162696200_1137162626735342_3226028137225061542_n
Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, 17 Marsu 2021
Ita-nia Nasaun hasoru dadaun situasaun oin-seluk ida no ida ne’e obriga ita selebra mós oin-seluk loron aniversáriu Polísia Nasionál Timor-Leste ba dala rua nulu resin ida. Ita hahii PNTL iha situasaun emerjénsia saúde públika ida nia laran ne’ebé mai hosi pandemia COVID-19.
Entre instituisaun públika sira-ne’ebé hola parte iha luta ida-ne’e, Polísia Nasionál Timor-Leste hamriik iha liña oin hodi tau matan ba ita hotu nia seguransa no saúde. Tanba ne’e, ha’u hakarak hato’o ha’u-nia hako’ak boot ba Instituisaun ida-ne’e, ba feto no mane sira hotu ne’ebé loroloron dedika no sakrifika sira-nia an tomak atu garante seguransa no moris-di’ak ba Timoroan sira.
Ha’u aproveita loron aniversáriu PNTL nian hodi saúda PNTL liuhusi Komandante-Jeral Komisáriu Faustino da Costa no Segundu Komandante-Jeral Mateus Fernandes,
Luta hasoru COVID-19 sai hanesan oportunidade di’ak ida atu tetu ita-nia reziliénsia nasional hasoru dezafiu boot liu iha Timor-Leste nia istória dezde ita Restaura ita-nia Independénsia iha 20 maiu 2002.
Krize ida-ne’e obriga Timor-Leste sai hosi situasaun normalidade konstitusionál no tama iha situasaun estadu emerjénsia, katak ita bá fali situasaun exesaun konstitusionál ne’ebé limita sosiedade nia lala’ok no ita labele ohinloron rekuperasaun ekonómika Nasaun nian.
Luta ida-ne’e oin-seluk. Ita labele hasees ema ida no la iha ema ida bele hasees-an hosi luta ne’e. Tempu to’o ona atu ita hothotu, no ita ida-idak, fó ita-nia kontribuisaun atu hamutuk hakaat liu susar ida-ne’e. Ita tenke hamutuk hodi hapara pandemia ida-ne’e no tau aas interese públiku no proteje Nasaun nia murak boot liu hotu – ita-nia ema – tau aas liu interese rasik no polítiku ne’ebé de’it. Maluk sira ne’ebé iha responsabilidade aas iha ita-nia sosiedade labele haluha no labele halo ema haluha risku ne’ebé mak asosia ho Covid-19. Sira labele hasees-an no labele halo ema hases-an hosi medida sira ne’ebé Governu foti atu prevene no hamenus vírus Covid-19 hada’et husi ema ba ema.
Iha situasaun krize ne’ebé grave, hanesan situasaun pandemia ne’ebé ita hasoru daudaun ne’e, ita tenke halo jestaun ida ne’ebé efikás no efisiente. Nune’e, ita presiza hatene saída mak ita atu halo, halo planeamentu, organizasaun, asaun no avaliasaun beibeik, no liuliu, ita tenke foti desizaun oioin ho lailais. Ba ida-ne’e, ita presiza rekursus hothotu, umanus, ekipamentu no orsamentu iha tempu badak nia laran atu nune’e organizasaun no instituisaun sira bele atua kedas.
Sentru Integradu Jestaun Krize – nu’udar estrutura ida ne’ebé harii ho mekanizmu ida ne’ebé iha komandu, kontrolu no koordenasaun entre instituisaun sira – hatudu dadaun katak bele hatán di’ak ba krize ida-ne’e tanba la’o tuir kultura koopera malu no fahe malu sira-nia rekursus no sistemas informasaun no komunikasaun.
Luta hasoru krime no aplika lei mak objetivu organizasionál rua hosi polísia sira iha mundu tomak. Maibé, dezafiu sira-ne’ebé mosu ohinloron ho pandemia ida ne’e obriga polísia sira muda sira-nia atuasaun. Tanba ne’e polísia sira iha mundu mós tenke foka liután ba sira-nia knaar nu’udar instituisaun ida ne’ebé dedika-an liuliu ba apoiu umanitáriu maibé la’o nafatin nu’udar instrumentu hasoru krime.
Enkuantu Governu aplika medidas ona atu hamenus Covid-19 hada’et babeibeik, mosu fali krime ho forma foun iha ita-nia sosiedade: Krime la kumpre lei no violénsia oioin, ne’ebé iha relasaun ho jéneru no akontese mós iha uma laran. Ne’e duni, Forsas no Servisus Seguransa, liuliu Polísia Nasionál Timor-Leste, tenke adapta ninia knaar ba situasaun foun ida ne’e.
