Serimonia Fatuk Dahuluk ba Kontrusaun Edifisiu VPU iha Komandu PNTL Munisipiu Ermera

344572763_6018681158258961_7952101531837542240_n
Ermera- Polisia Nasional Timor Leste (PNTL), hamutuk ho parseiru United Nations Development Programe (UNDP), ofisialmente lansa fatuk dahuluk ba konstrusaun Uma Unidade Polisia Vulneravel (VPU) iha Munisipiu Ermera.
Iha nia diskursu Segundu Komandante Jeral PNTL, Komisariu Polisia Pedro Belo, haktuir, ohin hamutuk iha fatin ida ne’e, hodi halao serimonia lansamentu primeira pedra ba konstrusaun edifisiu VPU iha munisipiu Ermera.
Nia hateten, atu fasilita ba VPU patrikularmente VPU munisipiu Ermera, iha artigu 24 husi Lei kontra violensia domestika hodi fo asistensia no atendimentu ba vitima violensia domestika no vitima violensia bazeia ba Jeneru.
“Atraves ba fatin seguru ida ne’e, vitima domestika violensia sei hetan informasaun hotu kona-ba sira nia direitu, tanba ita hotu hatene krime violensia domestika, hanesan krime publiku, ne’ebe hakerek ona iha lei numeru 7/2010,” dehan Segundu Komandante Jeral PNTL ne’e.
Tanba krime violensia domestika hasoru feto no labarik kontinua akontese ba familia no sosiedade nia le’et, ne’ebe hetan violensia fiziku, violensia sexual, violensia Ekonomia, violensia psikolojia, no hahahlok ameasa no bandu liverdade feto iha ambiente familia nia laran.
Komisariu Polisia ne’e salienta tan,iha parte seluk, violensia ne’ebe mosu iha sosiedade nia le’et maka, hanesan violensia sexual, abuzu sexual, asedu sexual iha fatin servisu, no mos prensaun sexual.
“Ho situasaun ida ne’e maka dada ita hotu nia atensaun, governu sosiedade sivil, lideransa komunitaria, igreja, komunidade no parseiru dezenvolvimentu, ita hotu hamutuk atu halo prevensaun ba krime violensia domestika tanba, krime ne’e hanesan krime ida ne’ebe nia abut metin ona iha familia nia laran,” dehan Komisariu polisia ne’e.
Segundu Komandante Jeral mos hato’o agradese ba parseiru dezenvolvimentu hotu ne’ebe maka durante sempre apoiu PNTL, no espera katak sira sei kontinua hala’o servisu hamutuk hodi apoiu ba VPU, iha munisipiu seluk.
55
Iha fatin hanesan, Komandante PNTL Munisipiu Ermera, Superintendente Xefe Justino Menezes, haktuir ohin partisipa iha serimonia lansamentu primeira pedra ba konstrusaun edifisiiu seksaun VPU, iha kuartel Komandu PNTL Munisipiu Ermera Gleno.
“Ohin Komandu PNTL munisipiu Ermera hetan previleziu ida tanba tulun husi ita nia parseiru dezenvolvimenu nasional ba instituisaun PNTL, liu husi ita nia parseiru diak ne’ebe firmeza tulun nafatin PNTL maka hanesan UNDP,” dehan nia.
Tanba ne’e, wainhira hala’o misaun ne’ebe orienta iha abilidade operasional no atividade admnistrativu ho professional tenki leno dezenvolvimentu adekuadu no sustentavel, hanesan maksimiza dezenvolvimentu rekursu humanus no kualidade, kuantidade, ho efisiensia no efikaz iha instituisaun PNTL.
Segundu dezenvolvimentu kareira ba membru PNTL, Terseiru Maksimiza no moderniza dezenvolvimentu rekursu materiais, Kuatru maksimiza dezenvolvimentu spiritual no fiziku.
“Ho ida nee, ami fo obrigadu no agradese ba parseiru dezenvolvimentu sira, hanesan UNDP, ne’ebe kontinua firmeza apoiu dezenvolvimentu PNTL, liu husi kontrusaun edifisiu sub-Seksaun VPU mai Komandu PNTL munisipiu Ermera,” tenik Komandante PNTL munisipiu Eremra ne’e.
Sira mos fiar katak ho apoiu sira ne’e hotu, laos ba edifisiu ida ne’e deit, maibe sei apoiu nafatin ho fasilidade seluk ne’ebe PNTL presiza hodi halo atendimentu diak liu tan ba komunidade sira hotu ho professional, hodi eleva nia dignidade humana.
3
Nune’e mos Resident Representative UNDP iha Timor Leste Munkhtuya Altangerel, sente haksolok wainhira selebra hamutuk serimonia lansamentu fatuk dahuluk ba konstrusaun uma Seguru VPU, tanba PNTL sai hanesan parseiru diak tebes ba Nasoens Unidas, desde independensia.
“Hau hakarak hateten, liu husi inisiativa Spotligth, no PNTL hametin ona lasu parseria, ida ne’e espesialmente iha area kombate violensia sexual no domestika hodi hadia no responde no investigasaun neebe professional no abordajen sinsitiva ba vitima sira,” dehan nia.
Nia haktuir, ba esforsu nee, sira servisu hamutuk ho Unidade Ema Vulneravel husi PNTL, nunee vitima sira bele senti seguru.
Konstrusaun ne’e finansia husi Parseiru UNDP Rezidensia Reprezentante liu husi Programa Spotlight Initiative no fundu mai husi Uniaun Europeia.
Partisipa iha lansamentu ne’ebe hala’o iha Komandu PNTL Munisipiu Ermera mak hanesan Prezidente Autoridade Munisipiu Ermera, Parseiru UNDP, TLPDP, Embaixador Uniaun Europeia, Reprezentante Vise Ministru Interior, Komandante Eskuadra sira, Lider Komunitaria no Lia nain husi Munisipiu Ermera.

