PNTL Prontu Asegura Seguransa ba Tinan Foun 2018

Dili- Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) prontu asegura seguransa ba selebrasaun tinan foun  iha teritoriu Timor laran tomak nune’e povu Timor-Leste bele festeza ho paz no hakmatek.

Komandante Jeral PNTL Komisariu Julio da Costa Hornay hateten atu asegura seguransa no paz ba selebrasaun tinan foun 2018 PNTL sei hatun nia membru kuaze nain 4000 iha teritoriu laran tomak nune’e povu libre ba misa no halibur hamutuk ho familia, Nia hato’o asuntu ne’e ba jornalista sira hafoin enkontru ho Delegasaun Ministeriu Pengawasan Kelautan Dan Perikanan Indonezia iha Kuartel Jeral PNTL Kaikoli Dili, Kinta (28/12).

Komisariu ne’e haktuirtan katak membru hirak ne’e balu sei standby hodi asegura Kuartel, balu tun ba terrenu hodi halo servisu operasaun hanesan patrulamentu no cek point ba transporte hodi asegura povu festeza tinan foun iha ambiente paz.

“Husu familia ida-idak atu hakmatek hodi halao imi nia atividade no lalika prekupa tanba PNTL enkordenada ho F-FDTL preparadu no prontu atu asegura seguransa ba festa tinan foun.”

Atu asegura paz laos Polisia mesak deit maibe presiza sidadun hotu nia kontribuisaun inportante liu-liu ba joven sira atu hatudu nafatin matenek no maturidade politika hodi tur hakmatek hamutuk ho familia no kolega atu selebra tinan foun; Agradese ba buat diak hotu ne’ebe maka ita hetan durante tinan 2017 no husik tinan tuan ba ho diak no simu tinan foun ho esperansa ida katak tinan foun sei lori diak liutan iha ita nia vida moris.

Atu hakotu Lori Komandu PNTL nia naran hau hato’o Boas Festa Tinan foun  2018 Nakonu ho Dame no Paz. Media PNTL

 

PNTL Enkontru ho Delegasaun Ministeiru Pengawasan Kelautan Dan Perikanan Indonezia.

20171228-2F5A8581

Dili- Komandu Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) enkontru ho  Delegasaun Ministeriu Pengawasan Kelautan Dan Perikanan Indonezia hodi fahe informasaun konaba kazu kompania Honglong Fishers.

Komandante Jeral PNTL Komisariu Julio da Costa Hornay hateten enkontru ho ekipa delegasaun ne’e atu fahe informasaun kona-ba Ro’o Honglong Fishers ne’ebe maka viola regras peskas iha tasi Timor, Nia hato’o asuntu ne’e ba jornalista sira hafoin enkontru ho Delegasaun iha Kuartel jeral PNTL Kaikoli Dili, Kinta (28/12).

Komisariu ne’e informatan katak Ro’o peskas husi kompania Honglong Fishers antes ne’e halao atividade peskas iha Republika Indonezia no iha hela problema tanba ne’e delegasaun Ministeriu Pengawasan Kelautan Dan Perikanan buka informasaun kazu ne’e oinsa tanba ne’e maka parte PNTL informa katak seidauk bele fo informasaun detalu ba sira tanba kazu ne’e sei iha prosesu investigasaun nia laran.

Kazu kompania Honglong Fishers oras ne’e daudaun iha hela prosesu nia laran maibe PNTL seidauk bele fo informasaun detallu kona-ba violasaun ne’ebe kompania ne’e komete no evidensia ne’ebe maka iha no wainhira prosesu remata maka bele fo sai problema ne’e iha ne’ebe.

“PNTL so hateten deit katak kazu ne’e iha hela prosesu nia laran no ita asegura hela ro’o 15 no ema balun ne’ebe maka submete ba prosesu ne’e hodi lori ba prosesu wainhira prokurador sira presiza no bolu sira atu rona sira nia informasaun,” dehan Komisariu Julio..

