Unidade Tránzitu Fó Palestra Ba Estudante ICS

_MG_0950

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Unidade Tránzitu Nasional kinta-feira (25/01) ne’e fó palestra kona-ba regras tránzitu ba estudante husi Instituto Ciência da Saúde (ICS).

Komandante Unidade Tránzitu Nasional Inspectór Xefe António Lourenço da Costa Soares hafoin hato’o palestra ba estudante sira hateten aktividade ne’e Unidade Tránzitu halo hodi responde ba pedidu karta ne’ebe maka mai husi ICS.

“Ami mai hodi responde ba pedidiu karta ne’ebe maka ICS haruka ba PNTL-Unidade Tránzitu hodi fó palestra ba alin estudante sira ne’ebe maka hala’o sira nia aktividade Orientasaun Programa Estudu no Koñesimentu Kampus (OPEKK) ka orientasaun hahu’u eskola ninian”, hateten Komandante Unidade Tránzitu Nasional ne’e.

Inspectór Xefe António Lourenço da Costa haktuir liu tan katak palestra refere foka liu-liu kona-ba tránzitu nian tanba alin estudante hirak ne’e wainhira mai iha eskola barak liu maka uza motorizada no kareta.

“Tanba ne’e wainhira estudante hirak ne’e sirkula iha Estrada públiku presijamente hatene kona-ba regras tránzitu nian liu-liu kona-ba kódigu Estrada, ne’e maka objetivu ekipa PNTL-Unidade Tránzitu mai iha fatin ida ne’e hodi fahe informasaun ba estudante sira”, hatutan Inspectór Xefe ne’e.

Entretantu, Presidente Komisaun Organizadora aktividade OPEKK-ICS Zelia da Silva iha sesaun palestra hateten aktividade OPEKK ne’e hanesan estapa primeiru ida atu estudante foun sira bele koñese ambiente kampus no mós regras sira ne’ebe maka iha ona ICS no presensa Polísia Unidade Tránzitu nian hodi habelar informasaun kona-ba regras no Lei tránzitu nian.

“Iha aktidade OPEKK ida ne’e ami fahe konvite ba kada orador sira inklui mós Polísia husi Unidade Tránzitu atu nune’e labarik sira presija hatene informasaun klaru kona-ba regras sira husi tránzitu ninian no ami konvida mós polísia husi Investigasaun Kriminal hodi koalia kona-ba droga nian”, tenik Presidente Komisaun Organizadora ne’e.

Zelia da Silva esplika liu tan katak aktividade refere sei remata iha loron sexta-feira no estudante hirak ne’ebe maka partisipa iha aktividade OPEKK ne’e hamutuk ema na’in 384 kompostu husi Departamentu Enfermagem, Parteira, Nutrisaun no Farmasia.     Media PNTL.  

Ajente Rekruta Hamutuk Na’in 178 Simu Graduasaun

20180122-2F5A9373

Dili, Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Centro Formacão Polícia (CFP) segunda feira ne’e (22/01) realiza graduasaun ba ajente rekruta hamutuk na’in 178 iha Kintu Kursu Formasaunn ba Ajente.

Primeiru Ministru (PM) Repúblika Demokratika Timor-Leste (RDTL) Dr. Marí Bin Amude Alkatiri hanesan alta entidade ba serimonia graduasaun ne’e iha ninia diskursu hateten, ohin loron sai hanesan loron ida espesial ba joven hamutuk 178, liu tiha fulan ne’en resin hetan treinamentu no formasaun no ohin sai polísia, tama iha institusaun polisial instituisaun ida importante ba Timor-Leste.

“Joven 178 hotu-hotu mai husi sira nia familia rasik, mai husi sira nia komunidade rasik, mai husi povu rasik agora fila hikas fali ba familia, ba komunidade, ba povu maibé bainhira sira to’o sira familia ida ne’e, komunidade ida ne’e no povu ida ne’e sira to’o ho misaun no vizaun foun, presija primeiru katak familia, komunidade komprende katak sira to’o ona hanesan polísia, polísia iha ninia funsaun”, hateten Primeiru Ministru RDTL iha CFP.

Alta entidade iha serimonia ne’e salienta liu tan katak, sá misaun no vizaun foun maka polísia tenke hatene maka misaun atu servi povu no servi estadu direitu demokrátiku, vizaun atu haburas fali instituisaun PNTL, atu desenvolve instituisaun ne’e atu sai exemplu bainhira ita halo relasaun ho ita nia povu, bainhira ita hakbesik ann ba povu ita tenke sai exemplu, exemplu atu buka dalan, atu hametin paz no estabilidade.