 

Violensia Domestika Ass Liu iha Dili

2
Ermera-Iha tinan 2022, krime violensia domestika rejistu aas liu iha Kapital Dili  ho total kazu hamutuk 119 no Munisipiu Ermera kazu 40 nomos munisipiu seluk iha teritoriu laran.
Segundu Komandante Jeral PNTL  Komisariu Polisia Pedro Belo hato’o asuntu ne’e liu husi diskursu iha ambitu serimonia lansamentu konstrusaun uma VPU nian iha Gleno, Ermera, Tersa (2/05/2023).
“Haree ba estatistika krime violensia domestika iha tinan  2022, total hamutuk 279. Husi numeru nee Munisipiu aas liu iha Munisipiu Dili  ho total kazu hamutuk 119,  tuir mai Munisipiu Ermera total kazu hamutuk 40, no tuir mai iha Munisipiu Manufahi no Oecuse total kazu hamutuk  21,” tenik Komisariu Polisia ne’e.
Tanba ne’e, ema hotu tenki fo asistensia, tenki fo karajem, ba vitima sira  hodi nune’e bele koalia lia loos, iha justisa nia oin tanba ema hotu hatene katak, iha kultura Timor nian, uluk kedas katak mane maka iha responsabilidade uma laran, entaun kultura ida ne’e, hamate liberdade feto no labarik sira hotu.
3
Iha fatin hanesan, Resident Representative UNDP iha Timor Leste Munkhtuya Altangerel afirma, bazeia ba PNTL nia dadus ne’ebe iha total kazu violensia domestika no sexual, keixa ona iha munisipiu Ermera, ida nee kuaje %6 ba kazu ne’ebe keixa ba Unidade Pessoa Vulneravel (VPU-sigla ingles) iha nasaun.
“Dadus nee mos signifika katak mediu husi vitima sira kada fulan vijita VPU Ermera hodi buka seguransa, protesaun no justisa,” dehan nia.
Nia hatutan VPU ho posibilidade sai hanesan opsaun ikus hodi bele proteje sira nia aan husi sofrimentu ne’ebe sira lori ona iha tempu naruk, tanba ne’e maka oferese fatin ne’e ba sira nune’e bele iha espasu hodi senti seguru iha Polisia nia liman.
1
Entretantu Prezidente Autoriedade Munisipiu Ermera Euzebio Salsinha hateten hare’e ba numeru ne’ebe aas liu-liu iha munisipiu Ermera presiza halo prevensaun, redusaun, ba kazu violensia domestika no violensia ba feto no labarik sira ne’ebe iha vulneravilidade.
“Levantamentus ne’e hatudu katak, ita Ermera maka aas liu, iha teritoriu laran, ida ne’e maka presiza ita halo esforsu extraordinariu no kontinua nafatin halo sensibilizasaun ,” dehan Prezidente Autoriedade Munisipiu Ermera.
Aleinde ne’e husu mos atu halo sensibilijasaun ba komunidade sira, nune’e bele intende kona-ba saida maka violensia domestika, tanba violensia domestika nee krime publiku.

 

PNTL Asegura Seguransa La’o ho Demokratiku, Sei La Tolera Aktus Krime Sira

344572763_6018681158258961_7952101531837542240_n
Ermera_Relasiona ho aktividade kampanha eleitoral ne’ebe oras ne’e dadaun lao, Komandu PNTL nafatin asegura seguransa ne’ebe la’o ho demokratiku no sei la tolera ba ema se deit mak tenta atu halo aktu krime hodi kria instabilidade iha rai laran.
Segundu Komandante PNTL Komisariu Polisia Pedro Belo informa, durante tempu kampanha eleitoral ne’e, PNTL identifika pesoal balun nafatin tenta halo violensia ameasa ka terror ba komunidade.
”Iha tinan ida ne’e asuntu servisu todan ida, maka Eleisaun, Eleisaun Parlamentar hanesan meuis demokrasia, ne’ebe povu hili, PN liu husi sub-fraziu, Universal, Livre, Direitu, no ida-idak nian, atu garante segurasa ba Eleisaun Parlamentar maka, PNTL nia papel importante atu asegura seguransa, ba lala’ok prosesu demokratiku hahu husi kampanha eleitoral, depois eleisaun”, tenik Komisariu Polisia ne’e.
Komisariu Polisia ne’e salienta tan, oras ne’e dadaun tama ona ba iha faze kampanha no Partidu Politiku hamutuk 17 maka lao hadulas iha teritoriu nasional, hodi hato’o sira nia programa ba iha komunidade.
“Tuir observasaun nian iha kampanha eleitoral, iha semana hirak nia laran, iha ema balun, iha pesoal balun, nafatin halo violensia ameasa no terror ba povu, labele livre atu eskolla partidu ne’ebe sira hakarak,” dehan Komisariu Polisia ne’e.
Tanba ne’e PNTL ne’ebe asegura seguransa la’o ho demokratiku, labele fo toleransia ba aktus krime sira nee. Atu asegura seguransa diak liutan, maka PNTL konvida maluk Timor oan tomak, espesialmente komunidade munisipiu Ermera atu hamutuk ho PNTL, hodi kria paz no hakmatek iha rai doben Timor Leste.
Iha fatin hanesan, Prezidente Autoridade Munisipiu Ermera, Euzebio Salsinha, haktuir, ligadu ho eleisaun parlamentar ida ne’e nia husu ba komunidade sira hotu iha munisipiu Ermera, atu hakiak situasaun ida ne’ebe harmonia no paz.
1
Prezidente Autoridade ne’e haktuir tan partidu politiku ida ne’ebe maka la hanorin nia militantes sira, maka halo problema polisia tenki kaer, nune’e bele hatama iha sela ne’eba, depois hatama iha tribunal, nune’e bele eduka nia atu hatene komporta iha sosiedade.
“Iha rumoris no hoax deit, barak liu ne’e buat partikular la’os politiku ida, no mensagem ba komunidade Ermera sira atu kria paz harmonia, tanba se mak tenta atu halo problema, Polisia tenki atua kedas ho rigorozu,” hakotu nia.
Total populasaun iha 138 mill, no mos eleitores hamutuk 84 mill ne’ebe sei ba partisipa iha eleisaun parlamentar ida ne’e, tanba ne’e sira mos garante katak, priosprioriedade ida ne’e, no komunidade Ermera rasik mos hakmatek no laiha violensia durante kampanha nia laran.

