Kazu Skimming Aumenta, DIKN Alerta Atu Kuidadu

IMGL7198

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Departamentu Investigasaun Kriminal Nasional (DIKN) alerta ba komunidade sira hotu atu kuidadu ho kazu Skimming ne’ebe kontinua buras iha rai laran.

Liu husi Konferensia Imprensa tersa-feira (11/06) ne’e, Xefe DIKN Superintendente Polísia João Belo dois Reis relata informasaun balun relasiona ho situasaun aktual baseia ba keixa ne’ebe maka DIKN simu loron-loron husi maluk Timor oan feto sira ne’ebe sai vitima kazu Skimming (Online) nian.

“Ida ne’e importante atu hato’o ba maluk Timor oan sira hotu, katak grupu organizadu balun Timor oan sira servisu hamutuk ho ema estrangeiru, halo hela krime Skimming (Online) nian ne’ebe habosok ita nia maluk Timor oan sira, finzi namora iha Online hafoin koalia (Chet) no Video Call ba malu, ikus mai sira promete atu haruka presente balun mai Timor no husu ita nia Timor oan sira ne’e atu selu impostu (Pajak), atu liberta sasan sira ne’e tenke haruka osan ba”, esplika Xefe DIKN ne’e.

Superintendente Polísia ne’e salienta tan katak hafoin haruka osan ba, sasan ne’ebe sira promete mós laiha, osan ne’ebe sira haruka ba mós labele foti fila fali. Kazu refere kuaze loron-loron ami simu, tanba ne’e maka PNTL servisu hamutuk ho Ajensia interligadu ho asuntu ida ne’e, ami alerta ba populasaun Timor laran tomak, labele fiar.

“Ita iha ona kazu lubuk ida relasiona ho kazu artista Baim Wong nian no ikus mai mosu tan kazu ida ne’e, fó konsikuensia sériu ba ita nia Timor oan sira tanba lakon osan barak, nune’e PNTL parte DIKN hakarak alerta ba ita sidadaun Timor-Leste laran tomak liu-liu alin feto sira, karik hetan kontaktu ruma husi sidadaun estrangeiru ka sidadaun Timor ne’ebe maka promete atu fó presente liu husi Online, lalika fiar no lalika haruka osan”, alerta Superintendente Polísia ne’e.

Ofisias Superior PNTL ne’e akresenta tan katak tanba vitima barak haruka osan kuaze dolar rihun ida resin, ikus mai sasan la mai no sira nakonu ho deve tanba sira empresta tiha ema nia osan hafoin haruka liu husi Banku. Tanba ne’e, liu husi kanal ida ne’e bele hatutan informasaun ba sidadaun sira atu bele iha informasaun naton, atu labele sai vitima nafatin ba kazu hanesan ne’e iha futuru.

“Vitima husi kazu ida ne’e iha tinan 2024 hamutuk na’in hitu (7) ona tuir ami nia informassaun no orseik na’in rua (2) mai aprezenta tan ho kazu hanesan, tanba ne’e nesesita ba ami atu informa ba públiku atu labele kontinua vitima ba kazu hanesan, sira mai ho evidensia maka hanesan resultadu chatting, Video Call no mós Video ne’ebe ema sira aprezenta katak sasan sira atu haruka mai ne’e maka ne’e, to’o ikus sira haruka tiha osan liu husi banku, sasamn ne’e mós la mosu no ema ne’ebe promete atu fó sasan ne’e mós laiha”, hatutan Ofisias Superior PNTL ne’e.

Xefe DIKN ne’e argumenta mós katak hafoin simu keixa husi vitima sira, PNTL nia atuasaun maka ita servisu hamutuk ho servisu interligadu hotu-hotu tenta atu detekta númeru kontaktu ne’ebe iha internasional tantu lokal no operasaun agora lao hela hanesan garantidu ida ba populasaun sira katak PNTL la nonok ba situasaun ida ne’e.

“Iha maluk Timor oan konforme númeru kontaktu ne’ebe ami iha, ami lokaliza ona sira nia hela fatin no operasaun sei lao kontra sira, grupu sira ne’e ita komesa detekta sira hela iha ne’ebe, sira pozisaun saida, halo saida no inan-aman sé, ita detekta ona, espera iha tempu badak ita sei halo atuasaun ba sira, maioria vitima sira ne’e hela fatin iha izoladu, fatin sira ne’ebe laiha koneksaun ho ema sira matenek balun kona-ba informasaun ne’e, sira nia targetu ne’e ba inan ka alin feton sira ne’ebe hela iha munisipiu no aldeia sira, tanba vitima sira ne’e maioria mai husi munisipiu Ermera, Dili no Aileu n’ebe mai ho nia modus operanding ketak-ketak”, haktuir Xefe DIKN ne’e.

Media PNTL.                                          

Komandu F-FDTL No PNTL Asina Diretiva Konjunta Asegura Vizita Amo Papa Mai Timor-Leste

