IMG_1747

Komandante Jeral da PNTL

Komisariu Polisia Faustino da Costa

Loron diak, loron ksolok ba lee nain sira hotu ne’ebe namkari iha Timor-Leste laran tomak:

Nudar ita hotu hatene katak virus SARS COV-2 nebe laos afeta ou daet deit iha Timor-Leste maibe mos ohin loron sai hanesan pandemia ida nebe afeta mundu no husi Organijasaun Mundial Saude (OMS) deklara ona nudar pandemia Global, nune’e iha Timor-Leste mos oras ne’e kazu husi pandemia ida ne’e sae makaas nune’e PNTL nudar autoridade seguransa ne’ebe sei inplementa ba fiskalizasaun ba movimentu sira hotu husi pandemia ida ne’e hakarak hato’o ba publiku hotu katak:

  1. Populasaun no sosiedade tomak persija hatene katak Timor-Leste ohin loron ita nia estadu no governu hamosu ona rejolusaun lubun hodi deklara hahu husi Estadu Emerjensia (EE), estadu de kalamidade no Serka Sanitaria(SS) inklui kapital Dili reforsa ho Konfinamentu Domisiliariu.
  2. Populasaun tomak persija hatene katak konfinamentu domisiliariu ne’e hateten katak ema hotu-hotu so hela iha uma deit.
  3. Iha serka sanitaria ne’ebe aplika ba munisipiu sira hanesan Ainaro, Baucau, Covalima, Ermera, Dili, Lautem, Liquisa, Manufahi no Viqueque; PNTL nia obrigasaun hodi garante katak SS ne’e hodi kria disiplina iha komunidade no bairu hotu atu evita transmisaun husi COVID-19 ne’ebe sae makaas iha Timor-Leste.
  4. Konfinamentu Domisiliariu Jeral iha kapital Dili atu salva ema hotu nune’e populasaun hotu labele afeta ou kona virus ne’e.

Tuir mai saida deit maka populasun sira tenke halo:

  1. Hela deit iha uma no labele sai bainhira laos nesesidade urjente.
  2. Ba ema hotu-hotu tenke uza maskra iha nebe deit no bainhira deit.
  3. Koloka nudar tradisaun hodi fase liman beibeik evita kontaktu fiziku no mantein distansia social.
  4. Governu kria ona kondisaun maka hanesan: autorija kios, loja, supermerkadu no mini merkadu sira hodi kontinua loke no faan sasan nesesidade bazika no esensial, inkuli Banku no Sentru Abastesiemntu kombustivel nian.
  5. Rezolusaun governu nian mos autoriza e orienta atu ema hotu nebe halao servisu professional nian no trabalhador sira atu sira nebe kontinua halao servisu persija no tenke iha autorijasaun husi Superior ierarqiku no trabalhador sira husi kompania tenke hetan autorijasaun husi Ministeriu Turismu Komersiu no Industria nebe nia formulariu koloka ona iha tabela husi rejolusaun.

Tuir mai saida maka PNTL halo no halao hela maka hanesan;

  1. Inplementa rejolusaun ne’e bazeia ba pontus hirak ne’ebe temi ona iha leten sein halo negosiasaun ba lei nebe iha.
  2. Halo fiskalizasaun masimu ba Estadu emerjensia hahu husi fronteira sira no fronteira entre munisipiu.
  3. Garante katak movimentu sira ne’ebe lao no sirkula ne’e bazeia deit ba rejolusaun nebe eziste.
  4. Ba sedeit maka kontra no la tuir lei hirak ne’e PNTL sei atua no kriminaliza nune’e imediatu aprejenta ba Ministeriu Publiku, tanba konsidera hanesan la obedese ka la kumpri ordem autoridade.

Informasaun ba publiku katak :

Merkadu ne’ebe governu autoriza loke maka hanesan merkadu nasional iha Taibesi no merkadu Manleuana ho nia funsionamentu ka oras loke hahu husi 06:00-18:00 kada loron. Signifika fatin hirak nebe la temi iha lei ne’e sei la permite merkadu sira seluk.

Dever koperasaun: bazeia ba rejolusaun guvernu ne’e PNTL hato’o katak autoridade munisipiu no lideransa komunitaria sira atu halao mos dejiminasaun ba komunidade sira konaba prevensaun COVID-19 hamutuk ho Ofisial Polisia Suku (OPS) nebe koloka iha kada suku iha teritoriu nasional.

Ho komunikadu ida ne’e espera katak ita hotu sei hatudu ita ida-idak nia kontribusaun ba Estadu no Governu konaba esforsu tomak nebe halo hodi salva ita hotu husi pandemia COVID-19.

Agradese no obrigadu wain.