Komandu PNTL Klarifika Insidente Tasi-Tolu

IMG_0375

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Komandante Komandu Operasaun Superintendente Xefe Pedro Belo segunda-feira (24/05) ne’e liu husi konferensia imprensa klarifika ba jornalista sira relasiona ho insidente ida ne’ebe maka mosu iha Tasi-Tolu no ikus mai viral iha Media Sosial, katak kronologia lolos husi akontesimentu ne’e maka iha loron dominggu (23/05) oras tuku 11 meudia, iha area postu entrada munisipiu Liquiça no kapital Dili nian. Ita hotu hatene katak fatin sira ne’e komesa Estadu Emergensia (EE), Serka Sanitaria no Konfinamentu Domisiliariu Obrigatoriu iha regras hotu hakerek ona hodi Polísia ezekuta no halo tuir.

“Iha situasaun ida nia laran, iha Lei hateten katak ema hotu-hotu ne’ebe bele halo sirkulasaun iha kapital Dili, tanba Dili aplika hela Konfinamentu Domisiliariu Obrigatoriu entaun ema sira ne’ebe sai husi uma ho nia kriteria tau ona iha Regras EE nian, iha Rezolusaun Governu Nu.60/2021 hateten katak negosiante roda tolu bele halo movimentu ba no mai iha Dili laran, maibé kuandu movimentu sai fali ba munisipiu seluk, iha fali regras seluk ne’ebe tenke kumpri”, esplika Komandante Komadu Operasaun PNTL ne’e.

Superintendente Xefe haktuir tan katak postu entrada ne’ebe iha atu estabelese regras sira ne’ebe iha ba ema hirak ne’ebe tama no sai husi Dili ba munisipiu, no munisipiu tama mai kapital Dili. Iha ne’eba aplika regras ida katak ba movimentu negosiante sira hodi halo aktividade maka iha loron segunda, kuarta no sexta-feira. Iha situasaun ne’e kontrariu ho akontesimentu ne’ebe mosu orseik (23/05) loron dominggu, maibé tanba saida maka aktividade ne’eba bele hala’o?

“Entaun iha momentu ne’eba, membru Polísia sira ne’ebe hala’o servisu iha fatin ne’eba atu implementa regras sira ne’ebe iha, maibé ita hotu hatene katak mosu akontesimentu ida ne’ebe agora viral ona iha Media Sosial, ita labele hare’e ba atuasaun ne’ebe Polísia halo, maibé ita presija hare’e mós ninia kauza husi akontesimentu ida ne’e”, haktuir Superintendente Xefe ne’e.

Komandante Komadu Operasaun PNTL ne’e afirma kauza lolos husi akontesimentu ne’e ema hotu la koalia maibé atuasaun ikus ne’ebe polísia halo, ida ne’e maka sai kestaun ba públiku no ema hotu nia matan. Maibé hakarak hateten katak akontesimentu ne’e lolos maka wainhira polísia sira atu impõen no esplika regras EE nian ba negosiante, maibe saida maka nia (negosiante-red) halo hasoru polísia. Wainhira ema esplika ona no ita kumpri tuir, hau hanoin akontesimentu orseik sei la mosu. Tanba nia (negosiante-red) hatene katak nia ultrapasa ona munisipiu ida ba munisipiu seluk, enkuantu regras EE hateten ona katak bele halo movimentu iha loron ne’ebe determina ona.

“Mosu diskusaun oituan entre membru polísia sira ne’ebe destaka iha postu ne’eba ho negosiante ne’e, hafoin ida ne’e polísia mós hatu’un negosiante ne’e ninia sasan (Nu’u) ba rai tanba negosiante ne’e soe Nu’u ba rai kona kedas membru PNTL ida nia ulun hodi rezulta oin nakukun no sai mós vitima, husi ida ne’e maka ema hotu bele akompaña tanba nia (Membru PNTL-red) sente moras, nia tenta foti Nu’u tuda negosiante, maibé la konsege tanba membru PNTL seluk dada tun tiha negosiante ne’e husi tiga-roda leten”, hatutan Superintendente Xefe Pedro Belo.

Eis Komandante PNTL munisipiu Dili ne’e haktuir tan asaun sira ne’e laos asaun ida ne’ebe planeadu maibé asaun sira ne’e espontañu tanba kontinuasaun husi diskusaun ne’ebe antes ne’e mosu ona. Kazu refere, oras ne’e dadaun iha ona prosesu investigasaun nia laran no ita hotu hein desizasaun ikus ne’ebe maka Tribunal maka iha ninia kompetensia atu hasai.

Media PNTL.       