 

PNTL Detein Sidadaun Xineza Ida Deskonfia Lori Droga

344799494_230356359640289_7650414071241016990_n
Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) iha loron 28 fulan Marsu tinan 2023 detein sidadaun Xineza ida neébe mai husi nasaun Xina tama iha Timor-Leste liu husi Aeroportu Internasional Nicolao Lobato neébe deskonfia lori Droga.
Xefe Gabinete Komunikaaun no Relasaun Públika PNTL Superintendente Xefe Arnaldo Araújo liu husi konferensia imprensa ba jornalista sira hateten sidadaun refere parte Alfândega kaptura no informa mai iha Departamentu Investigasaun kriminal (DIK) PNTL tanba lori sasan neébe maka deskonfia Droga.
“Hafoin deskonfia, parte DIK halo kedas teste no ninia rezultadu hatudu katak Negativu, hodi kontinua ba iha prosesu investigasaun”, informa Xefe Gabinete Komunikaaun no Relasaun Públika PNTL neé.
Superintendente Xefe neé salienta tan katak durante prosesu idnetifikasaun, sidadaun refere la koopera ho autoridade polisial, nuneé maka hatama sidadaun neé ba iha sela. No iha loron 01 fulan Maiu tinan 2023, parte PNTL aprezenta ba Tribunal Distrital Dili hodi submete ba iha Primeiru Interogatoriu no rezultadu husi neé maka Aprezentasaun priodikamente.
Asidente Fátal Iha Kakaulidun
Iha loron rua fulan Maiu tinan 2023 oras tuku ha’at dader madrugada iha area Kakaulidun , akontese asidente fátal ida, iha ne’ebe maka rezulta ema ida mate no na’in rua kanek.
“Vitima ida mate ne’e ho ninia identidade Anozi Xavier Fatima, ho idade 13 anos, hela fatin Becora Klak Fuik’’, informa Superintendente Xefe Arnaldo Araújo.
Kronolojia husi asidente ne’e, sira na’in tolu sae motor ida, mane rua feto ida, feto ne’e iha klaran, nain rua uza kapasete no ida seluk la uza. Sira soke ai hun ida iha area kakaulidun.
Asidente ne’e, ninia prosessu parte Tranzitu munisipiu Dili prepara ona autus hodi nune’e bele entrega ba Ministeriu Públiku (MP).

 

Vizita Kortejia ba PDHJ

IMGL9232Komandante Jeral PNTL Komisariu Jeral Polisia Henrique da Costa no Segundu Komandante Jeral Komisariu Polisia Pedro Belo halo vizita kortejia ba Provedoria Diretus Humanus no Justisa (PDHJ) hodi buka parseru sira ne’ebe maka servisu ho Polisia atu apoiu servisu PNTL tuir planu prioridade ne’ebe iha atu fo susesu ba instituisaun PNTL.

Alende ne’e koalia ho parseru sira oinsa hadia Polisia diak liutan bazeia ba planu prioridade hodi hadia atendementu publiku tanba PNTL nia matan mesak labele hare buat hotu maibe hamutuk ho sosiedade sivil no parseru sira maka bele.

“Lao hamutuk hodi hare ba formasaun no advokasia atu hadia PNTL nia servisu liu husi formasaun Diretus Humanus no husu mos ba PDHJ atu koalia buat ne’ebe los atu nune’e Komandante sira kontinua fo hanoin ba nia membru sira,” dehan Komamdante Jeral.

Iha okajiuan ne’e Provedor PDHJ Virgilio Guterres hateten Provedor agradese ba vizita nomos aproveta oportunidade ne’e fahe hanoin ba malu konaba saida maka prekupasaun Provedor nian nomos espetativa Provedor nian hanesan entidade publiku ne’ebe maka reprejenta sidadaun sira nia espetativa ba PNTL.

IMGL9183

Prekupasaun ne’ebe ami hato’o konaba publiku tau matan ba kazu sidadaun mate iha sela Detensaun Komandu PNTL munisipiu Dili tanba PNTL parte ne’ebe inplikadu iha laran maibe ohin Komandante Jeral hateten kazu ne’e iha ekipa integradu ida maka halo investigasaun no kazu ne’e iha ona Polisia Sentifika Investigasaun Kriminal (PSIC-sigla portuges) no PNTL mos hein prosesu husi Tribunal to’o nia desijaun.

