ANIVERSÁRIU BA DALA XXII

POLÍSIA NASIONAL TIMOR LESTE

 DISKURSU KOMANDANTE-JERAL

LORON 27, FULAN MARSU, TINAN 2022

 

IMGL4713

Sua Exelénsia Señor Presidente da Repúblika

Ita nia prezensa iha serimónia simples ida ne’e, hodi komemora Polísia Nasional Timor-Leste nia tinan ba dala-XXII, ne’ebé hatudu ba polisia hotu onra bot ida ne’ebé indika katak ita akompaña servisu lor-loron polísia nian, nune’e nudar fórma ida hodi fó fórsa no korajem ba membrus tomak, atu hasoru desafius hotu ne’ebé polísia hasoru lor-loron.

Ami hotu nia agradesimentu ne’ebé klean ba ita nia prezensa ida ne’e, ne’ebé hatudu importansia boot mai ami iha serimonia ida ne’e.

Sua Exelénsia Señor Presidente Parlamento Nasional

Ami bele konta ho ita nia prezensa ne’ebé iha signifikadu a’as tebes no fórma diferensa ne’ebé iha signifikadu ba preokupasaun husi Parlamentu Nasional ba kestaun sira ba seguransa populasaun nian.

Ami agradese prezensa boot espesial ida ne’e, ne’ebé atu fó sai ita nia haksolok no apoio ne’ebé maka’as no ami simu ho apresiasaun boot iha esfórsu ne’ebé dezenvolve ona iha solusaun husi problema struturais balun iha polísia.

Sua Exelénsia Señor Primeiro Ministro no Ministro Interior

Ita boot nia prezensa iha serimónia ne’ebé komemora polísia nia loron tinan ba XXII, ami kumprende hanesan sinal konfiansa ida hodi hakbesik no rekoñese kontribuisaun hotu husi membrus PNTL nian ba seguransa Timor Lesta nian no ba Timor oan hotu.

Ami hatene lolos katak preokupasaun no hanoin sira kona-ba Polísia nian nudar autoridade no kompentensia Governo nian ne’ebé fahe husi nia autoridade legal no kompetente nune’e mós iha intensaun hodi asegura katak, Timor Leste hanesan nasaun ida metin labele-ses husi kompetente legal, dame sosial, no proteje ema hotu no sira nia riku soin.

Sua Exelénsia Señor Presidente Tribunal Rekursu

Ita nia prezensa iha serimonia ida ne’e nudar parte ida ne’ebé hatudu atu polísia esfórsu liutan iha parte setor Judisiariu nian.

Sua Exelénsia Eis Presidentes da República no Eis Primeiro-Ministro

  • Kay Rala Xanana Gusmão
  • Dr. José Ramós Horta
  • Dr. Mari Bim Amude Alkatiri

Exelentíssimu Señor Ministro da Defesa

Onra barak ba ita nia prezensa ho momentu ne’ebé ami hakbesik ho prinsipius, ho valores ne’ebé maka hanesan fóntes ba kauzas hanesan atu servi ita nia nasaun, hanesan maneira ida parseria sinseru no ami orgullu tebes, tamba hamutuk ho ami, no fahe ho ami ksolok komemorasaun ba tinan ida tan.

 

Exelentíssimu Señor Chefe Estado-Maior das F-FDTL

Ami sente onra espesial ida ho ita boot nia prezensa hamutuk iha ne’e hodi selebra ami nia data festa ida ne’e. Ita boot nia prezensa mai ami nudar esfórsu benefisiu ida ne’ebé hakbesik ba F-FDTL ho PNTL, no materializa maneira ida ne’ebé klaru ho ligasaun ida, maka fó atu kuidadu iha seguransa no defesa iha ita nia nasaun, ezemplu konkreta ida mak ohin ita hotu asiste katak Banda Musika ne’ebé ita rona dadaun ne’e tamba apoio husi Banda F-FDTL nian, hamutuk ho membrus sira PNTL nian iha semana balun nia laran.

