Vizita Alunos CPC (F-FDTL) 2022 Mai Komandu PNTL

 311496493_185883450617908_8801126548374841027_n
Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) tersa-feira (11/10) ne’e hetan vizita ida husi Alunos Curso Promoção Capitais (CPC 2022) Falintil Forsa Defesa Timor-Leste (F-FDTL) ne’ebe frekuenta hela kursu iha Instituto Defesa Nacional (IDN). CPC hanesan kursu ida ne’ebe maka halo husi Ofisias Subalternu sira F-FDTL nian hodi prense kriteria promosaun ba Ofisial Kapitaun ida iha Instituisaun F-FDTL nian.
Reprezentante Komandante Jerál PNTL Inspetúr Jerál Superintendente Xefe Carlos Jerónimo iha ninia intervensaun ba vizita ne’e hateten hanesan ohin alunos sira halo ona vizita ba fatin rua iha Komandu Jerál hodi hetan informasaun kona-ba Servisu Investigasaun Kriminal Nasional (SIKN) en jerál nune’e mós hetan informasaun balun iha Departamentu Tránzitu Seguransa Rodoviaria Nasional (DTRSN).
“Espera katak informasaun sira ne’e hotu bele sai hanesan informasaun ne’ebe krebilida ba ita bo’ot sira tanba wainhira ita bo’ot sira atu remata kursu, jeralmente ita sei hakerek buat ruma ne’ebe kona-ba rezultadu sira ne’ebe ita hetan, atu nune’e bele hariku ita bo’ot sira nia hakerek sira ne’ebe ba futuru sai hanesan buat diak ida ba instituisaun ita nia rasik nune’e mós sai hanesan mata-dalan ba ita nia kolega sira ne’ebe tuir mai aban bainrua liu husi dalan ne’ebe agora dadaun ita bo’ot sira liu ba”, tenik Inspetúr Jerál PNTL ne’e.
Superintendente Xefe ne’e haktuir tan katak hau hanoin aktividade sira henesan ne’e iha ne’ebe deit akontese formasaun husi instituisaun, eskola, universidade jeralmente ema dehan katak Estudo do Campo ne’ebe ita halo wainhira ita remata sempre ita hetan problema kona-ba oinsa maka atu hakerek buat hirak ne’ebe ita hetan ona durante kursu.
Iha fatin hanesan Komandante Centro Instrução Comandante Nicolao Lobato (CICNL) F-FDTL Coronel de Infantaria Haksolok iha ninia intervensaun agradese ba oportunidade ida ne’e tanba bele simu ami no hau nia estudante sira mai vizita Kuartél Jerál PNTL.
“Hau nia membru sira ne’ebe frekuenta kursu CPP hamutuk ema na’in 25, maibé iha momentu ne’e sira hamutuk na’in 24, tanba na’in ida ne’ebe tuir ninia espesialidade ne’ebe iha ba hala’o nafatin nia estudu iha Estadu Unidus Amerika, tanba nia iha area Aúreo entaun presijamente ba hala’o tuir ninia espesialidade ne’ebe iha”, esplika Komandante CICLN ne’e.
Coronel de Infantaria salienta hirak ne’ebe ohin hala’o vizita mai Kuartél Jerál PNTL ne’e hamutuk ema na’in 24 ne’ebe mai husi Komponente Terrestre, Komponente Naval, Unidade Espesial, Kuartél Jeneral F-FDTL no Unidade CICLN.
“Hau agradese tebes-tebes ba oferesimentu fatin, tanba atu termina kursu ida ita tenke esforsu oinsa atu bele priense rekezitus liu-liu Lei Interna nian, tanba ne’e ohin ami nia primeira vizita mai iha Kuartél Jerál PNTL atu sira (Alunos CPC) bele aumenta sira nia koñesimentu no kapasidade atu sira bele implementa hafoin sira remata kursu ida ne’e iha sira nia area idak-idak”, hatutan Coronel de Infantaria ne’e.
Iha aktividade ne’e, alunos sira CPC 2022 hala’o vizita ba edifisiu SIKN no DTSRN hodi hetan informasaun balun liga ba servisu hirak ne’ebe halo ona durante ne’e. Hafoin halo vizita ba fatin rua ne’e, kontinua kedas ho aprezentasaun husi Diretúr Rekursu Umanu PNTL Superintendente Asistente Graciano Moniz Amaral kona-ba Organizasaun no Misaun PNTL nian inklui funsaun sira iha PNTL nia laran. Aktividade ne’e partisipa husi Inspetúr Jerál, Komandante Komandu Administrasaun, Komandante CICLN (F-FDTL), Diretúr Rekursu Umanu no alunos CPC 2022 sira akompaña husi Diretúr Kursu CPS 2022 Kapitaun Correia inklui membru sira Departamentu Rekursu Umanu PNTL. Media PNTL.