“Asuntu seluk maka koalia konaba oinsa Provedor hamutuk ho Komandu kontinua halo advokasia ba Estadu, Parlamentu no Governu atu investe iha dezenvolvimentu Polisia tanba ita hare katak kondisaun Polisia nian iha kapital to’o fronteira dok tebes husi kondisaun minimu sira laiha ekipamentu servisu, transporte, fardamentu la sufsiente ba sira, ekipamentu komunikasaun laiha buat hirak ne’e sai prekupasaun Provedor nian ne’ebe ohin espresa ba Komandu no provedor kompromete atu kontinua halo advokasia perante Parlamentu no orgaun estadu sira seluk atu investe iha Dezenvolvimentu PNTL nian nomos kompromete atu kontinua involve iha prosesu formasaun ba Polisia laos deit iha momentu rekrutamentu maibe mos iha formasaun ba membru hirak ne’ebe maka hetan promosaun diviza,” dehan Guterres.

Provedor fahe mos hanoin balu liu-liu konaba intervensaun Polisia sira ba atividade publiku nian hanesan manifestasaun no husu atu redus intervensaun ne’ebe maka violentu ne’ebe husi informasaun ne’ebe Komandu Jeral hato’o hatudu katak iha progresu mudansa dezenvolvimentu ne’ebe diak husi membru PNTL sira ezemplu durante kampaña ELPAR maske hasoru simpatijante barak halo provokasaun oi-oin maibe forsa PNTL sira ninia intervensaun no sira nia pasensia diak los entaun ida ne’e kontinua mantein.

Enkontru ne’e halao iha Salaun Biblioteka PDHJ Kaikoli Dili loron kuarta (03/05) no Prejidi husi Provedor PDHJ Virgilio Guterres akompaña husi Diretur no Xefe Departamentu sira.

Durante Kampaña Eleitoral, Situasaun Seguransa Kontroladu

IMG_1135

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) durante aktividade kampaña eleisaun Parlamentar tinan 2023 neébe hala’o iha teritoriu Timor laran tomak asegura seguransa lao ho diak.

Portavoz Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) Superintendente Xefe Arnaldo Araujo liu husi konferensia da Imprensa Terça-Feira (25-04) ne’e informa informasaun balun ba komunidade sira atu bele hatene aktividade kampaña nian, Ita hotu hatene katak kampaña hahu ona iha loron 19/04 to’o ohin loron buat hotu lao ho di’ak no kontroladu tamba hetan seguransa másimu husi parte PNTL.

“Tanba agora dadaun Polisia Nasionál Timor-Leste servisu maka’as tebes hodi asegura kampaña ida ne’e bele lao ho di’ak maibé iha parte balun iha mós insidente hanesan iha loron 21/04/23 iha insidente balun ne’ebé mosu iha area Tiris, aldeia  Loihunu hodi rezulta vitima hanesan militante husi partidu balun kanek, hanesan ita hotu hatene no hare’e iha media sosial no mós iha televizaun vitima ba tuir kampaña partidu CNRT Iha Viqueque ho motor, no fila husi kampaña to’o iha area Liakaiwa, Vitima hetan tuda ho fatuk no la hare’e suspeitu”, informa Portavoz Komandu PNTL ne’e .

Nune’e mós Iha loron 23/04/23  iha óras 07:20 OTL mosu insidente iha ne’ebe ema tuda militante husi partidu CNRT iha area Wailili  besik Eks.

“Ema deskoinesidu tuda kona Membru polisia eskuadra venilale no tuda kona komunidade nia uma,wanhira membru ne’e hala’o hela servisu hodi fo seguransa ba iha kampaña”, hatutan Xefe Gabinete Relasaun Publika PNTL ne’e.

Membru PNTL ne’e hetan kanek no oras ne dadauk suspeitu ne’ebé mak halo krime hasoru  militantes partidus, agora dau-daun PNTL iha fatin refere buka tuir hela suspeitu sira ne’ebé halo krime, no hein katak  iha tempu badak ita bele hatene  tanba iha momentu ne’eba ema barak, tamba ne’e PNTL sei buka tuir hodi bele hatene.

 Sidadaun Xinesa Ida Mate Iha Hotel Laran

Iha loron sexta feira (21/04-2023, oras 11:00 OTL), iha area  Dom aleixo Bairo Pite Hotel foun, hudi- laran akontese insidente ida iha ne’ebé sidadaun Xinesa ida mate iha hotel laran.

“Sidadaun refere ekipa FOURENSIK mak ba ihafatin insidente hodi halo ezaminasaun ba mate isin entrega ona ba iha FOURENSIK no lori ona ba HNGV hodi kontinua ba prosessu AUTOPSIA, Xinesa ida mate iha hotel laran, iha momentu ne’eba hotel na’in bai-bain ema ne’ebé aluga hotel ne’e iha oras tuku 10 dader ne’e nia hader ona, maibé iha loron ne’e to’o tuku 11 óras tia mós nia seidauk hader, entaun hotel na’in ba dere odamatan no loke odamatan ema ne’e mate tia ona iha hotel laran iha kuartu ne’ebé nia toba ba,”esplika Superintendente Xefe.

Kazu ne’e informa kedas mai iha PNTL no seksaun investigasaun fourensik tun kedas ba iha fatin hodi hare’e  no lori kedas mate isin ba HNGV hodi hala’o Autopsia. Oras ne’e dadaun vitima ne’e iha hela HNGV no nia rezultadu iha tempu badak sei fó sai.