“Mai hetan formasaun sai polísia, laos deit hanesan hetan servisu bain-bain, servisu hanesan polísia signifika servisu atu servi loron-loron povu, atu povu bele iha konfiansa ba imi, atu povu bele tur hakmatek hatene katak iha instituisaun ida que tau matan ba sira, laos iha instituisaun ida que sai fali ameasa ba sira, ida ne’e importante tebes PNTL lao husi dalan naruk to’o ohin kintu kursu sai 178 PNTL husi dalan naruk ho dala barak lao ho funsaun ida que diak”, subliña Dr. Marí Bin Amude Alkatiri.

Iha fatin hanesan, Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Julio da Costa Hornay iha ninia intervensaun ba serimonia ne’e hateten ohin loron importante ba ita hotu tanba joven polísia hamutuk 178 aumenta tan ba efetivu iha instituisaun PNTL hafoin periodu fulan ne’en ba formasaun ida que forte.

“Nu’udar loron ida importante ba instituisaun nune’e la haluha saida maka ita nia joven sira hili assume komprimisiu no la tau reserva hodi serve Timor-Leste no Timor oan sira no husik hela sira nia direitu nu’udar sidadaun atu sidadaun sira seluk bele goza ho diak liu tan tanba importante duni aktu símboliku ida ne’e hamutuk ho sosiedade ne’ebe reprezenta husi familia no amigo sira husi elementu foun PNTL maluk sidadaun sira ne’ebe sempre hamutuk ho ita no nain ulun sira iha vida politika no sosial ho sira nia presensa fó honra no dignidade ba serimonia ida ne’e”, dehan Komandante Jerál PNTL ne’e.

Nune’e mós iha biban ida ne’e, Komandante CFP Superintendente Polísia Arquimino Ramos hateten prosesu formasaun atu muda mentalidade sivil ba polísia presija liu husi sistema polítika formasaun no kurikulu ida ne’ebe diak no relevante ho situasaun no kondisaun ne’ebe Timor-Leste iha no la haluha norma sira ne’ebe aplika universal (Think globally act locally).

“Formasaun ba polísia foun sira ho nivel ajente nu’udar formasaun prinsipal hodi forma karakter no kompetensia ajente polísia hodi servi no protégé povu sira ne’ebe sira atu servi ba, ne’e duni iha sistema formasaun ida ne’ebe adekuadu no iha kualidade hodi hari’I karakter individu sai ema ne’ebe ho karakter nu’udar membru polísia ho filosofia identiku ho militar tuir Lei Organika PNTL Dekretu Lei Nu. 9.2009”, tenik Komandante CFP ne’e.

Superintendente Polísia Arquimino Ramos subliña liu tan katak formasaun ida ne’e hala’o ho durasaun fulan ne’en ho total karga horaria ho oras 840 no sira tenke kompleta iha Bloku formasaun tolu maka hanesan Bloku formasaun baze, bloku formasaun eskolar no bloku formasaun ezersisiu. Durante formasaun hahu’u husi formasaun baze, ajente rekruta na’in tolu resigna ann tanba moras no ida elemina tanba infrasaun disiplinar no sira ne’ebe simu graduasaun hamutuk na’in 178 sira ne’e hotu-hotu mane no sira pasa ho valor media final 14,22 ho nota másimu ka ass liu maka 17,74 no nota minima maka 11,04 no mós laiha re-exame.

Marka iha serimonia graduasaun ne’e Primeiru Ministru RDTL, Ministru Defesa no Seguransa Jose Agostinho Sequeira Somocho, Komandante Jerál PNTL, Xefe Estado Maior F-FDTL Major Jeneral Lere Anan Timur, sekretariu Estadu Komunikasaun Sosial Matias Boavida, Provedoria Direitus Humanus e Justisa (PDHJ) Silveiro Pinto, Embaixador Portugal iha Timor-Leste, Adidos Seguransa no Polícia, membru governu, Ofiais, Sarjentos no Ajente inklui familia graduadu sira.

Media PNTL.           

 

Membrus KPK Suku Vatuboro Halo Komprimisu ba Kna’ar Ne’ebe Sira Simu

20180118-IMG_0087

Liquiça, Komunidade Suku Vatuboro, Postu Administrativu Maubara, Munisipiu Liquiça sente haksolok ho presensa Konsellu Polisiamentu Komunitariu (KPK) iha sira nia le’et. Espresaun haksolok ida ne’e, komunidade Suku Vatuboro hato’o iha serimonia tomada de posse no komprimisiu ba  membru KPK iha suku Vatuboro postu adminstrativu Maubara kinta ne’e (18/01).

