Governu Entrega Ro’o Patrulha rua ba PNTL-UPM

438205424_453696783836572_3112745282644886795_n
Dili- Governu entrega ro’o patrulha unidade rua ba Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL)-Unidade Polisia Maritima (UPM) hodi kontrola area kosteira no prevene atividade Peska Ilegal.
Ministru Interior Francisco Guterres hateten Ro’o rua ne’e ho objetivu atu fasilita UPM halao servisu patrulhamentu iha tasi liu-liu iha parte agua territorial nian hodi bele reforsa ro’o ne’ebe maka iha antes ne’e hodi koloka fali ba postu Com nomos reforsatan postu Atabae hodi halo kontrolu ba atividade illegal iha area neba, nia hato’o asuntu ne’e iha serimonia entrega ro’o ba UPM iha Kuartel UPM Lecidere Dili, Segunda (15/04).
Nia hatutan Governu iha planu atu investe ba UPM kada tinan no sei halo rekrutamentu ba membru PNTL hodi reforsa UPM hodi kontrola Agua territorial husi atividade peska illegal no krime.
“Governu iha planu ida ne’ebe maka agora hahu hare hela oinsa atu iha futuru bele halo investimentu ida boot ba UPM hodi halao serbisu tanba investimentu ne’e inklui prepara infraestrutura ne’ebe maka diak ba sira inklui prepara ro’o ho kapasidade ne’ebe maka bot liutan para halo kontrola mais efetivu ho nune’e sira lori tempu naruk iha tasi laran hodi kontrola tanba agora daudaun sira lori ro’o hanesan ne’e masimu lato’o loron ida sira sai no fila,”dehan MI Guterres.
Nia akresenta Governu sei haritan Autoridade Maritima ne’ebe maka governu sei halo investimentu ida boot ba autoridade ida ne’e ho nia area operasaun iha parte kosta sul maibe iha kosta norte ne’e agua territorial nia kompetensia iha Polisia nia laran tanba ne’e maka ita investe ba Polisia hodi kontrola agua territorial iha parte norte inklui Oecusse, tanba ne’e maka agora ami fahe hela Autoridade maritima hari parte defeza mos hare ba investimentu hodi kria kondisaun atu ba kosta sul enkuantu parte interior sei hare insvestimentu iha kosta norte maibe ita lao hamutuk nafatin.
438252921_453691483837102_8692772408656327587_n
Iha okajiaun ne’e Komandante UPM Superintendente Polisia Eugenio Perreira hateten ro’o unidade rua (2) ne’e foin to’o, ita sei hare konsentra iha nivel baze Kordeli nian nune’e ida ita sei haruka ba Illa Atauro hodi kontrola iha area neba ne’ebe maka nia zona maritima iha potensialidade ba krime organizadu hanesan peskas illegal no ida sei koloka iha Com, iha parte fronteira norte nian area Beacou koloka ona Speed Boat ida iha neba hodi apoiu postu vizilansia iha area norte ninian. Kada Speed ida koloka membru nain 6 ne’ebe maka iha atividade 24 oras on call kualker chamada ruma sira responde durante 24 oras.
Nia hatutan UPM seidaduk iha rekursu humanus no rekursu transporte ne’ebe maka sufsiente tanba ita iha situasaun ilha ne’ebe maka haleu ho tasi tanba ne’e ilha oecusse ita labele koloka rekursu transporte iha neba maske ita iha postu vizilansia.
Iha jestaun operasional UPM orienta liu ba prevensaun no Supersaun ba atividade krime organizadu no ita bele hare ninia potensialidade ba krime organizadu ne’ebe maka akontese no ita konsentra ba area fronteira maritima iha parte norte ho kodas parte Indonezia ninia tantu mos iha parte sul ho Mota Masin parte Indonezia nian ne’ebe makai ha potensialidade ba krime organizadu liga ho kontra bandu, peskas illegal, nomos iha Atauro iha potensialidade ba krime organizadu hanesan peskas illegal nune’e mos iha parte leste ne’ebe makai ha identifikasaun ba zona maritima ne’ebe makai ha potensialidade ba krime organizadu sira.
Ro unidade rua ne’e sosa iha Surabaya Indonesia ho montantante orsamentu menus husi $ milaun ida.
Entretantu Diretor ezekutivu kompania CROWN Unipesoal Lda Doni Banardi hateten ro’o ne’e ho kondisaun diak no nia konstrusaun uza aluminium ho serbisu halao ho makina ho nia kapasidade speed 600 PK no bele tula ema hamutuk 15 kada ro’o ida.
Serimonia ne’e partisipa husi Segundu Komandante Jeral PNTL,Komisariu Polisia Pedro Belo, Komandante UEP, Komandante UPF, Komandante Munisipiu no konvidadu sira.
hafoin entrega Ministru Interior akompanha husi Komandante Jeral no Segundu Komandante Jeral no membru UPM Koko Ro foun rua ne’e husi Kuartel UPM to’o area Kristu Rei. Media PNTL

 

PNTL Kaptura ona Suspetu ba Kazu Furto (naok) iha Liquica

434874972_445407077998876_6923876066179681085_n
Dili- Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) komandu munisipiu Liquica kaptura ona Suspetu nain tolu (3) ba kazu Furto (naok) osan no sasan iha loza Cines nian iha Liquica, Suspetu hirak ne’e ho inisial ET, AM no Suspetu MMH, maibe suspetu nain ida (1) konsege halai liu,
Portavoz Komandu PNTL Superintendente Polisia Antonio Da Lúz relata katak iha loron 28 marsu tinan 2024 oras tuku 03:00 madrugada iha sidadaun timor oan nain hat (4) ne’ebe maka tama iha loza Cines nian iha Liquica, sira tama no naok sasan iha loja laran, antes atu foti sasan hirak ne’e sira kesi tia loza nain ho naran Wan Yen Cao hafoin sira foti sasan hirak ne’e, hafoin loza nain fo informasaun ba Polisia iha munisipiu Liquica, iha momentu neba membru PNTL sira halo kedas atuasaun hodi halo kapturasaun ba suspetu nain Nia hato’o asuntu ne’e liu husi komferensia emprensa iha Kuartel Jeral PNTL Kaikoli Dili, Segunda (01/04).
Nia hatutan iha akontesementu ida ne’e Suspetu sira konsege foti osan ho montante $7000.000. Suspetu sira lori sasan kroat hanesan katana ida no sabit rua no tali hodi kesi no amiasa loza nain.
Iha momentu neba Polisia sira prende sasan evidensia hanesan kareta modelu Land Kruzer prado kor silver ho Xapa Matrikula 23035 no Kareta Mazda CX7 kor mutin xapa matrikula A 12470 TL ( kareta Rental nian ), savi dokumentu nomos kareta agora asegura hela iha Komandu munisipiu Liquica.
Prosesu ba kazu ne’e lao hela, Suspetu nain tolu ne’e orsida sei lori ba Tribunal hodi submete ba Primeiru Interogatoriu; komandante PNTL munisipiu Liquica no Xefe Investigasaun Kriminal mos iha ne’e hodi akompanha prosesu ne’e.
Suspetu ida seluk ne’ebe maka halai PNTL kontinua buka tuir nia paraderu no Hein Mandadu Kapturasaun husi Tribunal hodi kaptura nia, parte Polisia husi serbisu sekreta no Komandu munisipiu Liquica buka tuir ona suspetu ne’ebe maka halai.
Nia reforsa Suspetu ho inisial ET (halo ona kazu krime ba dala lima no tama sai komarka), no suspetu seluk ho inisial AM (komete ona kazu ba dala rua).
Ligadu ho volume kazu furto agravadu ne’ebe maka aas Portavoz ne’e esplika PNTL liu husi Komandu munisipiu sira halo esforsu hodi koloka OPS iha suku hodi serbisu no hela besik komunidade, PNTL halo esforsu makaas hodi halo prevensaun maibe buat hirak ne’e hotu presija koperasaun husi parte hotu tanba ema hotu hakarak moris hakmatek no livre hodi buka moris, se ita ho asaun hirak hanesan ne’e signifika ita rasik la kria estabilidade iha ita nia rai laran tanba ne’e maka presiza ema hotu nia kontribuisaun ba paz no hakmatek.
“Husu ba sidadaun hotu atu kopera ho Autoridade Seguransa hodi halo prevensaun ba aktus ka hahalok hirak hanesan ne’e, se ita hadomi nasun ida ne’e maka mai ita hotu kontribui,” dehan Komandante.
Dala ruma ita halo serbisu maibe husi parte balu, ema sira ne’e mos matenek no iha skill kuandu sira hare Polisia halo serbisu no ses utuan sira aproveta kedas situasaun tanba ne’e maka husu ba parte sira hotu atu kopera, se ita fiar deit ba parte seguransa makai ta labele resolve problema ida ne’e maibe hau fiar katak ho koperasaun parte hotu-hotu makai ta sei asegura no prevene hahalok sira ne’e.
Serbisu laos ho manera hanesan ne’e Maromak fo mai ita liman ain no kakutak atu halo serbisu laos aproveta fali situasaun hodi ba naok ema seluk nia sasan, nia hakotu.
Media PNTL