Asidente Tráfegu

Iha loron segunda feira kalan 24-04-2023 óras tuku 08:00 akontese asidente ida entre kareta rua HI-Lux ho Kareta CARRY soke malu iha suku Kaikua Postu Administrativu Vemasse. Iha asidente ne’e rezulta ema na’in 6 kanek kma’an no kareta rua ne’e hetan estragus. Kauza husi asidente tamba fatór ema tula sasan todan no la kontrola velosidade.

“Polisia evakua ona vitima sira ba iha Hospital Baucau, rekolla informasaun kontinua prosessu investigasaun”, tenik Portavoz Komandu PNTL ne’e.

Hatan preukupasaun kona-ba kareta att ne’ebe kontinua para iha Estrada ninin hodi kria engrafeamentu maka agora dau-daun komando Munisipiu Dili halo ona plano hodi halo kordenasaun ho parte ministeriu transporte nian, atu oinsa iha tempu badak bele muda kareta sira para arbiru ne’e.

Mensagem Ba Delegado Partidos Polítikus Sira Hotu

Komandu PNTL mós apela ba Delegadu Partidu Politiku sira atu labele insulta malu iha tempu kampaña hodi afeta situasaun seguransa.

“Ita hatene katak oras neé dadaun tama ona ba iha tempu kampaña, tanba ne’e Komandu PNTL husu ba partidus politikus sira tau atensaun no fó hanoin ba sira nia militantes sira atu nune’e iha kampaña karik keta provoka malu”, apela Superintendente Xefe.

Ofisias Superior ne’e afirma tan katak parte Komandu PNTL apresia ba kordenador partidos sira hotu tanba ho sira nia kolaborasaun no servisu hamutuk ho PNTL ho diak maka to ohin loron buat hotu lao diak mesmu ke iha fatin balun iha insidente.

Media PNTL.

Prezidente Republika Fo Posse Ba Komandante Jeral no Segundu Komandante Jeral

IMG_4044

Dili- Prezidente Republika Jose Ramos Horta fo tomada de posse ba komandante Jeral no Segundu Komandante Jeral hodi lidera instituisaun PNTL ba periodu tinan 3 (2023-2025) hodi asegura seguransa ba povu no nasaun RDTL.

Tomada de posse ne’e halao bazeia ba Rezolusaun Governu Nu.11/2023 de 24 marsu hodi nomea Superintendente Xefe Henrique da Costa ba postu Komisariu-Jeral hodi dezempenu funsaun hanesan Komandante Jeral PNTL no Rezolusaun Governu Nu.12/2023 de 24 marsu 2023 promove no nomeia Superintendente Xefe Pedro Belo ba postu Komisariu atu dezempena funsaun hanesan Segundu Komandante Jeral.

Prezidente Republika Jose Ramos Horta hateten ohin ita fo posse, ita sai testemuñu ba Komandante Jeral Komisariu-Jeral Polisia Henrique da Costa no Segundu Komandante Jeral Komisariu Polisia Pedro Belo. Ba Komandante Jeral no Segundu Komandante Jeral Hau aprejenta hau nia votus ho fuan ho laran imi bele kaer imi nia knar ne’ebe todan, estadu entrega ba Imi ho prinsipiu valor sira hanesan Disiplina, Honra no Dever loron-loron iha imi nia kakutak no Imi nia fuan, Nia hato’o asuntu ne’e iha deskursu iha Kuartel UEP Bairo-Pite Dili, segunda (27/03).

Nia hatutan Imi nia kurikulum Profesional, Akademiku, Imi nia instoria servisu publiku ne’e hanesan promesa garantia Imi hatene kaer instituisaun ida ne’e ho valor as teb-tebes no apartidarismu politiku, Imi sei kontinua halo esforsu husi antesesores sira hotu iha kotuk iha luta kontra infiltrasaun krime organizadu iha rai laran, iha tempu badak Hau hakarak halo dialogu ho Komandu foun.

Ba Komandante Jeral sesante Komisariu Polisia Faustino da Costa no Segundu Komandante Jeral Komisariu Polisia Mateus Fernandes agradesmentu ba imi nia servisu ba nasaun, imi servisu todan durante krize boot ne’ebe rai Timor-Leste infrenta liu-liu krize politika, Inundasaun, COVID-19 Hau akompaña Imi nia servisu hotu-hotu ba Forsa sira hakoak boot obrigadu e susesu.

Iha okajiaun ne’e Ministru Interior em subtituisaun Antonio Armindo hateten sai sasin ba progresu no prosesu mudansa tonka estafeta Komandu PNTL husi Komandante Jeral sesante Komisariu Polisia Faustino da Costa no Segundu Komandante Jeral sesante Komisariu Polisia Mateus Fernandes ba fali Komandante Jeral PNTL foun Komisariu-Jeral Polisia Henrique da Costa ho fitun rua (2) no Segundu Komandante Jeral PNTL foun Komisariu Polisia Pedro Belo ho fitun ida (1).

Nia hatutan kongratula no parabeniza Komandante Jeral no Segundu Komandante Jeral foun ne’ebe maka simu tomada de posse ohin hodi kontinua lidera instituisaun PNTL ba periodu hirak tuir mai ho kedas trabalho de casa prepara planu operasaun hodi asegura lalaok Eleisaun Parlamentar 2023 ho diak no hakamtek.

Tatoli hela lia menon ba Ita boot nain rua (2) favor mantein disiplina, profesionalismu PNTL nian iha servisu manutensaun Lei no Ordem, ejekuta servisu ho sentidu empresial, kontinua respeta dignidade humanu iha imi nia teatru operasaun ho meius apropriadu no legal sira. Laiha kompromi ho kriminoju sira, Se F-FDTL povu nia oan mane da huluk maka PNTL nia oan mane ikus.

