Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) sexta-feira (07/10) semana kotuk hala’o serimonia despedida ba Comandante Relasaun Públika Superintendente Xefe Armando Monteiro ne’ebe maka hetan nomeasaun nu’udar Adidu Seguransa Timor-Leste iha Indónesia. Nomesaun ne’e halo basea ba Despasu Konjunta husi Ministeriu Negosiu Estrangeiru no Ministeriu Interior Nu.03/2022 de 28 de Julho ho asuntu Nomeasaun no Kolokasaun Ofisial Ligasaun Ministeriu Interior iha Embaixada Timor-Leste nian iha Jakarta-Indonesia.
Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Faustino da Costa iha ninia intervensaun ba serimonia ne’e hateten PNTL iha ona esperiensia ba membru ne’ebe koloka hanesan Adidu Seguransa no ohin ita halo serimonia ida ne’e, iha buat rua. Primeiru, serimonia ofisial sira hanesan ne’e normalmente ita presija halo, katak laos atu orienta maibé atu hato’o saida maka intensaun Komandu nian ba ita nia ema sira ne’ebe ita koloka.
“Tanba ne’e maka iha pontu ida ne’e prosesu atu nomea Superintendente Xefe laos fasil, prosesu ne’ebe lori tempu naruk kuaze tinan ida resin no wainhira governu liu-liu Primeiru Ministru hanesan mós Ministru Interior indika Superintendente Xefe Armando Monteiro maka atu sai Adidu, hasai despasu iha fulan Abril tinan ida ne’e, maibé presiza iha despasu ida konjuntu ho Ministeriu Negosiu Estrangeiru maka la konsege ita la hala’o tuir tempu ne’ebe iha no foin ita hetan Ministeriu Negosiu Estrangeiru nia asinatura iha fulan ikus Jullu nian”, esplika Komandante Jerál PNTL ne’e.
Komisariu Polísia ne’e haktuir tan katak hafoin prosesu ida ne’e, Komandu mós tenke kontinua koordena no kanaliza ba parte relevante, tantu ho Ministeriu Interior rasik ho Ministeriu Negosiu Estrangeiru tantu mós liga direita ho Embaixada Indonesia nian iha Timor-Leste. Tanba ne’e maka maske despasu konjuntu simu tiha iha fulan Agostu ikus, iha fulan Setembru nia laran tuir prosedimentu ita labele haruka ba deit, tenke fó uluk naran ba, Indonesia aseita ka lae. Husi Indonesia fó resposta durante fulan tomak nia laran, ita foin hetan resposta iha loron rua ka tolu liu ba, katak Indonesia laiha dúvida kona-ba presenza Superintendente Xefe Armando Monteiro nian iha Indonesia hanesan Adidu Seguransa.
“Entaun, intensaun Komandu nian maka Superintendente Xefe Armando Monteiro laos reprezenta deit PNTL maibé reprezenta mós Timor-Leste, nu’udar PNTL ita bo’ot hatene, PNTL ninia desevolvimentu to’o ohin loron iha ne’ebe no parte ida ne’ebe maka ita presiza atu bele koalia ho parseiru liu-liu iha fatin ita bo’ot hala’o kna’ar ba; ita hatene katak PNTL iha akordu ka Nota Entendimentu rua, ida kona-ba kapasitasaun, ida kona-ba servisu hamutuk kombate krime ne’ebe ohin loron iha akordu sira ne’e balun ita presiza halo revizaun, ita fiar katak ita bo’ot nia presenza bele koordena liu-liu ho Autoridade Polísia Indonesia ninian ba area sira ne’ebe PNTL nesesita ba futuru desenvolvimentu instituisaun ninian”, hatutan Komisariu Polísia ne’e.
Iha fatin hanesan Adidu Seguransa Timor-Leste iha Indónesia Superintendente Xefe Armando Monteiro liu husi entrevista hateten hare’e ba kna’ar foun ne’ebe maka Komandu deposita mai hau hodi hala’o misaun importante ida, primeiru tuir despasu konjuntu ne’ebe iha, estruturalmente hau responsabilidade ba Misaun Diplomata liu husi Ministeriu Negosiu Estrangeiru ba iha embaixada destakadu iha Jakarta no funsionalmente hau nafatin responsabilidade mai iha Ministeriu Interior no mai Hirakria Estrutural Komandu PNTL.