IMGL6830
Dili, Komandu Forsa Falintil Defesa Timor-Leste (F-FDTL) liu husi Xefe Estadu Maiór Jenerál F-FDTL Tenente Jenerál Falur Domingos Raul Rate Laek no Komandu Polísia Nasional Timoir-Leste liu husi Komandante Jerál Komisariu Jerál Polísia Henrique da Costa, iha segunda-feira (10/06) ne’e asina Diretiva Konjunta iha âmbitu preparasaun seguransa ba vizita Sua Santidade Papa Francisco nian mai Timor-Leste iha fulan Setembru tinan ne’e.
Hafoin asina Diretiva Konjunta iha salaun enkontru Kuartél Jerál F-FDTL ba jornalista sira, Xefe Estadu Maiór Jenerál F-FDTL Tenente Jenerál Falur Domingos Raul Rate Laek hateten ohin hamutuk ho Komisariu Polísia, ami asina Ordem Operasaun Konjunta kona-ba preparasaun seguransa atu simu vizita Amo Papa nian mai Timor-Leste.
“Hau hateten ba ita bo’ot sira katak, kestaun Defesa no Seguransa ne’e katak kestaun alta seguransa maka ne’e ona, tanba ne’e buat ne’ebe imi presija hatene maka hatene, se lae la presiza atu públika, kona-ba fasilidade ekipamentus hanesan radio komunikasaun sira ne’e, iha Diretiva Konjunta ne’e ami aponta hotu ona iha laran”, tenik Xefe Estadu Maiór Jenerál F-FDTL ne’e.
Tenente Jenerál F-FDTL ne’e salienta tan katak seguransa ba vizita Amo Papa nian ne’e, laos parte defesa no seguransa nian mesak, maibé seguransa ida ne’e povu tomak iha Timor-Leste ne’e maka tenke halo seguransa, ne’e atu sé deit ki’ik ka labarik ka ema bo’ot, ne’e ita hotu ninia responsabilidade, laos Igreja nian deit, laos Sarani nian deit, laos instituisaun F-FDTL no PNTL nian deit, ita hotu-hotu nian ne’e maka ita kontribui atu halo.
“Tanba instituisaun ne’e Lei maka fó atribuisaun ba nia tanba ne’e maka ohin hau ho Komisariu Polísia asina atu tuir regra sira importante ne’e hodi uza, F-FDTL uza regras saida, PNTL uza regra saida no sira rua (F-FDTL no PNTL) hamutuk uza saida ne’e maka ami asina ne’e, maibé seguransa ne’e ema hotu nian”, salienta Tenente Jenerál F-FDTL ne’e.
Kona-ba ema importante sé maka Komandu rua hili hodi simu Amo Papa, Xefe Estadu Maiór Jenerál F-FDTL ne’e esplika orsida Komandu sei reuniaun ba hare’e se-se maka importante liu-liu importante ne’e maka Komisaun bo’ot liu iha leten ne’eba, depois iha klaran, depois iha Governu, hafoin instituisaun ninian ema ne’e maibé liu-liu maka Komandu tau hamutuk ne’e maka forsa tarefa ne’e, atu tau iha fatin ne’ebe, atu nune’e ema hotu asesu informasaun sira.
“Tanba ne’e sei kria Sentru Operasaun ida iha Kuartél Jerál PNTL nian, sira ne’ebe maka tur iha Sentru Operasaun ne’e, permanente, Operasaun ne’e permanente, Logistika sira iha ne’eba hotu, ida ne’e maka importante liu, iha Sentru Operasaun ne’e husi F-FDTL nian sei lidera husi Komandante Forsa Terrestre no husi PNTL maka Komandante Operasaun Nasional”, haktuir Xefe Estadu Maiór Jenerál F-FDTL ne’e.
Iha fatin hanesan, Komandante Jerál PNTL Komisariu Jerál Polísia Henrique da Costa hatetenohin ita asina Diretiva Konjunta ne’e baseia ba Rezolusaun Governu Nu.22 de 30 Abril 2024 hafoin ida ne’e maka ami elabora Diretiva Konjunta ida ne’e hodi orienta ami hodi halo servisu.
“Hanesan ohin Xefe Estadu Maiór Jenerál F-FDTL haktuir katak enkontru dahuluk ita realiza iha fulan kotuk iha Kuartél Jerál PNTL hodi prepara dokumentu sira ne’e, ohin hanesan enkontru daruak no ita asina dokumentu, hafoin ida ne’e ita sei instala ekipa traballu ka ekipa konjunta ne’e iha Kuartél Jerál PNTL atu nune’e implementa Diretiva ne’ebe maka iha ona”, haktuir Komandante Jerál PNTL ne’e.
Komisariu Jerál Polísia ne’e subliña tan katak servisu balun lao tiha ona liu-liu kona-ba prevensaun ninian, ita hala’o aktividade koordenasaun ho ita nia kolega sira husi Forsa ninian, idak-idak hala’o nia servisu maibé intensaun ne’e ba prevensaun krime iha vizita Amo Papa ninian.
“Ita akompaña ita nia Polísia sira husi UEP, Komandu munisipiu Dili, Kuartél Jerál rasik apoiu, sira halo aktividade movimentu tantu kalan no loron ho intensaun ne’e hodi prevene ba iha krime, ita nia kolega sira husi Polísia Militar mós halo aktividade patrullamentu hodi observa hela no iha buat ruma, komunika kedas mai PNTL hodi nune’e bele responde”, hatutan Komisariu Jerál Polísia ne’e. Media PNTL.

 

Ekipa Avansadu Vatikanu To’o Iha Timor-Leste, Komandu PNTL Husu Membru Atu Prepara Ann

IMGL6174

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Komandante Jerál Komisariu Jerál Polísia Henrique da Costa husu ba membru PNTL hotu atu prepara ann hodi simu visita Ekipa Avansadu Vatikanu nian mai Timor-Leste hodi halo preprasaun ba Vizita Amu Papa Francisco nian iha fulan Setembru tinan ne’e.

Lia hirak ne’e Komandante Jerál PNTL ne’e hato’o liu husi diskursu ba Serimonia Isar Bandeira segunda-feira (03/06) dahuluk fulan Juñu nian iha Kuartél Jerál hateten hanesan ita hotu akompaña iha loron 01/06 ekipa avansadu husi Vatikanu nian ba Vizita Amu Papa Francisco nian mai Timor-Leste no iha loron hirak tuir mai sira sei halo aktividade observasaun, avaliasaun kona-ba ita nia preparasaun iha Timor-Leste.

“Tanba ne’e ohin hau koalia ona ho Segundu Komandante Jerál kona-ba iha envolvimentu seguransa ninian, ita seidauk simu informasaun ruma oinsa bele prepara ou sira vizita mai hare’e ita nia fatin, maibé husu ba iha ita hotu-hotu nafatin prepara 24 oras karik hanesan pedidu ka orientasaun Komandu nian ita apoiu ba iha munisipiu Dili ka apoiu ba iha ekipa sira seluk hodi halo gladi/preparasaun husu atu nune’e ita tenke prepara nafatin”, tenik Komandante Jerál PNTL ne’e.

