Diskursu S.E. Prezidente Repúblika, Dr. Francisco Guterres Lú Olo iha okaziaun Serimónia Aniversáriu Polísia Nasionál Timor-Leste ba dala 22
Komandu-Jerál PNTL, 27 Marsu, 2022
Señór Prezidente Parlamentu Nasionál,
Señór Primeiru Ministru,
Señór Prezidente Tribunál Rekursu,
Señores Membrus Governu no Parlamentu Nasionál,
Ilustres Eis-Titulares Órgauns Soberania,
Señór Xefe Estadu-Maiór Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste,
Señór Komandante Jerál Polísia Nasionál Timor-Leste,
Señóres Embaixadores no Reprezentantes Korpu Diplomátiku,
Ilustre konvidadu sira,
Señoras no Señores,
Membrus Polísia no Sivíl sira iha PNTL.
Loron ohin, Polísia Nasionál Timor-Leste selebra ninia aniversáriu ba dala 22 nu’udar instituisaun ne’ebé hala’o knaar susar tebes atu garante orden no ambiente hakmatek no proteje ema ho ema nia sasán, nune’e kria kondisaun ba seguransa, dame no estabilidade iha Nasaun nurak ne’e.
Iha loron festa ida-ne’e, ha’u hakarak hato’o ba Polísia Nasionál Timor-Leste, nu’udar Prezidente no sidadaun, ha’u-nia agradesimentu kle’an ba serbisu ne’ebé nia halo ona ba País hodi hatudu dedikasaun, kompeténsia no patriotizmu.
Serbisu polísia nian hanesan serbisu ida ne’ebé ho desgaste boot no risku permanente. Tanba ne’e, ho laran-ksolok tebes ha’u fó sasin no fó-hanoin hikas kona-ba imi-nia kontribuisaun loroloron ba kauza públika, atu nune’e Timor-Leste bele sai loloos duni Estadu Direitu Demokrátiku.
Ha’u mós hakarak aproveita okaziaun ida-ne’e atu fó parabéns ba povu timoroan tomak ne’ebé mak partisipa iha eleisaun foin lailais ne’e ho hakmatek no tuir orden, no ha’u espera katak hahalok hanesan ne’e sei kontinua nafatin iha prosesu hametin ita-nia demokrasia. Klima seguransa ida-ne’e só bele sai posivel tanba knaar importante ne’ebé hala’o hosi PNTL no hamutuk ho F-FDTL no parseiru sosiál sira, hodi asegura ambiente ida ne’ebé nakonu ho hakmatek, independénsia no neutralidade, tanba ida-ne’e mak kondisaun ne’ebé presiza hodi harii Estadu Direitu.
Seguransa hanesan asuntu Estadu nian. Laiha Seguransa mak la iha dezenvolvimentu. Laiha Seguransa mak la iha Demokrasia.
Direitu ba liberdade no direitu ba seguransa hanesan direitu fundamentál sidadaun sira-nian ne’ebé hatuur iha Konstituisaun no Estadu iha obrigasaun atu promove no asegura. Maibé knaar ida-ne’e la’ós Estadu mesak mak tenke kaer. Ne’e mós devér ita hotu nian.
Hodi hatán ba dezafius seguransa ohin loron nian, ita tenke haburas polítika seguransa solidária ida ne’ebé kahur profisionalizmu no efikásia boot hasoru kriminalidade, hamutuk ho kapasidade atu mobiliza sidadaun sira ho sira-nia asosiasaun sívika sira atu hapara no prevene krime no garante orden no hakmatek ba ema hotu.
Konseitu Estratéjiku Defeza no Seguransa Nasionál hatudu momoos katak situasaun seguransa ohin loron nian lori ita atu tetu hikas fali organizasaun sira no organizasaun sira-nia knaar iha tempu ida ne’ebé globalizadu, interdependente, ne’ebé hetan mudansa lailais no beibeik, nakonu ho dezafius, riskus no ameasas oioin.
Ho nune’e, hanesan akontese ho prosesu reforma ba defeza militár ne’ebé oras ne’e la’o dadaun, seguransa interna presiza mós estuda no promove aprovasaun ba Konseitu Estratéjiku Seguransa Interna ida ne’ebé inovadór, ne’ebé hatán ba realidade foun no adekuadu ba ameasa no risku foun hirak ne’ebé mosu. Ho nune’e, ita presiza konseitu estratéjiku ida ne’ebé hamosu governasaun foun ida ba seguransa, ne’ebé envolve halo reforma ba sistema seguransa no mós ba instituisaun polísia nian rasik.
Timor-Leste nia kontestu sosiál ezije Polísia ida ne’ebé foka liu ba estratéjia hirak ne’ebé proativu no preventivu, duké halo abordajen ida ne’ebé reativu no represivu.
Polísia Nasionál tenke hasa’e ninia prezensa no efikásia iha komunidade lokál sira-nia leet, hodi halo vijilánsia no prevensaun ba krime.
Atu halo nune’e, Konsellu Polisiamentu Komunitária tenke hametin ninia asaun atu lori servisu polisiamentu besik liu komunidade sira no asegura seguransa komunidade sira-nian ho objetivu atu haforsa sira-nia sentimentu seguransa.