PNTL-UEP Harahun Material Explusivu iha Ermera

 IMG_3672

 

Dili- Polisia Nasional Timor-Leste Unidade Espesial Polisia (PNTL-UEP) harahun material  explusivu maka hanesan Artileri 1, Granada 10 no Ojetil artilleri 4 ne’ebe maka rekola iha munisipiu Ermera, Liquisa no Bobonaro durante tinan 2020 to’o Maiu 2021.

Segundu komandante UEP Superintendente Damião  Correia hato’o  agradese ba populasaun munisipiu Ermera tanba sira nia kontribuisaun fo informasaun ba PNTL hodi rekola material Explusivu no armas ne’ebe  maka militar Indonezia husik hela iha suku, aldeia no postu administrativu nune’e ohin Unidade Espesial Polisia (UEP) husi seksaun EOD halo inativasaun hodi harahun material hirak ne’e, Nia hato’o asuntu ne’e munisipiu Ermera, Kinta (20/05)

Komandante ne’e  apela ba komunidade sira karik hetan sasan material funu nian iha munisipiu Ermera no munisipiu ne’ebe deit labele book tanba perigu ba ita nia vida nune’e informa deit ba Polisia ne’ebe besik sira nia hela fatin hanesan OPS no Eskuadra nune’e seksaun inativasaun halibur no harahun.

IMG_3812

Iha okajiaun ne’e Segundu Komandante PNTL munisipiu Ermera Eduardo Campos hateten liu husi servisu hamutuk ho autoridade lokal no veteranus sira maka PNTL rekola material hirak ne’e husi postu administrativu Atabae munisipiu Bobonaro, Liquica no Ermera ita rekola no tau hamutuk iha Komandu munisipiu Ermera hodi halo destroisaun.

Atividade destroisaun ne’e asisti direta husi Segundu Komandante PNTL munisipiu Ermera hamutuk ho ekipa, husi seksaun Inativasaun Engeniu Explosivu (EOD-Sigla Inglesh) no Relasaun Publika Komandu Jeral hamutuk ho media komunikasaun sosial  no komunidade sira. Media PNTL

IMG_3720

Durante Loron 5, PNTL Rezista Kazu Insidente 30 No Asidente 11

2F5A1759

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) durante loron 5 nia laran (Hahu’u husi loron 14 to’o loron 18 Maiu 2021) rezista kazu Insidente hamutuk 30 no Asidente hamutuk 11.

Superintendente Xefe Arnaldo Araújo hanesan Porta Voz Komandu PNTL liu husi konferensia imprensa tersa-feira (18/05) semana ne’e relata kazu Insidente ne’ebe Komandu rezista maka ho tipu Asaltu hamutuk 12, Baku malu 2, Tuda malu 1, Naok 1, Estraga Sasan 1, Ema lanu 1, Ema tara-an 2, Ema mout iha tasi 1 no Violensia Domestika hamutuk 9.

“Iha loron 15 fulan Maiu akontese Ró ida mout iha tasi ne’ebe tula ema hamutuk na’in 7 no sasan konstrusaun nian hanesan semente saka 50 ho diresaun Dili atu ba Ataúro, maibe wainhira iha tasi klaran mosu ró mout hodi rezulta ema na’in 4 maka mout, na’in 3 konsege salva ann, na’in 2 hetan ho kondisaun mate no na’in 2 seluk to’o oras ne’e dadaun ekipa konjunta husi Unidade Polísia Marítima (UPM) hamutuk ho F-FDTL komponente Naval sei buka tuir hela, kazu refere sei iha prosesu investigasaun kriminal hodi hatene lolos motivu ou kauza husi insidente ne’e”, esplika Superintendente Xefe ne’e.

Porta Voz Komandu PNTL afirma tan katak iha loron 16 fulan Maiu Polísia hetan informasaun katak deskonfia ema oho-ann iha aldeia 20 Setembru, suku Bebonuk, vitima ho naran Levenita Madeira idade 40 hanesan kaben husi Sekretariu Estadu Arte no Kultura. Polísia halo examinasaun iha fatin akontesimentu no lori vitíma ba hospital hodi submete ba iha autopsia. Parte polísia rekolla ona informasaun husi sasin balun, rezultadu autopsia kompetensia husi parte Hospital Nasional Guidu Valadares (HNGV) enkuantu mate isin entrega ona ba parte familia.

“Enkuantu husi loron 14 to’o loron 18 fulan Maiu mosu kazu asidente hamutuk 11 iha ne’ebe ema ho kanek kma’an 10 no grave ka mate na’in ida”, tenik Porta Voz Komandu PNTL ne’e.

Media PNTL.