Komisariu Jerál Polísia ne’e salienta tan katak tanba envolvimentu membru seguransa ninian ne’e, ita sei envolve mós sira husi munisipiu, unidade sira no Kuartél Jerál rasik tanba ne’e dala-ruma sé ita envolve munisipiu maka kleur liu ba situasaun ida agora ninian ne’e ita prontu atu nune’e bele responde, logistika, komunikasaun hare’e hela ita nia ekipamentus sira atu nune’e bele prepara.

“La haluha hakarak hato’o deit ba ita idak-idak katak to’o agora ita hetan hela komentariu pozitivu ba iha ita nia servisu tantu husi ema internasional sira k tantu husi ita nia populasaun sira k fó komentariu pozitivu ba iha ita nia servisu, parabéns ba imi idak-idak tanba kontribuisaun buat ne’ebe imi halo mak ninia resultadu ema fó komentariu pozitivu ba ida ne’e, nafatin servisu tenke iha konjuntu, servisu tenke iha unidade atu nune’e bele fó atendimentu diak ba ita nia komunidade sira”, hakotu Komisariu Jerál Polísia ne’e. Media PNTL.

Aniversariu UPM Ba Dala XXI

445376610_479674261238824_5334238982901622046_n
Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) Unidade Polísia Maritima (UPM) iha loron 27 fulan Maiu tinan 2024 selebra ninia existensia ba dala XXI ho aktividade expozisaun no mós atraksaun husi membru UPM.
Komandante UPM Superintendente Polísia Eugenio Pereira iha ninia breves palavras hateten iha loron 27 fulan Maiu tinan 2003 Timor oan ne’ebe servi iha instituisaun PNTL hahu’u simu responsabilidade ba iha Autoridade Polísia husi Polísia Nasoens Unidas ninian, responsabilidade ne’ebe PNTL assume orienta liu ba misaun atu garante seguransa ba iha zona Maritima, ne’ebe PNTL assume.
“Iha eventu ida ne’e akontese hanesan parte ida ne’ebe bele kompleta liu tan misaun iha instituisaun PNTL tuir mandatu Konstitusional ne’ebe hetan ona aprovasaun husi Asembleia Konstituente ne’ebe atribui ba iha instituisaun PNTL, iha tinan 2004 Governu aprova Dekretu Lei Nu.09 Lei Orgânika PNTL ne’ebe promulga husi Prezidente Repúblika no Transforma Unidade Seguransa Maritima ba iha Unidade Polisia Maritima (UPM), difine mós Misaun ne’ebe atribui ba UPM maka hanesan Prevensaun no Supresaun ba krime jerál noi aktu ilísitu sira seluk ne’ebe akontese iha area Kosteria”, tenik Komandante UPM ne’e.
Superintendente Polísia haktuir tan katak Prevensaun no Kombate Polusaun iha Tasi ninian, Seguransa moris ema ninian no mós rekursu minerais ne’ebe iha tasi Timor ninian. UPM iha faze iha ne’ebe kontinua reforsa ninia misaun hodi garante seguransa iha teritoriu tasi Timor-Leste liu husi Estabelesimentu Postu Vigilansia iha area Kosteria, estabelese ekipa ne’ebe ho nia misaun atu halo salvamentu no buska, no wainhira ita nia sidadaun sira hetan dezastre iha teritoriu tasi Timor-Leste ninian.
444225332_479675511238699_2536944917630793190_n
“No halo mós patrullamentu ne’ebe identifika hanesan potensia ba iha aktividade peska ilegais, importasaun no mós kazu kontra-bandu, halo mós dezeminasaun informasaun ne’ebe pertenente ba iha seguransa ema nian wainhira halo aktividade iha tasi, liu-liu ba ita nia komunidade sira ne’ebe hala’o aktividade peska no mós utiliza transprte maritima husi Dili ba Atauro, aktividade sira ne’e hanesan parte husi asaun prevensaun ne’ebe membru UPM hala’o bazeia ba iha Misaun ne’ebe atribui ona ba UPM”, haktuir Superintendente Polísia ne’e.
Iha fatin hanesan Komandante Jerál en-subtituisaun aktual Segundu Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Pedro Belo iha ninia diskursu hateten PNTL hanesan instituisaun Estadu atu defende Legalidade Demokratiku, Garante Seguransa ba ema ho nia sasan sira atu asegura direitu liberdade ema nia tuir termu Konstituisaun no Lei sira seluk.
“UPM hanesan Unidade espesial ida ne’ebe iha responsabilidade hodi asegura vigilansia patrullamentu no halo fiskalizasaun iha liña Kosteria, domíku públiku maritima iha ambiente prevensaun no kombate kriminalidade en jerál no ilísitu sira seluk, ekivamente tasi iha ninia importansia politika, ekonomiku komersial no sosiu kultural vital iha konstrusaun ba identidade nasional, karakteristika geo-estrategika teritoriu nasional hanesan fatin kruzada ba rotas komersias ne’ebe utiliza barak liu iha ligasaun entre oseanu índiku no oseanu pasifiku nune’e hodi hameta potensial iha nivel regional no internasional”, haktuir Komandante Jerál en-subtituisaun ne’e.
Segundu Komandante Jerál PNTL ne’e salienta liu tan katak ohin loron importante tebes atu iha politika nasional hodi atu koloka tasi hanesan elementu sentral ida iha operasionalizasaun, estratejika nasional ba seguransa dezenvolvimentu Timor-Leste hanesan forma ida atu promove benefisiu ruma husi oportunidade sira ne’ebe maka iha, maibé liu husi risku no ameasa oin-oin no kompleksu ne’ebe iha potensia prejudika interese nasional.
Entretantu, Ministru Interior Franscisco da Costa Guterres iha ninia diskursu hato’o parabens ba UPM tanba selebra ninia aniversariu, hari’I husi tinan 2003 no to’o agora imi (UPM) dezempeña imi nia papel importante ida ba rai ida ne’e.
“Ita bo’ot sira parte integrante ida hodi mantein soberania nasaun ida ne’e nian, tanba ne’e maka komponente ida ne’e importante tanba komponente ninia papel maka oinsa atu halo prevensaun iha tasi liu husi kontrolu efetivu liu iha tasi, oinsa mós atu halo kombate aktividade ilegais hodi bele liberta ita nia tasi ne’e husi aktividade ilegais ne’ebe bele destroi/estraga ita nia rai no ita nia ekonomia”, haktuir Ministru Interior ne’e.
Membru Goivernu ne’e afirma tan katak UPM mós iha papel importante ida tan maka imi halo buska no salvamentu iha tasi wainhira ema sira ne’ebe uza tasi hetan susar iha tasi ne’eba. Tanba ne’e maka ho komemorasaun ida ne’e hakarak hato’o dala ida tan parabens ba ita bo’ot sira hotu nia servisu ne’ebe diak tebes durante ne’e.
Iha sekuensia serimonia aniversariu UPM ba dala XXI ne’ebe ho tema “Garantir e Promover a Segurança na Área Costeria, de Modo a Contribuir Para O Processo de Desenvolvimento no Aspeto da Economia Azul” fahe mós Sertifikadu Louvor ba membru UPM na’in rua. Iha mós atraksaun husi membru UPM kona-ba Abordagem ba Ró Buska no Salvamentu ba suspeitu sira ne’ebe maka hala’o aktividade peska ilegais iha area Kosteria tasi nian no atraksaun Banda Musika husi estudante Sekundaria Canossa.
Hola parte iha serimonia ne’e Ministru Interior Franscisco da Costa Guterres, Ministru Juventude, Desportu, Arte no Kultura, Sekretariu Estadu Protesaun sivil, Komandante Jerál en-subtituisaun aktual Segundu Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Pedro Belo, reprezentante Xefe Estadu F-FDTL, reprezentante Komandante Komponente Naval, Korpu Diplomatiku, Adidu Seguransa, Adidu Militar, Prezidente Autoridade Munisipiu Dili, Komandante Komandu Supervizaun PNTL nian, Komandante Munisipiu, Unidade, Xefe Departamentu, Xefe Gabinete, Xefe Servisu, Prezidente AESPNTL no estrutura, Komandante UPM ho estrutura inklui familia AESPNTL UPM nian. Media PNTL.