Xefe Suku Vatoboro nu’udar mós xefe KPK iha ninia intervensaun ba serimonia ne’e hateten lori komuniadade sira nia naran sente orgullu tebes ba reativasaun membru KPK nian iha sira nia suku. Nia husu atu membrus hirak ne’ebe maka simu ona pose no halo ona komprimisiu atu ativu servisu iha komunidade .

Iha biban ne’e, reprezentante NGO BELUN hanesan parseiru ne’ebe suporta ba serimonia ne’e hateten parte NGO BELUN fó parabens ba PNTL tanba ho insiativa no mós liu husi kooperasaun servisu ho NGO BELUN hodi reativa  estrutura ba KPK ne’ebe maka estabelese ona iha tinan hirak liu ba.

“Durante ne’e servisu KPK nian ladun funsiona tanba membru KPK balun ladun hatene konaba sira nia kna’ar, ho formasaun ne’ebe sira hetan hein katak ba oin sira servisu hodi hare prblemas iha suku nia laran ho diak liu tan tamba hetan ona treinamentu husi PNTL munisipiu hamutuk ho NGO BELUN .

Iha fatin hanesan, Adjuntu Komandante PNTL Munisipiu Liquiça Superintendente Assistente Eduardo Campos hateten ba membrus hirak ne’ebe maka foin simu pose katak hanesan membrus KPK primeiru hasa’e  sira nia konsiensia no koñesimentu sidadaun sira nian hodi reduz konflitu ne’ebe mosu iha komunidade nia le’et.

“Ita bo’ot sira hanesan parseiru polísia nian iha baze atu kria konsiensia ita nia komunidade sira ne’ebe ita hela hamutuk ba oinsa sira bele kontribui hamutuk ho parte seguransa atu kontribui ba paz no estabilidade iha ita nia suku, ita nia aldeia no mós ita nia munisipiu hodi ne’e mak ita hari’I KPK ne’e”, hateten Adjuntu Komandante PNTL Munisipiu Liquiça.

Iha serimonia ne’e Adjuntu Komandante PNTL Munisipiu Liquiça fó hatais faru ba membrus KPK ne’ebe simu pose, asina akta entre Xefe Suku, Xefe KPK no Komandante eskudra Maubara no membrus KPK ne’ebe simu pose.  Media PNTL.

 

Komandu PNTL Relata Servisu Ba PR

20180118-2F5A9237

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Komandante Jeral no Segundu Komandante Jerál Kinta ne’e (18/01) hasoru malu ho Presidente Repúblika (PR) hodi relata servisu PNTL nian.

Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Julio da Costa Hornay hafoin enkontru ho PR ba jornalista sira hateten aktualmente situasaun seguransa iha teritoriu laran tomak lao ho hakmatek tanba povu tomak inklui joven sira hatudu sira nia maturidade politika, hakmatek laiha buat ida que importante tebes atu forsa seguransa toma atensaun, só kazu bain-bain hanesan violensia domestika.

“Preukupasaun ne’ebe maka Komandu iha maka kona-ba orsamentu, tanba iha fulan ida ne’e orsamentu duadésimu bele responde deit nesesidade ba salariu vensimentu no mós bens servisu ne’ebe mós importante tebes hanesan kombustivel ba transporte, orsamentu  alimentasaun ba membrus ida ne’e maka ita responde, normalmente kada tinan ita iha programa ne’ebe tau iha planu anual maibé hare’e ba orsamentu ne’ebe limitadu entaun ita halo tuir saida maka governu fornese ba instituisaun atu bele ezekuta”, dehan Komandante Jerál PNTL ne’e.

Hatan kona-ba orsamentu duadésimu ne’ebe koloka mai institusaun PNTL bele sufisiente deit ba fulan rua ou tolu ba oin, Komisariu Polísia Julio da Costa Hornay esplika katak ida ne’e maka situasuan governu ninian, ita labele obriga governu atu tenke halo ida ne’e maibé ita ezizi, ita hato’o ita nia difikuldade institusaun nian ba governu liu husi Ministru Defesa no Seguransa depois maka hato’o ba Primeiru Ministru atu bele hare’e oinsa, maibé ita tenke servisu nafatin ho saida maka ita iha.

