Dili- Dala idatan Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL ) apela ba povu atu hakmatek halao ida-idak nia knaar hodi kontribui ba paz no estabilidade nasional no Falintil Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) husu lideransa nasaun atu unidu hodi dezenvolve povu no nasaun.
Komandante Jeral PNTL Komisariu Polisia Julio da Costa Hornay hateten presiza povu nia kontribuisaun hodi kria estabilidade no paz nune’e governu bele inplementa programa ne’ebe planeadu ho diak no susesu, karik desijaun politika balu ne’ebe povu sinti la satisfas no hakarak protesta bele hato’o liu husi dalan paz no dame, Nia hato’o asuntu ne’e iha Komferensia imprensa hamutuk ho komandu F-FDTL iha Kuartel Jeral PNTL Kaikoli Dili, Segunda (17/10).
Komisariu Polisia Julio haktuirtan to’o ona tempu ita hakribui konflitu no hadomi paz, tanba konflitu so fo terus no susar ba ita hotu ne’ebe moris iha rai ida ne’e tanba ne’e iha biban ida ne’e husu ba povu tomak tantu sidadaun nasional no internasional ne’ebe maka hela ka moris iha rai ida ne’e atu hakmatek hodi fo biban ba nai ulun sira atu halao sira nia responsabilidade iha ambitu paz no dame.
Karik individu ka grupu balu hakarak koko hodi hamosu konflitu tanba la satisfas hodi kria instabilidade maka PNTL en konrdenasaun ho F-FDTL prontu atua ho rigorozu tanba PNTL ho F-FDTL iha komprimisiu hodi servisu hamutuk no apoiu malu kria estabilidade iha rai doben ida ne’e.
Ita hotu akompana situasaun politika iha rai laran liu husi Media komunikasaun sosial hanesan Televizaun, Radio, Jornal no media sosial konaba debate programa dezenvolvimentu nasional ne’ebe governu aprezenta ba Parlamentu Nasional hodi hetan aprovasaun no inplementa.
Relasiona ho ida ne’e rumoris barak espalla iha publiku katak Bloku Opozisaun sei vota kontra nune’e governu atual sei monu no sei hamosu VIII governu husi bloku opozisaun ou sei mosu eleisaun antisipada ne’ebe sei fo inpaktu ba estabilidade no paz iha rai laran alias sei mosu krize iha rai laran.
Siatuasaun hirak ne’e sai prekupasaun ba PNTL no F-FDTL nudar aparelu estadu iha ambitu seguransa no defeza tanba ne’e maka parte forsa seguransa no defeza hamutuk hakarak apela ba povu iha teritoriu tomak atu tur hakmatek halao ida-idak nia atividade lor-loron nian.
Hanesan sidadaun ita kumpri ona ita nia dever hodi partisipa iha prosesu eleisaun jeral ho diak no susesu, ita hatudu ona ita nia maturidade politika ba mundu tomak iha festa demokrasia ne’ebe lao hakmatek sem perturbasaun ka violasaun ruma, ne’ebe exelente tebes no hetan apresiasaun husi komunidade internasional ba povu Timor-leste liu husi observador internasional husi nasaun lubuk ida ne’ebe mai observa direta lalaok eleisaun iha ita nia rai doben ida ne’e.
Konaba programa inplementasaun servisu hodi dezenvolve ita nia rai ita entrega ba nai ulun sira ne’ebe ita hili hodi tur iha parlamentu Nasional, no VII governu konstitusional ita fiar katak sira hadomi ita no tau povu nia interese ass liu sira nia interese pesoal ka grupu no sira mos hakarak hasai povu rai ida ne’e husi kiak no mukit tuir komprimisu ne’ebe sira hato’o ba povu iha tempu kampaña liu husi programa dezenvolvimentu ne’ebe sira prepara no diskuti hela iha Parlamentu Nasional.
Iha okajiaun ne’e Xefe Estadu Maiyor Jeneral das F-FDTL Maijor Jeneral Lere Anan Timur husu ba lider sira liu-liu lider karismatiku Xanana Gusmaõ, Ramos Horta no Marie Alkatiri nudar osan mean timor nia tenke hamutuk karik imi iha desintendimentu ruma maka tur hamutuk hodi rekonsilia ba atu lori nasaun ne’e ba oin ami nudar instituisaun defeza no seguransa lakoi mosu konflitu tanba povu maka sai vitima.
Siatuasaun atual sensivel, ohin (horseik red) komesa debate iha Parlamentu Nasional, bloku opozisaun maioria la konkorda programa governu nian maibe hau hanoin katak se deit maka ukunmos ninia programa maka hasai povu husi kiak no mukit ne’e maka pensamentu uniku.
Membru Parlamentu Nasional kompremete lakoi eleisaun antisipada maibe agora sira buka forma ida ne’ebe sira lakoi tanba ne’e husu intelektual sira atu evita situasaun ida ne’e atu nune’e ital abele hanesan situasaun ne’ebe maka guinea Bisau infrenta hodi hasae no hatun malu iha momentu povu terus no susar no ema oportunista sira sei hamnasa ita tanba ne’e husu ba inteletual hotu atu hanoin didiak bainhira governu monu no mos eleisaun antisipada ninia konsekuensia saida, laos nai ulun sira maka lori todan maibe povu maka sei terus.
Dala idatan hau apela ba joventude no komunidade atu tur hakmatek hodi kria paz no estabilidade nune’e komunidade halao sira nia servisu lor-loron, tur hakmatek se imi halai tuir politiku sira maka imi maka sei lori todan no familia maka sei halerik,
Atu termina Jeneral Lere husu ba Nai ulun sira aprende husi sala no esperensia pasadu nune’e la repetetan sala hirak ne’ebe maka akontese tia ona iha futuru ho lian portugês dehan “Derota é A Mãe da Vitoria”. Media PNTL