 

UPM Selebra Aniversariu ba Dala XXI

_MG_5245

Dili- Unidade Polisia Maritima (UPM) selebra aniversariu ba dala XXI ho misa agradementu ba Bensaun Protesaun no Akompanhamentu husi Aman Maromak iha sira nia knar lor-loron nian.

Iha okajiaun ne’e Segundu Komandante Jeral PNTL Komisariu Polisia Pedro Belo hateten lori Komandante Jeral nia naran hato’o parabens ba ita boot sira hotu ne’ebe maka durante ne’e halao knar diak teb-tebes ho professional, ita hotu akompanha katak iha tinan ida ne’e nia laran susesu lubuk ida ne’ebe maka ita boot sira halo ona iha tasi nomos iha rai maran. Liu husi tasi ita prende sasan illegal lubuk ida no liu husi rai maran fo apoiu ba Komandu munisipiu sira hodi asegura seguransa rai laran, Nia hato’o asuntu ne’e iha Kapela Santo Antonio CFP Comoro Dili, domingo (26/05).

“Lori Komandu Jeral nia naran nafatin agradese no hato’o parabens ba ita bot sira, mantein nafatin ita bot sira nia serbisu diak ne’ebe maka durante ne’e imi halao tia ona, no mantein nafatin serbisu hamutuk kaer malu metin nafatin, no ita hotu hamutuk hahu husi Komandante to’o Ajente, ita hotu sebisu hamutuk maka bele lori paz no dame ba ita nia povu no rai ida ne’e,”.  dehan Komisariu.

Nia akresenta Ita bot sira nia knar iha vida ne’ebe risku tanba ita hasoru tasi no ita hatene katak ita nia Espiritu Espesial ida ba tasi nian maka ita mos sei bele hetan problema iha tasi laran wainhira laiha apoiu ekipamentu hirak ne’ebe atu suporta ba ita bot sira maibe buat hirak ne’e hotu la hamete ita bot sira nia Espiritu maibe ita bot sira nafatin hatudu ita bot sira nia prontidaun serbisu nian ne’ebe diak tebes ba povu no rai ida ne’e.

Misa solene ne’e prezidi husi Ami kapelan Pe. Abril Lopes no Partisipa husi Ofisiais Superior PNTL, Ofisiais Subalternu,  Sarjentu, Ajente, Prezidente AESPNTL no Sarani sira.

Media PNTL

Rejolusaun Governu, F-FDTL no PNTL serbisu hamutuk Asegura Seguransa Vizita Amo Papa

