20201119_142259Seriamente hakarak apresia no kongratula ba Gabinete Igualdade Jéneru no Inkluzasaun hamutuk ho Un Women hodi komemora loron Nasional Feto ba dala 48 ho tema “Feto Iha Prosesu Dezenvolvimentu Nasional depois Tinan 25 Konsulta Popular” Iha momentu komemorasaun ida-ne’e, nakonu ho espíritu fraternidade no famíliaridade hosi membru PNTL sira. Iha parte seluk Gabinete Igualdade Jéneru no Inkluzasaun hala’o mós lansamentu estratéjia jéneru PNTL nian ba tinan 2024-2028 ne’ebe estruturadu no harmonizadu ho dimensaun oin-oin relasiona ho dezenvolvementu potilika igualdade jéneru PAN 1325. Estratéjia jéneru nian intruduz interiorizasaun, klarifikasaun no tutela coativa, no serieadade ba prevensaun krime kontra feto no labarik sira.

Estratéjia Jéneru no inkluzaun Polísia Nasional Timor Leste nian estruturadu no harmonizadu ho planu estratéjia Polísia Nasional Timor Leste nian ne’ebé inspira hosi prinsipius no valores relasiona ho dezenvolvementu potilika igualdade jéneru  PAN 1325. Estratéjia Jéneru nian mós impoen no impodera polísia femenina hotu atu sira iha”curiosidade” (Rasah ingin tahu) ba istória Timór nian, hahú husi tempu kolonialista (Portugés) to’o mai invazór (Indonézia) kona-ba luta kontra diskriminasaun oin-oin hasoru feto.

Ohin loron tama ona iha faze rekonstrusaun estado , Feto tenke prontu atu lidera no feto prontu atu servi ho sentidu ne’ebé ás hodi demostra komportamentu ezemplar iha servisu sira ba interese públiku. Ex-Comandante-Jeral da PNTL senhor Paul de Fatima Martins representa Ministro Interior haktuir katak durante hau nia moris hau hakarak haré PNTL feto ida maka sai lideransa maxímu iha Instituisaun PNTL.

Lia fuan hosi ex-Komandante-Jeral ne’e hanesan instrumentu ida atu enkoraja membru PNTL feto sira demostra komportamentu positivu no hadomi matenek (sabedoria/sapientia) no nakonu ho humildade hodi “modifika ka transforma  ser ida ba ser seluk (Moficar algo em outro algo ou ser em outro ser) atu bele frekuenta modalidade formasaun sira hanesan formasaun akademiku no formasaun tekniku profesional sciencia polisial nian. Ema hotu-hotu tenke konsiste katak formasaun hanesan investimentu estratéjiku hodi halibur esperiênsia no badaen hodi konsolida no dezemvolve kapasidade iha nivél Estratéjiku, nivél taktiku no tekniku operasional polisial nian.

Diskursu Komandante-Jeral da PNTL Comissáriu Jerál Henrique da Costa, M.Si iha iventu komemorasaun loron nasional feto reafirma kompromisu liu-hosi enkuandramentu jurídiku sira liu-liu artigu 16 Konstituisaun RDTL sidadaun hotu-hotu hanesan iha Lei nia oin, iha direitu hanesan no iha dever hanesan, paragrafu rua husi artigu ne’e bandu diskriminasaun bazeia ba Kor, rasa, Sexu, Origin, Étniku, Pozisaun Sosial, Fiar Politiku/Ideologia, Relizaun, Edukasaun ka Kondisaun físiku ka mental, artigu 17 Konstituisaun RDTL garante katak Feto ho Mane iha direitu no obrigasaun ne’ebe hanesan iha area hotu-hotu, familia, Kultura, Sosial, Ekonomia no mós Politiku ninian.

Ho baze juridico  ne’ebé temi ona iha paragrafu anterior, liu-hosi diskursu Chefe Gabinete Igualdade Jeneru no Inkluzaun haforsa liu-tan katak sira sei kontinua promove feto potensial sira hodi fahe esperiensia ba malu kona-ba potilika implementasaun PAN 1325 ba membru PNTl sira iha Teritoria Nasional Timor Leste. ida ne’e hatudu katak Gabinete Igualdade Jeneru no Inkluzaun iha kompromisu kona-ba igualdade jéneru no ampliasaun podér ba feto PNTL sira no kontinua impodera feto PNTL atau atu sai lideransa transformativu no inovativu ne’ebé kredivél no akuntabél iha misaun polisia nian iha tempu hotu-hotu.

Gabinete Igualdade Jeneru no Inkluzaun tenke iha koriozu atu bele monitoriza no fiskaliza ba implementasaun potilika igualdade jéneru nian ho nune’e évita no hapara diskriminasaun hirak ne’ebé feto sira hasoru iha área hotu-hotu no halakon violénsia bazeia ba jéneru” inklui promove respeitu, igualdade no profesional.

Atu determina, hakarak kongratula dala ida-tan ba Gabinete Igualdade Jéneru, ho komemorasaun loron nasional feto hanesan parte ida hosi kompromisu ba ezekusaun no implementasaun PAN 1325. Hau  espera katak Komandante-Jeral  respetiva 20 Komandante-Jeral da PNTL sei la husik ema ida lao ba kotuk no sei aselera igualdade Jéneru hodi alkansa dezenvolvementu inklusivu iha instituisaun PNTL.

Ikus liu hakarak hato’o hau nia agradece no obrigado wain ba colega leitor sira, Hau Inspetór Virgilio D. Correia, Alumni Universitas Padjadjaran Bandung Programa S2 Fakuldade Direitu no agora asume kargu hanesan Xefe Gabinete Assessor Jurídico Komandante Jerál hakarak akresenta deit katak ”karik Hau Nia Matan Maka Importante Liu Hau nia Tilun”? Jhon Kennedy nia liafuan dehan sidadaun ida-ne’ebe diak,  lá-bele ezije deit saida maka estadu bele halo ba nia, maibe nia mos tenke husu ba nia nia án rasik, saida maka nia bele halo ba hau nia Nasaun.[1]

Melhores comprimentos e obrigado wain

Díli 11.13.2024

Virgílio Domingos Correia, M.H.

Chefe Gab, de asessor Jurídiku Komando-Jeral da PNTL

vibo.undil@gmail.com

+670 75458000 + 670 74800000

[1]     Hanoin ho modu krítiku, rasionál, lójika no fundamentu (pensar em modo crítico, racional, lógica e fundamento), katak hanoin buat hotu husi pontu oi-oin, husi lidun ka vertentes hotu no hanoin ho fundamentu ka klean ba problema hotu umanidade (ema), mundu (cosmos) no Maromak nian.