Komandu PNTL Distribui Viatura 61 ba Munisipiu

 310606863_185613183978268_4124999245600842210_n
Dili- Komandu Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) distribui viatura hamutuk 61 ba Komandu munisipiu no Unidade hodi fasilita servisu operasional iha terrenu.
Komandante Jeral PNTL Komisariu Polisia Faustino da Costa hateten distribuisaun ne’e nudar kontinuasaun tanba iha fulan balu liu ba distribui ona viatura ba Eskuadra, Seksaun, Unidade Pessoal Vulneravel (VPU) no Departamentu Tranzitu Seguransa Rodoviariu iha munisipiu hotu tanba ne’e ohin ita kompletatan Eskuadra sira ne’ebe maka seidauk iha trasporte, Nia hato’o asuntu ne’e iha serimonia distribui kartea iha Kuartel Jeral PNTL Kaikoli Dili, sexta (07/10).
Nia haktuirtan aproveta oportunidade ida ne’e husu ba Komandante munisipiu no Unidade sira hotu katak transporte hirak ne’e foun maka tenke mai ho mentalidade foun oinsa atu uza hodi garante utilija ba tempu naruk no sente katak sasan ne’e povu no estadu nian instituisaun PNTL so empresta estadu nia sasan no uza hodi servi estadu, povu no rai ida ne’e.
Atu reforsa ida ne’e maka Komandu PNTL oras ne’e prepara no kria hela regulamentu no Lei oinsa utilija viatura estadu ba PNTL nune’e mos hamosu despasu ba motorista sira ne’ebe maka seidauk hetan sertifikasaun husi Komandu maske nia iha karta kondusaun husi DNTT maibe seidauk atravesa formasaun utilijasaun viatura estadu maka Komandante sira tenke hatene nia sei la autorija, wainhira la kumpri no involve iha asidente ruma maka Komandante ho membru ne’e sei submete ba prosesu no ida-idak responsabiliza ba kustu gastu ne’ebe iha.
309043186_185613490644904_4937032308737931262_n
Motorista kuaze nain 100 ne’ebe maka partisipa ona formasaun so sira maka autorizadu utilija transporte hirak ne’ebe ita distribui no kualker asidente ne’ebe involve viaturas PNTL nian obrigadu Komandante sira hotu tenke atravesa prosesu investigasaun husi Departamentu Tranzitu Seguransa Rodoviariu tanba trasporte ne’e atribui ba Polisia.
Iha okajiaun ne’e Vice Ministru Interior Antonio Armindo husu ba PNTL atu utilija transporte hirak ne’e ho kuidadu tanba governu laos tinan-tinan sosa deit kareta foun ba PNTL tanba ita iha ministeriu lubuk ida ne’ebe maka presija mos, nune’e kareta hirak ne’ebe maka distribui ohin no antes ne’e favor ida kuidadu ba laos ohin simu ba soke ou ohin simu ba ense fali minarai tanba kareta hirak ne’e hola ho osan povu no governu nian tanba ne’e tenke kuidadu hanesan kuidadu ita nia aan rasik.
Viatura unidade 61 ho marka HILUX HILUX ne’e kompra ho orsamentu Jeral Estadu (OJE) hamutuk miloens $2,303, 238 ne’ebe liu husi prosesu tenderijasaun iha Komisaun Nasional Aprovizionamentu (CNA-sigla portuges) no manan husi kompania Auto Timor, hodi kompleta ba Eskuadra PNTL no unidade ne’ebe seidauk simu viatura operasional iha tinan 2021.
Serimonia distribui Viatura ne’e prezidi husi Komandante Jeral no Segundu Komandante jeral Komisariu Polisia Mateus Fernandes ho prejensa Vice Ministru Interior, Prezidente Komisaun B Agustinho Sequera “Somocho”, membru Komisaun B, Reprejentante Provedor PDHJ, Estrutura Komandu PNTL no komvidadu sira. Media PNTL

Komandu PNTL Halo Despedida Ba Comandante Relasaun Públika

 310772651_185044147368505_2897347415153806242_n

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) sexta-feira (07/10) semana kotuk hala’o serimonia despedida ba Comandante Relasaun Públika Superintendente Xefe Armando Monteiro ne’ebe maka hetan nomeasaun nu’udar Adidu Seguransa Timor-Leste iha Indónesia. Nomesaun ne’e halo basea ba Despasu Konjunta husi Ministeriu Negosiu Estrangeiru no Ministeriu Interior Nu.03/2022 de 28 de Julho ho asuntu Nomeasaun no Kolokasaun Ofisial Ligasaun Ministeriu Interior iha Embaixada Timor-Leste nian iha Jakarta-Indonesia.

Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Faustino da Costa iha ninia intervensaun ba serimonia ne’e hateten PNTL iha ona esperiensia ba membru ne’ebe koloka hanesan Adidu Seguransa no ohin ita halo serimonia ida ne’e, iha buat rua. Primeiru, serimonia ofisial sira hanesan ne’e normalmente ita presija halo, katak laos atu orienta maibé atu hato’o saida maka intensaun Komandu nian ba ita nia ema sira ne’ebe ita koloka.

“Tanba ne’e maka iha pontu ida ne’e prosesu atu nomea Superintendente Xefe laos fasil, prosesu ne’ebe lori tempu naruk kuaze tinan ida resin no wainhira governu liu-liu Primeiru Ministru hanesan mós Ministru Interior indika Superintendente Xefe Armando Monteiro maka atu sai Adidu, hasai despasu iha fulan Abril tinan ida ne’e, maibé presiza iha despasu ida konjuntu ho Ministeriu Negosiu Estrangeiru maka la konsege ita la hala’o tuir tempu ne’ebe iha no foin ita hetan Ministeriu Negosiu Estrangeiru nia asinatura iha fulan ikus Jullu nian”, esplika Komandante Jerál PNTL ne’e.

Komisariu Polísia ne’e haktuir tan katak hafoin prosesu ida ne’e, Komandu mós tenke kontinua koordena no kanaliza ba parte relevante, tantu ho Ministeriu Interior rasik ho Ministeriu Negosiu Estrangeiru tantu mós liga direita ho Embaixada Indonesia nian iha Timor-Leste. Tanba ne’e maka maske despasu konjuntu simu tiha iha fulan Agostu ikus, iha fulan Setembru nia laran tuir prosedimentu ita labele haruka ba deit, tenke fó uluk naran ba, Indonesia aseita ka lae. Husi Indonesia fó resposta durante fulan tomak nia laran, ita foin hetan resposta iha loron rua ka tolu liu ba, katak Indonesia laiha dúvida kona-ba presenza Superintendente Xefe Armando Monteiro nian iha Indonesia hanesan Adidu Seguransa.