445468716_476647684874815_209904456693297089_n
Dili- Governu Konstitusional da IX Hasai Rejolusaun hodi orienta Komandu FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), no Polisia Nasional Timor-Leste serbisu hamutuk hodi asegura seguransa ba vizita Sua Santidade Papa mai Timor-Leste.
Xefe Estadu Maior Jeneral F-FDTL Tenente Jeneral Falur Rate Laek hateten horseik Ami simu Rejolusaun husi Governu hodi halo preparasaun Empenamentu Operasaun Konjunta F-FDTL ho PNTL tanba ne’e maka Hau konvida Komandante Jeral PNTL mai hodi informa ba Nia, Ohin Segundu Komandante Jeral mos mai hotu no informa ona buat hirak ne’ebe maka komisaun organizadora halo preparasaun reseisaun Amu Papa nian no atividade balu ne’ebe maka ami ajusta no halo planu oinsa para kopera, Nia hato’o asuntu ne’e iha Kuartel jeneral F-FDTL Fatuhada Dili, kuarte (22/05).
Nia hatutan Sei involbe komponente hotu-hotu iha Timor-Leste no Sarani tomak ita hotu fo apoiu seguransa durante vizita Sua Santidade nian.
“Hau nia komprimisiu Forsa Armada apoiu seguransa ne’e desde hau simu pose no halo hau nia diskursu dahuluk nune’e hau inplementa nafatin komprimisiu ida ne’e hodi sai parseru ba dezenvolvimentu nasaun nian, parseru ba setor seguransa no parseru ba buat hotu ne’ebe maka lao iha timor Forsa Armada iha vokasaun ba ida ne’e no Hau kumpri hau nia komprimisiu ida ne’e,”.
Iha tempu Badak Komandu F-FDTL no Komandu PNTL sei lori Forsa tarefa sira tun ba terrenu hodi fahe informasaun no sosializasaun ba komunidade no joven sira.
“Hau nia apelu mak ne’e joventude Timor-Leste ne’e joventude ne’ebe edukadu no sivilizadu, eskola Sekundariu ba leten no universidade mak barak ne’e laos beik, la eskola (buta huruf) ne’e utuan deit tanba ne’e tenke hatudu no komprova imi nia hahalok no attitude ne’ebe edukadu no sivilizadu,”dehan Falur.
Jeneral ne’e afirma Vizita Santo Padre ne’e laos vizita bai-bain no mundu tomak tau matan, se mak hateten dehan Amu Papa mai atu reza deit, se atu reza entaun nia Reza deit iha neba Nia tenke mai nia objetivu laos atu mai reza, esperensia uluk iha tinan 1989 Amu Papa João Paulo II mai halo virazen bot ida iha konjuntura mundial konaba luta Independensia Timor-Leste nian no hafoin Independensia primera vez maka Amu Papa nudar figura numeru I mai timor ne’e o hanoin katak nia objetivu atu reza ka ne’e Absur tanba ne’e ita hotu tenke prekupa ida ne’e.
Hau lori Forsa Armada nia naran nomos Komandante Jeral iha ne’e Ami nia pensamentu ida hodi involve seguransa ne’e la konyese ema ida o atu bot ou kik, Ema bot maka tenke konyese seguransa no involve media hotu atu fo sai informasaun no sensibiliza, Jornalista mos tenke divulga nafatin informasaun ba publiku atu nune’e komponente hotu iha Timor-Leste no instituisaun saida deit ita hotu iha responsabilidade koletivu tanba ida ne’e maka ita hotu nia futuru, se ita hatur prezente sala maka future lao ladiak.
Iha okajiaun ne’e Komandante Jeral PNTL Komisariu Jeral Polisia Henrique da Costa hateten ohin Hau mai enkontru ho General konaba Rejolusaun Governu nian ne’e maka fo mai Ami, maske loron hirak ba kotuk ita hetan ona orientasaun husi Ministru Interior atu nune’e ita halo komunikasaun no kordenasaun mais ohin maka Komandu foin hetan Rejolusaun atu komandu rua serbisu hamutuk hodi prepara ekipa traballu ida hodi responde ba Rejolusaun ne’ebe maka fo sai atu nune’e kria mos tarefas, no atividade barak sei halao liu iha parte prevensaun nian nomos represaun, ita sei instala ita nia Sentru Komandu Kontrolu Kordenada iha Kuartel Jeral PNTL tanba Ita nia parseru sira husi F-FDTL sei apoiu PNTL.
Nia hatutuan Ohin koalia ona katak aban lorokraik ami sei iha fali aprejentasaun iha Sentru Operasaun Nasional atu nune’e ekipa traballu husi parte seguransa ne’e lidera husi Segundu Komandante Jeral Komisariu Polisia Pedro Belo no husi F-FDTL Koronel Esteves sei halo aprejentasaun ba Komandante nain rua konaba planu operasaun ne’ebe maka sira prepara ona.
“Em prinsipiu Forsa rua ne’e tenke serbisu hamutuk hodi inplementa rejolusaun refere,” dehan Komisariu. Media PNTL

Durante Semana Rua, DTSRN Prende Motorizada Hamutuk 252 Ne’ebe Sei Utiliza Xapa Matríkula Plástiku