“Komandu orienta nafatin membru sira atu hala’o sira misaun ho diak no responsabilidade professional hodi asegura estabilidade no paz iha teritoriu Timor laran tomak, hatudu ninia imparsialidade, ninia neutralidade nu’udar forsa seguransa ba ema hotu, povu tomak, partidu tomak portidaun atu servisu ba povu no rai dia ne’e”, subliña Komisariu Polísia ne’e.

Iha biban ida ne’e, Komandu PNTL apela ba povu tomak liu-liu joven sira hotu nu’udar Timor oan ita hotu hamutuk nain ba rai Timor-Leste ida ne’e, seguransa estabilidade no paz ita nia rai doben ida ne’e depende ba ita nu’udar Timor oan, liu-liu ba joven sira husu atu hakmatek hala’o imi nia aktividade loron-loron nian.

Media PNTL.

 

Ministru Defeza no Seguransa Asina Memorandu Entedementu ho Kompanhia Aero Dili,

26685675_383348032126204_8650852779240102926_o

Dili, Governu Timor-Leste, liu husi Ministru Defeza no Seguransa (MDS), Sr. Jose Agustinho Siqueira “Somotxo”, ohin loron Kinta feira ne’e, 11 Janeiru 2018, asina momerandu entendementu ho kompanhia Aero Dili, hodi haruka tan Pilotu Timor oan nain hat, kompostu husi instituisaun PNTL (Polisia Nasional Timor-Leste), feto nain ida ho naran, Inspetor Asistente Polisia Brigida Gomes Pereira, husi F-FDTL (Falintil-Forsa Defeza Timor-Leste), ema nain tolu, kompostu husi, Tenente Aleixo Verdial Almeida, Alferes Narciso Coreia Andrade da Silva no Segundu Sarjentu Antonia Duarte Soares. Pilotu nain hat ne’e sei ba tuir formasaun hodi kontinua eskola tan iha Aero Flyer iha Indonezia, nune’e bele atualiza sira nia lisensa ne’ebe antes ne’e hasai iha nasaun Filipina durante Tinan lima, no iha mos oportunidade hodi sai fali kapitaun no formador iha futuru.

Ministru Defeza no Seguransa (MDS), Sr. Jose Agustinho Siqueira “Somotxo”, iha liafuan bemvindu hatete katak, “Ha’u reprezenta estadu, sente orgulho mos ba kompanha Aero Dili, Aero Flyer nomos ba Maijor Jeneral Lere, ne’ebe iha fo inisiativa atu forma ita nia pilotu. Ami hanoin ona atu hili joven sira husi instituisaun forsa Armada no PNTL atu hahu kursu pilotu ba helikopteru nian. Fiar katak Aero Dili ho Aero Flyer bele asina tan akordu ida konaba formasaun helikopteru nian iha tempu besik. Akordu ida ne’e ami sei koordena hamutuk ho Ministeriu Transoporte no instituisaun relevante sira ne’ebe iha interdependensia ba malu, hodi fo kontribuisuan hodi bele ajuda forsa sira.

Nia afirma tan “Seremonia ida ne’e kiik maibe signifika bot tebes. Antes ne’e Pilotu sira ne’e, hetan ona formasaun durante tinan lima iha nasaun Filipina. Nune’e sira ba atu atualiza fali sira nia matenek ne’ebe durante nee sira aprende ona hodi sai fali kapitaun no formador. Orgulho ba imi nain hat no timor oan ne’ebe balu ne’ebe hola parte iha formasaun ne’e. tanba ne’e, pilotu sira aproveita oportunidade ida nee, para aban bairua imi mak kaer rasik.

Hau nia liafuan ikus maka ne’e, “responsabilidade ida ne’e, hala’o ho empenhamentu hodi tau iha pratika. Hau fiar katak, wainhira imi sai ema profesional, imi rasik maka hahu sai hanesan pioner forsa Aero nian iha ita nia rai Timor ida ne’e. Ami iha ne’e, buka osan atu selu imi nia kursu durante estadia iha ne’eba. Tenik Ministru Defeza ne’e.