Insidente No Asidente Husi Loron 09 To’o 14 Fulan Maiu

2F5A8600

Dili, Hahu’u husi loron 09 to’o loron 14 fulan Maiu tinan 2021 Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) rezista kazu Insidente hamutuk 21 no kazu Asidente hamutuk 6. Maske nune’e situasaun seguransa iha teritoriu nasional lao hakmatek no kontroladu.

Porta Voz Komandu PNTL Superintendente Xefe Arnaldo Araújo liu husi konferensia imprensa sexta-feira (14/05) ne’e hateten total kazu Insidente 21 kompostu husi tipu kazu Asaltu malu hamutuk 11, Tuda PNTL 1, Tuda kareta/motor 2, Tuda Uma 1 no Violensia Doméstika hamutuk kazu 6. Entretantu tipu kazu Asidente ne’ebe maka mosu hanesan kanek grave 1 no kanek kma’an 5.

“PNTL kontinua halo fiskalizasaun ba implementasaun extensaun Serka Sanitaria no Konfinamentu Jerál ba populasaun sira iha munisipiu Dili no Serka Sanitaria iha munisipiu Baucau no Covalima”, tenik Porta Voz Komandu PNTL ne’e.

Superintendente Xefe iha biban ne’e mós hato’o ba públiku katak Komandu Jerál PNTL hakarak hato’o sentidu kondelênsia ba familia matebian membru PNTL Primeiru Sarjentu Domingos Maia no Sarjentu Domingos Mendonça ne’ebe maka iha loron 12 fulan Maiu hakotu iss iha mundu ne’e. Nune’e Komandu PNTL desde hahu’u to’o ohin loron konsege rezistu membru PNTL ne’ebe mate hamutuk ema na’in 219 no sira ne’ebe maka moras permanente hamutuk na’in 29.

“PNTL iha ona kondisaun ho orsamentu ne’ebe oras ne’e dadaun iha hamutuk milaun 85 ne’ebe maka rezerva hela hodi fó apoiu ba membru sira ne’ebe maka moras todan, maibé ita hatene katak oras ne’e dadaun ita iha hela situasaun ida ne’ebe ita labele transfere membru hirak ne’ebe moras hodi halo tratamentu iha estrangeiru, no Komandu iha hela osan hamutuk milaun 20 hodi sosa aimoruk/medikamentu no halo tratamentu ba membru sira ne’ebe maka moras”, esplika Superintendente Xefe ne’e.

Xefe Gabinete Relasaun Públika afirma tan katak membru PNTL ne’ebe oras ne’e dadaun ho rezultadu pozitivu ba moras COVID-19 provizoriamente hamutuk ema na’in 16 iha teritoriu nasional, tuir rezultadu husi ekipa Saúde PNTL nian halo wainhira membru sira hala’o teste Swab.

Media PNTL.    

Prevensaun Kriminalidade iha Teritoriu Nasional

2F5A1759

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Porta Voz kuarta-feira (12/05) ne’e relata informasaun parte tolu ba media ho asuntu maka hanesan Prevensaun Kriminalidade iha Teritoriu Nasional, Kazu Asaltu Malu entre grupu iha area Vera Cruz no Informasaun kona-ba Virus COVID-19.

Superintendente Xefe Arnaldo Araújo iha konferensia imprensa ne’e hateten asuntu dahuluk maka Prevensaun Kriminalidade iha teritoriu nasional. Implementasaun Estadu Emergensia (EE), Serka Sanitaria no Kofinamentu Jerál ba populasaun, la ignora servisu PNTL atu kontinua promove kondisaun seguransa, preve kriminalidade no hahalok sira seluk ne’ebe kontra Lei.

“Krime sira ne’ebe akontese no PNTL partisipa ona ba Ministeriu Públiku (MP) maka hanesan Asaltu malu entre Grupu, Asaltu Sexual, Violensia Domestika no Dano ka estraga propriedades”, relata Porta Voz Komandu PNTL ne’e.

Xefe Gabinete Relasaun Públika ne’e informa tan katak PNTL liu husi Servisu Investigasaun Kriminal Nasional (SIKN) ezekuta Mandadu Judisial husi Tribunal ba kazu Krime Homesídiu iha Universidade da Paz. Autor sira ne’ebe kaptura hamutuk ema na’in 17 no oras ne’e dadaun detein ona iha sela Polísia.

“Asaltu malu entre grupu iha loron 11 fulan Maiu 2021 rezulta membru PNTL hetan kanek tanba tuda husi sidadaun iha munisipiu Manatutu, postu Administrativu Laleia; iha parte seluk asaltu malu entre grupu 77 iha loron 11 fulan Maiu 2021 ne’ebe rezulta kanek no estragus, suspeitu aprezenta aan ona ba Komandu Munisipiu Ermera no oras ne’e halo hela identifikasaun. Kauza husi asaltu malu ne’e tanba falta dezentendimentu ba malu no ikus mai sira asalta malu”, hatutan Xefe Gabinete Relasaun Públika ne’e.