310268636_185044040701849_3068566121035445723_n

“Entaun, intensaun Komandu nian maka Superintendente Xefe Armando Monteiro laos reprezenta deit PNTL maibé reprezenta mós Timor-Leste, nu’udar PNTL ita bo’ot hatene, PNTL ninia desevolvimentu to’o ohin loron iha ne’ebe no parte ida ne’ebe maka ita presiza atu bele koalia ho parseiru liu-liu iha fatin ita bo’ot hala’o kna’ar ba; ita hatene katak PNTL iha akordu ka Nota Entendimentu rua, ida kona-ba kapasitasaun, ida kona-ba servisu hamutuk kombate krime ne’ebe ohin loron iha akordu sira ne’e balun ita presiza halo revizaun, ita fiar katak ita bo’ot nia presenza bele koordena liu-liu ho Autoridade Polísia Indonesia ninian ba area sira ne’ebe PNTL nesesita ba futuru desenvolvimentu instituisaun ninian”, hatutan Komisariu Polísia ne’e.

Iha fatin hanesan Adidu Seguransa Timor-Leste iha Indónesia Superintendente Xefe Armando Monteiro liu husi entrevista hateten hare’e ba kna’ar foun ne’ebe maka Komandu deposita mai hau hodi hala’o misaun importante ida, primeiru tuir despasu konjuntu ne’ebe iha, estruturalmente hau responsabilidade ba Misaun Diplomata liu husi Ministeriu Negosiu Estrangeiru ba iha embaixada destakadu iha Jakarta no funsionalmente hau nafatin responsabilidade mai iha Ministeriu Interior no mai Hirakria Estrutural Komandu PNTL.

“Misaun importante ne’ebe hau hala’o maka halo kooperasaun polisial oinsa atu halo desenvolvimentu kapasitasaun PNTL ne’ebe halo ho Polri (Polisia Repúblika Indonesia) iha tinan barak nia laran maibé tanba asuntu balun no mós Pandemia Covid-19, programa inportante barak maka labele realiza no husi ida ne’e oinsa bele konfiansa ne’ebe maka fó mai hau, tenta no esforsu atu bele fó oportunidade nafatin ba Instituisaun PNTL hodi nune’e partisipa ba kualker formasaun saida deit orsida ita nia parseiru Polri fornese mai PNTL”, tenik Comandante Relasaun Públika sesante ne’e.

Superintendente Xefe ne’e afirma tan katak prevensaun no kombate krime organizadu ne’ebe maka durante ne’e sai preukupasaun bo’ot ba media no mós ita nia sosiedade tantu mós ita nia nai ulun sira rai ida ne’e, tanba ita hatene katak Timor oan barak maka hela iha Indonesia, até to’o ohin loron dadus ita rasik seidauk bele hatene. Maibé ida ne’e mós problema ida ne’ebe maka konfiansa ida fó mai hau oinsa bele servisu hamutuk ho parte edukasaun ninian tantu mós liña ministerias sira seluk liu husi Adidu ne’ebe maka destakadu iha Indonesia, oinsa ami bele kria sistema ida hodi nune’e sai odamatan ida atu ita bele kontrolu Timor oan ne’ebe maka tama no sai iha nasaun Indonesia.

Hola parte iha serimonia despedida ne’ebe hala’o iha salaun enkontru Kuartél Jerál Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Faustino da Costa, Segundu Komandante Jerál, Inspetúr Jerál, Komandante Komandu Operasaun, Komandante munisipiu 13, Xefe Servisu no Xefe Departamentu sira iha Kaurtél Jerál.   Media PNTL.                             