 

Komisariu Jerál Polísia Henrique da Costa Hato’o Apresiasaun Ba Membru PNTL Tomak Iha Âmbitu Komemorasaun Aniversáriu Ba Dala XXIV

434405190_445278628011721_2633680196094038583_n

Dili, Komandante Jerál Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) Komisariu Jerál Polísia Henrique da Costa hamutuk ho Segundu Komandante Jerál Komisariu Polísia Pedro Belo hato’o Apresiasaun ba membru PNTL tomak iha âmbitu komemorasaun Aniversáriu ba dala XXIV iha loron 27 fulan Marsu tinan 2024.

Komisariu Jerál Polísia Henrique da Costa liu husi ninia diskursu iha Parada ba Serimonia Isar Bandeira semana dahuluk fulan Abril nian iha Kuartél Jerál hateten uluk kna’ain hanesan Komandante Jerál no Segundu Komandante Jerál ho familia sira hotu hakarak hato’o Feliz Páscoa ba ita bo’ot sira ho familia sira.

“Mezmu loron 27 Marsu semana kotuk ita selebra ona Aniversáriu PNTL ba dala XXIV maibé hakarak uza momentu ida ne’e, hakarak hato’o Felisitasaun Parabéns ba ita PNTL hotu no hakarak hato’o mós agradesimentu no apresiasaun ba ita bo’ot sira hotu, ba Komisaun Organizadora, ba Ofisias Superior sira, Subalternu sira, Sargentus, Agentes no Funsionariu Sivil sira ba ita bo’ot sira nia kontribuisaun no apoiu, esforsu tomak, ita nia serimonia aniversáriu ba dala XXIV bele realiza ho diak”, tenik Komisariu Jerál Polísia ne’e.

435237263_445276358011948_2241661731124728728_n

Komandante Jerál PNTL ne’e salienta tan katak mezmu iha buat balun ne’ebe presiza ita hadia maibé ida ne’e maka hanesan umanu dala-ruma ita esforsu, hadia iha parte balun maibé iha parte balun dala-ruma mós bele mosu fallansu no dala ida tan hakarak hato’o apresiasaun no agradesimentu ba ita sira nia esforsu tomak.

“Ita nia Lema ba iha Aniversáriu PNTL loron 27 fulan Marsu tinan 2024 ka aniversáriu ba dala XXIV ho ita nia Lema ‘Profesionalizmu no Resiliensia’, katak Profesionalizmu iha ita nia servisu, Profesionalizmu iha ita nia atendimentu, Profesionalizmu iha ita nia dedikasaun servisu ninian no Resiliensia iha ita nia instituisaun, ita nia individu idak-idak/ ita nia ann atu nune’e hodi servi ba iha ita nia instituisaun tuir misaun ne’ebe fó ona mai iha PNTL”, hatutan Komandante Jerál PNTL ne’e.

Autoridade másimu instituisaun seguransa ne’e afirma tan katak tinan 24 ona tenke hatudu ita nia Resilente wainhira ita hasoru situasaun saida deit, ita tenke duro, ninia xave maka ne’e Servisu Hamutuk, kuandu ita idak-idak lao tuir ita nia hakarak fasil atu nune’e bele monu tuir ema idak-idak ka ema balun nia hanoin ne’ebe maka lakoi atu dezenvolve instituisaun PNTL maibé ema bele fasil atu sobu ita.

“Nafatin hau husu ba imi mai ita servi ita nia povu, ita nia populasaun, ita nia rai ida ne’e ho dignu mezmu ita barak sofre moras tanba servisu ida ne’ebe naruk maibé hau husu ba imi atu nune’e laos tanba deit ita tenke servisu maka’as ne’ebe imi moras maibé imi husik hela, lae; mors tenke komunika atu nune’e bele halo tratamentu, ema ida mak moras maibé ema seluk sei nafatin bele halo servisu tanba wainhira ita lakon iha instituisaun PNTL, ema seluk bele troka fali ita, tantu Komandante no xefe seksaun sira mós hanesan ne’e, maibé imi nia familia sei nafatin presiza ita”, hakotu Autoridade másimu instituisaun seguransa ne’e.

Media PNTL.

Diskursu Husi Prezidente Repúblika, J. Ramos-Horta

434213672_442313274974923_5945263695847181969_n

iha Okaziaun Aniversáriu da-24 Polisia Nasional Timor-Leste

27 fulan-marsu 2024

Versaun 2.2 (Tetun)

Eselénsia,

Sra. Prezidente Parlamentu Nasionál,

Sr. Primeiru-Ministru,

Sr. Prezidente Tribunál Rekursu,

Sr. Ministru Interior,

Eis-Titulares,

Membru Parlamentu Nasionál no Membru Governu Sira,

Membru Korpu Diplomátiku, Ajénsia Internasionál Sira

CEMG Maj.-Jen. Komandante FALINTIL – Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL)

Komandante Jerál PNTL,

señór no señora ajente sira,

Ofisiál no Komandante Membru Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL)

Ita halibur iha ne’e atu selebra aniversáriu Polísia Nasional Timor-Leste ba da-24. Iha okaziaun ne’e, ita

dedika ba moto “Profesionál no Reziliénte”, ita refleta kona-ba buat ne’ebé ita atinje iha tempu uluk no

kona-ba dezafiu no oportunidade sira ne’ebé ita sei hetan iha futuru.

Parseria:

Ba ami-nia Parseiru Internasionál sira ha’u hato’o ami-nia apresiasaun maka’as ba imi-nia kontinuasaun apoiu, ne’ebé fundamentál tebes ba dezenvolvimentu kapasidade Polísia Nasional Timor-Leste nian. Hahú kedas husi restaurasaun independénsia, parseiru sira kontinua hala’o papél krusiál ida hodi fó formasaun ba

ita-nia ofisiál sira, fornese ekipamentu no fahe koñesimentu ne’ebé hametin ita-nia polísia. Tanba ne’e sira kontribui ba seguransa no estabilidade iha ita-nia nasaun.

Ha’u hato’o ha’u-nia agradesimentu ba ajénsia Nasoins Unidas nian no nasaun amigavel sira hanesanAustrália, Xina, Korea Súl, Estadus Unidus Amérika, Indonézia, Japaun, Malazia, Nova Zelándia, Portugál

no Reinu Unidu, ne’ebé sai ona parseiru dedikadu durante prosesu kriasaun, konsolidasaun no dezenvolvimentu PNTL. Ho ita-boot sira-nia kontribuisaun ne’ebé laran-luak ami hakarak atu halo ami-nia forsa polísia sai profisionál liu, adopta prátika internasionál ne’ebé di’ak liu, reziliente, bele implementa programa formasaun ne’ebé la’o hela ba nia membru sira, no sustentavel. Mai ita aproveita oportunidade sira ne’ebé oferese liuhusi teknolojia informasaun foun no inovasaun prosedurál, sempre mai ho objetivu atu hetan

exelente iha ita-nia operasaun.

Ha’u hakarak hato’o ha’u-nia agradesimentu espesiál ba apoiu ne’ebé besik, la’o hela no kontinua ba tempu naruk ne’ebé oferese husi Programa Dezenvolvimentu Polísia Timor-Leste (TLPDP), ne’ebé finansia husi Polísia Federál Austrália (AFP). Iha tinan hirak ikus ne’e, TLPDP sai ona parseiru importante ida iha asisténsia estratéjika no orsamentál, apoiu tékniku no programa formasaun ba unidade, servisu no departamentu oioin.