 

 

Exelentíssimu membrus VIII Governo Konstitusional;

Exelentíssimu membrus Parlamentu Nasional;

Exelentíssimu Eis Komandantes Jeral PNTL;

Exelentíssimu 2o Komandante Jeral;

Exelentíssimu representantes Entidades Militares, Religiosas no Civis;

Exelentissima Señora Provedora Diretus Umanu;

Exelentissimu Señor Komisario Anti Korupsaun; Agensia Internasional no Nasional sira hotu; Exelentissimu, Señor Ambaixador sira ne’ebé marka prezensa no Adido sira hotu;

Exelentíssimu Ofisiais, Sargentus, Agentes no Funsionariu Civil PNTL nian;

Excelentíssimós Konvidados

Hau nia Señoras no Señores sira,

 

Autoriza hau atu hahu hodi hato’o hau nia agradesimentu ne’ebé klean ba imi hotu nia prezensa iha komemorasaun loron PNTL nian ba tinan ida ne’e.

Iha tinan 22 liu ba, data 27 fulan marsu tinan 2000, primeiru Grupo Jovens Polísia 50 ne’ebé remata sira nia fórmasaun no ne’ebé fórma PNTL. Iha tinan hirak ne’e ba polisia hahu adapta ho evolusaun sosiedade nia dezenvolvimentu no firme iha nia pozisaun wainhira ajente fó seguransa maske ho difikuldade barak hanesan krize pandemia ida ne’e.

Iha loron 27 fulan-marsu, tinan 2019, hala’o komemorasaun ba tinan 19 PNTL nian, simu funsaun hanesan Komandante Jeral la-iha antisipasaun ida katak tinan tuir mai ne’e, 2020 no 2021 ami sei la-hala’o festa tinan PNTL nian ho dignidade konfórme eventu ne’ebé merese, tamba pandemia maka mósu iha mundo tomak hanesan eventu Nasional lubun maka ita la-konsege selebra iha tempu ne’eba.

Maibe buat sira ne’e ita liu hotu ona, ne’e duni tinan ida ne’e hanesan espesial, tamba depois liu tiha tinan rua obrigasaun boot no sakrifisiu, ami bele fila fali atu festeza sinal importante tebes ne’ebé maka fó liu tan fórsa ne’ebé a’as husi ami nia prezensa.

Iha tinan tolu nia laran ne’e hau simu posse hanesan Komandante Jeral no Señor Komissáriu Mateus Fernandes nudar Segundo Komandante Jeral fó sai tempu ne’ebé marka ho pandemia mundial ida, ne’ebé haklot no husi Estado persija dunik hamósu Estadu Emerjensia ne’ebé maka tu-tuir malu no hamutuk tan ho inundasaun ne’ebé boot rejista iha fulan-marsu, tinan 2020 to’o fulan-abril, tinan 2021, akontesimentu ne’ebé maka husi fórma ne’ebé ita la espera, mai muda vida no dezenvolvimentu normal husi sosiedade Timor oan no tau fórti no regorozu iha orsamentu. Ho nune’e ami inferenta difikuldades boot, ne’ebé hamósu no adapta iha kapasidade organizasaun nian hanesan mós iha resposta ne’ebé tama iha valensias ne’ebé la hanesan PNTL nian ka Servisu Extra-Ordinario, maske nune’e felizmente la-refleta ba in-seguransa iha dalan públiku sira Timor Leste nian.

Indikadores ba aktividades ne’ebé uza regularmente liu maka, hateten lolos positivu, maske laos motivu prazer partikular tamba krime sempre krime, no alerta ida maka hodi hadia dezenpeñu polísia nian.