“Misaun importante ne’ebe hau hala’o maka halo kooperasaun polisial oinsa atu halo desenvolvimentu kapasitasaun PNTL ne’ebe halo ho Polri (Polisia Repúblika Indonesia) iha tinan barak nia laran maibé tanba asuntu balun no mós Pandemia Covid-19, programa inportante barak maka labele realiza no husi ida ne’e oinsa bele konfiansa ne’ebe maka fó mai hau, tenta no esforsu atu bele fó oportunidade nafatin ba Instituisaun PNTL hodi nune’e partisipa ba kualker formasaun saida deit orsida ita nia parseiru Polri fornese mai PNTL”, tenik Comandante Relasaun Públika sesante ne’e.
Superintendente Xefe ne’e afirma tan katak prevensaun no kombate krime organizadu ne’ebe maka durante ne’e sai preukupasaun bo’ot ba media no mós ita nia sosiedade tantu mós ita nia nai ulun sira rai ida ne’e, tanba ita hatene katak Timor oan barak maka hela iha Indonesia, até to’o ohin loron dadus ita rasik seidauk bele hatene. Maibé ida ne’e mós problema ida ne’ebe maka konfiansa ida fó mai hau oinsa bele servisu hamutuk ho parte edukasaun ninian tantu mós liña ministerias sira seluk liu husi Adidu ne’ebe maka destakadu iha Indonesia, oinsa ami bele kria sistema ida hodi nune’e sai odamatan ida atu ita bele kontrolu Timor oan ne’ebe maka tama no sai iha nasaun Indonesia.
Hola parte iha serimonia despedida ne’ebe hala’o iha salaun enkontru Kuartél Jerál Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Faustino da Costa, Segundu Komandante Jerál, Inspetúr Jerál, Komandante Komandu Operasaun, Komandante munisipiu 13, Xefe Servisu no Xefe Departamentu sira iha Kaurtél Jerál. Media PNTL.
Dili-Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) halao kolokiu Dezenvolvimentu hamutuk ho parseru sira hodi define Planu Estratejiku oinsa atu dezenvolve instituisaun seguransa ne’e iha tinan 2023.
Segundu Komandante Jeral PNTL Komisariu Polisia Mateus Fernandes hateten liu husi kolokiu ida ne’e maka bele tau hanoin hamutuk atu kompleta planu dezenvolvimentu PNTL ligasaun ho enkontru PNTL ho parseru sira ne’ebe maka halao fulan hirak liu ba iha City8, ita hotu hatene katak dezenvolvimentu Polisia atu lao ba oin tenke iha sentidu planu estratejiku PNTL 2023-2038 ho ninia Sistema Komandu Sentralistiku, Nia hato’o asuntu ne’e iha CFP Komoro Dili, kuarta (05/10).
Nia hatutan planu estratejiku ida ne’e ita aprejenta ona ba Prezidente Republika iha nia vizita mai Komandu Jeral iha fulan Agostu, iha planeamentu ida ne’e iha investimentu boot hare ba orsamentu tetu orsamentu ne’ebe maka governu fo ba PNTL naturalmente la to’o tanba ne’e iha tinan hirak liu ba PNTL reuni uluk ho parseru sira halo ninia Planu Asaun Annual ba submisaun orsamentu, oinsa maka tetu orsamentu ne’ebe la kobre nesesidade diariu PNTL nian ita negosia ho parseru sira para atu bele responde parte balu husi situasaun ida ne’e.
“Komandu sente kontente no fiar katak ho prejensa parseru sira nian sei fo informasaun pojitivu ba dezenvolvimentu PNTL nian hahu agora ba oin,” dehan Komisariu.