442474058_473212575218326_345003528407137332_n
Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Departamentu Tránzitu Seguransa Rodoviaria Nasional (DTSRN) durante semana rua nia laran, hala’o aktividade pasa revista ba transporte públiku hanesan Motorizada hamutuk 252 no Kareta privadu hamutuk 26, ne’ebe maka to’o ohin loron sei utiliza Xapa Matríkula Plástiku.
Xefe DTSRN Superintendente Assistente Polísia Luis da Costa,Lic.Dir kinta-feira (16/05) ne’e iha ninia kna’ar fatin Komandu Jerál relata, aktividade pasa revista (Check Point) ne’ebe halo durante semana rua ne’e bele dehan kategoria espésifiku no diferensa oituan tanba alvu husi aktividade refere hare’e liu ba Xapa Matríkula Plástiku.
“Maibé antes ita atu halo aktividade Check Point ne’e, durante ne’e ita sempre halo liña koordenasaun ho Diresaun Transporte no Komunikasaun ne’e tanba tuir ita hotu hatene katak na’in ba iha Produsaun Dokumentu, Karta Kondusaun tantu produz Xapa Matríkula inklui lisensa viagem transporte sira ne’e mai husi parte Diresaun Nasional Transporte no Terrestres (DNTT), tanba ne’e antes ita atu halo check point ruma ne’e intermu ho buat sira ne’ebe ohin temi, ita sempre halo koordenasaun ho parte DNTT”, informa Xefe DTSRN ne’e.
Superintendente Assistente Polísia ne’e salienta liu tan katak husi koordenasaun ne’e ita hakarak identifika Xapa Matríkula ne’ebe produz ona iha ne’eba (DNTT) hanesan motorizada husi letra hira to’o letra hira, maibé realidade katak motorizada hirak ne’ebe sirkula iha ita nia teritoriu ne’e, husi xapa matríkula letra A to’o Y ne’e ninia xapa matríkula original kompletu ona. Entretantu kona-ba kareta nian iha momentu ida ne’e, husi letra B15-500, signifika katak husi letra A to’o letra B15-500 ne’e ninia xapa matríkula original iha hotu ona.
“Tanba ne’e maka durante semana rua ne’e ita halo check point ninia resultadu ita konsege prende ne’e ho total motorizada 252 to’o ohin loron nian no kareta privadu hamutuk 26, ita prende ninia mekanizmu maka ne’e, ita aplika koimas, sira ba selu iha banku, hafoin ida ne’e ita seidauk bele fó sira nia transporte maibé ita obrigatoriu orienta sira atu ba liu iha DNTT hodi foti xapa matríkula original, mai monta tiha maka ita foin bele entrega ba sira, ida ne’e maka regras ne’ebe ita aplika durante ne’e”, hatutan Superintendente Assistente Polísia ne’e.
Ofisias Superior PNTL ne’e afirma tan katak husi parte DNTT mós apresia ho ita nia servisu tanba ho aktividade ne’e, halo sira (DNTT) ne’eba mós xapa matríkula ne’ebe barak hahu’u menus. Aproveita oportunidade ne’e atu bele aviza ba iha ita nia públiku, ba sidadaun sira ne’ebe iha transporte motorizada no mós kareta ne’ebe maka sei uza xapa matríkula plástiku, atu bele hakbesik ann ba iha DNTT atu bele halo konfirmasaun tanba sé karik maka na’in hira la ba foti, imi tenke prepara osan hodi ba selu iha banku.
“Ita alerta ona ba iha Seksaun Tránzitu munisipiu 14 atu tau atensaun ida ne’e no operasaun check point xapa matríkula plastiku ne’e laos iha kapital Dili deit, maibé sei ba to’o iha munisipiu sira hodi hare’e ida ne’e”, tenik Ofisias Superior PNTL ne’e.
Hatan kona-ba transporte hirak ne’ebe maka prende maibé laiha dokumentu, Xefe DTSRN ne’e esplika transporte ne’ebe laiha dokumentu, ita prende no ita sei la fó sai. Ita la fó sai, ita la halo ninia prosedimentu, ita prende hafoin ita halo ajustamentu motorizada sira ne’e, depois ninia prosesu andamentu ba iha Ministeriu Públiku (MP) hafoin sai ba iha Patrímoniu Estadu hodi bele hare’e ida ne’e.
“Durante semana rua ami hala’o aktividade check point ne’e, ita konsege hatama osan ba iha Kofre Estadu hamutuk Rihun Ne’en resin, tanba xapa matríkula ne’e iha ona Infrasaun ida, depois ita foin detekta dala-ruma ema ne’e laiha Karta Kondusaun, dala-ruma nia dokumentu mate, entaun ema balun bele mai selu to’o dolar atus ida ($100) ou balun atus rua ($200), ne’e kauza hafoin ita halo identifikasaun ba transporte ne’ebe maka nia lori”, afirma Superintendente Assistente Polísia ne’e.
Kona-ba Infrator ne’ebe balun mai husi membru PNTL no F-FDTL, Ofisias Superior PNTL ne’e relata: “Iha membru F-FDTL balun mai forma hodi ba selu iha banku tanba halo ona infrasaun, tanba ne’e alerta mós ba membru PNTL no F-FDTL atu kuida lori transporte tenke iha dokumentu, wainhira laiha dokumentu maka ne’e, ita hotu-hotu hahu’u husi sidadaun bain-bain mai to’o iha Servidor Estadu katak ita hotu iha Lei nia okos, laiha ida maka tu’ur fali iha Lei nia leten, ami Departamentu Tránzitu afirma ami nia pozisaun katak ami só hakruk deit ba Lei”.
Media PNTL.

 

Komisariu Pedro Belo Halao Briefing Situasaun Seguransa

438240900_471943992011851_2667389957555709908_n
Dili- Komandante Jeral em subtituisaun Komisariu Polisia Pedro Belo halao enkontru ho Komandante munisipiu, Komandante Unidade Espesial Polisia (UEP), Unidade Polisia Maritima (UPM) no Xefe Departamentu sira iha Kuartel Jeral hodi halo breafing konaba situasaun seguransa iha Dili laran.
Komandante Jeral em subtituisaun hateten ita hotu akompanha katak iha loron hirak ne’e kalan-kalan sempre iha grupu balu ne’ebe maka halo barulhu iha Dili laran tanba ne’e maka ami bolu malu atu hare fila-fali situasaun ida ne’e, autor ba kazu hirak ne’e kaptura ona hodi submete ba prosesu no balu ne’ebe maka seidauk kaer kontinua buka tuir, No planu oinsa halo prevensaun diak tanba ne’e maka ami bolu malu no tur hamutuk hodi orienta malu halao serbisu iha terrenu diak liutan hodi kopera hamutuk ho ema hotu-hotu liu-liu lideransa komunitaria sira para hare situasaun iha terrenu atu nune’e povu sira bele moris hakmatek hodi halao sira nia atividade lor-loron nian ho diak. Nia hato’o asuntu ne’e ba Jornalista sira iha Kuartel Jeral PNTL Kaikoli Dili, kuarta (15/05).
Nia hatutan kazu asalta malu hodi kalan (14) iha Aitarak laran entre joven sira Polisia kaptura ona autor nain 14 no identifika ema nain tolu (3) minoridade tanba ne’e Ami sei bolu sira nia inan aman hodi entrega ba sira no fo hanoin ba inan aman tanba sa maka sira nia oan envolve iha problema atu nune’e sira mos eduka sira nia oan iha uma laran tanba labarik sira ne’e envolve problema tanba falta kontrola husi inan aman hodi husik oan sira lao tun sae livre no komete problema.
“Ami nafatin avizu ba sira liu husi Komandu munisipiu sira ne’ebe maka sempre halo kordenasaun diak ho Autoridade lokal sira katak hakarak ka lakoi ita tenke asegura duni situasaun seguransa atu nune’e wainhira Amu Papa mai vizita bele lao diak no lori timor nia naran diak ba rai liur, Ami sempre orienta nafatin Komandante sira para bele halo koperasaun diak ho joven sira no sira ne’ebe maka lakoi kopera no hakarak halo barulhu tun sae ami orienta atu kaptura no parte investigasaun kordena ho Ministeriu Publiku hodi kontinua prosesu ba Tribunal,”dehan Komisariu.
Ligadu ho preparasaun PNTL nian atu simu vizita Santo Padre Autoridade Seguransa preparadu, prepara ona planu operasaun seguransa, planu oinsa atu simu hare husi Rekursu Humanus no Lojistika. Iha parte rekursu humanus nian ita prepara membru sira hotu ne’ebe maka iha kondisaun diak prontu ona atu halo operasaun.
Parte Lojistika nian sasan balu ne’ebe maka iha ami prepara no hirak ne’ebe laiha ami nafatin halo pedidu ba governu hodi halo akijisaun ba maerial hirak ne’ebe maka ami presija liu iha tempu vizita Amu Papa nian, Nia hakotu. Media PNTL