Atu termina Komisariu Julio komfirma katak PNTL identifika ema kuaze nain 50 ne’ebe maka sei lori ba Ministeriu Publiku hodi foti sira nia informasaun, kazu kompania Honglong Fishers oras ne’e daudaun iha hela Ministeriu Publiku Baucau hodi prosesa, no ohin sei lori ema nain 9 hodi ba presta deklarasaun no sei kontinua ba sira seluk depende Prokurador sira husu atu foti informasaun.

Enkontru ne’ebe maka dirizi husi Komandante jeral PNTL ne’e akompaña husi komandante Komandu OperasaunSuperintendente Xefe Henrique da Costa, Komandante Servisu Investigasaun Kriminal Nasional Superintendente Jorge Monteiro,Unidade Polisia Maritima, no delegasaun xefia husi Director Jeneral Ministeriu Pengawasan Kelautan Dan Perikanan Dr. Milanto Prabobo no Diretor Jeral Ministeriu Agrikultura no peskas Lourenco Borges Fontes. Media PNTL.

Serimonia Enseramentu Formasaun Eskolar No Abertura Formasaun Exersisiu Ba Ajente Rekruta PNTL Hamutuk 179

20171222-IMG_9579

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Centro Formasaun Polísia (CFP) sexta ne’e (22/12) hala’o serimonia enseramentu formasaun eskolar no abertura formasaun exersisiu ba ajentes rekruta hamutuk na’in 179.

Segundu Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Faustino da Costa iha ninia intervensaun hateten ohin marka tan historia ida tan ba PNTL liu-liu CFP, los duni istoria ida ne’ebe esforsu CFP nian durante tempu ida ne’e hanesan mós últimu kursu ba ita bo’ot sira ne’ebe hatama ita bo’ot sira nia aplikasaun iha tinan ha’at no lima liu ba kotuk.

“Ohin ita iha ne’e katak inisiu imi ho ema hamutuk 183 ne’ebe hamrik iha oin iha eventu ne’e dadaun laos ho númeru ida ne’ebe hanesan relatoriu hateten, ida ne’e atu dehan saida iha kada instituisaun no organizasaun sempre iha ninia regras, sempre iha ninia prosedimentu tanba saida 183 tun ba 179 iha kazu ne’ebe dala ruma mai husi pesoal rasik”, tenik Segundu Komandante Jerál PNTL.

Komisariu Polísia Faustino da Costa sublina liu tan katak ba ajente rekruta sira katak imi hirak ne’ebe hamrik iha oin ne’e laos tinan ha’at no lima ba kotuk oituan hanesan ne’e, maibe ema rihun ba rihun mak hamrik iha fatin ida ne’e hakarak hatais farda hanesan ita bo’ot sira hatais agora dadaun ne’e maibe oportunidade la konsege monu ba ema seluk no monu ba imi tanba ne’e imi tenke aproveita oportunidade ida ne’e ho responsabilidade.

“Oportunidade ho responsabilidade tanba ita bo’ot sira sei tun ba iha baze, sei ba iha terenu laos atu uza maneira saida maka ita bo’ot sira hakarak hodi halo atuasaun, atendimentu públiku maibe uza teoria sira ne’ebe ita bo’ot sira heten durante fulan hirak iha CFP ida ne’e katak saida maka imi hetan ida ne’e maka imi tenta atu ba halo konfirmasaun iha terenu katak teoria ne’ebe imi hetan aplika duni hanesan ne’e ou lae laos atu hola insiativa ida ne’ebe se’es liu-liu regras empeňamentu atendimentu komum polisial ninia.

Iha fatin hanesan Komandante CFP Superintendente Arquimino Ramos iha ninia aprezentasaun relatoriu badak ba formasaun eskolar ajente rekruta sira ne’e hateten, ohin loron 22 fulan Dezembru 2017 ita asiste serimonia enseramentu ba formasaun eskolar kintu kursu no abertura formasaun exersisiu ba kintu kursu formasaun ajente nian ne’ebe pasa ona iha formasaun bloku eskolar ninian.

