IMG_9355

Baucau, Segundu Komandante Jerál Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) Komisariu Polísia Pedro Belo iha loron kuarta-feira (13/09) ne’e hamutuk ho Prezidente Autoridade, Konsellu Veteranu hala’o dialogu ho komunidade sira inklui líder Organizasaun Arte Marsias (OAM), Organizasaun Arte Rituais (OAR) munisipiu Baucau, iha Sentru Konvensaun Baucau Villa Antiga liga ho konfrontu ne’ebe akontese iha semana hirak liu ba iha area Nagardjo, Bahu, Baucau Villa hodi rezulta uma komunidade nian balun hetan estragus inklui komunidade balun hetan kanek.

Iha dialogu ne’e Lideransa Lokal husi Administrador Postu Administrativu, Xefe Suku, Líder GAM, GAR, Joventude no komunidade sira hato’o sira nia preukupasaun liga ho situasaun seguransa iha munisipiu Baucau.

Hafoin rona preukupasaun komunidade sira nian inklui parte relevante sira iha munisipiu Baucau, Segundu Komandante Jerál PNTL ne’e konvida entidade hotu atu hamutuk kontibui ba paz no kria estabilidade iha munisipiu Baucau.

“Hanesan Segundu Komandante Jerál PNTL ne’ebe sempre iha komitmentu atu tau matan hamutuk ba iha area Seguransa hodi lori ita nia komunidade sira bele moris hakmatek no sente seguru atu hala’o vida moris loron-loron nian, hanesan ita hotu akompaña katak iha semana rua liu ba sempre mosu perturbasaun odem públiku iha munisipiu Baucau”, tenik Segundu Komandante Jerál PNTL ne’e.

IMG_9701

Komisariu Polísia ne’e salienta tan ida ne’e hanesan pergunta bo’ot ida ne’ebe presija ita hotu tenke responde, tanba saida? Será que ita nia Patriotrizmu no Nasionalizmu mihis ba bebeik? Ou buat seluk, karik? Mai ita hotu hodi hare’e no resolve, situasaun ohin loron nian hare’e husi aspetu Timor-Leste iha era globalizasaun ohin loron nian.

“Iha tinan 2025 mai, konforme ita hotu rona iha Media Sosial katak ita sei membru ba ASEAN, molok atu to’o iha ne’eba proseu lubuk ida maka ita halo no ita to’o hodi hetan estatutu hanesan nasaun observador; Atu garante, halo ona to’o hetan estatutu observador ida ne’e no atu tama ba iha ASEAN permanente, ita presiza asegura pontu hirak maka hanesan husi aspetu politika, ekonomia, seguransa, sosial no kultura”, hatutan Komisariu Polísia ne’e.

Ohin loron, Ita hotu enfrenta hela problema maka kestaun seguransa nian ne’ebe ita sempre hatudu hahalok ne’ebe maka komunidade sira sempre la hakmatek. Sé ita koalia kona-ba komunidade, koalia mós kona-ba komunidade internasional ka komunidade estrangeiru sira ne’ebe maka hela iha ita nia rai, entaun ita duni maka tenke asegura atu rai ida ne’e hakmatek. Ita mós tenke asegura politika estadu nian hodi adere ba nasaun sira iha ASEAN nian, politika ida ne’e halo hodi ita bele hadia moris povu ida ne’e no rai ida ne’e nian. Ekonomikamente ba area Tasi nian, hare’e husi aspetu Geopolitika ita iha potensilidade ida ne’ebe bo’ot tebes tanba tasi iha inportansia politika, ekonomikasial no sosio kultural vital iha konstrusaun ba identidade nasional.

Karakteristika geoestratejika teritoria nasional hanesan fatin kruzada ba rotas ha’at komersial ne’ebe utiliza barak liu ho ligasaun entre Osean India ho Oaseanu Pásifiku. Nune’e bele aumenta potensial iha nível regional no nível internasional, husi situasaun hirak ne’e ema barak hakarak halo investimentu mai iha ita nia rai. Hanesan Timor oan, ita prontu ona ka lae atu kompete ho sira seluk.