Hosi parte seluk, Sidadaun ida-idak hanesan mós Polísia ida. Hodi serbí didi’ak sidadaun sira, seguransa ohin loron tenke haree ba konseitu sidadania.
Kriasaun ba Servisu Síviku Nasionál, hanesan ha’u hatete dala barak ona, bele kontribui hodi halakon sidadaun sira-nia individualizmu ne’ebé boot lahalimar, falta sentimentu patriotizmu no falta sentimentu pertense ba povu ida de’it, ne’ebé ikusmai sai hanesan kauza mahuluk ida ba inseguransa.
Ida-ne’e mak loloos sai dezafiu boot liu ba ita-nia sosiedade, oinsá mobiliza sidadaun sira atu partisipa maka’as liután iha área segurança no fó kontribuisaun boot liután ba ita-nia Povu doben nia moris-di’ak.
Ofisiais, Sarjentus no Ajentes PNTL,
Sosiedade timoroan presiza tau fiar metin liután ba Polísia, Ministériu Públiku no Justisa.
Ita presiza manán hikas fali povu nia fiar ba iha instituisaun sira-ne’ebé luta hasoru krime.
Ajente polísia tenke preparadu di’ak liután atu hatán ba situasaun ne’ebé de’it, atu nune’e bele harii relasaun konfiansa ida ne’ebé metin ho Timoroan sira.
Nu’udar ajente autoridade, polísia hanesan sidadaun kualifikadu ida ne’ebé reprezenta Estadu no nune’e ninia asaun sai hanesan asaun Estadu nian.
Hodi hala’o ninia misaun ne’e, ajente PNTL nu’udar “Ajente Lei nian” tenke hetan respeitu hosi komunidade sira-ne’ebé nia serbí, iha ninia moris-fatin no iha serbisu-fatin, liuhosi hatudu onestidade, edukasaun, integridade karakter no hahalok ezemplár iha nia moris públiku no privadu.
Ajente polísia tenke prontu atu estabelese hikas fali orden públika, bainhira de’it nesesáriu. Maibé nia tenke halo ida-ne’e ho maneira adekuadu no ho forsa ne’ebé natoon tuir ameasa reál ne’ebé mak atu halakon. Bainhira polísia ida halo agresaun hasoru sidadaun ruma, la’ós nia mak halo agresaun, maibé Estadu. Nune’e, bainhira polísia ruma hetan agresaun, Estadu Direitu mós hetan agresaun.
Ajente PNTL nia dixiplina, kapasitasaun, kualifikasaun no valorizasaun téknika no profisionál, hamutuk ho ninia esperiénsia operasionál no nia relasaun konfiansa ho sosiedade, sai hanesan elementu importante tebes ba rekursu estratéjiku ida ne’ebé ita presiza konsidera, hodi nune’e operasaun polisiamentu sira bele hetan susesu.
Atu polísia sira bele hala’o sira-nia knaar ho dignidade, podér polítiku tenke valoriza sira-nia karreira, hodi aprova Estatutu Pesoál PNTL nian, inklui instituisaun nia rejime Seguransa Sosiál no Remuneratóriu, no fó kondisaun materiál, ekipamentu no infraestrutura hirak ne’ebé nesesáriu atu fasilita Forsas Seguransa sira-nia serbisu.
Iha tempu ne’ebé ita moris daudaun ne’e, ita presiza hakaʼas an liután atu tau hamutuk esforsu sira hotu no promove artikulasaun ne’ebé di’ak tebes entre Estadu no Governu no Forsas Armadas, Servisu Informasaun no Forsa Polisiál siraatu nune’e, ho meius hotu ne’ebé ita iha no presiza, bele asegura Estadu Timoroan nia seguransa iha rai-laran no rai-li’ur.
Importante mós halo esforsu nafatin hodi hadi’ak no hametin Kooperasaun Bilaterál no Multilaterál ho Forsas no Servisus Seguransa hosi nasaun seluk iha área seguransa oioin, liuliu prepara ita-nia Forsa sira atu hala’o misaun polisiamentu iha área fronteira, halo vijilánsia no fiskalizasaun iha tasi laran, hatán ba dezastres naturais no partisipa iha misaun pás ONU nian.
Ofisiais, Sarjentus no Ajentes PNTL,
Prezidente Repúblika hatene katak Polísia Nasionál Timor-Leste fó prestíjiu no dignifika Repúblika Timor-Leste no sei kaer metin nafatin ba prinsípiu “sosiedade ida ne’ebé justu, livre no seguru liután”. Ha’u fiar katak PNTL nia domin no dedikasaun ba Timor-Leste, ba ninia povu no ba valór sira-ne’ebé hatuur ita-nia identidade, sei la mate.
Ha’u hakarak fó-hatene ba Ita-Boot sira katak ami konta ho imi no ha’u fiar katak, maski situasaun hanesan ne’e, imi prontu atu hatán no hakat liu dezafiu sira aban-bainrua nian, tanba Timor-Leste presiza imi hotu.
Viva Timor-Leste!