“Prosesu formasaun atu muda mentalidade sivil ba polísia liu husi sistema polítika ne’ebe diak no relevante ho situasaun no kondisaun ne’ebe Timor-Leste iha no la haluha norma sira ne’ebe aplika universal, formasaun polísia foun sira ho nivel ajente nu’udar formasaun prinsipal hodi forma karakter no kompetensia ajente polísia hodi servi no protégé povu sira ne’ebe sira atu servi ba”, hateten Komandante CFP.

Superintendente Arquimino Ramos akresenta liu tan katak iha bloku formasaun eskolar iha Sistema formasaun ida ne’e ne’ebe adekuadu ho kualidade hodi hari’I karakter individu sai ema ne’ebe ho karakter nu’udar membru polísia.

“Kandidatu ajente rekruta sira ne’ebe frekuenta kursu ida ne’e ho total 183 ne’ebe sira tama iha inkoporasaun, sira hotu-hotu mane no durante bloku formasaun iha rekruta na’in 3 maka resigna ann tanba sira iha problema moras no ida foin dadaun hetan dezastre iha bloku formasaun eskolar ita elimina tanba hetan dezastre durante fim-de-semana”, hatutan Superintendente ne’e.

Komandante CFP ne’e haktuir liu tan katak kintu kursu formasaun ajente ida ne’e ita realiza ho  durasaun fulan ne’en no responsabilidade tomak ba kintu kursu ida ne’e iha instruktores PNTL nia liman. Rezultadu exame ne’ebe realiza durante bloku formasaun eskolar hatudu katak sira hotu iha valor ida ne’ebe positivu, tanba ne’e rekruta ajente sira sei hakat tan ba pasu ida ne’ebe ita sei tama iha formasaun exersisiu ho objetivu atu aplika koňesimentu tomak ne’ebe sira hetan durante formasaun eskolar hodi aplika iha terenu ho hamutuk ho komunidade hodi servi ba nasaun Timor-Leste.

Rekruta sira sei koloka ba munisipiu 8 hodi hala’o formasaun exersisiu, maka hanesan munisipiu Aileu hamutuk 19, Baucau hamutuk 18, Bobonaro hamutuk 22, Covalima na’in 1, Dili hamutuk 100, Liquiça hamutuk 13, Manufahi hamutuk 5, Viqueque na’in 1 no total hamutuk 179. No sira sei termina formasaun exersisiu iha loron  12 Janeiru 2018.

Media PNTL.   

 

 

 

PNTL Relata Situasaun Seguransa ba Prezidente Republika

IMG_9535

Dili- Komandu Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) halo enkontru ho prezidente Republika hodi relata situasaun rai laran katak situasaun lao hakmatek.

Komandante Jeral PNTL Komisariu Julio da Costa Hornay hateten maske iha problema kiik balu ne’ebe maka involve joven sira maibe PNTL konsege atua no prevene ho diak nune’e to’o ohin loron situasaun rai laran lao hakmatek, Nia hato’o asuntu ne’e ba jornalista sira hafoin enkontru ho Prezidente Republika iha Palasiu Prezidensia Bairo-Pite Dili, Sexta (15/12).

Hatan ba prekupasaun Prezidente Parlamentu Nasional Aniceto Guterres konaba seguransa iha Resintu Parlamentu Nasional Komisariu Julio hateten PNTL prontu atu asegura seguransa iha Resintu Parlamentu Nasional durante  prosesu diskusaun Orsamentu Ratifikativu lao.

“PNTL bele koloka nia membru liu nesesidade hodi fo seguransa nune’e Deputadu sira livre no abontade halo diskusaun Orsamentu Ratifikativu no desidi,” dehan Komisariu Julio.

Enkontru mensal autoridade Seguransa ho Prezidente da Republika Francisco Guterres Lu’Olo ne’e halao entre komandante Jeral akompaña husi Segundu Komandante Jeral Komisariu Faustino da Costa . Media PNTL

 

 

SEGIS Halo Apresentasaun Kona-ba PAN-VJD 2017-2021 Ba PNTL

IMG_9407

Dili, Sekretario Estado Igualdade Generu e Inclusão Social (SEGIS) Kuarta ne’e (13/12) halo apresentasaun kona-ba Planu Asaun Nasional Bazeia ba Jéneru (PAN-VJB) ba tinan 2017-2021 ba membru Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL).