Alende ida ne’e durante dezenvolvimentu PNTL nian parseru balu maka fo ona apoiu ba PNTL liu husi formasaun oi-oin tantu formasaun bazika, mediu no formasaun avansadu iha lideransa nune’e mos fo ekipamentu hanesan komputador, AntiRiot para oinsa ajuda profesionalija liutan Polisia para halao sira nia funsaun ho diak. Parseru sira mos halo ona Sentru treinamentu iha munisipiu 13 falta munisipiu Atauro tanba foin maka transforma sai munisipiu espesial Alende ne’e hari mos Sentru Integradu investigasaun Krime Organizadu, edifisiu IT nomos tuir planu parseru sei instalatan CCTV no rehabilitasaun Sentru Detensaun iha Komandu munisipiu Dili, inklui iha tempu badak atu rehabilita Sentru Formasaun total hodi tau biblioteka iha laran para depois Polisia sira hanorin iha laran kuandu hasoru difikuldade rum abele konsulta no konfirma iha livru.
Iha fatin hanesan Vice Ministru Interior Antonio Armindo hateten Ministeriu Interior iha programa prioridade tolu (3) ne’ebe maka define ona ba tinan 2023 maka hanesan Siguransa Nasional, Boa Governasaun no Jeneru Inkluzaun, programa tolu ne’e maka inplementa desde tinan kotuk no sei kontinua iha tinan oin.
Nia hatutan iha aprejentasaun programa ohin iha elementu lubuk ida ne’ebe enkaixa hotu atu halo iha tinan oin ne’ebe maka sai hanesan ita nia mehi no ita hare kompara ho orsamentu ne’ebe maka ita iha. Ita mos bolu doadores sira mai atu hare saida maka ita bele halo no ida ne’ebe maka governu labele halo naturalmente sira bele apoiu hodi komplementa.
Prioridade inportante maka infraestrutura , Formasaun, Ekipamentu, Treinamentu, no programa foun ne’ebe makai ta husu doador sira atu ajuda maka Cibber Crime (formasaun ba membru sira para oinsa kompriende diak liu konaba Cibber crime ) ohin hau koalia ona ho Reprejentante husi Embaixada Nova Zelandia sira iha interese los tanba tinan-tinan sira halo formasaun entre Indonezia ho Nova Zelandia iha Jakarta no hau husu ba sira aldende planu ne’ebe maka iha governu tau osan utuan depois parseru sira hotu-hotu apoiu ita atu membru sira hetan formasaun.
Konaba ekipamentu tinan oin sei diak alende sira nia Stik, Gas Gun, Aljema, Farda Botas, ekipamentu esensial sir aba UPF no UPM ita preve ona orsamentu ba tinan oin.
Planu Estratejiku ne’ebe maka sai prioridade ba PNTL iha tinan 2023 maka hanesan Dezenvolve Seguransa Nasional, Dezenvolve Boa Governasaun e Jestaun Institusional no Dezenvolve Igualidade Generu; Ho sub programa espesifiku Operasaun Seguransa Interna, Jestaun Equipamentus E Seguransa, Alimentasaun Ransum Kombate, Jestaun Seguransa Terestres e Kosteira, Dezenvolvimentu Formasaun de Rekursu Umanu, Dezenvolvimentu Polisia Komunitaria, Dezenvolvimentu Tranzitu Rodoviaria, Prevensaun Kriminal, Servisu Investigasaun no Informasaun, Jestaun Institusional PNTL no Implementasaun Nap Gab. Jeneru,
Partisipa iha kolokiu loron ida ne’e Inspetur Jeral PNTL, Komandante Komandu Operasaun, Komandante munisipiu 13 no RAEOA, Komandante Unidade, Xefe Departamentu, Xefe gabinete no Xefe Servisu sira nomo parseru Dezenvolvimentu TLPDP, Fundasaun Azia, Embaixada nova Zelandia, JICA, Cruz Vermelha no seluktan. Media PNTL
Dili-Sentru Formasaun Polisia (CFP-sigla portuges) fo treinamentu kursu kondutor ba motorista PNTL hamutuk nain 20 resin konaba oinsa kondus viatura PNTL ho responsabilidade .