Ha’u haree iha AFP modelu integradu di’ak liu hosi ajénsia polísia sira ho espesialidade oin-oin, evita duplikasaun, despeza ne’ebé la nesesáriu no, liu-liu, evita kompetisaun sira ne’ebé dala barak estraga tebes instituisaun seguransa ida.

Ha’u mós hakarak foka kona-ba parseria ne’ebé estabelese ona ho Indonézia, ne’ebé partikularmente importante tanba ita fahe fronteira aérea, tasi no rai. Ida ne’e nu’udar kooperasaun ida-ne’ebé di’ak tebes ho rezultadu prátika hodi prevene no halakon esforsu atu infiltra rede droga kriminál no krime asosiadu sira seluk hanesan hatama subar ema no sasán sira, tráfiku umanu no tráfiku armas, no seluk tan.

Apoiu ida-ne’eaumenta ativamente ba kontestu ASEAN nian, ho ajente no ofisiál atus ba atus ne’ebé hetan formasaun iha

Indonézia tinan-tinan iha nivel edukasaun oioin, hanesan graduadu no pos-graduadu.

Ha’u hakarak hato’o fali ami-nia agradese ba ami-nia parseiru internasionál sira hotu ba sira-nia

solidariedade no apoiu konsistente hodi harii ami-nia Polísia Nasional. Hamutuk, ita sei kontinua servisu atu fó benefisiu ba seguransa no moris-di’ak ita-nia nasaun nian.

Dezafiu:

Ita hasoru dezafiu sira maibé iha mós progresu boot iha evolusaun Polísia Nasionál nian. Ema hotu-hotu

nia esforsu dedikadu iha ona evidénsia, no ita tenke selebra.

Ami prepara hela ba progresu boot sira hanesan adezaun ba Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN) no kontinua parseria ativu iha Komunidade Pais Lian Portuges (CPLP-sigla portuges), habelar relasaun bilaterál sira.

Nota partikulár mak vizita ne’ebé anunsia ona husi nai Amu Papa Francisco no xefe Estadu sira seluk, hanesan sua Majestade Sultaun Brunei Darussalam no Prezidente Republika Kabu Verde. Prezidente Eleitu husi ita-nia nasaun vizinu maun-alin, Prabowo Subianto, hakarak vizita Timor-Leste molok hala’o nia knaar. Sei simu ho laran haksolok no hanesan maun-alin iha tempu saida de’it.

PNTL hasoru dezafiu sira iha jestaun finanseiru, lojístiku, operasionál no rekursu umanu. Ita tenke prontu atu simu ho di’ak, iha pás no seguransa, la’ós de’it reprezentante polítiku sira ne’ebé aas husi nasaun amigavel sira, maibé mós emprezáriu sira, investidór sira, turista sira no sidadaun sira ne’ebé vizita ita.

Eventu importante sira-ne’e ezije ita-nia abilidade atu antisipa, planeia no ezekuta operasaun ho nível

profisionalizmu ne’ebé aas.

Ita tenke konfirma LOS katak Timor-Leste hanesan oasis ida ba pás no hakmatek iha mundu ne’ebé la estavel no labele hetan predisaun. Importante tebes katak ita iha polísia sira ne’ebé hetan formasaun di’ak ne’ebé hatene Lei no regulamentu sira, ne’ebé hatene kona-ba sidadaun sira-nia nesesidade no ne’ebé iha atensaun ba risku no ameasa potensiál ba ordem públiku no seguransa.

Ita tenke iha kbiit atu prevene aktu irregular, garante seguransa iha estrada, komunidade na fronteira seguru,

kombate krime komún ka krime organizadu, no sempre respeita direitu no liberdade fundamentál sira.

Servisu ne’ebé besik no sai ezemplu ba ita-nia sidadaun no vizitante sira mak esensiál tebes. Polísia hotu-hotu tenke hatene difikuldade no dezafiu sira, maibé mós hetan formasaun atu rezolve

obstákulu sira liuhosi adopta sasukat inovativu no teknolojiku ne’ebé avansadu, hodi halibur ita-nia parseiru dezenvolvimentu sira wainhira presiza.

Ha’u enkoraja lider PNTL hotu atu investe iha sira-nia aprendizajen rasik no dezenvolve sira-nia ekipa, tanba liuhusi kompromisu ida-ne’e mak ita sei kontinua hadi’a ita-nia objetivu komún sira.

Lideransa iha Aprendizajen no Organizasaun:

Ami reafirma ami-nia kompromisu atu hametin no kontinua hadi’a Polísia Nasionál, hodi asegura seguransano moris-di’ak ba ita-nia sidadaun no vizitante hotu.

Liu husi lideransa inspiradora, ita promove kultura aprendizajen kontinua no exelénsia organizasaun. Ofisiál no komandante sira tenke halo hahalok ne’ebé sai ezemplu ida, serve hanesan modelu ba sira-nia subordinadu no prosedimentu implementasaun ne’ebé la’ós de’it promove disiplina, atende, kumpri devér no espíritu ekipa, maibé mós aprosimasaun polísia ne’ebé besik ho sidadaun, família, komunidade, empreza no investidór sira.

Ida ne’e hatudu husi apoiu husi kompañia sira hanesan Oka, BRI Bank, Mandiri Bank, Pertamina International, Telkomcel, Sylvia Printing no Embaixada Indonézia iha Marsa Saúdavel ne’ebé

hala’o iha loron 23 fulan-marsu. Liu husi implementasaun espíritu ne’ebé loos hodi pertense ba ofisiál no sidadaun sira, ita halo ona konseitu Polísia Komunitária, ne’ebé reprezenta liña dahuluk hodi prevene aktu irregular, kombate krime no mantein pás no orden públiku. Labele tolera hahalok indisiplina; tenke promove servisu exelente, ho rekoñesimentu ba méritu polísia nian liuhusi enkorajamentu no dekorasaun ba ofisiál sira ne’ebé dedikadu liu no iha kapasidade atu sakrifika sira- nia moris hodi fó atensaun ba ita-nia maun-alin inan-feton timoroan sira-nia seguransa.

Ha’u hakarak aproveita oportunidade ida-ne’e hodi kongratula ema hotu ne’ebé sei hetan rekoñesimentu ohin ho sertifikadu méritu, promosaun no dekorasaun ba sira-nia servisu ne’ebé sai ezemplu ba ita-nia povu.

Ha’u hein katak jestaun rekoñesimentu hirak-ne’e sei fó inspirasaun ba membru Polísia Nasionál Timor-

Leste hotu atu kontinua haka’as aan atu hetan exelésia no serve ho dedikasaun no integridade.

Juventude, Seguransa:

Ha’u enkoraja foin-sa’e sira atu envolve an ativu hodi harii sosiedade ida-ne’ebé seguru, justu no prósperu liu, liuhusi servisu iha polísia ka liuhusi dalan seluk atu kontribui ba komunidade nia moris-di’ak.

Importante tebes atu enkoraja edukasaun no formasaun ba foin-sa’e sira, la’ós de’it iha kurríkulu eskola nian, maibé mós iha tópiku edukasaun sívika. Ida ne’e inklui promove valór sira hanesan dixiplina, respeitu ba malu, kumpri ba Lei, no devér atu halo tuir ordem no diresaun sira ne’ebé fó sai husi autoridade justisa

lejítima no polísia sira.

Ita presiza foin-sa’e sira ne’ebé iha edukasaun ne’ebé la’ós de’it hatene kona-ba sira-nia direitu fundamentál,

liberdade no garantia sira, maibé mós kona-ba sira-nia devér individuál no koletiva ba ema seluk no ba

autoridade sira.

Importante tebes ba foin-sa’e sira atu komprende katak atividade grupu no asosiasaun sira ne’ebé hetan lisensa husi lei, no katak sira tenke hetan aseitasaun morál no legál bainhira sira kontribui ho produtivu hodi harii sidadania ezemplar.

Ita arrepende tebes husi hahalok grupu foin-sa’e sira ne’ebé, liuhusi habosok halo atividade desportivu, “arte marsiais” kontinua halo agresaun sériu, hodi hamosu estragus materiál no fiziku barak, no dala ruma rezulta ema mate.