 

Membru PNTL Munisipiu Ainaro, Aileu No Covalima Entrega Atributu GAM No GAR

 _MG_4314

Kasa, Ainaro, Membru Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) husi Komandu Munisipiu Ainaro, Aileu no Covalima hamutuk 56 ne’ebe maka iha tempu pasadu envolve iha Grupu Arte Marsias (GAM) no Grupu Arte Rituais (GAR), iha loron Sabado (11/05) ne’e ho konsiensia no vontade rasik entrega Atributu GAM no GAR nian ba Komandu PNTL hodi hato’o komprimisiu no jura hodi ba oin hala’o deit servisu tuir Lei no Ordem, servi ba Estadu no ba Povu.

Komandante PNTL Munisipiu Ainaro Superintendente Assistente Polísia Luis da Silva iha ninia intervensaun ba serimonia ne’e hateten desvinkulasaun ba membru PNTL sira husi GAM no GAR ne’ebe hala’o iha loron ohin, bazea ba deklarasaun husi Primeiru Ministru RDTL iha loron 07 Dezembru 2023 iha Palacio Governo Dili, Timor-Leste hodi konsidera ba serimonia Deklarasaun Komprimisiu de Onra no sai hanesan fundamental ida hodi kontinua esforsu no garante katak iha insitutuisaun PNTL la integra no la kolabora iha parte GAM no GAR nian.

“Despaisu Ministru Interior Nu.125/G-MI/XII/2023 iha loron 13 Dezembru kona-ba Indikasaun  Desvinkulasaun ba membru PNTL ne’ebe envolve iha GAM no GAR inklui orientasaun husi Komandante Jerál PNTL ba serimonia entrega Atributu GAM no GAR Nu.94/CG-PNTL/V/2024 iha loron 06 Maiu 2024, Komandante munisipiu Aileu, Ainaro no Covalima prepara sira nia membru atu entrega Artributu GAM no GAR hala’o dala ida deit no realiza iha suku Kasa, postu administrativu Ainaro Vila, munisipiu Ainaro”, tenik Komandante PNTL Munisipiu Ainaro ne’e.

Superintendente Assistente Polísia ne’e salienta tan katak ohin loron nu’udar loron importante ba PNTL munisipiu Aileu, Ainaro no Covalima relasiona ho referensia no enkuadramentu legal ne’ebe temi iha leten hodi kumpri no hala’o desvinkulasaun ba membru PNTL sira ne’ebe envolve iha GAM no GAR. Pasadu, durante tinan barak públiku sempre kestiona kona-ba neutralidade no imparsialidade membru PNTL nian atuasaun iha terenu relasiona ho konflitu ne’ebe lori naran GAM no GAR iha teritoriu Timor-Leste.

“Tanba ne’e ohin total membru PNTL hamutuk 56 kompostu husi munisipiu Aileu na’in 8, munisipiu AInaro na’in 16, munisipiu Covalima na’in 30 no migrasaun na’in 2, afirma sira nia ann ba dala rua, ba dahuluk hala’o tiha ona iha tinan 2013 no ohin membru PNTL sira kompremete entrega tan atributu GAM no GAR hodi hakotu relasaun GAM no GAR, hodi kumpri no hakruk deit ba Lei no Ordem no hala’o nia misaun tuir konstituisaun RDTL artigu 147”, afirma Superintendente Assistente Polísia ne’e.

Iha fatin hanesan Komandante Jerál PNTL Komisariu Jerál Polísia Henrique da Costa iha ninia intervensaun hateten serimonia ida ne’ebe ohin realiza iha Kasa, kontinuasaun husi orientasaun Primeiru Ministru nian iha serimonia ne’ebe realiza ona iha loron 07 Dezembru 2023, antes realiza iha Kasa, ita mós realiza ona iha munisipiu sira seluk hanesan Likisa, Viqueque, Baucau, Lautem, Manatuto, Unidade (UPM, UEP) no ohin realiza iha Kasa.

_MG_4360

“Agradese no apresia ba Komandante munisipiu tolu (Ainaro, Aileu, Covalima) ne’ebe maka bele organiza membru sira hodi bele partisipa iha serimonia ida ohin, hau mós hakarak uza oportunidade ida ne’e hakarak fó hau nia apresiasaun ass/bo’ot ba membru sira ne’ebe maka uluk envolve iha GAM no GAR, ohin ita bo’ot sira ho fuan bo’ot hodi kumpri orientasaun governu nian no kumpri orientasaun Komandu nian ohin hodi entrega atributu ita bo’ot sira nian”, hateten Komandante Jerál PNTL ne’e.

Komisariu Jerál Polísia ne’e subliña tan katak dokumentu sira ne’ebe ita bo’ot sira asina, sei sai hanesan faktus ka evidensia ida ba Komandu atu nune’e hodi hatudu ba iha publiku katak ita nia membru ida ne’e hala’o ona serimonia no sira entrega ona sira nia atributu mai iha Komandu.

“Membru sira, ohin iha komprimisiu no iha juramentu, ita bo’ot sira jura ba rai dia ne’e, jura ba bandeira RDTL, jura ba instituisaun, jura ba Maromak katak ita hakotu ann husi organizasaun sira no ita servi deit ba iha ita nia rai ida ne’e, servi ba ita nia institusaun, servi ba iha ita nia povu, agora ita tenke hatudu ba ita nia povu katak ita jura ona, ita entrega ona atributu, hala’o ita nia servisu ho professional”, hatutan Komisariu Jerál Polísia ne’e.