Nune’e mós, kriminalidade partisipada hahu hamenus ho maneira sustentada iha tinan tolu ikus mai ne’e, tun ona husi 11% nune’e mós hanesan númeru asidentes viasaun nian, ne’ebé menus ona husi 8%, no vitimas ne’ebé mate iha dalan maka hamenus ona husi fórma signifikativu hanesan 27 %, ba PNTL hanesan dadus ida ne’ebé positivu tebes, nune’e hatudu katak PNTL sira hala’o servisu durante tempu ida ne’e, iha kestaun nivel asidente ida ne’e ami hala’o ona ho seriu, maske hamenus ona ami sei kontinua la kontente, no ohin ita hotu hatene katak laos deit prezensa preventiva PNTL nian ka nia maneira fiskaliza maibe uluk nanain sensibilizasaun ne’ebé diak liu-liu iha eskola sira, ida ne’e sai fator importante tamba maioria husi asidentes ne’ebé registu indika katak konsiensia publiku persija nafatin esfórsu tomak parte hotu nian, tamba parte sira Vitima nian ejiji ami nia asaun no ami nia servisu hodi responde.

Maibe’e, rezista mós faktores balun ne’ebé hamósu sentru inseguransa nian ne’ebé maka importa la-bele haluha maka hanesan Kondisaun Estrada no Klima.

Ami nia preokupasaun ida seluk maka violensia domestika ne’ebé aumenta 9% iha tinan rua ne’e nia laran, no apresenta ho númeru ne’ebé ba tempu modernu ida ne’e. Vitima violensia ida-idak iha kontestu domestika ne’ebé hatudu uma kain ida ne’ebé naksobu. Iha kazus violensias ne’ebé hasoru labarik sira, tamba sira sai hanesan alvu ba violensia ida ne’e, ho ida ne’e hatudu prezensa signifikativa no prova ba futuru ne’ebé la favoravel, familia fóun ne’ebé destruidu no persiza intervensaun parte komum hodi hamósu norma ne’ebé maka merese atu termina.

Pontu ida ne’e nudar fórma mai ami hanesan fukun ida ne’ebé metin no presiza atu sobu, buka identifika ho maneira ida ne’ebé apoia ho nia kauza, sei antisipa ho buat ne’ebé mósu dala ida tan no hakbesik ba problema antes atu mósu. PNTL tengke altera ami nia membrus nudar padraun de-asaun ne’ebé maka iha prátika dadaun ida ne’e, buka fóka liu tan iha arguidu, no laos ba vítima, ho ida ne’e maka ita prevene no evita tipu violensia ida ne’e. Ami tengke fó liu atensaun espesial iha komunidade liu-liu alin joven sira ne’ebé ho tinan eskola nian, durante tempu ne’ebé maka ami bele ajusta personalidade muda hahalok no promove komportamentus.

Sentru preokupasaun seluk maka Grupo Arte Marsiais ne’ebé maka hakmatek ona iha tinan 2019 to’o tinan 2020, sira fila fali ho ordem iha tinan 2021, no ho sira nia aktividade balun ne’ebé hamósu krimi no hamósu alarme sosial balun ne’ebé maka obriga hodi resolve kedas la’os deit husi parte Instituisaun Estadu ida ne’e, maibe mós ba komponente tomak tamba sai ona kestaun nasional.

Maibe iha tinan balun ne’ebé maka parte polísia regista no hatene katak, aktu no amiasa ba seguransa sira balun la-iha fronteira, ami nia misaun la remata iha planu domestiku; iha área internasional, iha fórmasaun ba Misaun Internasionais, kualidades membrus PNTL nian sei sai diak iha senariu oi-oin hanesan exemplu Kosovo, Guine Bissau, no seluk tan hanesan Sudão do Sul ne’ebé ajuda ba Paz Seguransa Internasionais maka membrus PNTL nain hat ne’ebé fóin fila depois de-kompleta misaun PAZ ONU nian durante tinan rua, no oras ne’e ONU nafain husu apoio PNTL nian iha área misaun ne’ebé ami fóin sita liu ba.

