentu Komunitária Nasionál ne’ebe koopera ho Polísia Nova Zelandia liu husi Timor-Leste Community Police Program (TLCPP), Fundasaun Ázia liu husi Programa HAKOHAK no ONG PRADET. Tuir orariu, treinamentu ne’e sei hala’o durante fulan hat (4) nia laran, hahú husi loron 09 Setembru 2014 to’o fulan Janeiru 2015. Husi total OPS 442 kada  semana partisipante hamutuk na’in 40 (hatnulu) husi Distritu 3 (tolu) mak partisipa. “Re-treinamentu ne’e hala’o bazeia ba rezultadu post test husi treinamentu báziku ne’ebe hala’o iha 2013 ho objetivu treinamentu ne’e mak atu eleva kapasidade OPS, nune’e bele hetan ona kualidade OPS, tamba OPS nu’udar ajentes ne’ebe primeira liña iha sistema operasaun Polísial nian,”informa Xefe Departamentu Polísia Komunitáriu Nasionál, Superintendente Asistente Boavida Ribeiro iha nia diskursu abertura ba treinamentu OPS iha Sentru Formasaun Polísia, Comoro-Dili, Tersa feira (09/09/2014). Iha primeira semana, distritu 3 mak partisipa hanesan Baucau, Bobonaro, no Liquica hamutuk na’in 40 no semana tuir mai kuantidade partisipante hanesan husi Distritu 3 sira seluk. Iha fatin hanesan, reprezentante husi TLCPP Wayne Ewers hateten, orgullu boot tebes bainhira haree atividade hirak ne’ebe Polísia Komunitária hala’o, importante liu mak koko nafatin atu impelemnta iha baze hodi bele hetan esperiensia barak liu tan. Tuir Xefe Programa HAKOHAK husi Fundasaun Ázia, Todd Wessel hateten, Fundasaun Ázia apresia tebes ba Polísia Komunitária nia kompromisiu ne’ebe sira iha, Fundasaun Ázia iha previlejiu tebes atu ajuda nafatin ba Polísia Komunitaria, liu-liu OPS. Iha fatin hanesan, Komandante Sentru Formasaun Polísia, Superintendente Xefe Julio Hornai hateten, Polísia bele hetan konfiansa husi povu, bainhira Polísiamentu Komunitáriu la’o ho di’ak, tamba bainhira relasaun Polísiamentu Komunitária la’o ho diak ho komunidade sira mak operasional ladun kole ona, tamba konfiansa hahu husi komunidade sira. Iha fatin hanesan, Komandante Administrasaun Nasionál PNTL, Superintendente  Xefe Mateus Fernandes hateten, “ita nu’udar nasaun nurak, esperiensia nurak, sistema nurak, laos dezafiu maibe hanesan referensia ida ba instrumentu estadu atu ita hotu firme hodi halao kna’ar tuir lei no regulamentu ne’ebe iha.” Hodi PNTL nia naran agradese tebes ba Polísia husi Nova Zelandia liu husi Timor-Leste Comunnity Police Program (TLCPP), ne’ebe durante ne’e ajuda tebes PNTL, la haluha mos agradese ba Fundasaun Ázia liu husi Programa HAKOHAK nomos ba ONG PRADET ne’ebe durante ne’e servisu hamutuk ho Polísia Komunitária. Hato’o husi Komandante Administrasaun PNTL Mateus Fernandes. Iha abertura ba treinamentu ne’e loke ofisiálmente husi Komandante Administrasaun nu’udar Komandante Operasaun Nasionál interinu. Abertura ba treinamentu ne’e hetan partisipasaun husi TLCPP, Fundasaun Ázia liu husi Programa HAKOHAK, Diretór ONG PRADET, Xefe Departamentu Polísia Komunitaria Nasionál, Komandante Servisu Investigasaun Kriminál Nasionál, Komandante Sentru Formasaun Polísia, Komandante Administrasaun Nasionál, Ofisiál Polísia Suku husi Distritu 3 hanesan Baucau, Liquica no Bobonaro hamutuk na’in 40, nomos teinador sira. Mídia PNTL.