Entertantu, Diretor Kompanhia Aero Dili, Sr. Lorenco Oliveira hateten, “Ami hamutuk ho Aero Flyer husi hari eskola piltou ida ne’e tinan 15 ona. Iha fulan nen kotuk ba, ami desidi hodi kria kria buat tolu maka hanesan, eskola ba pilotu, formasaun ba pilotu no operasaun domestika. Pilotu nain hat ne’e, sei ba kontinua formasaun iha ami nia fatin. Tanba ne’e, ami sei mantein relasaun diak hodi hanorin sira konaba manutensaun nian to’o sira rasik sente hatene ona maka ami para. Nune’e sira bele halo netik buat ruma ba rai ida ne’e.
Nia hatutan, “Ohin ita halimar ho aviaun vintunhas maibe aban bairua ita sei halimar ho aviaun jet. Iha ne’e, hau atu hatete mos katak, hau oferese aviaun ida husi nasaun Amerika nian ba Ministeriu Defeza no Seguransa. Aviaun refere besik to’o ona no sei tama iha Timor no se sai husi ponte kais iha loron 30 fulan Janeiru 2018. Hatete Diretor Aero Dili ne’e.

Alende ne’e, Komandante das F-FDTL (Falintil-Forsa Defeza Timor-Leste), Maijor Jeneral Lere Anan Timur, hatete katak, “Hau sente haksolok no hau nia hakuak bot ida ba imi tanba imi maka sao fator determinante. Ida ne’e orgulho bot ida. Hau preukupa ba sira nia karera. Ita atu sai pilotu ne’e laos buat fasil hanesan kondutor kareta no motor nian. Ida ne’e defisil tanba laos hanesan kareta ne’ebe ita bele traba iha rai, ida ne’e ita traba iha leten. Persija hatene katak, sosa aviaun ne’e lori tempu no kada prafuzu aviaun nian bele hodi sosa fali kareta ida. Forsa Aero ne’e, ramu ida ne’ebe persija ema matenek no domina buat hotu, tenke iha mental para bele serbisu iha area ida nee. Hatete Superior forsa Defeza ne’e.

Seremonia asina akordu ne halao iha Ministeriu Defeza Fatuhada Dili, no hetan prezensa husi Prezidente kompanha Aero Flyer, Chief Pilot, mekaniku no tekniku sira. #AX

 

Fontes Media Defeza e Seguransa (Servisu Relasaun Publika)

PNTL Prontu Asegura Seguransa ba Tinan Foun 2018

Dili- Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) prontu asegura seguransa ba selebrasaun tinan foun  iha teritoriu Timor laran tomak nune’e povu Timor-Leste bele festeza ho paz no hakmatek.

Komandante Jeral PNTL Komisariu Julio da Costa Hornay hateten atu asegura seguransa no paz ba selebrasaun tinan foun 2018 PNTL sei hatun nia membru kuaze nain 4000 iha teritoriu laran tomak nune’e povu libre ba misa no halibur hamutuk ho familia, Nia hato’o asuntu ne’e ba jornalista sira hafoin enkontru ho Delegasaun Ministeriu Pengawasan Kelautan Dan Perikanan Indonezia iha Kuartel Jeral PNTL Kaikoli Dili, Kinta (28/12).

Komisariu ne’e haktuirtan katak membru hirak ne’e balu sei standby hodi asegura Kuartel, balu tun ba terrenu hodi halo servisu operasaun hanesan patrulamentu no cek point ba transporte hodi asegura povu festeza tinan foun iha ambiente paz.

“Husu familia ida-idak atu hakmatek hodi halao imi nia atividade no lalika prekupa tanba PNTL enkordenada ho F-FDTL preparadu no prontu atu asegura seguransa ba festa tinan foun.”

Atu asegura paz laos Polisia mesak deit maibe presiza sidadun hotu nia kontribuisaun inportante liu-liu ba joven sira atu hatudu nafatin matenek no maturidade politika hodi tur hakmatek hamutuk ho familia no kolega atu selebra tinan foun; Agradese ba buat diak hotu ne’ebe maka ita hetan durante tinan 2017 no husik tinan tuan ba ho diak no simu tinan foun ho esperansa ida katak tinan foun sei lori diak liutan iha ita nia vida moris.

Atu hakotu Lori Komandu PNTL nia naran hau hato’o Boas Festa Tinan foun  2018 Nakonu ho Dame no Paz. Media PNTL

 

PNTL Enkontru ho Delegasaun Ministeiru Pengawasan Kelautan Dan Perikanan Indonezia.

20171228-2F5A8581

Dili- Komandu Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) enkontru ho  Delegasaun Ministeriu Pengawasan Kelautan Dan Perikanan Indonezia hodi fahe informasaun konaba kazu kompania Honglong Fishers.

Komandante Jeral PNTL Komisariu Julio da Costa Hornay hateten enkontru ho ekipa delegasaun ne’e atu fahe informasaun kona-ba Ro’o Honglong Fishers ne’ebe maka viola regras peskas iha tasi Timor, Nia hato’o asuntu ne’e ba jornalista sira hafoin enkontru ho Delegasaun iha Kuartel jeral PNTL Kaikoli Dili, Kinta (28/12).