Hasoru situasaun hanesan ne’e, ha’u hakarak husu pergunta sira tuirmai ne’e:

“Ema ne’ebé gosta desportu ne’e la’os hasoru malu iha kampu desportu nian, hodi luta hetan medalla? Sira lolos tenke reprezenta Timor-Leste iha kompetisaun nasionál no internasionál, defende ita-nia bandeira no inu nasionál, duke lori sira-nia luta ba ita-nia estrada no komunidade sira?

Ha’u ezije ita-nia foin-sa’e sira atu halo reflesaun kona-ba pergunta sira-ne’e no atu hili dalan ida-ne’ebé kontribui pozitivu no konstrutivu ba dezenvolvimentu ita-nia sosiedade no nasaun.

Feto sira iha Polisia no Sosiedade:

Importante atu rekoñese papél fundamentál feto sira-nian iha polísia no públiku. Feto sira hala’o papél importante iha promosaun seguransa no haforsa sosiedade. Ita tenke kontinua ativamente atu apoia no promove feto sira-nia partisipasaun iha polísia Nasional Timor-Leste tomak (PNTL), hodi asegura katak sira hetan oportunidade ho justu no rekoñese valór servisu. Foin lalais ne’e ita selebra Loron Internasionál Feto nian iha loron 8 fulan-marsu 2024, ho selebrasaun no eventu sira iha nasaun laran tomak, inklui mós iha PNTL rasik.

Ida ne’e mak tempu ne’ebé loos atu fó atensaun ba ita-nia kompromisu ba objetivu internasionál sira, hanesan ODS, liuliu ODS 5 kona-ba igualdade jéneru no kultura feto nian. Komisaun ida-ne’e refere iha Planu Estratejia Nasional (PEDN 2011-2030) no implementasaun governu foun nian, ne’ebé tenke mobiliza

ita atu promove feto sira-nia partisipasaun ne’ebé boot liu no efetivu iha órgaun nasionál no pozisaun ne’ebé

iha poder foti desizaun oioin.

Ha’u tau feto sira iha pozisaun lideransa iha komunidade Prezidénsia Repúblika. Ha’u mós koko atu dezenvolve selesaun no kolokasaun husi rekursu umanu atu balansu entre mane no feto, tanba ha’u fiar duni katak nasaun bele sai forte, modernu no avansadu husi partisipasaun tomak feto nian, ne’ebé hetan

formasaun no prontu atu fó kontribuisaun signifikativu ba dezenvolvimentu komunidade no nasaun tomak.

Ha’u hakarak konvida PNTL atu uza asaun no mekanizmu barak liután ne’ebé ativamente promove

edukasaun ba feto sira iha seguransa no atendimentu. Ita tenke adopta medida sira ne’ebé fasilita feto sira- nia asesu ba promosaun no lideransa. Iha dalan hanesan ne’e ita loke dalan ba loron ida ita sei iha feto ida- ne’ebé asume pozisaun aas iha Komandu Jenerál PNTL.

Ha’u fiar duni katak liuhusi investe iha formasaun no empoderamentu feto iha polísia, ita harii sosiedade

ida-ne’ebé justu no balansu no seguru ba sidadaun Timor-Leste hotu.

Reziliénsia iha PNTL:

Ha’u hakarak hatudu valór reziliénsia iha polísia Nasional Timor-Leste (PNTL). Ita hasoru dezafiu barak, maibé ida-ne’e halo ita sai forte liután tanba ita iha kapasidade atu adapta no hamrik fali. Ita tenke kontinua haburas reziliensia ida-ne’e atu bele hasoru obstákulu sira ne’ebé bele mosu iha ita-nia dalan.

Importante atu rekoñese katak Forsa Defeza no Seguransa, hanesan PNTL, hala’o papél fundamentál hanesan ezemplu disiplina, konservasaun no manutensaun ba patrimóniu sira, nune’e mós hadi’a no hanaruk ekipamentu sira-nia tempu uza. Ita fornese servisu ne’ebé sai ezemplu ida ba sidadaun sira, ita hetan dever

atu ajuda populasaun iha tempu dame, no iha situasaun krize no dezastre naturál sira.

Ha’u ko’alia kona-ba atividade desportiva sira hanesan Jogu Futebol CUP 2024, ne’ebé hala’o hanesan parte husi selebrasaun aniversáriu da-24, ne’ebé promove relasaun saudável entre membru PNTL sira no hametin relasaun ho organizasaun sosiedade sivil sira. Ha’u sei ko’alia liu kona-ba asaun sira atu limpeza sidade, kuda-ai, fó onra ba ita-nia mártir no eroi nasionál sira, fó asisténsia umanitária ba ema vulneravel sira, ajuda vítima sira, buska no salva vida.

Ha’u hateten katak polísia nia servisu la’os de’it kapturasaun ba krime sira, prevene krime ka salva moris maibé liu husi ida ne’e. Iha momentu ne’ebé importante liu mak ita hatudu katak ita mak komunidade nia belun, katak ita-nia esensiál loos hatudu nune’e. Ita mak ema ne’ebé sira tau fiar ba sira seguransa no proteje

sira-nia moris.

Liuhusi ita-nia reziliénsia no dedikasaun ne’ebé kontinua, ita sei kontinua hala’o papél importante ida hodi

harii sosiedade ida-ne’ebé seguru, justu no prosperu liu ba sidadaun hotu-hotu.

Iha aniversáriu polísia Nasional Timor-Leste nian ba da-24 ne’e, ita reforsa ita-nia kompromisu ba

profisionalizmu, reziliénsia no exelénsia.

Hamutuk, ita sei kontinua servisu hodi asegura seguransa no moris-di’ak sidadaun Timor-Leste hotu-hotu

nian.

Maromak sei haraik bénsaun mai ita!

Aniversariu PNTL ba Dala XXIV

434183351_442262784979972_680394242363054699_n

Dili- Prezidente Republika husu ba Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) buka atu servi povu, servi ho respeitu ba Diretus Humanus, respeitu ba Etika Professional ne’ebe imi nian no ita hotu nian.

Xefe Estadu Dr. Jose Ramos Horta hateten Estadu no Governu fo meius diak liutan ba PNTL hanesan ba F-FDTL no instituisaun sira seluk hodi servi diak liutan ita nia povu, PNTL no F-FDTL instituisaun rua ne’ebe garante dame no seguransa, Defeza no Seguransa labele hetan foer ruma iha sira nia naran tenke iha disiplina %100, Nia hato’o asuntu ne’e liu husi deskursu iha serimonia aniversariu PNTL iha Kuartel UEP Bairo-Pite Dili, (27/03).

Nia hatutan Ita hakarak forsa Polisial ida ne’ebe aas liu iha mundu, ita nia PNTL tenke halo parte grupu instituisaun Polisia iha mundu ne’ebe halo parte numeru 10 iha leten liu ho komportamentu ne’ebe diak liu, nune’e mos ba Forsa Armada; Hanesan mos Liberdade Emprensa iha mundu Timor numeru 10, no Demokrasia timor numeru 1 iha South East Asia,

“Agradese ba imi ba imi nia serbisu tinan hirak nia laran, ita kontinua ba oin, tinan-tinan ita hakarak hare PNTL sai diak liutan. Parabens ba imi hotu Komandu PNTL ne’ebe ohin selebra tinan 24, ho lema ida ne’ebe inportante tebes ba forsa ida ne’ebe professional duni, professional signifika kompetensia teknika, kompetensia operasional nomos hanesan auto sufsiente resilient, bele hamrik ho nia ain rasik kuandu iha krize ruma bele monu no hamrik fila-fali,”dehan PR Horta.

434190333_442257341647183_1963837326026024480_n

Iha biban ne’e Xefe Estadu hato’o agradesementu ba Timor-leste Police Development Program (TLPDP) ho Australian Federal Police (AFP), Hau hare AFP hanesan modelu ida diak liu no integradu, laiha multiplikasaun (overlapping) unidade oi-oin dopis dala ruma lahatene ida-idak nia funsaun hafoin iha komflitu ne’e akontese iha rai barak, ne’e duni hau sempre hare AFP hanesan modelu ida diak liu ba ita.

Hakarak hato’o agradesementu ba Indonesia parseru ida inportante liu ba ita tanba fronteira terestre, fronteira aerea no fronteira maritima kolaborasaun diak teb-tebes, Indonesia tulun ita iha setor seguransa to’o Polisia ita nia adezaun ba ASEAN, Indonesia mos apoiu ita nia elementu Imigrasaun, Elementu Polisia hodi ita tama ASEAN ho setor sira ne’e.