Komisáriu Longuinhos husu PNTL hadok-an husi HIV/SIDA

AIDS-PNTLDILI – Liu husi kampaña nasionál kontra virus HIV/SIDA, Komandante Jerál PNTL, Komisáriu Polísia Dr. Longuinhos Monteiro husu ba membru PNTL sira tenki hadok-an husi virus HIV/SIDA tanba to’o agora seidauk iha aimoruk hodi kurativu ne’e virus ne’e maibe ho maneira prevensaun. Lia menon Komandante Jerál PNTL, Komisáriu Polísia Dr. Longuinhos Monteiro ne’e iha abertura parseria ho Komisaun Nasonál Luta Kontra HIV/SIDA iha Kuartel Jerál PNTL Kinta, (11/9/2014) ne’ebe ho tema espesífiku ba kampaña “Impaktu HIV/SIDA ba servisu polísia nian” Komandante Jerál Longuinhos Monteiro hatutan, hahu ohin ba oin afirma katak, ba oin PNTL halo parseira ho Komisaun Nasionál Kombate virus HIV/SIDA hodi halo sosializasaun no prevene virus ne’e iha komunidade sira. “Ami pronto no alerta hodi sai parseiru hodi prevensaun virus HIV/SIDA iha nasaun ne’e.”afirma Komandante Jerál Dr. Longuinhos Monteiro. PNTL iha seksaun manutensaun klinika ba saude ne’ebe mos hala’o atividades hanesan sensibiliza hodi alerta ba membru sira hodi hadok-an husi virus HIV/SIDA husi interaksaun vida seksual iha vida moris lor-loron ne’ebe la iha konsensia. Komisáriu Polísia DR Longuinhos mos husu ba membru Unidade Patrullamentu Fronteira (UPF) ne’ebe kolokadu iha Distritu Cova lima, Bobonaro no Oecusse labele arbiru halo relasaun seksual, tanba tuir informasaun iha provinsia Nusa Tenggara Timur (NTT) iha Atambua rejistu ema barak liu husi serbisu prostuitusan ne’ebe kontaminadu ho virus HIV/SIDA. “Hau husu membru UPF iha fronteira atu kuidadu-an, iha konsensia ida. Laos bandu atu halo relasaun maibe tenki kuidadu, bainhira atu halo relasaun seksual tenki uza kondom.”apela ema premeiru iha PNTL ne’e. Iha oportunidade ne’e Komisáriu Dr. Longuinhos husu ba Komisaun Nasionál Luta Kontra HIV/SIDA atu distribui kondom kaisa 13 hodi haruka ba Distritu sira no 1 ekstra ba Kuartel Jerál. “Ita lalika moe husu kondom no uza kondom tanba ho dalan ida ne’e prevene virus koñesidu ne’e. Iha fatin hanesan Sekertariu Ezekutivu Nasionál Luta Kontra HIV/SIDA Timor-Leste, Daniel Marçal dehan “Uluk ita kontra kolonialista no invazaun iha Timor-Leste, agora HIV/SIDA mos halo invazaun mai ita nia rai ne’e duni mai ita hamutuk hanesan uluk kontra HIV/SIDA liu husi dalan konsensia.” Daniel Marçal esplika , HIV/SIDA buka liu ema oin hat (4); premeiru ema riku, tamba ema riku kuandu iha osan barak ona hakarak halo relasaun ho ema barak. Segundu ema ki’ak, tanba ema ki’ak hanesan feto liu husi vida prostituisaun hodi halo relasaun ho ema barak. Terseiru ema kaben nain sira, tanba dalan barak kaben nain sira kuandu baruk tama ona uma hodi hamosu relasaun husi ema ida no ikus liu husi joven sira tanba joven sira kuandu monu ba free seks HIV/SIDA fasil ona atu kona. Kontra virus HIV/SIDA liu husi dalan halo prevensaun antes halo kurativu. Atu detekta ema ida pozitivu Virus HIV/SIDA liu husi koko ran. Tuir data statístiku husi Ministéiru Saude dadaun ne’e kuaze ema iha 500 mak identifika pozitivu HIV/SIDA husi númeru ne’e membru polísia mos tama iha laran. Maioria virus ne’e kona ba ema liu husi relasaun seksual ne’ebe la seguru ho dalan perselingkuhan. Prezidente Komisaun F Parlamentu Nasionál, Julio Hornai hatete, importante tebes kampaña kombate virus HIV/SIDA iha PNTL nomos PNTL sai parseiru ho Komisaun Nasionál hanesan pasu pozitivu hodi kombate virus at ne’e. “Ita tenki halo afirmasaun ida katak, virus HIV/SIDA ne’e fó perigu ba vida nasaun mai ita kontra ho prevensaun. Ita hakarak Familia saudavel nasaun saudavel livre husi virus ne’e.” dehan Julio Hornai. Prezidenti Komisaun F dehan virus HIV/SIDA barak mak inflitra husi fronteira terrestres (rai maran) husi feto sira mak hala’o vida moris prostituisaun, husu ba Unidade Patrullamentu Fronteira (UPF) atu kontrola ema sira tama mai ilegál no husu ba Sevisu Migrasaun bainhira atu fó vistu ba ema estranjeiru mai TL tenki halo testu médiku hodi nune’e ema sira mak tama mai ne’e la bele lori virus HIV/SIDA. Hanesan instituisan PNTL ne’ebe importante no sai lutu nasaun nian husu ba membru polísia sira atu hadoak-an husi virus at ne’e. Mídia PNTL        