Reprejentante Komandante Jeral PNTL Superintendente Xefe Polisia Carlos Jeronimo hateten kursu ida ne’e hanesan politika Komandante Jeral nian tanba hare ba situasaun balu ne’ebe sai prekupasaun ba Komandu tanba tinan-tinan ita sempre diskuti konaba kareta, Nia hato’o asuntu ne’e iha abertura kursu iha CFP Komoro Dili, tersa (04/10).
Nia haktuirtan objetivu husi kursu ne’e atu motoristasira iha konyesementu diak no uza kareta ho diak hodi garante dura ba tempu naruk tanba kareta barak ne’ebe aat tanba deit la tau be no la troka oli entaun inplika ba Radiador no motor gripa nune’e wainhira gripa maka nia kustu manutensaun boot.
“Husu ba partisipante sira aproveta formasaun durante loron tolu (04-06) outubru ne’e ho diak saida maka ita boot sira hetan husi ne’e no wainhira atu halo viajen tenke kontrola be’e, oli, hare travaun no volante hodi evita aisedente tanba fator umanu,” dehan Inspetur Jeral.
Nia esplikatan kareta PNTL nian balu foin sai semana rua soke no kareta aat hotu nune’e wainhira soke maka implika ba Orsamentu Jeral Estadu no sai problema ba Instituisaun tanba osan balu ne’ebe ita bele poupa hodi halo dezenvolvimentu iha parte balu maibe osan la to’o tanba ita hadia kareta.
Entretantu Komandante CFP Superintendente Xefe Polisia Arquimino Ramos hateten kursu ida ne’e nudar programa no politika husi Komandante Jeral ba Sentru Formasaun Polisia no Lojistika PNTL atu bele organiza kursu ba motorista sira tanba problema barak iha PNTL darabarak kareta foun foin mak mai uza aat tia tanba ne’e maka sira ne’ebe liu husi kursu maka sei autorija lori kareta PNTL nian.
“Ba oin PNTL sei iha karta kondusaun (SIM) rua ida ne’ebe hasai husi DNTT no ida PNTL rasik maka produs liu husi kursu ida ne’e no sira ne’ebe la liu husi kursu maka sei hetan sansaun disiplinar tanba ho desijaun no medidas ne’ebe rigor mos bele ajuda resolve problema mal gastu ba viaturas PNTL nian,” Nia dehan.
Laos deit karta kondusaun ne’ebe ita hetan husi Diresaun Nasional Transporte Terrestre (DNTT) ita bele lori ona kareta Polisia nian maibe lae ba oin regra ida ne’e mak sei lao Ita boot sira mak primeru turnu no sira seluk sei tuir maitan selae ita boot sira mesak maibe PNTL iha kareta barak no atende kazu barak entaun motorista sira lori kareta oinsa tanba ne’e maka ba oin hotu-hotu tenke partisipa kursu no iha sertifikadu maka bele kondus kareta PNTL nian.
Partisipa iha serimonia ne’e Xefe Departamentu Administrasaun CFP, Kordenador Kursu, Reprejentante kompania Auto Timor, Instrutor no Motorista PNTL husi munisipiu 13 no Kuartel Jeral hamutuk nain 20 resin. Media PNTL
Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) iha loron 21 fulan Setembru tinan 2022 simu responsabilidade ida mai husi Komisaun Organizadora, tanba iha loron 08 fulan Outubru tinan 2022 oras 06:00 dader, Timor-Leste sei sai uma na’in no realiza eventu Dili Internasional Marathona.
Porta Voz Komandu PNTL Superintendente Xefe Armando Monteiro akompaña husi Segundu Komandante PNTL Munisipiu Dili Superintendente João Sancho Pires no Xefe Departamentu Seguransa Rodoviaria PNTL Superintendente Assistente Muzinho Albino liu husi konferensia imprensa tersa-feira (04/10) ne’e hateten Start no finish eventu ne’e husi Palasiu Prezidente no sei partisipa Atleta Internasional hamutuk ema na’in 50 mai husi nasaun Kenya, Angola, Korea do Sul, Malaysia no Indonesia.