Entretantu, Ministru Interior Franscisco da Costa Guterres hateten nia parte lori governu nia naran hakarak kongratula membru sira ne’ebe maka hamrik iha ne’e tanba imi hakarak hatudu ba públiku, ba Estadu no Governu ida ne’e katak imi ho vontade rasik hakarak servi deit rai ida ne’e no povu ida ne’e.

“Parabéns ba imi katak ho vontade hamrik iha ne’e hodi dehan katak ami ho komprimisiu ida deit maka hakarak servi rai no povu ida ne’e, atu lori estabilidade ba rai ida ne’e, imi hakarak hametin seguransa iha rai ida ne’e atu nune’e dezenvolvimentu ne’e bele lao ho diak, ne’e papel importante PNTL nian, imi mós hakarak hatudu ba hotu-hotu katak ami mai hamrik, ami desvinkula ami nia ann husi GAM no GAR katak ami la pretense ba kualkér grupu ida maibé ami pretense ba Estadu, Povu no Rai ida ne’e RDTL, ne’e maka exemplu ida diak tebes”, tenik Ministru Interior ne’e.

Membru PNTL husi Komandu munisipiu Aileu, Ainaro no Covalima hamutuk 56 (Aileu: 8; Ainaro:16 ; Covalima:30 no Migrasaun:2) ne’ebe maka desvinkula sira nia ann husi GAM no GAR, iha serimonia ne’e entrega atributu GAM no GAR nian, halo Deklarasaun Komprimisiu hodi Rei Bandeira RDTL no PNTL hafoin asina Akta husi Ministru Interior no Komandante Jerál PNTL, ne’e kompostu husi membru GAM no GAR hanesan PSHT, IKS, KORKA no 77.

Hola parte mós iha serimonia ne’e Presidente Autoriudade Munisipal Aianro ho estrutura, Presidenet KRAM, reprezentante Ministru Juventude, Desportu, Arte no Kultura, Veternus munisipiu Ainaro, Autoridade lokal munisipiu Ainaro, komunidade, estudante inklui Komandante Komandu PNTL munisipiu Aileu Superintendente Polísia Sebastião Alves no Komandante Komandu PNTL munisipiu Covalima Superintedentende Polísia Calisto Gonzaga. Aktividade ne’e hala’o iha kampu futebol suku Kasa, postu administrativu Ainaro Vila, munisipiu Ainaro.

Media PNTL.

Komandante Jeral Lansa Treinamentu Drum Band iha Ainaro

 _MG_4421

Ainaro- Komadndante Jeral PNTL Komisariu Jeral Polisia Henrique da Costa halao lansamentu Treinu Drum Band ba Eskola Santa Maria Ainaro ne’ebe maka fornese husi Departamentu Polisiamentu Komunitaria.

Komandante Jeral hateten Sarjentu Xefe Helder F. Guerra nudar aman ba Drum Band iha Timor-Leste tanba wainhira hetan pedidu ruma ami sempre dexpasu ba, ne’ebe bainhira Helder reforma ami laihatan ema ida ne’ebe bele troka mais ami fiar katak Helder nia oan no nia jerasaun sira ne’ebe maka hetan ona treinu no formasaun husi Sarjentu Xefe Helder aban bain rua bele kontinua nafatin, Nia hato’o asuntu ne’e iha Kampu Kassa Ainaro, (11/05).

Nia hatutan alin sira, siensia ne’ebe maka instrutor Helder fo ona ba imi aproveta ho diak no kontinua fahe tutan ba kolega sira seluk no espera katak bele sai mos hanesan ikon ida ba eskola Santa Maria Ainaro nian, nune’e karik iha kompetisaun ruma iha nasional ita iha ona ema ne’ebe maka prepara ona atu ba tuir kompetisaun iha nasional, Hau lembra iha tinan 2022 no 2023 iha kompetisaun nasional ida iha Dili, Eskola Annur mak sai vensedor ( I lugar ). Kompetisaun ba oin fali espera katak oportunidade mos ba Eskola Santa Maria Ainaro bele hetan, maibe presiza trenu tan no halo diak liutan.

Ita bot merese para atu simu onra ida ne’e tanba ida ne’e parte ida husi kontribusaun PNTL ninian buat ne’ebe maka ami tenta promove Polisia liu mos husi atividade sira hanesan ne’e hodi kria lasu amizade Polisia nian besik liu ba joven sira liu husi atividade Polisiamentu Komunitaria nian ne’ebe maka Sarjentu Xefe Helder halo daudaun ne’e.

Iha mos atividade seluk hanesan marka prejensa iha ne’e Prezidente Voley Ball Inocensio Freitas Ainaro oan ida Nia maka sai hanesan kordenador ba Voley ninian, iha Polisia ita involve ba atividade barak hanesan Atleta, Boxing no seluktan.

“Polisia laos halo patrulha no kaptura sidadaun hirak ne’ebe maka halo problema deit maibe ita iha atividade seluktan. Ami halo buat ruma ladiak mais iha buat balu ami halo diak netik ba para atu nune’e ema bele hateten katak Polisia mos diak hotu tanba wainhira ami ba kaer ema ou halo prosesu ruma no ema balu nudar vitima sira dehan Polisia ne’e ladiak.

Iha biban ida ne’e hau hakarak hateten ba Exelensia sira katak buat ne’ebe maka Polisia sira halo ladiak Hau hanesan Komandante Jeral no  ho prezensa Ministru Interior bele hateten ba ami para ami bele hadia tanba ami nia membru barak nain 4000 resin dalaruma Komandante munisipiu sira relata mai ami mesak buat diak deit mais iha terrenu ami la hatene maibe liu husi ita bot sira nia informasaun ami bele hatene maibe la signifika katak ami foti kedas medida ba membru sira maibe ami hatene katak ida ne’e mak ami nia frakeja atu bele hadia nune’e aban bainrua sira bele atende ita bot sira diak liu.