“Timor kontinua Hau hateten ita moris nafatin iha dame nia laran, laiha komflitu armadu, guera sivil, laiha tensaun Relijioju ka Etniku, iha mundu ida ne’ebe ita hare difisil teb-tebes iha rai barak teb-tebes maibe iha timor ita buka mantein nafatin hanesan illa ida paz.

Ba joventude Hau apelu ba imi uluk imi nia obrigasaun uluk liu maka estuda maibe governu tenke hare oinsa tau apoiu tanba joventude programa oi-oin hadia eskola, hadia universidade, hadia sira nia moris, hadia ekipamentu ba sira para estuda ho teknolojia iha sekulu 21, iha instituisaun hotu-hotu transversal bele halo programa ba ita nia joventude.

Hau hateten bebeik ita tenke mobiliza liutan, loke odamatan liutan ba partisipasaun feto iha ita nia Polisia no ita nia sosiedade. Feto reprezenta %50 humanidade iha Timor-Leste. Iha tinan 2000 nia laran laiha evidensia ne’ebe hatudu katak mane matenek liu feto maibe evidensia hatudu pelu kontrariu, entaun ita hare laos deit iha Polisia, Forsa armada, iha setor politiku fo fatin liutan ba feto.

Iha okajiaun ne’e Ministru Interior Francisco Guterres hato’o parabens ba PNTL tanba sira selebra ona tinan 24 sira nia ejistensia, durante tinan 24 nia laran ne’e sira halo serbisu barak ho limitasaun ne’ebe maka iha sira konsege dezempenha sira nia papel hodi fo seguransa ba nasaun no povu ida ne’e tanba ne’e maka ita fo parabens ba sira.

Nia hatutan ita hare ba sira nia moto katak PNTL Polisia ne’e sai Professional no Reziliente katak Polisia ida ne’ebe maka professional para halao imi nia serbisu la hare ba sese-deit no Polisia ida ne’ebe maka Reziliente no labele monu ba kualker tentasaun katak sira hamrik metin nafatin, sedeit mak mai sira kaer lei ho ordem, sira nunka monu ba ema nia tentasaun atu halai tuir ema maibe sira tenke hamrik atu defende interese estadu no povu nia interese.

Iha fatin hanesan Komandante Jeral liu husi nia deskursu hateten durante tinan ida ami nia mandatu enfrenta hela difikuldades balun, maibe ho deit profesionalismu no reziliensia ami konsege ultrapasa difikuldades hirak ne’e liu husi apoiu inkondisional husi Governu liu husi Ministériu Interior no entidades parseria sira. indikadores ba atividade sira pozitivu tebes maibe krime ida sempre krime, nune’e ita hotu tenke alerta hodi haburas ita nia dezempeñu.

Nia haktuirtan Ita konsiente katak, presiza apoiu husi parte hotu hodi kontinua avansa no konsolida ita nia polisia ba futuru ne’ebé diak. Estatístika kriminalidade aumenta iha tinan kotuk bainhira ita kompara ho tinan hirak liu ba besik %25, laos deit ho tipolojia kriminais iha fin husi pandemia COVID-19 no aumentu neʼebé progresivu husi populasaun, maibe tanba ita nia atuasaun ne’ebé proativu liu.

Ita hatene katak, evolusaun kriminalidade sei obriga polísia hodi halo estratéjia foun ne’ebé adapta husi kada tipu krime, nomos oinsá utilizasaun efetivu ba ekipamentus no materiais sira. Hanesan mos ho tinan hirak kotuk liu-bá, apezar iha alterasaun legislativas iha tinan 2023 kontinua iha númeru insidente entre grupu rivais iha fatin hotu liu-liu iha Dili, neʼebé provoka distúrbiu ba orden públika.

PNTL aposta hela iha asaun sensibilizasaun, proximidade nomos diálogu, nune’e husu atu problema hirak ne’e laos deit sai kazu Polisia nian maibe tenke aproxima bebeik liu husi perspetiva multidisiplina, envolve Governu, Institusiaun sira no komunidade.

Serimonia aniversariu PNTL ba dala 24 ne’e kompleta ho entrega Kondekorasaun, Entrega Sertifikadu Louvor ba membru PNTL nain 190, Entrega Titlu Simboliku Sertifikadu ba Funsionariu Sivil iha PNTL, no Lansamentu Livru Enslikopedia Eis Komandante Jeral nain lima (5).

Serimonia ne’e anima ho Atrasaun Taekwondo no Dada Tali. Hafoin entrega premiu taxa ba manan nain Jogu PNTL CUP 24: ba Futebol, Bola Volley no Dada Tali.

Partisipa iha serimnonia ne’e Prezidente Tribunal Rekursu Dr. Deolindo Dos Santos, Ministru Negosiu Estranjeiru no Koperasaun Bendito Freitas, Eis Primeiru Ministru Taur Matan Ruak, Xefe Estadu Maior Jeneral F-FDTL Tanente Jeneral Falur Rate Laek, KAPOLDA NTT, Parseru TLPDP, Eis Komandante Jeral sira, Veteranus sira, Komandante Munisipiu, Komandante Unidade, Xefe Departamentu, Xefe Gabinete, Ofisiais Superior, Ofisiais Subalternu, Sarjentu, Ajente, konvidadu sira nomos familia boot PNTL.

Media PNTL

Lansamentu Livru Esiklopedia Ba Eis Komandante Jerál PNTL

434190181_442248391648078_4878872567979935109_n

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) iha selebrasaun aniversáriu ba dala XXVI iha loron 27 fulan Marsu tinan 2024 halo Lansamentu Livru Eis Komandante Jerál PNTL.

Komandante Komandu Pesoal no Formasaun Superintendente Xefe Arquimino Ramos iha ninia enkuadramentu ba Lansamentu livru ne’e hateten Komandante Jerál PNTL Komisariu Jerál Polísia Henrique da Costa orienta ekipa Elaborasaun ba Esiklopedia Eis Komandante Jerál PNTL hanesan Vizaun diak ida ne’ebe atu hatu’ur istoria PNTL hahu’u husi Komandante Jerál Dahuluk Superintendente Paulo Martins, Komisariu Afonso de Jesus, Komisariu Longinhos Monteiro, Komisariu Julio da Costa Hornay no Komisariu Faustino da Costa.

“Agora dadaun Redasaun Esiklopedia ba Eis Komandante Jerál sira, ba Timor-Leste hanesan buat foun maibé iha nasaun barak ne’ebe ita le’e sira nia referensia, istoria barak hahu’u husi sira nia Eis Komandante Jerál sira dahuluk hodi hare’e ninia progresu, dezafiu sira ne’ebe sira hasoru husi tempu ba tempu durante sira lidera instituisaun PNTL”, esplika Komandante Komandu Pesoal no Formasaun iha selebrasaun aniversáriu PNTL nian ba dala XXVI.

Superintendente Xefe ne’e salienta tan katak lori ekipa ne’ebe elabora Livru Esiklopedia ba Eis Komandante Jerál nian hato’o apresiasaun no agradesimentu ba Komandante Jerál no Segundu Komandante Jerál ne’ebe maka ho hanoin diak orienta ami ekipa ida ne’e, ho tempu ne’ebe maka badak tebes maibé ami fiar katak Livru ida ne’e bele sai Referensia ba Instituisaun PNTL ne’ebe hare’e ninia lalaok, progresu no dezafiu sira ne’ebe ita hasoru hahu’u husi tinan 2000 to’o mai tinan 2024.

“Hanesan tema ba aniversáriu tinan 2024 maka Polísia ida ne’ebe Profesional no Polísia ne’ebe Resiliente katak ita hasoru dezafiu, obstáklu lubuk ida maibé ho Esperítu no Vontade, Esperítu Patriotizmu no Nasionalizmu ita konsege hakat liu, ultrapasa situasaun sira ne’e no ohin ita afirma ba públiku katak PNTL ida ne’ebe Resiliente katak Sei La Nakdoko ba soke sira ne’ebe sei mai iha oin, ita afrima ba públiku katak ita prontu atu servi deit Estadu no Povu Rai doben Timor-Leste”, tenik Superintendente Xefe ne’e.