Komandu PNTL Implementa Programa “Polísia Proximidade” Iha Munisipiu Liquiça

IMGL1426
Liquiça, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Komandu PNTL munisipiu Liquiça implementa programa “Polísia Proximidade” katak hakbesik ann ba komunidade ho modelu vizita komunitariu ba aldeia sira ne’ebe identifikadu no merese atu vizita iha aldeia Padevou, suku Guicu, postu administrativu Maubara, munisipiu Liquiça kinta-feira (06/10) ne’e.
Reprezentante Komandante Jerál PNTL, Komandante Komandu Operasaun Superintendente Xefe pedro Belo iha ninia intervensaun hateten, PNTL mai ho ninia estatutu no Lei Orgânika PNTL iha ninia misaun importante ida ne’ebe maka bolu dehan Polisiamentu Komunitaria.
“Iha Polisiamentu Komunitaria, iha programa ida ne’ebe importante ho naran VIP (Vizibilidade, Involvoimentu no Profesional) ho VIP maka Polisia ohin loron hamutuk ho maluk sira iha fatin ida ne’e; politika Komandante Jerál husu ba nia membru tomak iha teritoriu nasional atu implementa Polisiamentu Komunitaria, hakbesik ann ba komunidade, koñese ninia juventude sira, koñese ninia lideransa komunitaria sira, koñese ninia inan-aman sira, koñese ninia veteranu sira, ida ne’e maka importante tebes hodi ohin loron PNTL tau ninia ema sira iha fatin hotu, liu-liu Ofisial Polísia Suku (OPS) sira”, tenik Komandante Komandu Operasaun PNTL ne’e.
Superintendente Xefe ne’e afirma liu tan katak OPS ne’ebe maka koloka iha teritoriu nasional hamutuk 452 iha suku hotu-hotu hodi koopera hamutuk. Ohin ita mós halo vizita ba komunidade sira ne’ebe presiza tebes ita nia ajuda/tulun, tanba liu husi Xefe Suku no autoridade lokal sira maka ita bele hatene katak, iha maluk balun ne’ebe maka to’o ohin loron sei moris iha terus no mukit nia laran.
IMGL1291
“Tanba ne’e polisia sira ne’ebe maka servisu iha komunidade liu-liu OPS sira, sira hanesan ponte ida ne’ebe lori maluk sira ba iha fatin ida ne’ebe naroman, atu lori diresaun sira ne’ebe bele fó tulun ba maluk sira ne’ebe presiza tebes ita nia tulun, tanba ne’e husu ba maluk sira atu koopera hamutuk ho polísia sira ne’ebe hamutuk ho imi hodi hala’o servisu ho didiak hodi dezenvolve rai ida ne’e ba oin”, hatutan Reprezentante Komandante Jerál PNTL ne’e.
Iha fatin hanesan reprezentante Administrador postu administrativu Maubara sente haksolok tanba bele hola parte iha aktividade ne’ebe importante, halo komunikasaun entre autoridade hotu tantu sivil no militar liga ba ita nia komunidade sira.
“Agradese ba PNTL munisipiu Liquiça ba inisiativa ida ne’ebe kapas tebes hodi lori ita hamutuk mai rona no aprezenta servisu ne’ebe maka ita halo hela, nia mekanizmu, prosesu sira hodi halo atendimentu diak ba ita nia komunidade aumezmu tempu rona mós preukupasaun husi komunidade sira, hodi ita bele buka solusaun ba problema sira ne’ebe maka ita nia komunidade hasoru”, tenik reprezentante Administrador ne’e.
IMGL1357
Nia hatutan tan katak sente haksolok liu tan wainhira hare’e aktividade ida Polisiamentu Komunitaria, iha ne’ebe halo proximisaun ba komunidade, halo ita sente besik liu hodi mai atu ajuda ita buka solusaun ba problema ka defikuldade sira ne’ebe ita hasoru.
Iha loron ne’e, Komandante Komandu PNTL munisipiu Liquiça hamutuk Superintendente Umbelina Soares ho estrutura Komandu PNTL munisipiu Liquiça, ekipa Administrador munisipiu, ekipa Servisu Protesaun Sivil, Xefe Suku hala’o mós Sensibilizasaun kona-ba Prevensaun Konflitu, Seguransa Rodoviaria, Protesaun Sivil ba komunidade sira iha suku Guicu. Hala’o mós jogus komunitariu, divertimentu no hala’o enkontru komunitariu ho populasaun sira. Aktividade hanesan, molok ne’e hala’o ona iha loron 18-19 fulan Agostu tinan 2022 iha postu Administrativu Bazartete.
Hola parte iha aktividade ne’e Komandante Komandu Operasaun PNTL, estrutura Komandu PNTL munisipiu Liquiça, autoridade lokal, veteranus, estudante no komunidade sira husi suku Guicu.
Media PNTL.

 

PNTL Halao Kolokiu Dezenvolvimentu Ho Parseru Sira

IMGL0866

Dili-Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) halao kolokiu Dezenvolvimentu hamutuk ho parseru sira hodi define Planu Estratejiku oinsa atu dezenvolve instituisaun seguransa ne’e iha tinan 2023.

Segundu Komandante Jeral PNTL Komisariu Polisia Mateus Fernandes hateten liu husi kolokiu ida ne’e maka bele tau hanoin hamutuk atu kompleta planu dezenvolvimentu PNTL ligasaun ho enkontru PNTL ho parseru sira ne’ebe maka halao fulan hirak liu ba iha City8, ita hotu hatene katak dezenvolvimentu Polisia atu lao ba oin tenke iha sentidu planu estratejiku PNTL 2023-2038 ho ninia Sistema Komandu Sentralistiku, Nia hato’o asuntu ne’e iha CFP Komoro Dili, kuarta (05/10).

Nia hatutan planu estratejiku ida ne’e ita aprejenta ona ba Prezidente Republika iha nia vizita mai Komandu Jeral iha fulan Agostu, iha planeamentu ida ne’e iha investimentu boot hare ba orsamentu tetu orsamentu ne’ebe maka governu fo ba PNTL naturalmente la to’o tanba ne’e iha tinan hirak liu ba PNTL reuni uluk ho parseru sira halo ninia Planu Asaun Annual ba submisaun orsamentu, oinsa maka tetu orsamentu ne’ebe la kobre nesesidade diariu PNTL nian ita negosia ho parseru sira para atu bele responde parte balu husi situasaun ida ne’e.

“Komandu sente kontente no fiar katak ho prejensa parseru sira nian sei fo informasaun pojitivu ba dezenvolvimentu PNTL nian hahu agora ba oin,” dehan Komisariu.

Alende ida ne’e durante dezenvolvimentu PNTL nian parseru balu maka fo ona apoiu ba PNTL liu husi formasaun oi-oin tantu formasaun bazika, mediu no formasaun avansadu iha lideransa nune’e mos fo ekipamentu hanesan komputador, AntiRiot para oinsa ajuda profesionalija liutan  Polisia para halao sira nia funsaun ho diak. Parseru sira mos halo ona Sentru treinamentu iha munisipiu 13 falta munisipiu Atauro tanba foin maka transforma sai munisipiu espesial Alende ne’e hari mos Sentru Integradu investigasaun Krime Organizadu, edifisiu IT nomos tuir planu parseru sei instalatan CCTV no rehabilitasaun Sentru Detensaun iha Komandu munisipiu Dili, inklui iha tempu badak atu rehabilita Sentru Formasaun total hodi tau biblioteka iha laran para depois Polisia sira hanorin iha laran kuandu hasoru difikuldade rum abele konsulta no konfirma iha livru.