 

Sua Exelénsia Presidente da Republika;

Sua Exelénsia Primeiro Ministro no Ministru Interior;

Señoras no Señor sira hotu;

Hau labele husik mós atu hateten parserias barak ne’ebé tau ho sira nian entidades oi-oin hanesan exemplu, hadia no kombate hasoru Krime Branquementu kapital ka Money Laundry hala’o akordu ka protokolu ho Unidade de Infórmasaun Finanseira husi Banku Central Timor Leste, ho Prokuradoria Direitus Umanus, ho Komisaun Anti Korupsaun ne’ebé refere atu kombate korupsaun ho Ministériu Turismu, Komérsiu no Industria, relasiona atu kontrola jogu illegais, Memorandum de Entendimentu ho Komite Kruz Vermella nian, ho Polísia Indonesia sira, ho Nova Zelandia, ho Agensia Kooperasaun Internasional Japaun nian, no la-haluha mós historiku akordu bilaterais ne’ebé maka  ita iha ho Guarda Nasional Republikana no Polísia Federal Australia nian. Parserias hirak ne’e servisu hamutuk ho PNTL no dezenvolve fórma espesifiku polísia nian hodi sai fórte liu tan.

Mais PNTL mós sente orgullu husi atividades sira ne’ebé ita halo ona iha teritorio nasional, hanesan mós iha planu internasional ne’e los duni ita nia hanoin katak ita bele konsegue resolve problemas ruma iha área pessoal no logistika, ita bele hakat dok liu tan iha ita nia hare operasional nian prosedimentu ne’ebé modernu no hadia signifikativa ekonomia ne’ebé kumpri objektivu hotu.

Husi parte pessoal nian, tamba pandemia no orsamentu ne’ebé rigor, tengke hamenus númeru efetivus, bainhira maka la iha entradas fóun ne’ebé ijiji kriteria jestaun ida iha distribuisaun ba ajentes sira hodi operasionais atividades sira.

Pandemia ida ne’e atraza Timor oan hotu nia planu. Eskola hotu taka, komersiu hotu taka, sosiedade hotu taka jeralmente no la iha posivel atu simu fórmasaun presensial. Maibe agora, maka ho esperansa ami ba adapta normalidade fóun, sei importante maka autorizasaun govermental atu hala’o kursu ne’ebé fó ba áreas rekursus humanus nian no kapasitasaun sira seluk.

Iha ita nia hare, Logistika no infrastruturas, maske ho esforsu atu hadia hanesan exemplu: Distribui drones ba Unidade Patrullamentu Fronteira ba vijilansia no kontrola ba ema no sira nia riku soin, kontinua hanesan base ba reforsa verbas nian ne’ebé maka autoriza hodi atua iha nivel rua: Transporte, tamba transporte sira Polísia nian barak paradu no balun liu ona tinan sanulu, hodi difikulta atividade operasional nian; no infrastrutura tamba ita iha edifisiu balun iha Esquadra no balun iha postu persija manutensaun tamba kondisaun servisu nian ba membrus sira inklui kazernas ba Postu Administrativus sira.

 

Sua Exélensia Primeiru Ministru no Ministru Interior,

Komando PNTL mós la-haluhan hodi hateten iha ne’e katak durante Ita nia tempu hamutuk ho Exelentíssimu Señor Vise-Ministru Interior nian hadia no kria ona kondisaun lubun bot mai PNTL nian, liu-liu iha área fronteira no área urbana kona-ba Instalasaun Postu sira,  Polísia Tránsitu nian, normalmente mellorias hirak ne’e sei ba hatudu operasional vertente, ida ho nia benefisiu ba resultadu operasionais.

Nune’e PNTL iha, papel báziku ba manutensaun seguransa ba paz no hakmatek públiku, hodi nune’e garante ordem no bele kumpri lei hot-hotu ne’ebé respeita tuir Konstituisaun no husi Lei Repúblika Timor Leste nian.