Pontu daruak ne’ebe maka hato’o iha konferensia ne’e maka kona-ba Kazu Asaltu malu entre grupu iha area Vera Cruz (Mascarinhas) aldeia 06 kontra suku Caicoli aldeia 04 rezulta kanek no estragus. Asaun Polisial nia maka fó avizu verbal, tiru Advertênsia no ikus mai Polísia halo atuasaun hodi rezulta joven na’in rua kanek. Kazu sira ne’e kanaliza ona ba MP no ita hein Delegasaun Kompetensia husi MP ba Polísia. Iha parte seluk prosesu investigasaun dixiplinar mós rejistu ona husi Departamentu Justisa.

“Asuntu ikus maka informasaun kona-ba Virus COVID-19 iha ne’ebe PNTL kontinua apoiu Ministeriu Saúde (MS) hodi disemina informasaun kona-ba inimigu invisível Coronavirus ba populasaun hotu. Fó avizu nafatin ba populasaun hotu atu kumpri Regras Organizasaun Mundial Saúde (OMS) no MS nian, fiskaliza nafatin ba fatin sira ne’ebe proíbidu ka bandu atu halo atividade Komersiu tuir Rezulasaun Governu Nu.55/2021 no nafatin husu ba ita hotu atu tuir exame médiku diagnóstiku obrigatóriu, kuandu ita hadomi ita nia familia”, hakotu Superintendente Xefe ne’e.

Media PNTL.              

Loron 1 To’o Loron 10 Fulan Maiu, Mosu Insidente 36 No Asidente 8

2F5A1759

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) hahu’u husi loron 1 to’o loron 10 fulan Maiu tinan 2021 rezista kazu Insidente hamutuk 36 no Asidente hamutuk 8 ne’ebe maka akontese iha teritoriu nasional.

Porta Voz Komandu PNTL Superintendente Xefe Arnaldo Araújo segunda-feira ne’e ba jornalista sira relata katak kazu Insidente ne’ebe mosu kompostu husi tipu kazu hanesan Asaltu malu hamutuk 17, baku malu 5, tuda malu 3, disturbiu públiku 1, violensia domestika 9 no tuda karreta ambulansia 1.

“Entretantu durante loron 10 nia laran (Loron 1 to’o loron 10 Fulan Maiu) mosu asidente tráfegu hamutuk 8 iha ne’ebe ema ho kanek kma’an hamutuk na’in 7 no asidente grave ida ne’ebe maka motor monu mesak iha area Bedois hodi rezulta vitima ida tenke lakon vida”, esplika Porta Voz Komandu PNTL ne’e.

Superintendente Xefe ne’e informa tan katak kona-ba kazu insidente ne’ebe maka mosu iha semana kotuk, ema tuda ambulansia iha munisipiu Viqueque katak suspeitu hamutuk na’in hat husi kazu refere oras ne’e dadaun detein ona iha Komandu PNTL munisipiu Viqueque no prosesu husi kazu ne’e rezista ona iha Ministeriu Públiku (MP).

“Informa mós katak mosu insidente ida iha loron 8 fulan Maiu tinan ne’e, iha area Surikmas aldeia Haburas akontese baku malu entre grupu rua iha bairu laran, rezulta kareta Polísia nian ida no komunidade nian ida maka hetan estragus”, tenik Superintendente Xefe ne’e.

Xefe Gabinete Relasaun Públika PNTL ne’e akresenta tan katak atuasaun Polísia nian ba akontesimentu ne’e konsege kaptura suspeitu na’in tolu hodi lori ba detein iha Sela Komandu Polísia munisipiu Dili nian no aplika kedas Fragante Délitu. Suspeitu na’in ida maka orseik foin mai aprezenta nia ann nune’e PNTL sei husu mandadu kapturasaun husi Tribunal. Suspeitu hirak ne’e ho inisial D.A.V, V.G, J.M.V no R.C.G oras ne’e dadaun hala’o hela prosesu investigasaun.

“Asuntu importante ida tuir mai maka hakarak informa ba públiku kona-ba Dekretu Lei Nu.15/2021 kona-ba Exame Médiku Diagnostiku ka Teste Swab Obrigatoriu, katak haktuir ba Dekretu Lei refere maka sidadaun hotu-hotu Obrigatoriu Tenke tuir Exame Médiku Diagnostiku ka Teste Swab, ba sidadaun ne’ebe Rejiste ka Lakohi atu Swab sei iha sansaun husi Ministeriu autoridade Saúde sei lori pesoal sira ne’e ba fatin konfinamentu obrigatoriu no despezas durante iha konfinamentu sei responsabiliza husi pesoal refere”, hatutan Superintendente Xefe ne’e.