Media PNTL.

 

Komisariu Jerál Polísia Henrique da Costa Atribui Sertifikadu Louvor Hamutuk 190 Ba Membru PNTL Tomak

434197894_442242401648677_7245424531369980835_n

Dili, Komandante Jerál Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) Komisariu Jerál Polísia Henrique da Costa iha âmbitu Komemorasaun Aniversáriu PNTL nian ba dala XXVI iha loron 27 fulan Marsu tinan 2024 atribui Sertifikadu Louvor hamutuk 190 ba membru sira ne’ebe hala’o funsaun polisial iha diferente Unidade, Orgaun Servisu PNTL nian.

Sertifikadu Louvor hirak ne’e atribui ba iha membru sira husi Komandu Regional, Komandu Munisipiu PNTL, Unidade Patrullamentu Fronteira (UPF), Unidade Polísia Marítima (UPM), Unidade Espesial Polísia (UEP), Komandu Operasaun, Komandu Pesoal no Formasaun, Komandu Administrasaun, Gabinete, Estrutura Apoiu Komandu Jerál PNTL.

434191237_442313051641612_6563118352061625165_n

Iha sekuensia programa serimonia Aniversáriu PNTL ba dala XXVI ne’ebe hala’o iha Kuartél UEP Bairo-Pite ne’e membru hirak ne’ebe maka reprezenta hodi simu sertifikadu Louvor husi Komandante Jerál PNTL maka hanesan Superintendente Umbelina dos Santos Soares, Superintendente Assistente Augosto Tilman da Costa, Inspetór Aleixo da Costa, Inspetóra Assistente Elfie Gonsalves Perreira, Primeiru Sargentu Sandra António da Cruz, Agente Xefe Mario Filipe, Agente Xefe Rui Manuel Freitas no Agente Xefe Anino da Gama.

Sertifikadu Louvor ne’e rasik entrega husi Presidente Repúblika Jose Ramos Horta, Presidente Tribunal Rekursu Deolindo dos Santos, Ministru Interior Francisco da Costa Guterres no Eis Primeiru Ministru Taur Matan Ruak.

Atribui mós Titlu Simboliku sertifikadu ba Funsionariu Sivil PNTL na’in rua maka hanesan Manuel da Costa no Alcina Perreira. Sertifikadu ne’e entrega husi Komandante Jerál PNTL Komisariu Jerál Polísia Henrique da Costa no Segundu Komandante Jerál Komisariu Polísia Pedro Belo.

Iha serimonia ne’e, Presidente Repúblika Dr. José Ramos Horta Kondekora Medalha de Mérito Sertifikadu Rekoñesimentu ba Tenente Coronel Guarda Nacional Repúblicana (GNR) Paulo Gorge Andre Serra tuir Dekretu Nu.15 de 2009 de 18 Março.

Media PNTL.

 

Diskursu Komisariu Jerál Polísia Henrique da Costa Iha Selebrasaun Aniversáriu PNTL Ba Dala XXIV

434227540_442240028315581_2849892990040100217_n

Ezselentísimus Konvidados sira hotu Permite hau atu hahu hodi ezpresa hau nia profundu agradesimentu ho ita boot sira nia prezensa iha komemorasaun bá PNTL nia aniversáriu.

lha tinan 24 liu-bá, dia 27 de Marsu 2000 husi primeiru grupu 50 jovens polisiais kompleta nia formasaun, ne’ebé hamosu PNTL. Iha tinan barak nia laran polísia adapta ona evolusaun sosiedade no konsolida nia posisaun hanesan agente produtor seguransa, no hatudu sempre nia kapasidade profesionalismu no reziliensia ne’ebé ás.

Tinan ida kotuk liubá hau asume knaar hanesan Komandante-Jerál no iha hau nia diskursu ne’ebé hau hato’o tempu ne’ebá, ami kompromete hodi dedika a’an ba interese públiku ho komprimisu, motivasaun ne’ebé a’as, lealdade, espíritu ba misaun no buka atu solusiona problema mesmu iha difikuldades, ida ne’e maka ami halo ba interese no benefisiu instituisaun no povo nian.

Tempu ne’ebá ami apresenta mos prioridades 5 ne’ebé sai hanesan matadalan ba ami nia komprimisu bá nasaun iha periudu 2023/2026 hodi serbí rai no povo ida ne’e, ami hahu hala’o ami serbisu hodi atinji metas sira neʼebé estabelese ona.

Tanba ne’e iha parte Melloria Jestaun Institusional halo ona ajustamentu iha estrutura PNTL, elabora mos prosesu promosaun ba modalidade antiguidade no eskolla, propoin ona kuadru pesoál adekuadu bá nesesidade polisia nian, halo mos estudu ba nesesidade rekrutamentu, realiza mos atividades ne’ebé promove igualidade jéneru no inkluzaun, ami dezenvolve hela prosesu legal sira neʼebé nesesáriu ba konkretizasaun Institutu Siénsias Polisiás no Akademia Polisia, kria mos Asosiasaun Esposas/Maridus PNTL neʼebé bainhira hahu, halo ona nia papél importante tebes, relevante ho ponto de vista sosiál ba realizasaun atividades sira ne’ebé proporsional ba membrus hirak ne’ebé enfrenta difikuldade balun, ba perspetiva futuru ne’ebé diak, aprofunda mos relasaun sira ho parseiru dezenvolvimentu.

Salienta mos katak, ho objetivu atu proporsiona asisténsia médika, psikolójiku no aimoruk ba polisia ho sira nia familia, ami mantein kontatu próximu ho Departamentu Saúde, hodi implementa medidas neʼebé adekuadu bá prevensaun no análize ba moras ne’ebé mosu husi atividades polisia nian, hodi mantein relasaun diak ho Hospital Nasional Guidu Valadares (HNGV), hodi enkamiña polísia no funsionáriu sivil sira ho problemas saúde ne’ebé grave liu.

Refere ba iha reforsu legislasaun, kolabora mos iha revisaun Lei Organika, Estatutu Profisionál no Regime Renumeratóriu, kontribui mos hodi fó pareser ba iha Kódigu Estrada no Regulamentu Sinalizasaun Transitu no propoin regulamentu sira ba konkursu admisaun ba Agente no Ofisiáis sira.

Iha parte Kooperasaun Institusional, halo hela esforsu atu ita mos bele adere ba ASEAN, no reforsa ita nia ligasaun ho nasaun sira seluk hanesan Australia, China, Korea do Sul, Estadus Unidus Amerika, Japaun, Indonesia, Portugal no Nova Zeladia nune’e mos ba organizasaun sira hanesan TLPDP, UNDP no 10M, no mantein nafatin hodi hametin relasaun.

Alende relasoens bilaterais promove mos reuniaun regularidade ne’ebé permite reforsa sentimentu seguransa ba estranjeiru sira ne’ebe mak hela iha Timor-Leste, troka informasaun sira ne’ebé kontribui seguransa ba ema hotu.

Internalmente ami mos estabelese kooperasaun ho entidade sira seluk hanesan manutensaun hodi kombate krime brankamentu kapitais, Protokolu ho Unidade Informasaun Finanseira husi Banku Sentral, Provedoria Direitus Umanus no Justisa, Komisaun Anti Korrupsaun hodi kombate korrupsaun, Ministeriu Turismu Komersiu Industria relasiona ho kontrolu jogus ilisitus, Komisaun Reguladora Arte Marsiais hodi realiza asaun sensibilizasaun no fizkalizasaun ba prevensaun konflitus.

Ami mos kria amizade ho veteranu sira, Igreja no ONG sira. Ba parseria hirak ne’e, permite ita hodi serbisu no dezenvolve aspetu espesifku sira no halo ita nia polisia sai forte liu. Kona-bá melloria kapasidade hodi responde bá sidadaun sira hetan mos apoiu husi parseiru dezenvolvimentu hodi fó formasaun no treinu tantu iha territóriu nasionál nomos iha estranjeiru ba melloramentu kapasidade membrus PNTL Hodi reforsa páz, seguransa interna no estabilidade lor-loron, ami habelar instrusaun no informasaun relativamente ho poténsia fenomenu krime ne’ebé lao hela, jestaun tráfiku no halo hela akompañamentu hodi monitoriza fenomenu ne’ebé bele afeta seguransa ba ita nia populasaun sira.