IMGL0950

Iha fatin hanesan Vice Ministru Interior Antonio Armindo hateten Ministeriu Interior iha programa prioridade tolu (3) ne’ebe maka define ona ba tinan 2023 maka hanesan Siguransa Nasional, Boa Governasaun no Jeneru Inkluzaun, programa tolu ne’e maka inplementa desde tinan kotuk no sei kontinua iha tinan oin.

Nia hatutan iha aprejentasaun programa ohin iha elementu lubuk ida ne’ebe enkaixa hotu atu halo iha tinan oin ne’ebe maka sai hanesan ita nia mehi no ita hare kompara ho orsamentu ne’ebe maka ita iha. Ita mos bolu doadores sira mai atu hare saida maka ita bele halo no ida ne’ebe maka governu labele halo naturalmente sira bele apoiu hodi komplementa.

Prioridade inportante maka infraestrutura , Formasaun, Ekipamentu, Treinamentu, no programa foun ne’ebe makai ta husu doador sira atu ajuda maka Cibber Crime (formasaun ba membru sira para oinsa kompriende diak liu konaba Cibber crime ) ohin hau koalia ona ho Reprejentante husi Embaixada Nova Zelandia sira iha interese los tanba tinan-tinan sira halo formasaun entre Indonezia ho Nova Zelandia iha Jakarta no hau husu ba sira aldende planu ne’ebe maka iha governu tau osan utuan depois parseru sira hotu-hotu apoiu ita atu membru sira hetan formasaun.

Konaba ekipamentu tinan oin sei diak alende sira nia Stik, Gas Gun, Aljema, Farda Botas, ekipamentu esensial sir aba UPF no UPM ita preve ona orsamentu ba tinan oin.

Planu Estratejiku ne’ebe maka sai prioridade ba PNTL iha tinan 2023 maka hanesan Dezenvolve Seguransa Nasional, Dezenvolve Boa Governasaun e Jestaun Institusional no Dezenvolve Igualidade Generu; Ho sub programa espesifiku Operasaun Seguransa Interna, Jestaun Equipamentus  E Seguransa, Alimentasaun  Ransum Kombate, Jestaun Seguransa Terestres e Kosteira, Dezenvolvimentu Formasaun de Rekursu Umanu, Dezenvolvimentu Polisia Komunitaria, Dezenvolvimentu Tranzitu Rodoviaria, Prevensaun Kriminal, Servisu Investigasaun no Informasaun, Jestaun Institusional PNTL no Implementasaun Nap Gab. Jeneru,

Partisipa iha kolokiu loron ida ne’e Inspetur Jeral PNTL, Komandante Komandu Operasaun, Komandante munisipiu 13 no RAEOA, Komandante Unidade, Xefe Departamentu, Xefe gabinete no Xefe Servisu sira nomo parseru Dezenvolvimentu TLPDP, Fundasaun Azia, Embaixada nova Zelandia, JICA, Cruz Vermelha no seluktan. Media PNTL

CFP fo Treinamentu Kursu Kondutor ba motorista PNTL

IMG_9641

Dili-Sentru Formasaun Polisia (CFP-sigla portuges) fo treinamentu kursu kondutor ba motorista PNTL hamutuk nain 20 resin konaba oinsa kondus viatura PNTL ho responsabilidade .

Reprejentante Komandante Jeral PNTL Superintendente Xefe Polisia Carlos Jeronimo hateten kursu ida ne’e hanesan politika Komandante Jeral nian tanba hare ba situasaun balu ne’ebe sai prekupasaun ba Komandu tanba tinan-tinan ita sempre diskuti konaba kareta, Nia hato’o asuntu ne’e iha abertura kursu iha CFP Komoro Dili, tersa (04/10).

Nia haktuirtan objetivu husi kursu ne’e atu motoristasira iha konyesementu diak no uza kareta ho diak hodi garante dura ba tempu naruk tanba kareta barak ne’ebe aat tanba deit la tau be no la troka oli entaun inplika ba Radiador no motor gripa nune’e wainhira gripa maka nia kustu manutensaun boot.

“Husu ba partisipante sira aproveta formasaun durante loron tolu (04-06) outubru ne’e ho diak saida maka ita boot sira hetan husi ne’e no wainhira atu halo viajen tenke kontrola be’e, oli, hare travaun no volante hodi evita aisedente tanba fator umanu,” dehan Inspetur Jeral.

IMG_9683

Nia esplikatan kareta PNTL nian balu foin sai semana rua soke no kareta aat hotu nune’e wainhira soke maka implika ba Orsamentu Jeral Estadu no sai problema ba Instituisaun tanba osan balu ne’ebe ita bele poupa hodi halo dezenvolvimentu iha parte balu maibe osan la to’o tanba ita hadia kareta.

Entretantu Komandante CFP Superintendente Xefe Polisia Arquimino Ramos hateten kursu ida ne’e nudar programa no politika husi Komandante Jeral ba Sentru Formasaun Polisia no Lojistika PNTL atu bele organiza kursu ba motorista sira tanba problema barak iha PNTL darabarak kareta foun foin mak mai uza aat tia tanba ne’e maka sira ne’ebe liu husi kursu maka sei autorija lori kareta PNTL nian.