“Hau lori ita ba iha situasaun ida ne’e, atu ita hotu refleta ita nia ann, ita hakarak ka lae, ita nia rai sai sidade liu fali rai seluk? ita hakarak ka lae atu bele hemenus dezempregu ne’ebe ohin loron sai hanesan fátor ida ba iha krime sira ne’ebe mosu dadaun? ita hakarak ka lae, ita nia jerasaun sira ne’ebe tuir mai hetan eskola no servisu fatin ne’ebe maka diak? ita hakarak ka lae, atu ita nia komunidade sira bele sente hakmatek?”, alerta eis Komandante Komandu Operasaun PNTL ne’e.

Xave husi buat hirak ne’e hotu maka Estabilidade rai laran hodi bele kontribui atu nune’e investimentu rai liur sira atu mai investe iha ita nia rai no ita nia rekursu preparadu atu servisu no kompete ho nasaun seluk.

Joven sira prepara ann dadaun ona, hahu’u agora ita bele kompete ho ema seluk, hadomi ita nia rai hanesan ita hadomi ita nia inan ho aman, ita lakoi ema hateten att ita nia inan-aman, wainhira hateten att ita sente soke hanesan mós ema hateten att ba ita nia rai no ita sente soke. Ida ne’e maka ema dehan Patriotizmu mai husi liafuan Amar e Patria katak Hadomi Hau Nia Rai. Tanba ne’e ita tenke hadomi ita nia rai moris fatin, rai hussar talin, ita lakoi ema seluk mai ukun ita rai no kaer ita nia kuda talin.

“Hau apela ba joven sira atu estuda maka’as labele hanoin deit violensia, tanba violensia sei la lori ita ba mudansa, prepara ita bo’ot sira nia ann atu kompete ho ema seluk; iha Timor-Leste iha 48% husi krime ne’ebe maka registu barak liu maka Ofensa Integridade Físika ne’ebe maka maioria prátika husi elementus OAM no OAR”, apela Komisariu Polísia ne’e.

Tanba ne’e konflitu sempre mosu, OAM no OAR konsidera sai hanesan fonte ba iha Inseguransa no Potensial ba iha ameasa Estabilidade rai laran. Husu ba joven sira atu lemra relembra fali katak antes ne’e Governu fó sai Rezolusaun ida ho númeru 17/2013 hodi taka OAM no OAR tanba hakarak situasaun ne’ebe hakmatek, nune’e hafoin reativa husu atu mantein konfiansa liu husi komportamentu diak iha komunidade nia le’et. Maibé ho fiar Governu nian maka liu husi Rezolusaun númeru 4/2020 reativa hikas aktividade hotu OAM no OAR nian tanba ho fiar ida katak bele hasa’e mentalidade joven sira nia liu husi formasaun.

IMG_9744

“Presiza ita bo’ot sira nia kontribuisaun no servisu maka’as hodi responde ba situasaun hotu, tenke iha komitmentu katak hatudu ba governu liu husi kontribuisaun bo’ot ba Paz no Dame iha ita nia rai”, apela eis Komandante Komandu PNTL munisipiu Dili ne’e.

Apela mos ba veternau no veteran sira atu nafatin hanorin doutrina Patriotizmu no Nasionalizmu ba jerasaun foun liu-liu joven sira atu hadomi nasaun tanba lakoi ema seluk atu estraga Estabilidade iha Timor-Leste. Konsidera mós papel autoridade lokal sira nian importante tanba besik liu ba iha komunidade nune’e presiza iha konstolu ne’ebe másimu ho líder OAM no OAR no kolabora ho Ofisial Polísia Suku (OPS) atu garante seguransa iha munisipiu Baucau.

Ba lideransa OAM no OAR atu servisu maka’as hodi kontrola membru sira husi munisipiu to’o aldeia no apoiu nafatin ba KRAM hodi kria paz no dame iha munisipiu Baucau.