Nune’e mos ba ita nia fronteira terestre no maritima presiza iha atensaun espesiál husi polísia, tan ne’e, alende reforsu rekursus umanus ne’ebé aloka ba iha sistema rekolla informasaun, maibe mos halo reforsu fiziku ba vijilánsia iha fronteira terestre liu-husi apoiu Komandu Munisipiu sira no UEP, hodi mantein kontrolu ema tama no sai, no evita prátika krime. Ami mos hahu realiza preparasaun hamutuk ho entidades sira seluk hodi simu ita nia Sua Santidade Papa Francisco, nune’e ninia viajen mai Timor- Leste bele fő seguransa no trankuilidade tuir saida maka ita hotu hakarak.

Apezar exemplu sira ne’ebé temi ona, ami mos hakarak hato’o katak, durante tinan ida ami nia mandatu enfrenta hela difikuldades balun, maibe ho deit profesionalismu no reziliensia ami konsege ultrapasa difikuldades hirak ne’e liu husi apoiu inkondisional husi Governu liu husi Ministériu Interior no entidades parseiria sira. Indikadores ba atividade sira positivu tebes maibe krime ida sempre krime, nune’e ita hotu tenke alerta hodi haburas ita nia dezempeñu.

Ita konsiente katak, presiza apoiu husi parte hotu hodi kontinua avansa no konsolida ita nia polisia ba futuru ne’ebé diak. Estatístika kriminalidade aumenta iha tinan kotuk bainhira ita kompara ho tinan sira kotuk-bá besik 25%, laos deit ho tipolojia kriminais iha fin husi pandemia COVID-19 no aumentu neʼebé progresivu husi populasaun, maibe tanba ita nia atuasaun ne’ebé proativu liu.

Ita hatene katak, evolusaun kriminalidade sei obriga polísia hodi halo estratéjia foun ne’ebé adapta husi kada tipu krime, nomos oinsá utilizasaun efetivu ba ekipamentus no materiais sira. Hanesan mos ho tinan hirak kotuk liu-bá, apezar iha alterasaun legislativas iha tinan 2023 kontinua iha númeru insidente entre grupu rivais iha fatin hotu liu-liu iha Dili, neʼebé provoka distúrbiu ba orden públika.

Tanba ne’e konsidera hanesan fonte ida ba inseguransa no poténsia ameasa ba estabilidade rai ida ne’e, PNTL aposta hela iha asaun sensibilizasaun, proximidade nomos diálogu, nune’e husu atu problema hirak ne’e laos deit sai kazu polisia nian maibe tenke aproxima bebeik liu husi perspetiva multidisiplina, envolve Governu, Institusiaun sira no komunidade Alende insidente grave sira iha territóriu nasional ne’ebé provoka vitima no destruisaun patrimoniu sira, ami mos preokupa disputa sira konba rai, datensia domestika, krime organizadu transnasional, kazu burla, trafiku wialna kriminalidade informátika, terrorizmu, kontrabandu, peska ilegal no asidente viasaun ne’ebé sempre akontese tinan tinan hodi resulta ema lakon vida iha ita nia rai.

Ba materia ida ne’e apezar númeru asidente no kanek sae uitoan, ita orgulhu tanba nia gravidade diminui ou menus liu-liu númeru ema lakon vida menus 20%, husi 2022 no 2023, ami konsiente katak ho deit prezensa PNTL ba prevensaun seidauk to’o, maibe dalan ida diak liu mak sensibilizasaun neʼebé esensiál tebes ba iha eskola no komunidade sira.

Apezar situasaun hirak neʼebé maka ita hotu preokupa, maibe ita rejista hela tantu iha Timoroan sira nia oin nune’e mos ba ema estranjeiru sira tha ne’e neʼebé hala’o hela serbisu no mai visita, konsidera Timor-Leste hanesan nasaun ida seguru no livre ne’ebé relevante tebes no positivu ba PNTL hodi hatudu katak, empeñamentu no dedikasaun ita nia membrus sira hatudu ona kontribuisaun hodi mantein páz no trankuilidade bá populasaun sira durante tinan 2023. Permite hau atu koalia tan situasaun kona-bá misaun internasional.

Ita konsiente katak, dezafiu sira kona-bá seguransa la koñese fronteira, ami nia misaun laos hare deit ba iha planu domestiku no ami mos hamorin ona ita nia rai nia naran iha rai sira seluk.

Iha ambitu internasional, investimentu iha area formasaun ba Misoens Internasionais kualidade ita nia membrus PNTL sira hatudu ona diversus senarius hanesan Kosovo, Guine Bissau no resentemente liu iha Sudaun do Sul hodi kontribui ba páz no seguransa internasional.

Iha parte ida ne’e, ami mos propoin hela ofisial dirigente PNTL ida hodi koloka iha sede Nasoens Unidas, hodi nune’e bele aumenta influensia ita nia país iha sistema internasional no afirma imajen PNTL no Timor-Leste iha mundu.

Maibe karik ita bele sente orgullu ba buat hirak ne’ebe mak feto ka mane halo ona iha seguransa ba rai ida ne’e, ita mos siente katak, ita sei iha dalan ne’ebé naruk atu perkore hodi realiza buat hirak tuir mai, tanba ne’e ita presiza atu resolve kestaun balu iha area Pesoál banesan rekrutamentu Ajentes foun no promosaun ba sira ne’ebé tuir kareira no tempu ou lha parte Lojistika no Infraestrutura, hadia kondisaun serbisu membru sira, fornesimentu viaturas, ekipamentus no instalasaun sira.

Sei laiha duvida liu husi melloria area hirak ne’e no ita sei konsege halo buat barak iha parte Operasional, moderniza nia prosedimentus ho signifikativamente hasae ekonomia, efislénsia no efikásia.

Ami sei kontinua dezenvolve PNTL hodi fo formasaun diversifikada no adekuada tuir nesesidades interna no externa hodi kontribui ba realizasaun programa Nonu Governu Konstitusional no Planu Estratéjiku 2011-2030 no ami sei hakas an ba benifisiu povo timorense.

Parada husu atensaun Karus membru PNTL, sira, hau nia liafuan ikus mak ba imi, Durante tinan 24 imi halo ona imi nia misaun neʼebé determinante tebes ba iha susesu hodi kombate atu mantein seguransa interna, trankuilidade públika no ba kumprimentu ita nia misaun sira.

Apezar ita hasoru difikuldades neʼebé grave hanesan krize 2006, polísia sira sempre hatudu nia forsa, koesaun, konfiansa no fó esperansa ba futuru ne’ebé seguru ba povu timorense.

Segredu husi susesu mak sempre ho Profesionalismu no Reziliensia:

– profesionalismu iha serbisu ne’ebé ita ezekuta;

– reziliensia iha esforsu;

-profesionalismu neʼebé íta uza hodi apoiu ita nia populasaun lor-loron

-reziliensia ba mane ka feto PNTL ne’ebé konsege adapta mudansa, dignifika farda ne’ebé ita uza lor-loron ho orgullu:

Profesionalismu iha atuasaun sira sempre ho imparsialidade no apartidarismu ba ema hotu;

– reziliensia hodi atende sidadaun sira ho kapasidade hodi simu kritika no konstrutiva ne’ebé permite melloria serbisu polisial;

– profisionalismu ba iha zona ne’ebé remota liu no tha kondisaun neʼebé difisil hodi garante seguransa ba ema hotu

– reziliensia ne’ebé permite ita atu fó esperansa ba futuru neʼebé seguru liu ba povo timorense;

Dala ruma iha mal komprensaun, maibe sempre leal, no hakruk ba fiar neʼebé fó ba ita no ba Timoroan hotu hodi fő valor neʼebé ás ba pátria no respeitu ita nia povo.

Imi hatene oînsă atu hatudu umanismu ne’ebé Polísia Nasional Timor-Leste iha, hodi aliña disponibilidade permanente hodi servi ita nia rai.

Hau sei fó atensaun tomak hodi kontinua ho komprimisu atu kria kondisaun nesesaria ba melloramentu imi nia serbisu ba imi nía dedikasaun tantu iha revisaun diploma sira tuir estrutura polisia nian, akizisaun ekipamentus nomos melloramentu infrastuturas ne’ebé lor-loron imi serbisu ba.