“Komandante Jeral foun tenke atualija ho dezafiu siklu 21 ninian, kreativu, proativu hodi mellora instituisaun PNTL nia performansia, tenke haburas koperasaun institusional ho entidade seluk tuir dekretu lei Nu.69/2022 konaba estatutu PNTL iha artigu 3 klaramente estipula katak membru PNTL pensamentu ho komportamentu tenke refleta em tudo sentido disiplina no moral,”dehan Ministru.

Iha okajiaun ne’e Komandante Jeral PNTL Komisariu-Jeral Polisia Henrique da Costa hateten uluk nanain, ha’u Komandante-Jerál Henrique da Costa no Segundu Komandante-Jerál Pedro Belo hato’o ami-nia agradesimentu ba governu ne’ebé lidera husi S.E. Primeiru Ministru no Ministru Interiór Jenerál Reformadu Taur Matan Ruak ba konfiansa ne’ebé deposita mai ha’u no ha’u-nia Segundu Komandante-Jerál  ba tinan tolu oin mai.

Nia hatutan Hau no Segundu Komandante Jeral sei halao programa prioridade lima (5) durante ami nia mandate maka hanesan: Mellora jestaun instituisaun, Haforsa lei no harmoniza lejizlasaun, hametin Kooperasaun institusionál, Mellora Atendimentu  ba Públiku no Hametin pás no estabilidade seguransa interna.

Ami hatene katak prioridade sira iha leten todan no presiza servisu maka’as, maibé ami fiar katak servisu iha ekipa ho parte hotu iha governu, ho komunidade, sosiedade sivíl no parseiru sira hotu, ita sei ultrapasa obstaklu sira ho di’ak no kontinua alkansa ami-nia objetivu hodi mantein Lei no Orden no proteje ba direitu no liverdade iha ita nia nasaun furak ida-ne’e.

Serimonia solene ne’e partisipa husi Prezidente Parlamentu Nasional Aniceto Guterres, Prezidente Tribunal Rekursu Dr. Deolindo dos Santos, Ministru Interior emsubtituisaun Antonio Armindo, Ministru Defeza Filomeno Paixao, Xefe Estadu Maior Jeneral F-FDTL Falur Rate Laek, Deputadu sira, KAPOLDA NTT ho komitiva, Adidu Seguransa KBRI, Korpus Diplomatikus, Parseru Dezenvolvimentu, Sosiedade Sivil, Komandante Munisipiu, Komandante Unidade, Ofisiais Superior, Ofisiais Inspetor, Sarjentu, Ajentes, Familia boot PNTL no kombidadu sira. Media PNTL

Aniversariu PNTL ba dala XXIII

IMG_4043

Prezidente Republika Husu Atu halo Reflesaun

Dili-Prezidente Republika husu ba Instituisaun PNTL ho nia emar sira atu halo reflesaun ba servisu ne’ebe maka halao tia ona durante tinan 23 nia laran hodi mantein servisu ne’ebe diak ona no hadia diak liutan.

Prezidente Republika Dr.Jose Ramos Horta hateten Tinan 23 ona iha ita nia Polisia Nasional Timor-Leste hahu nia fundasaun iha tinan 2002, bainhira ita selebra instituisaun ruma nia tinan ita halo hanesan selebrasaun festa maibe ita tenke halo mos reflesaun entre portagonistas ajente politiku e operasionais sobre estadu da instituisaun hodi hare progresu ne’ebe ita iha hodi hametin liutan maibe ita buka mos identifika dezafiu hadia buat ne’ebe halo sala no halo inovasaun maibe realista e labele promote barak sukat didiak Timor-Leste ninia produtu interna bruto iha kapasidade finansera, husu pergunta buat ne’ebe ita mehi, buat ne’ebe ita propoin sustentavel kalae, labele halo promesa oin-oin ne’ebe la reflete ita nia realidade ekonomika, Nia hato’o asuntu ne’e iha deskursu serimonia aniversariu iha Kuatrtel UEP Bairo-Pite Dili, segunda (27/03)

Nia hatutan orgulu dalan ne’ebe PNTL lao iha tinan 23 nia laran iha dezenvolvimentu operasional, institusional iha kontribusaun diak ba defeza legalidade demokratika nasional garantia seguransa ba ema, ema nia propriedade, defeza ba diretu sidadaun sira hotu-hotu. Ita hatene dalan ida ne’e laos dalan los no iha tetuk deit ita rasik hotu-hotu testemuno iha tinan hirak ne’e nia laran iha soke grave, iha hakiduk vida lubuk ida lakon.

Nota pojitivu ida Hau rejista kriasaun departamentu formasaun ne’ebe tuir estratejia politika kualifikasaun rekursus humanus iha PNTL ho todan ba Sentru Formasaun Polisia (CFP), ba Unidade Espesial sira ba misaun atu asegura iha inplementasaun ho koordenasaun metin.

Hau fo parabens rekonyesmentu ba medida prioritaria ida ne’ebe foin daudaun halo atu kanalija investimentu liutan ba promosaun formasaun espesializada ba membru sira atual iha forsa polisial.

“Ba Ofisial sira hotu-hotu, Sarjentu, Ajente PNTL hau hakarak fo sai Hau nia rekonyesementu ba esforsu no sakrifisiu ne‘ebe loro-loron imi halo iha komprimentu imi nia misaun maske iha difikuldade, dezafiu oin-oin imi buka sempre halo imi nia misaun ho integridade no entrega aan total,”dehan Horta.