IMG_9654

“Ba oin PNTL sei iha karta kondusaun (SIM) rua ida ne’ebe hasai husi DNTT no ida PNTL rasik maka produs liu husi kursu ida ne’e no sira ne’ebe la liu husi kursu maka sei hetan sansaun disiplinar tanba ho desijaun no medidas ne’ebe rigor mos bele ajuda resolve problema mal gastu ba viaturas PNTL nian,” Nia dehan.

Laos deit karta kondusaun ne’ebe ita hetan husi Diresaun Nasional Transporte Terrestre (DNTT) ita bele lori ona kareta Polisia nian maibe lae ba oin regra ida ne’e mak sei lao Ita boot sira mak primeru turnu no sira seluk sei tuir maitan selae ita boot sira mesak maibe PNTL iha kareta barak no atende kazu barak entaun motorista sira lori kareta oinsa tanba ne’e maka ba oin hotu-hotu tenke partisipa kursu no iha sertifikadu maka bele kondus kareta PNTL nian.

Partisipa iha serimonia ne’e Xefe Departamentu Administrasaun CFP, Kordenador Kursu, Reprejentante kompania Auto Timor, Instrutor no Motorista PNTL husi munisipiu 13 no Kuartel Jeral hamutuk nain 20 resin. Media PNTL

Komandu PNTL Husu Sidadaun Hotu Nia Kolaborasaun No Kontribuisaun Iha Eventu Dili Internasional Marathona

310289765_184389284100658_8707506109009404993_n

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) iha loron 21 fulan Setembru tinan 2022 simu responsabilidade ida mai husi Komisaun Organizadora, tanba iha loron 08 fulan Outubru tinan 2022 oras 06:00 dader, Timor-Leste sei sai uma na’in no realiza eventu Dili Internasional Marathona.

Porta Voz Komandu PNTL Superintendente Xefe Armando Monteiro akompaña husi Segundu Komandante PNTL Munisipiu Dili Superintendente João Sancho Pires no Xefe Departamentu Seguransa Rodoviaria PNTL Superintendente Assistente Muzinho Albino liu husi konferensia imprensa tersa-feira (04/10) ne’e hateten Start no finish eventu ne’e husi Palasiu Prezidente no sei partisipa Atleta Internasional hamutuk ema na’in 50 mai husi nasaun Kenya, Angola, Korea do Sul, Malaysia no Indonesia.

“Partisipa mós husi Atleta Nasional, komunidade, estudante, funsionariu públiku, militar, polísia, membru governu, membru parlamentu, embaixada sira, Bupati na’in 3 husi NTT, hodi harame Eventu Dili Internasional Marathona ida ne’e; ho objetivu realiza eventu ida ne’e maka atu promove Paz, Estabilidade, Potensialidade Turistika Timor-Leste nian, desportivu no Saúde”, haktuir Porta Voz Komandu PNTL ne’e.

Superintendente Xefe ne’e afirma tan katak relasiona ho karta husi Komisaun Organizadora Dili Internasional Marathona Nu.Ref:29/KO-DIM/IX/2022, 21 Setembru ho asuntu Pedido Fasilita Implementasaun Dili Internasional Marathona 2022 no karta husi Kaza Militar Nu.Ref:40/CM/IX/2022, 22 Setembru ba Komandu Jeral PNTL ho asuntu Apoiu Seguransa no Partisipasaun ba Dili Internasional Marathona, maka Komandu Jerál PNTL apela:

  1. Sidadaun hotu ne’ebe mak halo movimentu ho transporte husi munisipiu mai no iha kapital Dili hodi kolabora ho autoridade seguransa ne’ebe koloka iha Estrada públika fasilita ita nia viajen ho diak hodi evita engrafamentu.
  2. Komandu PNTL sei taka dalan ou hapara movimentu transporte totalmente, rute ne’ebe maka atleta sira sei liu husi Estrada públiku diresaun husi Aitarak Laran, Kruzamentu Loja Makikit Fatuhada, kontinua to’o rotunda Prezidente Nicolau Lobato, fila no tun ba Pantai Kelapa, Marconi, Palapaso, Kruzamentu Mandarin, Farol, Colmera, Largo Lecidere, Ponte BJ.Habibie Bidau Santana, to’o iha Area Branca Metiaut, fila fali mai Lecidere, Palasiu Governu, Colmera, Mandarin, Palapaso no sei loke hikas wainhira eventu ne’e remata.
  3. Transporte públiku mai husi diresaun Maliana, Ermera, Liquiça, Tasi-Tolu liu husi Golgota, Ponte Comoro 3, Covalima, Ainaro, Manufahi, Aileu tama Dili ho normal, parte Leste liu husi Fatuahi tama kapital Dili, tun mai husi Bairo-Pite, Bebora sei liu Pasar Tais Colmera inklui Ambulansia no Caro Funerario.

“Komandu Jerál PNTL mós husu ba sidadaun hotu nia kolaborasaun no kontribuisaun hodi garante estabilidade no seguransa hodi sai uma na’in diak ba eventu Dili Internasional Marathona ida ne’ebe mak sei partisipa husi atleta nasional no internasional hamutuk ema rihun ida resin”, tenik Xefe Gabinete Relasaun Públika PNTL ne’e.

Apela nafatin ba komunidade sira ne’ebe hela iha area Estrada públiku diresaun ou rute sira ne’ebe atleta sira sei liu, wainhira laiha nesesariu ka urjensia husu atu kolabora oinsa bele sai na’in diak ba eventu ne’ebe importante ne’ebe maka foin primeira véz hala’o fila fali hafoin Surtu Pandemia Covid-19.