Ita kontinua atu dezenvolve PNTL hodi firme iha nia Planu Estratejiku Dezenvolvimentu 2020-2024, atu fó formasaun oi-oin ne’ebé justu ho nesesidade rai laran no rai liur, kontribui hodi garante programa husi VIII Governu Konstitusional no husi Planu Estratejiku Dezenvolvimentu nian 2011-2030, no ita sei hala’o hotu ba Timor oan hotu nia diak.

 

Membrus PNTL hotu ne’ebé hau hadomi hau nia liafuan ikus ba imi. Imi tengke kontinua sai fatuk angular ba Polísia ne’ebé maka fórte, metin, ho fiar metin, iha mudansa ho neon, iha nia promesa sosial no ho esperansa katak ba oin sei metin liu tan ba povu Timor oan tomak.

Imi marka ona ba sussesu husi kombates ne’ebé trava hasoru pandemia ne’e no atu kumpri ho didiak ita nian misaun hirak ne’e.

Segredu sussesu nian maka sei koloka nafatin, Konfiansa: fiar metin iha servisu, iha esforsu, fizika husi mane no feto sira PNTL ne’ebé adapta ba Mudansa dignu lor-loron ho uniforme ne’ebé maka imi hatais tengke ho orgullu tebes.

Dala ruma, komprende sala, maibe sira firme nafatin, respeita nafatin nudar membrus Polísia Nasional Timor Leste, ba Timor oan hotu nian hodi firme valores Patria nian ne’ebé a’as liu, no iha respeitu ba povu no ema hotu.

Imi sei hanesan sentimentu no iha figura boot ne’ebé ativu hanesan ema ida ne’ebé iha Polísia Nasional Timor Leste laran, ne’ebé maka entrega ba disponibilidade permanente atu servi ba nasaun ida ne’e.

Hau sei kontinua atentu no buka dalan kordenasaun hodi responde no apresenta ba Governo situasaun balun ne’ebé persija, mas imi tengke hatudu katak imi ema professional no prontu hala’o kna’ar saida deit, no bainhira deit, bainhira ita nia povu persija ita.

Iha tinan ida ne’e, liuhosi Sua Exélensia Primeiru Ministru no Ministru Interior fó sai ona Rejime Remuneratoriu foun ida hanesan, regulamentus balun maka Exelentíssimu Vise-Ministru mós deseña no halo hela aprosimasaun,

Ho nune’e maka, ita sei marka no agradese apoio boot ida, agradese wain husi Ministériu Interior ba PNTL nomós Ministério no Intituisaun relevante sira mai PNTL ne’ebé iha ligasaun direita, tamba se-sira la-iha karik la-iha posibilidade atu hetan padraun dezenvolvimentu ne’ebé merese no seguransa públika ne’ebé merese mós.

Ita hatene katak dalan ida ne’e husu no dala-ruma rigorosa, no hare ba futuru ho esperansa ne’ebé boot no forsa enerjia ne’ebé forte.

Hau kontinua konta ho imi !

Hau kontinua orienta imi, tuir imi hatene, imi nia determinasaun, enerjia no disponibilidade hodi fiar metin, dezeju futuru ida ne’ebé hakruk no onestu, ba jerasaun ne’ebé besik atu moris iha mundo ida ne’ebé humanu liu no hakruk ne’ebé rai husi liberdade, dezenvolvimentu sustentadu no husi seguransa tomak.

Ho ida ne’e ita bele kontinua hateten katak PNTL ida  ohin no ba nafatin, Polísia ne’ebé mantein paz ho nia lema “Servir no Proteje”.

 

Muito obrigado.

 

 

Dili, loron 27 fulan-marsu, tinan 2022

Polísia Nasional Timor Leste

Komandante Jerál

 

 

Faustino da Costa

Komissariu-Polísia