Segundu Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Faustino da Costa iha ninia intervensaun ba apresentasaun ne’e hateten husi parte Komandu PNTL, ninia PAN-VJB hetan ona aprovasaun iha tinan kotuk ne’ebe ohin loron ita hotu iha ne’e atu hare’e fila fali ninia progresu implementasaun.

“Além de ida ne’e atu dehan mós kazu krime ne’ebe PNTL rezista durante ne’e violensia domestika okupa fatin iha segundu lugar iha nivel teritoriu nasional, iha nivel munisipal iha munisipiu balun violensia domestika ne’e okupa primeiru lugar ida ne’e atu dehan mai ita hotu katak, primeiru konsiensia ema idak-idak ninian kona-ba servisu husi ekipa ne’ebe instala desde 2012 no mós ezistensia ita nia grupu sira ne’ebe servisu ba area ida ne’e halo ema barak tau konfiansa ida katak buat ruma mosu karik PNTL tenke fó sai tuir moto ne’ebe iha pasadu hateten”, tenik Segundu Komandante Jerál PNTL.

Komisariu Polísia Faustino da Costa subliña liu tan katak karik mosu violensia iha pasadu labele taka maibé tenke fó sai maske iha pasadu, iha tempu ne’ebe ita tenta, ita hakarak ukun ann ema dehan buat sira ne’e tabun (buat ruma ne’ebe lulik labele naran fó sai-red) maibé ezistensia husi grupu ou ekipa sira ne’ebe iha, buat ne’ebe iha pasadu dehan tabun ohin loron lao stabil katak krime ida ne’ebe tenke fó sai.

Entretantu Diretór SEGIS Henrique da Silva iha ninia intervensaun hateten parte SEGIS agradese ba Komandu Jerál PNTL ne’ebe maka fó ona tempu atu mai halo dezeminasaun ba introdusaun kona ba ita nia PAN-VBJ ne’ebe maka ita nia governu aprova ona iha tinan ida ne’e.

“Objetivu importante husi sorumutu ida ne’e maka ita nia PAN-VJB ne’e laos planu foun maibé planu ne’e ita hala’o ona iha tinan 2012 to’o tinan 2014, iha primeiru periodu no ita hetan mós progresu lubuk ida no iha obstakulu ida ne’ebe ita sei hasoru nafatin tanba ita bele dehan katak kazu violensia bazeia ba jéneru no kazu violensia domestika ne’e hanesan lingkaran setan ida ne’ebe ita atu kombate hotu maibé sei mosu nafatin”, hateten Diretór SEGIS.

Henrique da Silva hatutan liu tan katak tanba ne’e maka ho avaliasaun ne’ebe iha hatudu katak iha PAN-VBJ ne’e iha pilar ha’at ne’ebe maka importante maka hanesan pilar prevensaun, pilar fó asistensia ba vítima, pilar asesu ba justisa no mós pilar monotorizasaun no avaliasaun.

“Iha avaliasaun ne’ebe maka fó iha tinan 2015 ba iha implementasaun primeiru PAN-VJB hatudu katak iha pilar primeiru liu-liu pliar prevensaun ne’e nia progresu diak tanba halo sensibilizasaun, formasaun, sosializasaun kona-ba ita nia lei kontra violensia domestika no mós ita nia revelar oinsa rede revelar sira atu hato’o keixa”, hatutan Henrique da Silva.

Parte SEGIS iha nia aprezentasaun mostra katak PNTL tama iha pilar terseiru maka pilar asesu ba justisa tanba iha unidade importante polísia nian hanesan unidade VPU ne’ebe toma konta no responsabiliza atu fó protesaun ba vítima violensia bazeia ba jéneru no violensia domestika no ita identifika katak presija tan apoiu másimu liu-liu ba ita nia polísia parte unidade VPU atu bele hala’o sira nia servisu ho diak.

Media PNTL.                