“Partisipa mós husi Atleta Nasional, komunidade, estudante, funsionariu públiku, militar, polísia, membru governu, membru parlamentu, embaixada sira, Bupati na’in 3 husi NTT, hodi harame Eventu Dili Internasional Marathona ida ne’e; ho objetivu realiza eventu ida ne’e maka atu promove Paz, Estabilidade, Potensialidade Turistika Timor-Leste nian, desportivu no Saúde”, haktuir Porta Voz Komandu PNTL ne’e.
Superintendente Xefe ne’e afirma tan katak relasiona ho karta husi Komisaun Organizadora Dili Internasional Marathona Nu.Ref:29/KO-DIM/IX/2022, 21 Setembru ho asuntu Pedido Fasilita Implementasaun Dili Internasional Marathona 2022 no karta husi Kaza Militar Nu.Ref:40/CM/IX/2022, 22 Setembru ba Komandu Jeral PNTL ho asuntu Apoiu Seguransa no Partisipasaun ba Dili Internasional Marathona, maka Komandu Jerál PNTL apela:
“Komandu Jerál PNTL mós husu ba sidadaun hotu nia kolaborasaun no kontribuisaun hodi garante estabilidade no seguransa hodi sai uma na’in diak ba eventu Dili Internasional Marathona ida ne’ebe mak sei partisipa husi atleta nasional no internasional hamutuk ema rihun ida resin”, tenik Xefe Gabinete Relasaun Públika PNTL ne’e.
Apela nafatin ba komunidade sira ne’ebe hela iha area Estrada públiku diresaun ou rute sira ne’ebe atleta sira sei liu, wainhira laiha nesesariu ka urjensia husu atu kolabora oinsa bele sai na’in diak ba eventu ne’ebe importante ne’ebe maka foin primeira véz hala’o fila fali hafoin Surtu Pandemia Covid-19.
Eventu ne’e rasik iha kategoria ha’at ho nia rute maka hanesan:
Dili, Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL) Dr. José Ramos Horta hala’o dialogu ho Grupu Arte Marsiais (GAM) no Grupu Arte Rituais (GAR) atu hametin dame hodi kontribui ba dezenvolvimentu nasional. Tema ba dialogu ne’e rasik maka “Dialogu Mak Dalan Ba Promove Paz, Estabilidade, Unidade No Garante Dezenvolvimentu Nasional”, ne’ebe hala’o iha resintu Palasiu Prezidensial Bairu-Pite Dili, segunda-feira (03/10) ne’e.
Aktividade ida ne’e realiza tanba Prezidensia koopera hamutuk ho Sekretariu Estadu Juventude No Desportu (SEJD) liu husi Komisaun Reguladora Arte Marsiais (KRAM). Objetivu husi dialogu ne’e maka atu konvida komponente hotu-hotu iha nasaun laran inklui GAM no GAR hanesan mós komponente ba desenvolvimentu nasional.
“Hau husu ba parte hotu atu labele jeneraliza GAM no GAR hanesan kriminozu, maibé tenke buka define no hatene uluk problema ne’ebe maka akontese nia hun ho lolos, nune’e maka ita buka koalia halo didiak, organiza atu joven sira bele hetan fatin ida iha sosiedade atu kontribui ba hametin paz iha sosiedade nia le’et”, tenik Prezidente Repúblika ne’e.
Tanba ne’e atu evita konflitu mosu iha sosiedade nia le’et maka Xefe Estadu iha ona planu atu kria Peace Corps Timor-Leste nian hanesan mós grupu ne’ebe kria husi Estadu Unidus Amerika (EUA) hodi joven sira hakbesik ba komunidade hodi halo servisu oin-oin iha agrikultura, ajuda komunidade sira hala’o aktividade hanesan hamos lixu, ajuda halo produsaun ba agrikola, halo barajen kikoan sira ba natar hodi hamenus konflitu.
Iha fatin hanesan SEJD Abrão Saldanha hateten parte governu liu husi SEJD no KRAM prepara ona Lei foun ba GAM no GAR hodi bele hatama iha sub-sistema nune’e bele regula organizasaun arte marsial sira ho diak liu tan. Sub-sistema sira ne’e maka hanesan enkuadra sira iha Sistema Nasional Desportu, hanesan kria kompetisaun kampionatu ba GAM no GAR sira. Tanba ne’e maka SEJD servisu hamutuk ho ekipa liña Ministerial sira hanesan Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL), Falintil Forsa Defesa Timor-Leste (F-FDTL), Ministeriu Edukasaun no Ministeriu Justisa hodi prepara Lei foun ne’e.