Komisariu ne’e informatan katak Ro’o peskas husi kompania Honglong Fishers antes ne’e halao atividade peskas iha Republika Indonezia no iha hela problema tanba ne’e delegasaun Ministeriu Pengawasan Kelautan Dan Perikanan buka informasaun kazu ne’e oinsa tanba ne’e maka parte PNTL informa katak seidauk bele fo informasaun detalu ba sira tanba kazu ne’e sei iha prosesu investigasaun nia laran.

Kazu kompania Honglong Fishers oras ne’e daudaun iha hela prosesu nia laran maibe PNTL seidauk bele fo informasaun detallu kona-ba violasaun ne’ebe kompania ne’e komete no evidensia ne’ebe maka iha no wainhira prosesu remata maka bele fo sai problema ne’e iha ne’ebe.

“PNTL so hateten deit katak kazu ne’e iha hela prosesu nia laran no ita asegura hela ro’o 15 no ema balun ne’ebe maka submete ba prosesu ne’e hodi lori ba prosesu wainhira prokurador sira presiza no bolu sira atu rona sira nia informasaun,” dehan Komisariu Julio..

Atu termina Komisariu Julio komfirma katak PNTL identifika ema kuaze nain 50 ne’ebe maka sei lori ba Ministeriu Publiku hodi foti sira nia informasaun, kazu kompania Honglong Fishers oras ne’e daudaun iha hela Ministeriu Publiku Baucau hodi prosesa, no ohin sei lori ema nain 9 hodi ba presta deklarasaun no sei kontinua ba sira seluk depende Prokurador sira husu atu foti informasaun.

Enkontru ne’ebe maka dirizi husi Komandante jeral PNTL ne’e akompaña husi komandante Komandu OperasaunSuperintendente Xefe Henrique da Costa, Komandante Servisu Investigasaun Kriminal Nasional Superintendente Jorge Monteiro,Unidade Polisia Maritima, no delegasaun xefia husi Director Jeneral Ministeriu Pengawasan Kelautan Dan Perikanan Dr. Milanto Prabobo no Diretor Jeral Ministeriu Agrikultura no peskas Lourenco Borges Fontes. Media PNTL.

Serimonia Enseramentu Formasaun Eskolar No Abertura Formasaun Exersisiu Ba Ajente Rekruta PNTL Hamutuk 179

20171222-IMG_9579

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Centro Formasaun Polísia (CFP) sexta ne’e (22/12) hala’o serimonia enseramentu formasaun eskolar no abertura formasaun exersisiu ba ajentes rekruta hamutuk na’in 179.

Segundu Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Faustino da Costa iha ninia intervensaun hateten ohin marka tan historia ida tan ba PNTL liu-liu CFP, los duni istoria ida ne’ebe esforsu CFP nian durante tempu ida ne’e hanesan mós últimu kursu ba ita bo’ot sira ne’ebe hatama ita bo’ot sira nia aplikasaun iha tinan ha’at no lima liu ba kotuk.

“Ohin ita iha ne’e katak inisiu imi ho ema hamutuk 183 ne’ebe hamrik iha oin iha eventu ne’e dadaun laos ho númeru ida ne’ebe hanesan relatoriu hateten, ida ne’e atu dehan saida iha kada instituisaun no organizasaun sempre iha ninia regras, sempre iha ninia prosedimentu tanba saida 183 tun ba 179 iha kazu ne’ebe dala ruma mai husi pesoal rasik”, tenik Segundu Komandante Jerál PNTL.

Komisariu Polísia Faustino da Costa sublina liu tan katak ba ajente rekruta sira katak imi hirak ne’ebe hamrik iha oin ne’e laos tinan ha’at no lima ba kotuk oituan hanesan ne’e, maibe ema rihun ba rihun mak hamrik iha fatin ida ne’e hakarak hatais farda hanesan ita bo’ot sira hatais agora dadaun ne’e maibe oportunidade la konsege monu ba ema seluk no monu ba imi tanba ne’e imi tenke aproveita oportunidade ida ne’e ho responsabilidade.