Parabens mos ba Lei Organika ne’ebe maka foin daudaun adopta ne’ebe tuir estratejia ida atu halo promosaun ba igualdadedo  jeneru não Diskriminasaun iha PNTL nia laran, ne’e signifika mos iha pojisaun Komandu no labele buat sira ne’e ita  halo hanesan simboliku deit. Ita tenke halo investimentu boot liu laos deit iha PNTL no F-FDTL maibe iha instituisaun hotu-hotu estadu nian tenke iha investimentu ba promosaun igualdade do jeneru.

Iha okajiaun ne’e Ministru Interior em subtituisaun Antonio Armindo hateten tuir Dekretu Lei Nu. 55/2022 konaba Organika PNTL iha artigu 2. Natureza hakalaken katak PNTL maka forsa unifrmizadu ho kilat halo parte integra iha admistrasaun direta estadu nian no ejisti iha teritoriu nasional no organizasaun unitarial iha funsionamentu institusional depende ba membru governu ne’ebe mak responsavel ba seguransa interna maka Ministeriu Interior.

Filosofia Aparatur Polisia iha mundu tomak mak fo garantia ba inplementasaun lei no ordem. Lei no Ordem mak kondisaun sosial ida ne’ebe mak ideal refleta liu husi normas, regulamentus Diretris no regras sira konaba valores orentasaun no prinsipiu legais ne’ebe mak vigora iha konstituisaun no iha nasaun RDTL.

“Hakarak fo parabens ba membru PNTL tomak ne’ebe maka ohin halo aniversariu ba dala 23,”.    Imi tenke leal ba RDTL tuir konstituisaun haruka, hatudu sentidfu estadu liu ba ema hotu, sidadaun estranjeru no sidadaun nasional bele hetan protesaun no atendementu publiku ne’ebe hakmatek sem diskriminasaun.

Ami sujere katak komesa alerta masimu no adopta toleransia zero ba kualker atus ne’ebe maka perturba ordem publiku ou karik ho tendensia atu estraga povu iha festa demokrasia hodi eleje sira nia reprejentante ba VI legislatura iha casa do povu Parlamentu Nasional.

Agora povu doben nia hakmatek iha instituisaun PNTL nia liiman, diak liu Evita involve aan iha partidu politiku no halo politiku pratiku sira foku deit bai mi nia knar prinsipal servisu deit ba RDTL tuir konstituisaun haruka no leal deit ba nasaun no rona orentasaun husi Ministru Interior.

 Entretantu Komandante jeral komisariu-jeral Polisia Henrique da Costa hato’o parabens ba  PNTL hotu feto no mane ne’ebé ho firmeza nafatin serví iha instituisaun ida-ne’e no ita-nia nasaun dezde PNTL harii liuhusi kontinuasaun prátika  dixiplina di’ak, hatudu respeitu ba ita-nia komunidade no  povu sira, no liuhusi kontinuasaun dezenvolvimentu profesionál, ita sei kontinua dezenvolve atu sai forsa polísia ida  ne’ebé modernu, hodi hetan respeitu husi ita-nia komunidade, servidór, governu no parseiru sira.

Nia hatutan hanesan Komandante-Jerál husu nafatin imi atu komporta didi’ak no aplika matenek sira ne’ebé imi konkista ona durante tinan 23 hodi serví ita-nia komunidade.

Serimonia aniversariu ne’e kompleta ho entrega medalha Meritu de Seguransa Publika ba Komandante Jeral sesante Komisariu Polisia Faustino da Costa no Segundu Komandante Jeral sesante Komisariu Polisia Mateus Fernandes, Entrega Medalha grau de Prata ba Superintendente Calisto Gonzaga no inspector Xefe honorio Assis.

Halao mos promosaun Diviza por Distincão ba Komandante PNTL munisipiu Bobonaro Antonino Mauluta, Komandante munisipiu Ermera Justino Menezes no Komandante munisipiu Baucau Antonio de Sá husi Postu Superintendente ba Superintendente Xefe, Alende ne’e halo mos promosaun Diviza por Escolha ba Xefe Departamentu Investigasaun Kriminal Jorge Monteiro husi postu Superintendente ba Superintendente Xefe.

Hafoin ne’e to’o momentu inportante no as liu maka Prezidente Republika Dr. Jose Ramos Horta fo tomada de Posse no tuila Diviza ba Komandante Jeral PNTL Komisariu-Jeral Polisia Henrique da Costa no Segundu Komandante Jeral Komisariu Polisia Pedro Belo.

Serimonia ne’e anima husi Drum band SAJOBRIL no Amizade Band.

Partisipa husi Prezidente Parlamentu Nasional Aniceto Guterres, Prezidente Tribunal Rekursu Dr. Deolindo dos Santos, Ministru Defeza Filomeno Paixao, Xefe Estadu Maior Jeneral F-FDTL Falur Rate Laek, Deputadu sira, KAPOLDA NTT ho komitiva, Adidu Seguransa KBRI, Korpus Diplomatikus, Parseru Dezenvolvimentu, Sosiedade Sivil, Komandante Munisipiu, Komandante Unidade, Ofisiais Superior, Ofisiais Inspetor, Sarjentu, Ajentes, Familia boot PNTL no kombidadu sira. Media PNTL

Xefe Estadu Kongratula Servisu Komandu PNTL

IMG_3950

Dili, Prezidente Repúblika Demokratika Timor-Leste (PR-RDTL) Dr.José Manuel Ramos Horta kongratula servisu Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) durante ne’e hodi asegura seguransa interna iha Timor-Leste. PNTL iha loron 27 Marsu tinan 2023 selebra ninia Aniversariu ba dala 23 no tomada de posse ba Komandante Jerál no Segundu Komandante Jerál foun ba periodu tinan tolu oin mai (2023-2026).