Entretantu, Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Faustino da Costa iha ninia intervensaun ba dialogu ne’e hateten ita tenke simplifika regras hotu ne’ebe maka ita adopta no aplika ba iha aktividade GAM no GAR nian.
“Sé karik ita uja ita nia ema sira ho diak, ita aproveita joven sira, ita tau regras ida ne’ebe merese, kontrolu ne’ebe mais efisiensia no efikasia, ne’e ita sei la hasoru dezafiu no ita sei la hasoru problema sira ne’ebe oras ne’e dadaun ita enfrenta, kuandu iha regras no kontrolu ne’ebe merese, ita hotu garante katak sei la mosu konflitu iha sosiedade nia le’et”, afirma Komandante Jerál PNTL ne’e.
Aktividade ne’e hetan partisipasaun másimu husi lideransa hamutuk ho membru sira GAM nian hanesan PSHT, Kera-Sakti, KORK no GAR hanesan 77 no Kolimau 2000. Partisipa mós iha dialogu ne’e Xefe Estadu Maior F-FDTL, Komandante Jerál PNTL no SEJD. Tuir planu Prezidente Repúblika sei halo tan ekontru partikular ida ho kada lideransa GAM no GAR atu bele buka solusaun hamtuk ba problema hirak ne’ebe akontese ikus-ikus ne’e iha kapital Dili.
Media PNTL.
Dili- Centru Formasaun Polisia (CFP-sigla portuges) ensera Kursu Supervizaun Operasaun Terrenu (KSOT) ba membru PNTL munisipiu Dili atu nune’e bele iha kompetensia liutan hodi Superviziona no halo operasaun iha terrenu.
Komandante CFP Superintendente Xefe Polisia Arquimino Ramos hateten kursu KSOT ne’e ba nivel jestor sefia sira oinsa atu halao knar tuir konseptu no teoria iha lideransa no jestaun tanba konseptu no teoria hirak ne’e sempre iha mudansa kada tinan tanba ne’e maka konyesmentu hirak ne’e presija hadia no aprende bebeik para oinsa halao knar ho diak, nia hato’o asuntu ne’e iha CFP Komoro Dili, sexta (30/09).
Nia hatutan Iha servisu operasional iha terrenu uza Sistema KIHTOKA Kumprimenta, Identifika, Husu, Tanba sa, Opsaun, Komfirma no Asaun ne’ebe maka antes ne’e ita seidauk rona karik ho formula foun ne’ebe ita hamosu ne’e bele aplika hanesan prosedur ne’ebe aplikavel ba Polisia iha mundu wainhira halo atendementu ba komunidade atu bele hetan simpatia husi komunidade no sira bele kolabora ho Polisia. Polisia uza stratejia oi-oin atu minimija krime no problema desintendementu ne’ebe maka akontese iha ita nia area hodi atinji objetivu misaun PNTL tuir konstituisaun haruka.
Kursu KSOT ne’e halao dala rua ona ba nivel sefia no Komandu, ita hein katak performansia PNTL munisipiu Dili husi ne’e ba oin sei hadia ba beibeik.
Alende ne’e kursu ida ne’e mos atu responde promosaun PNTL nian, iha promosaun tranzitoriu, ita hotu hatene ita tuir ezame promosaun hafoin hetan promosaun, se la liu husi formasaun ida ne’e ne’ebe merese akontese iha karera Polisia nian.
Iha okajiaun ne’e Diretur FDCH Cristovão dos Reis hato’o parabens ba formandu sira ne’ebe susesu iha kursu ne’e hodi aumenta konyesmentu no abilidade ho nia objetivu atu tulu Komandu PNTL munisipiu Dilihodi bele asegura seguransa no moris hakmatek komunidade nian nune’e dezenvolvimentu bele lao ba oin.