 

PNTL no F-FDTL Apela ba povu atu selebra Natal no Tinan Foun ho Paz no Hakmatek

IMG_9344

Dili- Komandu Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL ) no Falintil- Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL)  apela ba povu Timor-Leste atu selebra Natal no Tinan Foun ho paz no hakmatek  tanba selebrasaun loron inportante ne’e nesesita ambiente ne’ebe nakonu ho estabilidade no paz

Komandante Jeral PNTL Komisariu Julio da Costa Hornay hateten loron Natal 2017 no tinan foun 2018 inportante no nesesita tebes ambiente ne’ebe nakonu ho estabilidade no paz iha biban ida ne’e PNTL no F-FDTL ne’ebe toma responsabilidade maximu ba estabilidade no  paz apela ba sidadaun hotu ne’ebe hela no moris iha rai ida ne’e atu hakmatek no fo imi nia kontribuisaun tomak nune’e sidadaun hotu livre no avontade festeza loron boot ne’e, Nia hato’o asuntu ne’e liu husi konferensia Inprensa komandu PNTL no F-FDTL Natal no Tinan Founiha Seguransa ne’ebe realiza iha Kuartel Jeral PNTL Kaikoli Dili, Tersa (12/12).

Komisariu Julio haktuir katak Komandu PNTL no F-FDTL bazeia ba despaixu Ministru Defeza no Seguransa hasai ona diretiva operasaun en kordenada ba Komandu Operasaun hodi elabora planu operasaun kordenada ne’ebe feitu no prontu ona hodi inplementa atu asegura nafatin estabilidade no paz iha rai laran to’o situasaun politika atual lao normal, tuir misaun ne’ebe maka hakerek ona iha konstiotuisaun da Republika ho inparsial no neutru ba nasaun no povu nia moris hakmatek.

“Ami sei halo patrulamentu enkordenada tantu ho kareta no lao ain to’o bairu-bairu no sei halo prevensaun no atuasaun karik individu ka grupu balu hanoin ka kria konflitu hodi kria instabilidade tanba ne’e husu atu hapara ona attitude hirak ne’e hodi kontribui ba estabilidade no paz,” dehan Hornay.

Alende ne’e sei halo cek point ba transporte privadu no publiku hodi hare sasan kroat no pasajeru, utilijasaun transporte tenke tuir regras ne’ebe vigora. Transporte publiku labele tula pasajeru liu kapasidade viatura, motorista tenke tau inportansia ba vida pasajeru duke osan no bainhira la kumpri maka Polisia sei hatun no fo sansaun ba motorista sira.

Konaba prejepiu husu ba autoridade lokal iha nivel munisipiu servisu hamutuk no igreja katolika no seguransa hodi organiza no kontrola didiak nune’e prejepiu ne’ebe halo hanesan simbolu Natal nian tenke dignu laos uza prejepiu sai fatin toka muzika, hemu tua, baku malu no buat seluk ne’ebe la mostra identidade sarani katolika nian karik polisia hetan aktu hirak ne’e maka sei foti medidas ne’ebe forte.

Entertantu Xefe Estadu Maior Jeneral das F-FDTL  Brigaderu Jeneral Lere Anan Timur hateten Natal no Tinan Foun tinan ida ne’e bele diferente kompara ho tinan antes tanba ohin loron situasaun politika rai laran ladun favorese, maibe ita konfia katak nai ulun sira sei ultrapasa difikukldade hirak ne’e hodi hetan solusaun diak.

Instituisaun F-FDTL no PNTL lakohi tan mosu krize hanesan 2006, tanba 2006 lisaun boot ba ita no husu nai ulun sira atu rezolve ita nia problema  no lalika konvida ema seluk atu mai resolve, povu tenke iha maturidade no responsabilidade ba vida nasaun ida ne’e no bali didiak Independensia .

Atu hakotu Lere husu ba povu no joventude atu tur hakmatek maske komemora Natal ho Tinan Foun ho kiak no susar maibe dignidade ema ida-idak, familia, povu no nasaun inportante liu, sidadun hotu tenke tau iha konsiensia katak semaka moris iha timor, rai timor ninian tanba ne’e labele aproveita situasaun hodi kria instabilidade iha rai laran. Media PNTL

 

 

MDS Halo Abertura ba Reuniaun Konsellu Superior PNTL

20171211-IMG_9258

Dili, Ministru Defesa no Seguransa (MDS) ofisialmente halo abertura ba reuniaun Konsellu Superior Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) ne’ebe hala’o segunda ne’e (11/12) iha Kuartél Jerál PNTL.