Porta Voz ne’e afirma katak PNTL sei fó apoiu másimu ba Ministeriu Saúde (MS) kona-ba atividades exame médiku diagnostiku Obrigatoriu ba Populasaun hotu-hotu.

Media PNTL.

PRIMEIRU-MINISTRU TAUR MATAN RUAK ORGULHU INAUGURA POSTU UPF WE-FAUK HODI KONTROLU PASAJEM ILEGAL

2F5A1255

Balibo, loron 07 fulan-maiu tinan 2021 – Sua Eselénsia Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak sente orgulhu inaugura Postu Fronteira UPF iha We-Fauk, Balibo, Munisípiu Bobonaro ne’ebé konstrusaun ba Postu ne’e hetan apoiu hosi Governu Austrália no servisu hamutuk ho Governu Timor-Leste.

“Orgulhu boot ha’u partisipa iha serimónia ida ne’e, ho ha’u nia kaben no Vise-Ministru Interior, fatin ne’ebé ita nia polisia Unidade Polisia Fronteita UPF eskuadra ida sei mai hela iha fatin ida ne’e hodi tau matan ba ita nia fronteira” dehan Eselénsia Primeiru Ministru Taur Matan Ruak iha Intervensaun.

Kooperasaun Timor-Leste ho Austrália iha aréa barak loos, Saúde, Edukasaun, Governasaun di’ak, Agrikultura no área oi-oin inklui seguransa nian liuhusi Timor- Leste Police Development Program, (TLPDP) parseria di’ak ho Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL)”.

2F5A1184

Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak: “Postu ida ne’e kooperasaun ho Austrália ninia objektivu maka reforsa kontrolu Fronteira evita illegal sira tama mai, fatin ida ne’e sei asume papel importante ida, hanesan señor Embaixadór hateten la’ós halo de’it iha ne’e sei halo tan iha fatin seluk, husi Austrália nia parte Timor nia parte sei halo Postu neen para bele fó fatin di’ak ba UPF sira hodi hela no tau matan ba ita nia fronteira, maibé hanesan hotu iha mundu ne’ebé iha fronteira esperensia hatudu autoridade seguransa de’it la to’o, presija autoridade lokál sira iha nível Munisípiu, Postu, Suku, Aldeia no komunidade, inan-aman sira tenke fó kontribuisaun liu-liu hanesan iha tempu agora la’ós de’it ema lori sasan mak ba mai, dala-ruma bele lori tan droga no buat seluk tama hodi estraga ita-nia oan sira nia futuru ou lori moras no mate ne’e kuidadu los”.

Entaun, ha’u hakarak lori Governu no povu Timor nia naran hakarak agradese ba Señor Embaixadór atravesa ita-boot ba Governu no povu Austrália.

Horibainrua ita ko’alia ho señor Primeiru-Ministru Austrália, ha’u hateten ba nia katak ha’u no Señor Embaixadór atu mai inaugura Postu ida ne’e, ha’u orgulhu loos, Señor Komandante UPF uza ho kuidadu hanesan ita boot sira nia uma, hodi ita-nia alin forsa sira hela hodi tau matan ba ita-nia komunidade, tanba ita-nia postu sira barak mak seidauk di’ak, ha’u uluk sei Jeneral vizita, Prezidente vizita.

2F5A1199

“Ohin hanesan Primeiru-Ministru no Ministru Interior hamutuk ho Señor Vise halo buat hotu para hadi’a ho situasaun ne’ebé ita-nia rain enfrenta, prioridade la’ós de’it ba setór ida, maibe agora ne’e tau matan ba evolusaun COVID iha ita-nia rai laran, no tau matan ba dezastre naturais kuaze família rihun tolu nulu resin tolu iha timor laran tomak, no dezastre foin dadaun afeita ba kustus juta rihun atus haat resin, maibé dentro de posibilidade tuir kbiit ne’ebé Governu iha kontinua tau matan ba fatin sira ne’ebé ita-nia forsa sira hela i agora ho apoio Señor Embaixadór nian ho TLPDP sei haboot liutan ita-nia kooperasaun ba área sira seluk ho hanoin katak kuantu mais kondisõens di’ak, ema nia produktividade aumenta”