Nia hatutan hanesan lideransa imi habelartan informasaun ba membru sira, komunidade no joven sira atu kumpriende ida-idak nia servisu no funsaun hodi halao servisu tuir lei haruka.
Kursu KSOT ne’e halao durante semana rua (19-30 setembru) ba Komandante Eskuadra, Komandante Seksaun sira iha munisipiu Dili hamutuk nain 17 ho apoiu finanseru husi Fundu Dezenvolvimentu kapital Humanu (FDCH-sigla portuges). Serimonia enseramentu ne’e kompleta ho entrega sertifikadu ba formandu sira, partisipa iha serimonia ne’e Instrutor no formandu sira. Media PNTL
Dili, 02 outubru 2022 (SRP) –Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), liuhosi Servisu Informasaun Polísia Nasional (SIPN) asegura suspeitu mane nain-3 ho naran inisiál JS, HUS no LWW ne’ebé envolve krime jeral ba ba kazu lori halai komunidade nia motor ho marka KLX D’Trackker Xapa Matrikula O.2003 iha Kapitál Dili
Suspeitu JS, tinan 24, hela iha Matadouro-Gan Pirates, hosi Baucau-Qelekai nudar funsionariu publiku no Suspitu HUS, tinan 31, sidadaun Bangladesh hela iha Ai-Mutin ne’ebe
hamutuk ho suspeitu JS modifika motor no troka ona xapa matrikula ba Q.3133 inklui buka ema atu hola motor naok. Enkuantu Suspeitu LWW, tinan 36, sidadaun Xines, hela iha Manleuana, Rate-Ain, suspeitu sira mai peñor motor naok ba nia hodi fa’an tutan.
Vitima ho Naran Jaimito da Silva Sarmento, tinan 19, husi Munisipiu Manufahi, nudar estudante ida ne’ebe hela iha Lahane Osidental, mai hato’o keixa katak nia motor ema lori halai. Iha momento ne’e kedas vitima rasik halo keixa iha edifisiu SIPN no ekipa servisu halo vizilansia ba to’o iha Munisipiu Covalima maibe lahetan no ikus mai ekipa esforsa an buka tuir suspeitu sira no konsege hetan iha area Manleuana.
Hafoin halo identifikasau ekipa entrega ona evidensia hamutuk ho suspeitu sira ba iha Seksaun Investigasaun Nasional (SIKN) hodi submete ba iha prosesu investigasaun nia laran. Media Servico Relasaun Publika Ministru Interior.
BATUGADE, 02 outubru 2022 – Unidade Patrullamentu Fronteira (UPF), hosi Polisia Nasional Timor Leste (PNTL), komemora nia aniversariu ba dala 19 ho tema “HAMETIN SERVISU HO PARSERIA SIRA HODI GARANTE SEGURANSA IHA LIÑA FRONTEIRA”. Tema sentral ne’e ho nia objetivu maka atu bele hametin liu tan liña koordenasaun entre PNTL liu-liu membru UPF ho autoridade seguransa Repúblika Indonézia hodi bele hala’o servisu di’ak liu tan iha futuru.
Serímonia ne’e halo ho revista ba parada iha formatura hosi Vise-Ministru Interior, Antonio Armindo, nudar inspetor da seremonia no transfere kondekorasaun liuhusi promosaun deviza ba ajente sira no entrega mos sertifikadu de louvor ba membru UPF ne’ebé durante tinan barak hatudu sira-nia dedikasaun presta sira-nia servisu ho disiplina no profisionál.
“Ohin ha’u mai iha ne’e reprezenta Governu Timor-Leste, partikularmente no Ministru Interior atual ita nia Primeiru Ministru, Sua Excelência Jeneral Taur MatanRuak iha ne’e hodi selebra ezisténsia UPF ba dala 19. Tanba ne’e hau lori Governu Timor-Leste nia naran hakarak kongratula membru UPF tomak hahu hosi Komandante Unidade toó ajente sira ba imi nia servisu durante ne’e, liuliu halo kontrolu movimentu ema iha liña fronteiras hotu liu-liu ba transaksaun ilegál, ilisitiu, apreensaun ba sasán ne’ebé hatama ho ilegalmente, tráfiku umanu no seluk tan”, informa Vise-Ministru Interior, Antonio Armindo, perante parada iha instalasaun Kuartel UPF Batugade, (30/09/2022).