PNTL kaptura sidadaun na’in 3 ne’ebe hatama droga

DrogaDILI – Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) liu husi Servisu Intelíjensia Polísia, Servisu Investigasaun Kriminal Nasionál, Komando PNTL Distritu Dili, nomos autoridade seluk ne’ebe iha koordenasaun di’ak ho PNTL, kaptura sidadaun estranjeiru husi Indonezia nain 3 (feto 1 no mane 2) tamba diskonfia lori tama aimoruk droga “sabu-sabu” mai Timor-Leste. “Iha dia 5 Setembru 2014, ami nia ekipa servisu ne’ebe kompostu husi SIP, Komando PNTL Distritu Dili, Servisu Investigasaun Kriminal Nasionál, hamutuk ho autoridades sira ne’ebe durante ne’e halo koordenasaun di’ak ho PNTL, konsege detekta duni droga ne’ebe diskunfia lori husi ema na’in 3. Informa Komandante Servisu Investigasaun Kriminal Nasionál (SIKN), Superintendente Ludgerio Lay ba jornalista sira liu husi konferensia imprensa ne’ebe hala’o iha aula SIKN, Kuartel Jeral PNTL, Caicoli-Dili, segunda feira 08/09/2014. Komandante Ludgerio esplika, Polísia kaptura sidadaun estranjeiru na’in 3 ne’e ho karreta Pajero 1, aimoruk droga “sabu sabu” ne’e ho grama 1.595 ne’ebe sira tau iha mangeira laran, no Polísia prende mos ho osan $186.10 Dolar Amerikanu. Sidadaun na’in 3 ne’ebe hatama droga mai Timor Leste ne’e, hafoin kumpri sela preventiva 72 horas, sira ba kedas tuir primeiru interrogatoriu iha Tribunal Distrital Dili iha loron 08 Setembru 2014. informa Komandante foun SIK Ludgerio.  Mídia PNTL.            