“Iha períodu ida ne’e, periodu ne’ebé ita COVID-19 iha ita-nia rain iha tinan kotuk, jestaun Fronteira sai problema boot, sekarik ita-boot sira haree Dili ohin sai tiha fatin COVID-19 ne’ebé atinje númeru populasaun nian, i hosi Díli mak lori ba Munisípiu sira, ne’e tanba saída nia depende iha fatór rua importante loos, primeiru fatór mak evolusaun COVID-19 iha Indonezia liu-liu Nusa Tengara Timur (NTT), sei ita-boot sira haree istória dezenvolvimentu COVID-19 iha ita nia rain hahú Marsu tinan 2020 to’o Dezembru 2020 ita kontrola di’ak loos, 2020 Dezembru mai fali oin susar la halimar ne’e tanba hanesan ohin dehan primeiru fator maka aumenta númeru COVID iha NTT, i segundu fatór mak pasajem ilegál sira husi ita nia sidadaun sira husi Fronteira, sira halo atividade ilegal iha ita-nia fronteira la’ós de’it ba tranjasaun sasan maibé sira mós lori moras tama mai ita-nia rai laran fó ba sira nia família, fó ba sira nia kolega i hadaet ba timoroan barak. Horibainruak ita iha rihun rua atus haat resin, besik rihun rua atus lima ne’e ema ne’ebé hetan COVID, iha rihun ida atus tolu resin maka rekoopera, mas rihun ida atus tolu resin mak sei espalladu iha Díli laran, i to’o agora haat mate ona, lima todan”. Intervensaun Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak iha Seremónia Inaugurasaun Postu UPF We-Fauk, Balibo.

2F5A1441

Partisipa iha seremónia inaugurasaun ne’e, Vise-Ministru Interiór, Antonio Armindo, Embaixadór Austrália Peter Roberts, Espoza Primeiru-Ministru, Dra. Isabel da Costa Ferreira, Komandante Jerál PNTL, Komisáriu Polísia, Faustino da Costa, Komandante UPF, Reprezentante Timor- Leste Police Development Program, (TLPDP) hamutuk ho Autoridade lokál no bainaka konvidadu sira.

HOTU

#Média GPM

Ema Deskoñesidu Tuda Ambulansia, PNTL Viqueque Sei Halo Identifikasaun Ba Autor Sira

2F5A8600

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) munisipiu Viqueque kinta-feira (06/05) ne’e relata informasaun katak iha loron 05 fulan Maiu tinan ne’e oras 19:16 ekipa Saúde Postu Uatolari Viqueque akompaña ho ekipa Gestaun Krize ba tula pasiente Pozitivu COVID-19 iha postu administrativu Uatulari, suku Afloikai, ema deskoñesidu tuda kareta ambulansia rezulta vidru oin bo’ot rahun no vidru odamatan parte kondutor iha kuana mos rahun, pasiente hamutuk ema na’in 5 kompostu husi feto ida no mane 4 no lori ona mai iha sala izolamentu Polo UNTL Viqueque.

Porta Voz Komandu PNTL Superintendente Xefe Arnaldo Araújo liu husi konferensia imprensa hateten akontesimentu ne’e mosu wainhira ema deskoñesidu lasu ho pregu tu’u iha ai hodi lasu kareta ambulansia ho ekipa Gestaun Krize nian.

“No oras ne’e dadaun ekipa konjunta ne’ebe kompostu husi PNTL no Gestaun Krize iha ona fatin akontesimentu hodi halo identifikasaun ba autor sira”, esplika Porta Voz Komandu PNTL ne’e.

Superintendente Xefe iha konferensia imprensa ne’e relata mós katak iha semana liu ba, iha akontesimentu ida ne’ebe maka ema halo festa iha tempu implementasaun Estadu Emergensia (EE). Oras ne’e dadaun, PNTL liu husi Servisu Investigasaun Kriminal Nasional (SIKN) halo ona identifikasaun ba festa na’in hamutuk ema na’in rua, kompostu husi oan no inan ho inisial inan C.P no oan ho inisial J.A.P no SIKN sei bolu ema sira ne’ebe ha momentu ne’eba envolve iha festa refere.

“Durante implementasaun regras EE semana ida nia laran, SIKN identifika ona ema hamutuk na’in 95 ho tipu kazu ha’at hanesan kazu dezobedensia ba regras EE, prosesu husi kazu hirak ne’e lori ona ba iha Ministeriu Públiku (MP)”, esplika Superintendente Xefe ne’e.

Hatan ba preukupasaun komunidade barak kona-ba atuasaun Polísia nian hodi obriga ema hotu tenke halo teste SWAB, Porta Voz Komandu PNTL esklarese katak Lei EE maka obriga ekipa konjunta kompostu husi PNTL no Ministeriu Saúde (MS) hodi halo teste SWAB ba komunidade hirak ne’ebe maka la kumpri regras EE.

“Pontu segundu husi atuasaun Polísia nian maka hodi halo prevensaun ba kontaminasaun virus COVID-19 atu labele daet ba ema barak, nune’e ho teste SAWB ne’e maka ita bele hatene katak ema ne’e pozitivu ou lae”, tenik Superintendente Xefe ne’e.