Nia dehan, fronteira terrestre timor nian iha espasu ne’ebe luan tebes no presija kolaborasaun maka’as no konsiensia husi komunidade sira atu evita atividade ilegal nune’e bele asegura diak fronteira tasi no rai maran.
“Hodi Governu Timor-Leste nia naran agradese mos ba prezensa husi ita-nia bainaka sira husi nasaun viziñu, Indonézia tanba ho prezensa iha ne’e importante tebes hodi bele hametin liutan ita nia kooperasaun nasaun rua ne’e nian, espesialmente iha setór seguransa” salienta.
Iha biban ne’e Antonio Armindo mos agradese ba komunidade sira iha fronteiras Terrestre tanba iha kolaborasaun diak hodi pasa informasaun ba autoridade seguransa sira.
“Seguransa iha fronteira responsabilidade ita hotu nian. Hau agradese belun sira husi Indonézia liuliu hirak ne’ebé hela besik iha fronteira ba imi nia kooperasaun no asisténsia durante tinan barak nia laran. Hau fiar katak ita sei kontinua koopera di’ak liutan nune’e bele asegura seguransa iha fronteira Terrestre. Ha’u hakarak reinteira tan katak, GOTL iha komitmentu nafatin hodi hametin seguransa fronteira atu bele proteje no kombate tráfiku umanu, kontrabandu migrante no forma krime organizadu transnasional sira”, afirma.
Governante ne’e hatutan, Ministériu Interior kontinua investe maka’as hodi halo treinamentu ho formasaun oi-oin para melhora membru sira nia kapasidade operasionais nune’e bele hala’o misaun no orden servisu sira tuir lei no orden.
“Ita-nia Diresaun Jeral Servisu Migrasaun kontinua halo sosializasaun ba Lei Migrasaun no Ázilu no Lei Tráfiku Umanu iha munisipiu sira ne’ebe besik fronteira. Governu ida ne’e mos apoiu UPF hodi halo konstrusaun postu seguransa foun balu, alende halo manutensaun kiik sira no sei kontinua identifika fatin sira ne’ebe ita tenke konstrui tan postu foun”, salienta.
“Ita agradese ba parseiru sira husi Guvernu Australia liu hosi Embaxada Austrália no IOM ba sira nia apoiu tantu formasaun no material durante tinan ida-ne’e hodi hare’e konaba Jestaun Fronteira liuliu atendimentu públiku ba ema tama no sai. Lahaluha mos ba parseria lokal sira seluk hanesan Maun Mahoka, nia nudar timor oan ida ne’ebe laran luak tebes hakarak kontribui ba setor seguransa. Tanba ne’e hau agradese tebes ba sira nia laran di’ak no ita espera sei kontinua ba futuru. Molok atu remata, hodi Ministru Interior nia naran, ha’u apela nafatin ba ita-boot sira atu kontinua hatudu disipliña, profisionalizmu no servisu ho netral nafatin hodi bele tau-matan ba ita-nia komunidade no vijilánsia másimu iha fronteira. Ha’u konfia ita-boot sira iha hala’o imi nia misaun servisu no susesu nafatin”, hakotu.
Ministru Justisa, Segundu Komandante Jeral PNTL, Komandante Komandu PNTL Munisipiu Bobonaro, Komandnte UPF, Komandante UEP, Komandante DANSATGAS PAMTAS 744 RI-RDTL, Kepala Imigrasi Kabupaten Belu, Kepala Bea dan Cukai, Kepala PLLPN, Autoridade Munisipiu Bobonaro, Konsuladu TL-Kupang, Adidu Seguransa POLRI, ofisiais PNTL no FDTL, Amu Kapelaun PNTL, Amo Diretor Verbo Divinho, parseria lokal no internasional, sivitas akademikas hosi UNTL no UNDIL ne’ebe halo peskija iha fronteira, inklui autoridade lokal no komunidade sira ne’ebe hela besik iha area refere.
Media, Serviços Relações Públicas