Xefe Estadu hato’o ninia Parabéns ba Komandante Jerál PNTL foun Komisariu Jerál Polísia Henrique da Costa no Segundu Komandante Jerál Komisariu Polísia Pedro Belo ne’ebe maka governu tau fiar hodi lidera instituisaun PNTL iha tinan 2023 to’o 2026.

“Parabéns mós ba Komandante Jerál sesante Komisariu Polísia Faustino da Costa ho ninia Segundu Komandante Jerál Komisariu Polísia Mateus Fernandes no ba sira ne’ebe servi kaer seguransa interna iha Timor-Leste, lori nasaun lian obrigadu ba sira nia sakrifisiu”, informa Xefe Estadu RDTL ne’e.

 PR RDTL ne’e espera katak ho tempu mai ne’e, tempu eleisaun lao dadaun, akontese dadaun Polísia tau matan atu garante seguransa didiak no ho imparsialidade no hau espera katak partidu sira mós kolabora atu eleisaun ne’e lao diak, hau espera katak STAE kolabora atu eleisaun lao diak tanba wainhira STAE ema deskonfia STAE nia neutralidade la fiar karik, partidu politiku sira komesa tensaun bo’ot.

“Ne’e duni orgaun eleitoral sira hanesan CNE, STAE no Polísia tenke hatudu profesionalizmu sen porsentu (100%)”, afirma PR RDTL ne’e.

Media PNTL.

Investigador VPU Partisipa Kursu Investigasaun Abuzu Sexual

IMG_1886

Dili- Investigador husi Unidade Pessoa Vulneravel (VPU-sigla ingles) partisipa kursu investigasaun ba abuzu sexual no abuzu ba labarik hodi aumenta konyesmentu no hasae abilidade atu fo atendementu ne’ebe diak ba vitima sira.

Reprejentante Komandante Jeral PNTL Superintendente Xefe Polisia Arquimino Ramos hateten liu husi formasaun hirak ne’e atu prepara membru sira hodi halo kualidade atendementu ne’e diak, Ami ejiji ba membru sira hafoin hetan tia formasaun sira ba aplika konyesmentu ne’ebe sira hetan ho diak, Nia hato’o suntu ne’e ba Jornalista sira iha CFP Comoro Dili, segunda (14/11)

Nia hatutuan Kursu ne’e fahe ba sesaun rua kompostu husi sesaun informasaun ba Xefe VPU sira durante loron tolu ho materia foka liu konaba oinsa sira lida ho vitima sira ne’ebe trauma, abuzu sexual no abuzu ba menor sira ne’ebe trauma oinsa maka sira atu atua hahu husi Xefe sira oinsa atu organiza, oinsa rekola informasaun, investigasaun no oinsa refere vitima sira. Ba investigador sira foka liu konaba oinsa foti deklarasaun husi vitima sira, testamuña, suspetu no oinsa asegura fatin lokal krime nian, oinsa ezamina fatin krime.

IMG_1857

Kursu ne’e halao durante semana rua (14-25 novembru) ba Investigador sira no (loron 3 ba Xefe VPU husi munisipiu 13 no RAEOA) ho partisipante hamutuk nain 23.

Entretantu Xefe Servisu Investigasaun Kriminal (SIK) Superintendente Polisia Jorge Monteiro hateten Investigador sira tenke halo esforsu no posibilidade hodi bele aproveta oportunidade diak atu bele iha benefisiu ba aan rasaik no Instituisaun PNTL, relasiona ho programa formasaun no kapasitasaun nia inportansia katak tenke iha frame work ida konaba formasaun no kapasitasaun atu nune’e ita bele hatene no sukat ita nia nivel konyesementu no abilidade husi formasaun no kapasitasaun ne’ebe ita partisipa.

“Hau nia esperansa no espetativa ida katak kursu ida ne’e bele Eleva ita boot sira nia konyesmentu, kapasidade, siensia no abilidade iha area oinvestigasaun criminal ninian espesialmente iha kazu abuzu sexual nomos violasaun ssexual,” dehan Monteiro.

Iha okajiaun ne’e Komandante TLPDP Superintendent Daren Booy hateten programa ida ne’e espesializadu liga ba kursu ba investigador nian ne’ebe liga ba kazu violasaun sexual no violasaun hasoru labarik. Responsabilidade investigador sira nian maka oinsa akompaña prosesu hahu to final tanba vitima husi kazu abuzu sexual no violasaun hasoru labarik sira nudar vitima ne’ebe maka vulneravel liu iha ita nia sosiedade no komunidade.

Nia hatutan kursu ne’e realiza ho parseria ho UNDP no COICA atu fornese konyesementu no abilidade ba investigador sira husi VPU atu aplika iha servisu fatin, no inisiativa seluk husi parseria ida ne’e dezenvolve kaderneta (buku saku) ne’ebe maka hakerek informasaun ne’ebe ligadu ho lei nune’e investigador sira uza hanesan mata dalan wainhira halao servisu.

Partisipa iha abertura kursu ne’e, Xefe VPU nasional Inspetur Polisia Ricardo da Costa, Xefe VPU munisipiu 13 no RAEOA, Investigador husi munisipiu no parseru sira. Media PNTL