“Oportunidade ho responsabilidade tanba ita bo’ot sira sei tun ba iha baze, sei ba iha terenu laos atu uza maneira saida maka ita bo’ot sira hakarak hodi halo atuasaun, atendimentu públiku maibe uza teoria sira ne’ebe ita bo’ot sira heten durante fulan hirak iha CFP ida ne’e katak saida maka imi hetan ida ne’e maka imi tenta atu ba halo konfirmasaun iha terenu katak teoria ne’ebe imi hetan aplika duni hanesan ne’e ou lae laos atu hola insiativa ida ne’ebe se’es liu-liu regras empeňamentu atendimentu komum polisial ninia.

Iha fatin hanesan Komandante CFP Superintendente Arquimino Ramos iha ninia aprezentasaun relatoriu badak ba formasaun eskolar ajente rekruta sira ne’e hateten, ohin loron 22 fulan Dezembru 2017 ita asiste serimonia enseramentu ba formasaun eskolar kintu kursu no abertura formasaun exersisiu ba kintu kursu formasaun ajente nian ne’ebe pasa ona iha formasaun bloku eskolar ninian.

“Prosesu formasaun atu muda mentalidade sivil ba polísia liu husi sistema polítika ne’ebe diak no relevante ho situasaun no kondisaun ne’ebe Timor-Leste iha no la haluha norma sira ne’ebe aplika universal, formasaun polísia foun sira ho nivel ajente nu’udar formasaun prinsipal hodi forma karakter no kompetensia ajente polísia hodi servi no protégé povu sira ne’ebe sira atu servi ba”, hateten Komandante CFP.

Superintendente Arquimino Ramos akresenta liu tan katak iha bloku formasaun eskolar iha Sistema formasaun ida ne’e ne’ebe adekuadu ho kualidade hodi hari’I karakter individu sai ema ne’ebe ho karakter nu’udar membru polísia.

“Kandidatu ajente rekruta sira ne’ebe frekuenta kursu ida ne’e ho total 183 ne’ebe sira tama iha inkoporasaun, sira hotu-hotu mane no durante bloku formasaun iha rekruta na’in 3 maka resigna ann tanba sira iha problema moras no ida foin dadaun hetan dezastre iha bloku formasaun eskolar ita elimina tanba hetan dezastre durante fim-de-semana”, hatutan Superintendente ne’e.

Komandante CFP ne’e haktuir liu tan katak kintu kursu formasaun ajente ida ne’e ita realiza ho  durasaun fulan ne’en no responsabilidade tomak ba kintu kursu ida ne’e iha instruktores PNTL nia liman. Rezultadu exame ne’ebe realiza durante bloku formasaun eskolar hatudu katak sira hotu iha valor ida ne’ebe positivu, tanba ne’e rekruta ajente sira sei hakat tan ba pasu ida ne’ebe ita sei tama iha formasaun exersisiu ho objetivu atu aplika koňesimentu tomak ne’ebe sira hetan durante formasaun eskolar hodi aplika iha terenu ho hamutuk ho komunidade hodi servi ba nasaun Timor-Leste.

Rekruta sira sei koloka ba munisipiu 8 hodi hala’o formasaun exersisiu, maka hanesan munisipiu Aileu hamutuk 19, Baucau hamutuk 18, Bobonaro hamutuk 22, Covalima na’in 1, Dili hamutuk 100, Liquiça hamutuk 13, Manufahi hamutuk 5, Viqueque na’in 1 no total hamutuk 179. No sira sei termina formasaun exersisiu iha loron  12 Janeiru 2018.

Media PNTL.   

 

 

 

PNTL Relata Situasaun Seguransa ba Prezidente Republika

IMG_9535

Dili- Komandu Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) halo enkontru ho prezidente Republika hodi relata situasaun rai laran katak situasaun lao hakmatek.

Komandante Jeral PNTL Komisariu Julio da Costa Hornay hateten maske iha problema kiik balu ne’ebe maka involve joven sira maibe PNTL konsege atua no prevene ho diak nune’e to’o ohin loron situasaun rai laran lao hakmatek, Nia hato’o asuntu ne’e ba jornalista sira hafoin enkontru ho Prezidente Republika iha Palasiu Prezidensia Bairo-Pite Dili, Sexta (15/12).

Hatan ba prekupasaun Prezidente Parlamentu Nasional Aniceto Guterres konaba seguransa iha Resintu Parlamentu Nasional Komisariu Julio hateten PNTL prontu atu asegura seguransa iha Resintu Parlamentu Nasional durante  prosesu diskusaun Orsamentu Ratifikativu lao.

“PNTL bele koloka nia membru liu nesesidade hodi fo seguransa nune’e Deputadu sira livre no abontade halo diskusaun Orsamentu Ratifikativu no desidi,” dehan Komisariu Julio.