Eventu ne’e rasik iha kategoria ha’at ho nia rute maka hanesan:

  1. Rute 3 Km ho rute start: Palasiu Prezidente, Quartel F-FDTL, fila kruzamentu Loja Makikit, Igreja Pentekoste Fatuhada, Embaixada Australia, Kampung Alor; Finish: Palasiu Prezidente.
  2. Rute 10 Km ho rute start: Palasiu Prezidente, fila Rotunda Prezidente Nicolau Lobato, tun ba Timor Plaza, Pertamina Pantai Kelapa, to’o mai Markoni no sa’e fali mai iha Palapaso, embaixada Indonesia mosu iha lampu merah Aitarak Laran no fila iha kruzamentu Mandarin no finish iha Palasiu Prezidente.
  3. Rute 21 Km ho rute start husi Aitarak Laran, Kruzamentu Loja Makikit Fatuhada, kontinua to’o rotunda Prezidente Nicolau Lobato, fila no tun ba Pantai Kelapa, Marconi, Palapaso, Kruzamentu Mandarin, Farol, Colmera, Largo Lecidere, Ponte BJ.Habibie-Bidau Santana, to’o iha Area Branca Metiaut, fila fali mai Lecidere, Palasiu Governu, Colmera, Mandarin no finish iha Palasiu Prezidente.
  4. Rute 42 Km ho rute start husi Aitarak Laran, Kruzamentu Loja Makikit Fatuhada, kontinua to’o rotunda Prezidente Nicolau Lobato, fila no tun ba Pantai Kelapa, Marconi, Palapaso, Kruzamentu Mandarin, Farol, Colmera, Largo Lecidere, Ponte BJ.Habibie-Bidau Santana, to’o iha Area Branca Metiaut, fila fali mai Lecidere, Palacio Governo, Colmera, Mandarin no hadulas dala rua hafoin finish iha Palasiu Prezidente.  Media PNTL.

Xefe Estadu Hala’o Dialogu Ho GAM No GAR

IMGL0883

 

Dili, Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL) Dr. José Ramos Horta hala’o dialogu ho Grupu Arte Marsiais (GAM) no Grupu Arte Rituais (GAR) atu hametin dame hodi kontribui ba dezenvolvimentu nasional. Tema ba dialogu ne’e rasik maka “Dialogu Mak Dalan Ba Promove Paz, Estabilidade, Unidade No Garante Dezenvolvimentu Nasional”, ne’ebe hala’o iha resintu Palasiu Prezidensial Bairu-Pite Dili, segunda-feira (03/10) ne’e.

Aktividade ida ne’e realiza tanba Prezidensia koopera hamutuk ho Sekretariu Estadu Juventude No Desportu (SEJD) liu husi Komisaun Reguladora Arte Marsiais (KRAM). Objetivu husi dialogu ne’e maka atu konvida komponente hotu-hotu iha nasaun laran inklui GAM no GAR hanesan mós komponente ba desenvolvimentu nasional.

“Hau husu ba parte hotu atu labele jeneraliza GAM no GAR hanesan kriminozu, maibé tenke buka define no hatene uluk problema ne’ebe maka akontese nia hun ho lolos, nune’e maka ita buka koalia halo didiak, organiza atu joven sira bele hetan fatin ida iha sosiedade atu kontribui ba hametin paz iha sosiedade nia le’et”, tenik Prezidente Repúblika ne’e.

Tanba ne’e atu evita konflitu mosu iha sosiedade nia le’et maka Xefe Estadu iha ona planu atu kria Peace Corps Timor-Leste nian hanesan mós grupu ne’ebe kria husi Estadu Unidus Amerika (EUA) hodi joven sira hakbesik ba komunidade hodi halo servisu oin-oin iha agrikultura, ajuda komunidade sira hala’o aktividade hanesan hamos lixu, ajuda halo produsaun ba agrikola, halo barajen kikoan sira ba natar hodi hamenus konflitu.

IMGL0949

Iha fatin hanesan SEJD Abrão Saldanha hateten parte governu liu husi SEJD no KRAM prepara ona Lei foun ba GAM no GAR hodi bele hatama iha sub-sistema nune’e bele regula organizasaun arte marsial sira ho diak liu tan. Sub-sistema sira ne’e maka hanesan enkuadra sira iha Sistema Nasional Desportu, hanesan kria kompetisaun kampionatu ba GAM no GAR sira. Tanba ne’e maka SEJD servisu hamutuk ho ekipa liña Ministerial sira hanesan Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL), Falintil Forsa Defesa Timor-Leste (F-FDTL), Ministeriu Edukasaun no Ministeriu Justisa hodi prepara Lei foun ne’e.

Entretantu, Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Faustino da Costa iha ninia intervensaun ba dialogu ne’e hateten ita tenke simplifika regras hotu ne’ebe maka ita adopta no aplika ba iha aktividade GAM no GAR nian.

IMGL0832

“Sé karik ita uja ita nia ema sira ho diak, ita aproveita joven sira, ita tau regras ida ne’ebe merese, kontrolu ne’ebe mais efisiensia no efikasia, ne’e ita sei la hasoru dezafiu no ita sei la hasoru problema sira ne’ebe oras ne’e dadaun ita enfrenta, kuandu iha regras no kontrolu ne’ebe merese, ita hotu garante katak sei la mosu konflitu iha sosiedade nia le’et”, afirma Komandante Jerál PNTL ne’e.