Tanba ne’e, ita hotu tenke agradese ba apoiu neʼebé ita simu husi ministériu sira ne’ebé serbisu diretamente ho PNTL, ne’ebé la ho imi nia apoiu tomak ami la konsege alkansa padraun sira atual ba iha dezenvolvimentu no seguransa públika.

Ita hotu hatene katak, dalan ne’ebé ita atu lao sei hasoru dezafiu no susar tebes, maibe ita hotu tenke hare bá futuru ho esperansa neʼebé forte no enerjia.

Kontinua sura mos ho imi, ho ida ne’e deit, ita bele kontinua hodi afirma katak PNTL ohin loron no sempre profissional, reziliente ne’ebé hanesan ho nia lema “Serbí no Proteje”. Obrigado barak.

AFP Kontinua Apoiu PNTL

434206666_441690585037192_5540521490886190481_n

Dili, Australia Federal Police (AFP) liu husi Timor-Leste Police Development Program (TLPDP) kontinua apoiu Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) iha area Terorizmu no area Kooperasaun Polisial. Akordu rua ne’e asina direita husi Komandante Jeral PNTL Komisariu Jerál Polísia Henrique da Costa ho Deputy AFP Lisa Gale iha tersa-feira (26/03) ne’e no asiste direitamente husi Ministru Interior, Sekretariu Estadu Protesaun Sivil, Segundu Komandante Jerál no Komandante Komandu Supervizaun sira PNTL nian.

Ministru Interior Francisco Guterres ba jornalista sira hafoin asiste asina akordu ne’ebe hala’o iha Salaun Ministeriu Interior hateten ohin ami asiste asinatura akordu tékniku rua entre Polísia Australia ho Polísia Timor-Leste.

“Akordu rua ne’e importante tebes tanba Kooperasaun ida entre Polísia Australia ho Polísia Timor-Leste liu husi TLPDP katak ne’e programa ba Polísia ninian, akordu ne’e Australia fó apoiu barak ona, hau hakarak agradese ba Australia liu-liu AFP tanba sira mós apoiu rehabilitasaun Centro Formasaun Polísia (CFP)”, informa Ministru Interior ne’e.

Membru Governu ne’e salienta tan katak sira mós fó treinamentu ba membru PNTL sira ba iha nasaun Indonesia (Malang), Nova Zelandia, Australia rasik, agora dadaun ita fokus kooperasaun ne’e ba area formasaun lideransa ninian, area Investigasaun Kriminal no area tékniku sira ne’ebe maka balun presiza sira nia tulun atu bele eleva polísia nia kapasidade atu bele hala’o servisu ho professional liu.

434203399_441691048370479_7120875098389843881_n

“Akordu ida ne’e atu mai formaliza deit no hametin liu tan kooperasaun ne’ebe maka lao tiha ona durante tinan ruanulu resin, iha tinan barak nia laran sira nafatin tulun ita, tanba ne’e ita simu atu bele avansa oituan, ajuda nafatin ita nia polísia lao ba oin”, hatutan Membru Governu ne’e.

Nia haktuir tan katak kooperasaun atu fó formasaun iha area Terorizmu ba membru PNTL atu bele halo preparasaun hodi antisipa mosu terorizmu iha ita nia rai, formasaun ne’e diak hodi halo prevensaun. No atu eleva kapasidade ita nia membru PNTL sira atu bele atinzi hodi kombate krime organizadu sira mai iha ita nia rai. Akordu ne’e rasik ho durasaun tinan tolu hafoin ida ne’e ita revê fila fali hodi bele lao nafatin ba oin.

Iha fatin hanesan Deputy AFP Lisa Gale hateten hau nia prezensa iha Timor-Leste ba semana ida ne’e ho objetivu primeiru maka atu re-inforsa relasaun amizade entre Timor-Leste ho Australia no entre AFP ho PNTL liu husi akordu rua ne’ebe maka ohin ita selebra iha Ministeriu Interior hanesan provas ida hodi hatudu katak Kooperasaun entre rai rua forte tebes.

“Ida ohin hamutuk ho Komisariu Jerál Polísia Henrique da Costa, ita fortelese no formaliza akordu kooperasaun entre Polisia Federal Australia ho Timor-Leste iha area Terorizmu, segundu akordu selebra entre Polisia Federal Australia ho PNTL liu-liu iha area kooperasaun polisial ne’ebe maka foka ba treinamentu, foka mós ba area sira seluk ne’ebe maka nia objetivu atu fortalese no hasa’e kapasidade PNTL ninian”, afirma Deputy AFP ne’e.

Lisa Gale subliña tan katak iha nivel diplomasia entre Polísia ho Polísia bele hare’e katak relasaun ne’ebe maka forte no diak tebes entre Polísia Federal ho Timor-Leste liu ona tinan ruanulu, entaun ida ne’e dala ida tan hodi hatudu katak fortalesimentu kooperasaun ne’e, hatudu katak instituisaun rua ho países (nasaun) rua kontinua haburas no hametin kooperasaun bilateral. Razaun hau nia prezensa iha ne’e maka atu fortalese kooperasaun entre Polísia rua no entre nasaun rua.

“Importante tebes liu-liu iha akordu kooperasaun iha kombate terorizmu tanba ida ne’e importante tebes atu oinsa ita fortalese no hametin ita nia fronteira husi ameasa trans-nasional crime sira”, hakotu Deputy AFP ne’e.

Media PNTL.

Mensajen iha Ambitu Komemorasaun Aniversariu PNTL ba dala XXIV

434194556_441680841704833_7726387323641606555_n

Mensajen Reprejentante Vatikanu iha Timor-Leste MGR. Marco Sprizi

Enkoraja membru PNTL hotu atu moris ho ita bot sira nia funsaun nudar Polisia iha Kristu ne’e partense iha ita nia fiar Katoliku, no Diak los Timor-Leste sei rai hela roman fiar nian, São Jõao Paulo II iha tinan 35 ba liu ba husik hela testamentu ida ne’e ‘Imi Mak Masin Rai Nian no Roman mundu nian’, nune’e PNTL tenke sai Masin Rai Nian no Roman Mundu nian, Roman ba Fe no Masin ba Karidade no Domin.

Dala idatan parabens PNTL, Obrigado no kontinua Servi nasaun ho fiar iha Jejus Kristu

Mensajen Reverendu Vigariu Jeral Arkidioseze Dili Pe. Graciano Santos Barros

Iha oportunidade ida ne’e lori Arkidioseze Dili nia naran hato’o Ami nia parabens ba Instituisaun PNTL no Polisia Timor-Leste ne’ebe selebra tinan 24 ninia ejistensia iha ita nia rai doben timor

“Polisia halao ninia knar tau ordem no regulamentu iha ita nia rain nune’e mantein ordem, regulamentu no lei sira bele lao diak, iha Ita boot sira nia kbaas no nia liman povu fiar no Ami hotu fiar buat hotu sei lao diak; Sem Polisia buat hotu sabraut,”.

Ita hare deit kuandu iha dalan publiku Polisia laiha ne’e timor pior liu ne’e foin mak pontu ida, buat barak teb-tebes ne’ebe maka presiza ita boot sira nia serbisu no Ita bot sira nia tulun.

Dala idatan husi fatin ida ne’e hakarak felisita parabens ba PNTL.

Mensajen Komandante Jeral PNTL Komisariu Jeral Polisia Henrique da Costa.

Durante tinan 24 Ami seidauk bele halo buat barak hodi fornese seguransa tuir pedidu ka ejijensia ema ida-idak ninian maibe ami tenta atu esforsu makaas ho apoiu sira hotu ninian atu nune’e bao in Ami bele fornese atendemntu ida ne’ebe diak no dignu hodi servi povu no rai ida ne’e.

Nudar humanu la ses husi sala maibe Ami nafatin kurizi ami nia aan, Ami nafatin simu kritika nomos simu opiniaun sira pojitivu nian atu nune’e ami bele dezenvolve PNTL ba oin ho diak liutan.

“Hamutuk ita sei bele oferese atendementu ne’ebe diak ba ita nia populasun sira, Polisia deit sei labele halo buat ida maibe ho apoiu ema hotu-hotu nian ita sei fornese atendementu ida ne’ebe diak,” Komandante Jeral konklui.