Enkontru mensal autoridade Seguransa ho Prezidente da Republika Francisco Guterres Lu’Olo ne’e halao entre komandante Jeral akompaña husi Segundu Komandante Jeral Komisariu Faustino da Costa . Media PNTL

 

 

SEGIS Halo Apresentasaun Kona-ba PAN-VJD 2017-2021 Ba PNTL

IMG_9407

Dili, Sekretario Estado Igualdade Generu e Inclusão Social (SEGIS) Kuarta ne’e (13/12) halo apresentasaun kona-ba Planu Asaun Nasional Bazeia ba Jéneru (PAN-VJB) ba tinan 2017-2021 ba membru Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL).

Segundu Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Faustino da Costa iha ninia intervensaun ba apresentasaun ne’e hateten husi parte Komandu PNTL, ninia PAN-VJB hetan ona aprovasaun iha tinan kotuk ne’ebe ohin loron ita hotu iha ne’e atu hare’e fila fali ninia progresu implementasaun.

“Além de ida ne’e atu dehan mós kazu krime ne’ebe PNTL rezista durante ne’e violensia domestika okupa fatin iha segundu lugar iha nivel teritoriu nasional, iha nivel munisipal iha munisipiu balun violensia domestika ne’e okupa primeiru lugar ida ne’e atu dehan mai ita hotu katak, primeiru konsiensia ema idak-idak ninian kona-ba servisu husi ekipa ne’ebe instala desde 2012 no mós ezistensia ita nia grupu sira ne’ebe servisu ba area ida ne’e halo ema barak tau konfiansa ida katak buat ruma mosu karik PNTL tenke fó sai tuir moto ne’ebe iha pasadu hateten”, tenik Segundu Komandante Jerál PNTL.

Komisariu Polísia Faustino da Costa subliña liu tan katak karik mosu violensia iha pasadu labele taka maibé tenke fó sai maske iha pasadu, iha tempu ne’ebe ita tenta, ita hakarak ukun ann ema dehan buat sira ne’e tabun (buat ruma ne’ebe lulik labele naran fó sai-red) maibé ezistensia husi grupu ou ekipa sira ne’ebe iha, buat ne’ebe iha pasadu dehan tabun ohin loron lao stabil katak krime ida ne’ebe tenke fó sai.

Entretantu Diretór SEGIS Henrique da Silva iha ninia intervensaun hateten parte SEGIS agradese ba Komandu Jerál PNTL ne’ebe maka fó ona tempu atu mai halo dezeminasaun ba introdusaun kona ba ita nia PAN-VBJ ne’ebe maka ita nia governu aprova ona iha tinan ida ne’e.

“Objetivu importante husi sorumutu ida ne’e maka ita nia PAN-VJB ne’e laos planu foun maibé planu ne’e ita hala’o ona iha tinan 2012 to’o tinan 2014, iha primeiru periodu no ita hetan mós progresu lubuk ida no iha obstakulu ida ne’ebe ita sei hasoru nafatin tanba ita bele dehan katak kazu violensia bazeia ba jéneru no kazu violensia domestika ne’e hanesan lingkaran setan ida ne’ebe ita atu kombate hotu maibé sei mosu nafatin”, hateten Diretór SEGIS.

Henrique da Silva hatutan liu tan katak tanba ne’e maka ho avaliasaun ne’ebe iha hatudu katak iha PAN-VBJ ne’e iha pilar ha’at ne’ebe maka importante maka hanesan pilar prevensaun, pilar fó asistensia ba vítima, pilar asesu ba justisa no mós pilar monotorizasaun no avaliasaun.

“Iha avaliasaun ne’ebe maka fó iha tinan 2015 ba iha implementasaun primeiru PAN-VJB hatudu katak iha pilar primeiru liu-liu pliar prevensaun ne’e nia progresu diak tanba halo sensibilizasaun, formasaun, sosializasaun kona-ba ita nia lei kontra violensia domestika no mós ita nia revelar oinsa rede revelar sira atu hato’o keixa”, hatutan Henrique da Silva.

Parte SEGIS iha nia aprezentasaun mostra katak PNTL tama iha pilar terseiru maka pilar asesu ba justisa tanba iha unidade importante polísia nian hanesan unidade VPU ne’ebe toma konta no responsabiliza atu fó protesaun ba vítima violensia bazeia ba jéneru no violensia domestika no ita identifika katak presija tan apoiu másimu liu-liu ba ita nia polísia parte unidade VPU atu bele hala’o sira nia servisu ho diak.

Media PNTL.