Ministru Defesa no Seguransa Agostinho Sequiera ‘Somotxo’ hafoin loke enkontru refere ba jornalista sira hateten enkontru Konsellu ne’e laos hala’o ba dahuluk maibé hala’o desde tempu ne’ebe maka Presidente Konsellu Superior nian konvoka.

“Normalmente iha enkontru ne’e sira (PNTL) koalia kona-ba sira nia problema Komandu ninian, herakria Komandu tanba hau mós hanesan Ministru hau mai halo abertura depois hau se’es fali ba servisu seluk”, tenik MDS Agostinho Sequiera ‘Somotxo’.

MDS salienta liu tan katak objetivu enkontru Konsellu Superior ne’e normalmente diskute estratejia PNTL, estratejia operasionais no problema sira ne’ebe iha herakria Komandu ninian atu resolve poblema sira ne’e.

“Iha enkontru ne’e konserteza sira sei koalia mós kona-ba disiplina institusional PNTL nian tanba sira iha kedas regulamentu disiplinar”, hatutan MDS.

Hatan kona-ba situasaun seguransa em jerál iha rai laran relasiona ho tensaun politika ne’ebe maka akontese dadaun, MDS esplika,”Imi hotu hare’e, se problema ruma hau fiar imi jornalista sei buka hau mas kuandu imi la buka hau quer dizer buat hotu lao diak”.

Iha fatin hanesan Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Julio da Costa Hornay hateten presensa MDS nia iha enkontru refere hodi halo intervensaun badak ba membru Konsellu Superior sira nu’udar dever hanesan Minsitru Defesa no Seguransa.

“MDS mai para atu halo intervensaun badak, aproveita ofisias superior sira hotu iha ne’e no kada Komandu hotu iha ne’e MDS nia dever atu fó intervensaun ba membru Konsellu Superior nu’udar Komandante sira ne’ebe kaer Komandu atu bele kaer sira nia servisu ho responsabilidade, neutralidade no imparsialidade labele afillia ba partidu politiku maibé mantein pozisaun nu’udar Komandu kaer nia servisu ho responsabilidade”, tenik Komandante Jerál PNTL.

Komisariu Polísia Julio da Costa Hornay subliña liu tan katak intervensaun MDS nia mós husu atu kada Komandu atu tuba metin iha Konstituisaun Repúblika nia leten hodi servi povu tomak ho nia neutralidade ne’ebe diak, honestu ne’ebe diak ba povu tomak iha rai doben Timor-Leste.

“Situasaun seguransa em jerál iha munisipiu 12 inklui kapital Dili lao kontroladu apesár problema ki’ik oan sira ne’ebe bain-bain akontese maibé polísia atendimentu sempre imidiatu, ami iha planu operasaun sela falta aban (12/12) sei halo konferensia imprensa ba Komandu rua (F-FDTL no PNTL) ne’ebe maka halo servisu enkoordenada hanesan uluk ami halo ba eleisaun Presidensial no Parlamentar hodi asegura loron Natal no tinan foun no mós antisipasaun karik iha problemas balun relasiona ho situasaun politika ne’ebe agora dadaun lao iha ita nia rai laran”, esplika Komisariu Polísia ne’e.

Partisipa iha enkontru ne’e ofisiais superior PNTL no Komandante PNTL munisipiu sira.

Media PNTL.       

 

Ministeriu Saude (MS) Asina Akordu ho Klinika PNTL

IMG_9185

Dili- Ministeriu Saude asina akordu ho Klinka Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL ) hodi define responsabilidade kilinika PNTL fo asistensia ba nia membru.