Xefe Gabinete Relasaun Públikia PNTL esplika liu tan katak basea ba Rezolusaun Governu Nu.15 katak sidadaun hirak ne’ebe maka halo exame médiku diagnostiku obrigatoriu no hetan rezultadu pozitivu maka sidadaun refere MS sujeita pesoal refere atu ba izolamentu profilátiku obrigatoriu no kustu durante iha izolamentu sei responsabiliza husi individu refere.

“Tanba ne’e husu ba sidadaun sira hotu atu kumpri regras EE ne’ebe implementa ona hodi kumpri mós konfinamentu domisiliariu atu hetan moras COVID-19, PNTL sei apoiu tomak ba servisu MS nian hodi implementa regras ne’ebe remi ona”, hakotu Porta Voz Komandu PNTL ne’e.

Media PNTL.   

 

Asosiasaun Esposa Ofisiais Superior PNTL Apoiu Umanitária Ba Membru UEP

20210504-IMG_9286

Dili, Asosiasaun Esposa Ofisiais Superior Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) tersa-feira (04/05) ne’e apoiu sasan nesesidade bázika (Umanitária) ba membru PNTL husi Unidade Espesial Polísia (UEP) ne’ebe maka sai vítima iha dezastre naturais ne’ebe akontese iha loron 4 fulan Abril tinan 2021.

Reprezentante Esposa Ofisiais Superior PNTL ne’ebe hanesan mós Xefe Seksaun Sosial iha estrutura Asosiasaun nian Guida Isaura da Conceição Bariz Araújo Monteiro hateten hare’e ba dezastere naturais ne’ebe akontese iha fulan kotuk hodi rezulta ema barak mak tenke sai vítima nune’e mós ba membru UEP na’in 86 afetadu mós no att liu maka membru ida tenke lakon vida iha momentu ne’eba.

2F5A0497

“Ami hanesan Esposa Ofisiais Superior tur la hakmatek tanba ita mesak membru PNTL ninian, ami sente ho idea solidaridade ami hakarak fahe ami nia sentimentu nu’udar mós hanesan inan ida ba membru PNTL sira ne’e, ho kbi’it ne’ebe ami iha hakarak hakma’an sira nia terus ne’ebe durante inundasaun ne’e”, tenik Xefe Seksaun Sosial Asosiasaun Esposa Ofisiais Superior PNTL ne’e.

Guida Isaura akresenta tan katak apoiu umanitária ne’ebe iha tuir Asosiasaun ninia kbi’it maka iha fos no supermie, maske ami la oferese buat barak maibé hanesan atu hatutan deit saida maka ami bele atu oferese. Apoiu refere Asosiasaun sei kontinua fó ba membru PNTL hotu ne’ebe afetadu husi inundasaun ne’e maske apoiu ne’ebe fó la barak.

“Apoiu umanitária ba dezastre naturais nian foin dahuluk Asosiasaun Esposa Ofisiais Superior PNTL halo maibé aktividade umanitária sira seluk ami sempre hala’o wainhira hamutuk ho Esposa Prezidente da Repúblika nian hodi lao ba munisipiu balun”, hakotu Guida Isaura.

Iha fatin hanesan Delfina Maria dos Santos hanesan membru UEP ne’ebe sai vítima iha dezastre naturias foin lalais ne’e hateten agradese tebes ho apoiu husi Asosiasaun Esposa Ofisiais Superior PNTL nian hanesan jestu solidaridade.

20210504-IMG_9291

“Nu’udar inan ida la haluha hato’o ami nia obrigadu wa’in ba inan sira husi Asosiasaun Esposa Ofisiais Superior PNTL ne’ebe hadomi ami hanesan inan ida ne’ebe sustenta familia uma laran bainhira inundasaun mosu mai ne’ebe ita la espera katak buat sira ne’e bele akontese”, tenik membru UEP ne’e.

Delfina Maria dos Santos ne’ebe hela iha aldeia BTN 3 Tasi-Tolu esplika nia sai vítima iha dezastre naturais ne’e tanba nia uma be’e tama iha loron 4 fulan Abril tinan ne’e.

Atividade ne’e hala’o iha Komandu UEP no partisipa husi Komandante UEP Superintendente Xefe Orlando Gomes, Segundu Komandante UEP Superintendente Damião Correia. No apoiu umanitária ne’e entrega direita husi Xefe Seksaun Sosial Asosiasaun Esposa Ofisiais Superior PNTL Guida Isaura da Conceição Bariz Araújo Monteiro akompaña husi esposa Segundu Komandante UEP.

Media PNTL.      

Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) Komunikadu Inprensa dia 03 Maiu 2021

IMG_1747

Komandante Jeral da PNTL

Komisariu Polisia Faustino da Costa

Loron diak, loron ksolok ba lee nain sira hotu ne’ebe namkari iha Timor-Leste laran tomak:

Nudar ita hotu hatene katak virus SARS COV-2 nebe laos afeta ou daet deit iha Timor-Leste maibe mos ohin loron sai hanesan pandemia ida nebe afeta mundu no husi Organijasaun Mundial Saude (OMS) deklara ona nudar pandemia Global, nune’e iha Timor-Leste mos oras ne’e kazu husi pandemia ida ne’e sae makaas nune’e PNTL nudar autoridade seguransa ne’ebe sei inplementa ba fiskalizasaun ba movimentu sira hotu husi pandemia ida ne’e hakarak hato’o ba publiku hotu katak:

  1. Populasaun no sosiedade tomak persija hatene katak Timor-Leste ohin loron ita nia estadu no governu hamosu ona rejolusaun lubun hodi deklara hahu husi Estadu Emerjensia (EE), estadu de kalamidade no Serka Sanitaria(SS) inklui kapital Dili reforsa ho Konfinamentu Domisiliariu.
  2. Populasaun tomak persija hatene katak konfinamentu domisiliariu ne’e hateten katak ema hotu-hotu so hela iha uma deit.
  3. Iha serka sanitaria ne’ebe aplika ba munisipiu sira hanesan Ainaro, Baucau, Covalima, Ermera, Dili, Lautem, Liquisa, Manufahi no Viqueque; PNTL nia obrigasaun hodi garante katak SS ne’e hodi kria disiplina iha komunidade no bairu hotu atu evita transmisaun husi COVID-19 ne’ebe sae makaas iha Timor-Leste.
  4. Konfinamentu Domisiliariu Jeral iha kapital Dili atu salva ema hotu nune’e populasaun hotu labele afeta ou kona virus ne’e.

Tuir mai saida deit maka populasun sira tenke halo:

  1. Hela deit iha uma no labele sai bainhira laos nesesidade urjente.
  2. Ba ema hotu-hotu tenke uza maskra iha nebe deit no bainhira deit.
  3. Koloka nudar tradisaun hodi fase liman beibeik evita kontaktu fiziku no mantein distansia social.
  4. Governu kria ona kondisaun maka hanesan: autorija kios, loja, supermerkadu no mini merkadu sira hodi kontinua loke no faan sasan nesesidade bazika no esensial, inkuli Banku no Sentru Abastesiemntu kombustivel nian.
  5. Rezolusaun governu nian mos autoriza e orienta atu ema hotu nebe halao servisu professional nian no trabalhador sira atu sira nebe kontinua halao servisu persija no tenke iha autorijasaun husi Superior ierarqiku no trabalhador sira husi kompania tenke hetan autorijasaun husi Ministeriu Turismu Komersiu no Industria nebe nia formulariu koloka ona iha tabela husi rejolusaun.

Tuir mai saida maka PNTL halo no halao hela maka hanesan;

  1. Inplementa rejolusaun ne’e bazeia ba pontus hirak ne’ebe temi ona iha leten sein halo negosiasaun ba lei nebe iha.
  2. Halo fiskalizasaun masimu ba Estadu emerjensia hahu husi fronteira sira no fronteira entre munisipiu.
  3. Garante katak movimentu sira ne’ebe lao no sirkula ne’e bazeia deit ba rejolusaun nebe eziste.
  4. Ba sedeit maka kontra no la tuir lei hirak ne’e PNTL sei atua no kriminaliza nune’e imediatu aprejenta ba Ministeriu Publiku, tanba konsidera hanesan la obedese ka la kumpri ordem autoridade.

Informasaun ba publiku katak :

Merkadu ne’ebe governu autoriza loke maka hanesan merkadu nasional iha Taibesi no merkadu Manleuana ho nia funsionamentu ka oras loke hahu husi 06:00-18:00 kada loron. Signifika fatin hirak nebe la temi iha lei ne’e sei la permite merkadu sira seluk.

Dever koperasaun: bazeia ba rejolusaun guvernu ne’e PNTL hato’o katak autoridade munisipiu no lideransa komunitaria sira atu halao mos dejiminasaun ba komunidade sira konaba prevensaun COVID-19 hamutuk ho Ofisial Polisia Suku (OPS) nebe koloka iha kada suku iha teritoriu nasional.

Ho komunikadu ida ne’e espera katak ita hotu sei hatudu ita ida-idak nia kontribusaun ba Estadu no Governu konaba esforsu tomak nebe halo hodi salva ita hotu husi pandemia COVID-19.

Agradese no obrigadu wain.