Ajente polísia la’ós sidadaun baibain maibé sidadaun kualifikadu ida no, nune’e, nia tenke tau matan ba orden públika, tenke iha konxiénsia katak ninia knaar sosiál importante tebes , hatene simu ho ulun malirin krítika saída de’it hosi sidadadun sira, no sai ezemplu di’ak ba sosiedade nu’’ udar sidadaun ne’ebé kumpre mós lei no regras no nune’e bele mós defende dignidade PNTL nian.
Bainhira fiskaliza kumprimentu medidas prevensaun hosi Governu, tenke haktuir prinsípius Estadu Direitu nian iha kontestu emerjénsia nian, ho maneira ida ne’ebé hanorin, informa no orienta ita-nia povu, no uza de’it forsa bainhira presiza duni maibé tuir situasaun ida-idak ezije no natoon de’it hodi kontrola kedas.
Haree ba knaar ne’ebé profisionál sira seguransa públika nian hala’o iha liña oin, importante tebes katak imi iha mós kondisaun servisu di’ak hodi hamenus risku infesaun. Ida-ne’e ezije halo mudansa ba imi-nia rotina servisu, tenke uza hodi biit ekipamentu protesaun pesoál, foti medidas seguransa no prepara materiál ba orientasaun.
Pandemia Covid-19 ne’ebé Timor-Leste mós hasoru dadaun muda ona ita-nia moris iha sosiedade. Derrepente de’it ita-nia moris baibain muda, no ita bele haree momoos katak ita-na instituisaun no servisu balun , liuliu iha área saúde no seguransa interna seidauk bele hatán di’ak no lalais ba nesesidade ohinloron nian. Situasaun ida-ne’e halo ita preokupa liu kona-ba ita-nia futuru.
Durante pandemia no izolamentu sosiál, liafuan prinsipál mak solidariedade no konfiansa. Solidariedade katak fó liman ba malu, tulun malu atu ita hotu bele hakaat risku sira-ne’ebé asosia ho pandemia; ho situasaun ida ne’e sidadaun sira tenke iha konfiansa ba instituisaun no haktuir medidas foti hosi Governu.
Iha momentu krize nian, normal katak sosiedade sivíl reklama atu iha órden liután atu hatuur filafali konfiansa ba sidadaun sira no garante seguransa ba ita-nia ema no ita-nia komunidade.
Maibé tebs mós katak, iha tempu susar isda ne’ mak sidadaun ida-idak presiza hasa’e as liután ninia devér sira duke reklama direitu sira no hatudu-an nu’ udar sidadaun ho valór étiku, ho sivizmu ne’ebé hatene respeita no kumpre medidas saúde públika hatun hosi Governu.
Iha tempu susar ida-ne’e, ita presiza Polísia Nasionál ida ne’ebé iha motivasaun no preparadu, nakonu ho espíritu serví ho di’ak no banati tuir prátika sira ne’ebé di’akliu hotu hosi polísia no seguransa. Ita presiza Polísia Nasionál ida ne’ebé marka prezensa iha liuron, hatene hakbesik-an ba Povu, hodi defende Povu nia liberdade no nia direitu atu moris filafali ho esperansa.
Ba ida ne’e, kompete ba Estadu nu’udar riin ne’ebé garante defeza ba sidadaun sira-nia direitus no liberdades, atu rekoñese katak polísia presiza kondisaun ninian duni katak, ita-nia Polísia Nasionál presiza infraestruturas ne’ebé di’ak, meius operasionais ne’ebé adekuadu, hosi karreta to’o armamentu, hosi ekipamentu hodi apoia atividade polísia nian to’o estrutura apoiu teknolójiku.
Polísia Nasionál Timor-Leste, nu’udar forsa ida pertense mós ba Estadu hetan konfiansa no respeitu hosi Timoroan sira no ha’u, nu’udar Prezidente Repúblika, sente orgullu tanba haree duni esforsu no profisionalizmu ne’ebé Ita-Boot sira hatudu liuhosi servisu importante tebes ne’ebé Ita-Boot sira hato’o ona no hato’o dadaun ba ita-nia Nasaun.
Timor-Leste konta ho imi hotu, Timor-Leste fó fiar tomak ba imi!
Parabéns ho hakoak boot husi Prezidente Repúblika ba imi-hotu no ba família sira!
Viva Polícia Nacional de Timor-Leste!
https://www.facebook.com/289592191492394/posts/1137162846735320/