Diretur Jeral Prestasaun Saude Dra. Odete Viegas hateten Maske PNTL no F-FDTL estabelese klinika kleur ona hodi fo asistensia saude ba membru sira no populasaun maibe foin maka halo akordu koperasaun tanba responsavel barak liu iha Ministeriu Saude, no papel oinsa parseru sira sai inplementador iha terrenu, Nia hato’o asuntu ne’e iha serimonia asina akordu entre MS ho parseru sira iha Salaun enkontru SAMES kapun Alor Dili, Segunda (04/12).

Nia haktuirtan katak iha MOU hirak ne’e iha giaun konaba servisu saida maka MS halo no saida maka parseru sira halo nune’e karik mosu dezintedimentu ruma iha futuru ita bele tur hamutuk koalia hodi hare karik parseru nia hanoin no politika MS nian foun no iha buat ruma presija hadia.

Ministeriu saude hatudu nia komprimisiu boot oinsa atu involve ema hotu-hotu iha prosesu dezenvolvimentu ida ne’e, tanba ne’e inkontru regular parseru sira nian inportante atu halo regularmente kada fulan tolu ou fulan neen dala ida depende ba kondisaun ne’ebe maka ita enfrenta.

Iha okajiaun ne’e Segundu Komandante Jeral PNTL Komisariu Faustino da Costa hateten Liu husi asina MOU ida ne’e espera katak iha futuru PNTL no MS iha koperasaun ne’ebe maka diak hodi suporta PNTL no PNTL hatene nia responsabilidade bazeia ba akordu ne’ebe maka hakerek iha MOU ne’e.

Iha tinan 2012 PNTL estabelese klinika ho ninia mediku, infermeiru no paramediku nain 10 resin ne’ebe maka fo asistensia saude internal ba membru PNTL ho nia familia iha munisipiu hotu. Media PNTL

Komandante Jerál PNTL Dirige Serimonia Isar Bandeira

 

IMG_9128

Dili, Komandante Jerál Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) Komisariu Polísia Julio da Costa Hornay segunda ne’e (04/12) diretamente dirige serimonia isar bandeira ne’ebe maka hala’o iha Kuartél Jerál PNTL Kaikoli.

Iha ninia diskursu ba serimonia isar bandeira dahuluk iha fulan Dezembru, Komisariu Polísia Julio da Costa Hornay hateten tanba preukupasaun servisu ne’ebe barak, la sente ita hotu iha ona fulan Dezembru nu’udar rohan iha tinan 2017.

“Iha ita nia vida moris, tantu individual to’o mai instituisaun hanesan umanu ita la se’es husi sala maibé hanesan mós umanu sala iha maibé iha vontade atu bele hadia, ida ne’e maka importante”, haktuir Komandante Jerál PNTL.

Komisariu Polísia Julio da Costa Hornay subliña liu tan katak ba instituisaun, ninia servisu no ninia ezizensia dala-barak ita iha servisu laran balun baruk ten, balun falta dor, balun problematik, maibé importante maka ita bele halo intropeksi ita nia ann atu oinsa ita bele hadia diak liu iha tinan foun 2018 mai.

“Husu ba Komandante sira hotu liu-liu sira ne’ebe kaer pozisaun husi Komandante Operasaun, Inspetór Jerál to’o ba iha xefe seksaun sira atu kontrola nafatin membrus ninia presensa, ninia servisu loron ba loron tanba ita la hatene ita nia membru balun karik moras mós tenke toma atensaun nune’e bele konsulta atu bele hadia nia saúde diak hodi forsa nafatin hala’o nia kna’ar servisu estadu ninian”, hatutan Komandante Jerál PNTL.

Komisariu Polísia ne’e haktuir liu tan katak ita hotu akompaña situasaun politika iha rai laran tantu direta liu husi media sosial, televisaun, jornal, no radio buat barak ita rona, buat barak ita le’e, buat barak ita hare’e, hanesan Komandante Jerál aproveita situasaun ida ne’e hodi apela dala ida tan ba ita hotu hahu’u husi Komandante Jerál to’o ba ajente atu mantein no firmeza ba pozisaun nu’udar forsa seguransa, aparellu estadu atu asegura situasaun iha teritoriu laran.