Aktividade ne’e hetan partisipasaun másimu husi lideransa hamutuk ho membru sira GAM nian hanesan PSHT, Kera-Sakti, KORK no GAR hanesan 77 no Kolimau 2000. Partisipa mós iha dialogu ne’e Xefe Estadu Maior F-FDTL, Komandante Jerál PNTL no SEJD. Tuir planu Prezidente Repúblika sei halo tan ekontru partikular ida ho kada lideransa GAM no GAR atu bele buka solusaun hamtuk ba problema hirak ne’ebe akontese ikus-ikus ne’e iha kapital Dili.

Media PNTL.  

CFP Ensera Kursu KSOT ba PNTL Dili

IMGL0604

Dili- Centru Formasaun Polisia (CFP-sigla portuges) ensera Kursu Supervizaun Operasaun Terrenu (KSOT) ba membru PNTL munisipiu Dili atu nune’e bele iha kompetensia liutan hodi Superviziona no halo operasaun iha terrenu.

Komandante CFP Superintendente Xefe Polisia Arquimino Ramos hateten kursu KSOT ne’e ba nivel jestor sefia sira oinsa atu halao knar tuir konseptu no teoria iha lideransa no jestaun tanba konseptu no teoria hirak ne’e sempre iha mudansa kada tinan tanba ne’e maka konyesmentu hirak ne’e presija hadia no aprende bebeik para oinsa halao knar ho diak, nia hato’o asuntu ne’e iha CFP Komoro Dili, sexta (30/09).

Nia hatutan Iha servisu operasional iha terrenu uza Sistema KIHTOKA Kumprimenta, Identifika, Husu, Tanba sa, Opsaun, Komfirma no Asaun ne’ebe maka antes ne’e ita seidauk rona karik ho formula foun ne’ebe ita hamosu ne’e bele aplika hanesan prosedur ne’ebe aplikavel ba Polisia iha mundu wainhira halo atendementu ba komunidade atu bele hetan simpatia husi komunidade no sira bele kolabora ho Polisia. Polisia uza stratejia oi-oin atu minimija krime no problema desintendementu ne’ebe maka akontese iha ita nia area hodi atinji objetivu misaun PNTL tuir konstituisaun haruka.

IMGL0593

Kursu KSOT ne’e halao dala rua ona ba nivel sefia no Komandu, ita hein katak performansia PNTL munisipiu Dili husi ne’e ba oin sei hadia ba beibeik.

Alende ne’e kursu ida ne’e mos atu responde promosaun PNTL nian, iha promosaun tranzitoriu, ita hotu hatene ita tuir ezame promosaun hafoin hetan promosaun, se la liu husi formasaun ida ne’e ne’ebe merese akontese iha karera Polisia nian.

Iha okajiaun ne’e Diretur FDCH Cristovão dos Reis hato’o parabens ba formandu sira ne’ebe susesu iha kursu ne’e hodi aumenta konyesmentu no abilidade ho nia objetivu atu tulu Komandu PNTL munisipiu Dilihodi bele asegura seguransa no moris hakmatek komunidade nian nune’e dezenvolvimentu bele lao ba oin.

Nia hatutan hanesan lideransa imi habelartan informasaun ba membru sira, komunidade no joven sira atu kumpriende ida-idak nia servisu no funsaun hodi halao servisu tuir lei haruka.

Kursu KSOT ne’e halao durante semana rua (19-30 setembru) ba Komandante Eskuadra, Komandante Seksaun sira iha munisipiu Dili hamutuk nain 17 ho apoiu finanseru husi Fundu Dezenvolvimentu kapital Humanu (FDCH-sigla portuges). Serimonia enseramentu ne’e kompleta ho entrega sertifikadu ba formandu sira, partisipa iha serimonia ne’e Instrutor no formandu sira. Media PNTL

Sip Nasionál Kaptura Suspeitu Nain-3 Ne’ebe Envolve Iha Krime Jeral Lori Halai Estudante Nia Motor

Dili, 02 outubru 2022 (SRP) –Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), liuhosi Servisu Informasaun Polísia Nasional (SIPN) asegura suspeitu mane nain-3 ho naran inisiál JS, HUS no LWW ne’ebé envolve krime jeral ba ba kazu lori halai komunidade nia motor ho marka KLX D’Trackker Xapa Matrikula O.2003 iha Kapitál Dili

309444150_1533068913820771_8734969867109845008_n

Suspeitu JS, tinan 24, hela iha Matadouro-Gan Pirates, hosi Baucau-Qelekai nudar funsionariu publiku no Suspitu HUS, tinan 31, sidadaun Bangladesh hela iha Ai-Mutin ne’ebe

hamutuk ho suspeitu JS modifika motor no troka ona xapa matrikula ba Q.3133 inklui buka ema atu hola motor naok. Enkuantu Suspeitu LWW, tinan 36, sidadaun Xines, hela iha Manleuana, Rate-Ain, suspeitu sira mai peñor motor naok ba nia hodi fa’an tutan.

310396469_1533068763820786_6390273080474989071_n

Vitima ho Naran Jaimito da Silva Sarmento, tinan 19, husi Munisipiu Manufahi, nudar estudante ida ne’ebe hela iha Lahane Osidental, mai hato’o keixa katak nia motor ema lori halai. Iha momento ne’e kedas vitima rasik halo keixa iha edifisiu SIPN no ekipa servisu halo vizilansia ba to’o iha Munisipiu Covalima maibe lahetan no ikus mai ekipa esforsa an buka tuir suspeitu sira no konsege hetan iha area Manleuana.

Hafoin halo identifikasau ekipa entrega ona evidensia hamutuk ho suspeitu sira ba iha Seksaun Investigasaun Nasional (SIKN) hodi submete ba iha prosesu investigasaun nia laran.  Media Servico Relasaun Publika Ministru Interior.