TL ezersísiu simulasaun hasoru tsunami

TMR_Ezersisiu Konjunta Antisipa TsunamiEzersisiu Konjunta Antisipa Tsunami54DILI Ohin loron Tersa, (09/09/2014) nasaun 25 ne’ebe situa iha Indian  Ocean Tsunami warning Sistym, halao ezersísiu simulasaun hodi atende vitima sira bainhira mosu dezastre tsunami, simulasaun ne’e hala’o iha loron hanesan no oras hanesan durante minutu 30 nia laran. Ezersísiu simulasaun hasoru tsunami ne’e halao iha Suku Bidau Santana, aldeia Bidau Manumeta, Kristu Rei, ezersísiu ne’e involve juventude feto-mane no labarik sira. Exemplu ba ezersísiu simulasaun koko ho infomasaun rai nakadoko ho 9 skala righter iha ilha Java, ne’ebe sei fó tempo 30 minutus ba ekipa komunikasaun nasionál hodi halo koordenasaun diak atu atende ba vitima sira iha área tasi ibun. Atendementu vitima iha tasi laran husi Unidade Polísia Marítima, atende vitima iha rai maran husi Bombeiros, CVTL, Polisia, ambulansia no protesaun sivil. Vise Ministru Solidariedade Sosial (MSS), Jacinto Rogiberto hanesan Koordenador ezersísiu simulasaun hatete, objetivu atu fó oportunidade ba nasaun ne’ebe tama iha posibilidade hamosu tsunami, ezersisiu hanesan teste preparaasaun hodi responde ba dezastre tsunami sé bainhira mosu iha Timor-Leste, liliu iha área tasi ibun, ekipa nasionál iha ona koordenasaun diak ba malu. Ba Timor-Leste ne’e hanesan oportunidade diak ida, tanba nasaun Timor-Leste iha ilha oan ida ho populasaun 1 milaun resin, mezmu Timor-Leste iha foho barak, maibe populasaun maioria hela iha área tasi ibun, liliu kapital Dili. “Populasaun Timor-Leste seidauk iha esperensia rai nakadoko maka’as nomos tsunami, maibe husi matenek sira deskobre katak, ilha Timor situa iha plaka ne’ebe sei iha posibilidade bo’ot mosu rai nakadoko no tsunami,”dehan Vise Ministru Jacinto. Atravez husi ezersisiu simulasaun premeiru ne’e no sei kontinua nafatin ba área sira iha tasi ibun iha teritoriu tomak.  Ba futuru bainhira mosu dezatre ekipa nasionál sei fó protesaun, prevensaun no responde diak ba familia vitima sira, ezersísiu simulasaun ne’e mos hala’o ho sistema komunikasaun nasionál entre Ministeriál no sosiedade sivil sira mak atende ba dezastre nian. Ekipa komunikasaun nasionál iha ezersísiu simulasaun kompostu husi PNTL, F-FDTL, Bombeirus, CVTL, Maritíma, Tránzitu, protesaun sivil, Dirasaun Nasionál Jestaun Dezastre no Xefe Suku, programa ne’e realiza tanba servisu kolaborasaun ho UNESCO, OXFAM no Mercy Corps. Mídia PNTL  

Santo Antonio sempre akompaña PNTL

aMANUFAHI – Liu husi misa agradesimentu inagurasaun Recinto Komisário Santo Antonio iha Skuadra PNTL Distritu Manufahi ne’ebe prezidi husi Amu Kapelaun PNTL Pe. Nelinho Soares, O. Carm hodi dehan katak, PNTL tomak nia kna’ar sempre akompaña husi Komisário Santo Antonio. Misa agradesimentu ne’e hala’o iha loron Sesta, (5/9/2014). “Komandu PNTL Manufahi konvida ita hotu mai iha ne’e atu hasa’e misa agradesimentu ba Nai Maromak tanba ho ita hotu nia kooperasaun diak no fiar malu hodi hari’i recinto Komisário Santo Antonio iha Skudra PNTL Distritu Manufahi ne’e.”dehan Pe. Nelinho iha nia homilia. Buat ne’ebe ita hetan diak iha loron ohin ita tenki hato’o agradese ba Nai Maromak nomos saida mak ita iha fahe ba ita nia maluk sira. Buat barak hodi Komisário Santo Antonio nia tulun sempre akompaña dalan di’ak ba PNTL Komandante PNTL Distritu Manufahi, Superintendente Jorge Nelson A. Monteiro dehan, konstruksaun recinto Komisário Santo Antonio PNTL Manufahi ne’e hanesan susesu iha kooperasaun, halibur malu servisu hamutuk ho komunidade ne’ebe mos hetan kolaborasaun diak husi kompaña lokal sira no komunidade Manufahi. Konstruksaun ba recinto Komisário Santo Antonio hahu loron 4 Abril 2014 remata iha loron 17 Juñu 2014. Iha entrada recinto Komisário Santo Antonio nia oin, iha plaka rua mak hanesan; plaka premeiu hetan asinatura husi Amo Bispo Diocese Dili, Dom  Alberto Ricardo da Silva no plaka segundu hetan asinatura husi Komandante Jerál PNTL, Komisáriu Polísia DR. Longinhos Monteiro. PNTL foti Komisário Santo Antonio sai padrueiro PNTL mai husi eis Komandante Jerál PNTL Paulo Martins hanensan ema ne’ebe fiar tebes ba Santo Antonio. Partisipante misa agradesimentu ne’e Segundu Komandante Jerál PNTL, Komisáriu Polísia Afonso de Jesus, Komandante PNTL Distritu Lautem, Superintenden Marcos Segueira hamutuk ho autoridades lokal no joventude sira. Mídia PNTL.