“Politika buat ketak, seguransa buat ketak, politika hala’o nia misaun nu’udar politiku, seguransa hala’o nia misaun nu’udar aperellu seguransa”, tenik Komandante Jerál PNTL.

Media PNTL.

 

Komandu PNTL Informa Situasaun Seguransa Ba PR

IMG_8469

 

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Komandante Jerál akompaña ho Segundu Komandante Jerál PNTL kinta ne’e (23/11) hala’o enkontru semanal ho Presidente Repúblika (PR) hodi hato’o situasaun seguransa iha teritoriu laran tomak.

Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Julio da Costa Hornay hafoin enkontru ba jornalista sira hateten enkontru refere hanesan enkontru semanal ne’ebe Komandu halo hodi hato’o informasaun kona-ba situasaun seguransa no mós situasaun asidentes, insidentes, tráfiku ne’ebe akontese iha periodu semana rua liu ba no mós servisu seguransa PNTL ninian.

“Ami PNTL nia misaun klaru iha Konstituisaun da Repúblika, iha Lei Organika PNTL, iha regulamentu disiplinar kona-ba deveres sira ne’ebe maka PNTL sei ezerse, ami mantein no firmeza ba ami nia misaun, ami prontu atu asegura estabilidade no paz iha rai laran, kestaun politika ami la mete ida ne’e, kestaun politika ne’e politiku sira nian, maun bo’ot sira hatene oinsa atu rezolve kestaun politika iha rai laran”, hateten Komandante Jerál PNTL ne’e.

Komisariu Polísia Julio da Costa Hornay salienta liu tan katak forsa seguransa ninia misaun atu halo seguransa, laos atu halo politika ne’ebe kualkér situasaun ne’ebe maka akontese iha teritoriu Timor-Leste laran tomak, forsa seguransa en-koordenada ho forsa Defesa Timor-Leste prontidaun atu atúa no halo prevensaun wainhira mosu problema.

“Maneira prevensaun maka ita halo aktividades patrullamentu lao ain no aktividade patrullamentu ho kareta, halo sosializasaun liu husi Ofisial Polísia Suku (OPS) sira nia servisu iha suku, eskuadra mai fali iha munisipiu sira ne’ebe ita lao nafatin, atu halo prevensaun ba seguransa, informasaun detallu ba ita nia povu, maibé karik iha konfrontus ruma ou problema ruma mosu ami tenke atúa tanba ne’e misaun ami nia, ami prontidaun ba ida ne’e”, hatutan Komisariu Polísia ne’e.

Hatan kona-ba kazu membru PNTL tiru joven ida iha area Pantai Kelapa foin lalais, Komandante Jerál PNTL esplika, “Los duni iha Pantai Kelapa membru polísia ne’ebe halo atuasaun ida ne’e, atu asegura Ita nia entidade governu nian ne’ebe hasoru situasaun ida ne’ebe presija atuasaun membru sira ne’ebe hamutuk ho nia (entidade governu-red) no prosesu kriminal lao tiha ona, lori ona ba tribunal liu husi Ministeriu Públiku depois ita hare’e ninia rezultadu oinsa”.

Komisariu Polísia Julio da Costa Hornay subliña liu tan katak normalmente membru PNTL ida lao ho entidade ida maka entidade ne’e hetan ameasa, nia (membru PNTL-red) tenke halo atuasaun tanba nia misaun maka ne’e atu asegura entidade ne’ebe sira koloka ba atu asegura.

“Agora kestaun sala ou la sala, lao tuir prosedur ou lae, Lei iha atu bele deside dehan katak ajente ne’e sala ou lae, instituisaun mós hare’e ida ne’e, ami laos dehan katak membru ida ne’e sala ou lae ami labele koalia ida ne’e tanba prosedimentu legais sira maka iha ne’eba tiha ona no nia (membru PNTL-red) hala’o nia misaun kuandu entidade ne’ebe lao ho nia (membru PNTL-red) atu asegura hetan ameasa ou iha situasaun ne’ebe presija atuasaun membru sira nia”, esplika Komisariu Polísia ne’e.

Media PNTL.