Komisariu Jerál Polísia Henrique da Costa Inagura Futebol Salaun Iha Komandu Munisipiu Covalima

K29A3515

Covalima, Komandante Jerál Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) Komisariu Jerál Polísia Henrique da Costa iha loron kuarta-feira (13/11) ne’e inagura Futebol Salaun (Futsal) ne’ebe iha Komandu PNTL munisipiu Covalima.  Kampu Futebol ne’e rasik konstrui husi insiativa Komandante Komandu PNTL Munisipiu Covalima Superintendente Polísia Calisto Gonzaga hamutuk ho estrutura no membru sira Komandu munisipiu nian.

Hafoin serimonia inagurasaun ba jornalista sira Komandante Jerál PNTL ne’e hateten ba konstrusaun Futebol Salaun ne’e rasik husi Komandu Jerál la apoiu/suporta buat ruma maibé ida ne’e mai rasik husi inisiativa no kontribuisaun husi parseiru sira ne’ebe maka halo servisu iha ne’e hodi apoiu material ba sira.

“Kampu ne’e laos ba deit Futebol Salaun maibé nia multi-funsaun ba Voly ninian mós iha no iha futuru sei hanoin atu utiliza tan ba iha Caste, laos ida ne’e maibé tanba fatin ne’e luan bele utiliza mós ba aktividade Komandu nian hanesan Parada Jerál ruma ne’ebe maka envolve ema barak bele utiliza fatin ida ne’e”, tenik Komandante Jerál PNTL ne’e.

Komisariu Jerál Polísia ne’e afirma tan katak intensaun diak ida ne’e mai husi Komandu Munisipiu nian atu bele akumula mós joven sira ne’ebe maka iha talentu tantu iha Futebol Salaun no mós Voly ninian atu bele mai utiliza fatin ida ne’e. PNTL maka organiza maibé ida ne’e joven sira bele mai utiliza hodi joga.

“Ohin Komandante munisipiu dehan ona katak sira sei prepara atu nune’e ba oin sei realiza Tasa PNTL nian, ne’ebe sei envolve Komandu munisipiu hotu hodi bele mai joga iha fatin ida ne’e, kampu ne’e foin primeira vés Komandu munisipiu iha no bele hateten katak Kampu ida ne’e maka priense standar rekezitus tanba medida kampu ida ne’e tuir standar internasional ninian”, hatutan Komisariu Jerál Polísia ne’e.

Iha fatin hanesan Komandante Komandu PNTL Munisipiu Covalima Superintendente Polísia Calisto Gonzaga iha ninia intervensaun ba serimonia ne’e hateten maske konstrusaun ba kampu ne’e rasik seidauk atinji 100% maibé tanba kestaun balun nune’e ohin konvida ita hotu mai hodi bele finaliza ofisialmente ita bele utiliza hodi hametin relasaun desportivu husi Polísia rasik, husi Komunidade no husi ita nia jovem sira.

“Tanba ita nia intensaun atu halo kampu ida ne’e hanaran Kampu dupla no ita tau nia naran Kampu Futebol Salaun Santo António, espera kampu ida ne’e ita bele utiliza ho diak tanba hametin ita nia amizade desportivu ne’ebe maka ita halo ho intensaun ass liu atu bele halo prevensaun konflitu sosias ne’ebe maka durante hau nia prezensa iha ne’e, hau hare’e ema barak maka tur iha Estrada maibé wainhira konstrusaun kampu ne’e sei lao hela, joven barak maka hala’o aktividade jogu to’o kalan meia-noite, hau hare’e ida ne’e sinal ida ne’ebe maka diak, hafoin ita inagura, ita hahu’u ona tama registu ba Jogu PNTL Cup”, tenik Komandante Komandu PNTL Munisipiu Covalima ne’e.

Superintendente Polísia ne’e salienta tan katak pakote husi Kampu ida ne’e maka medida kampu nia volume 50×30, volume salaun ne’e maka 45×23, medida kampu ne’e rasik tuir ona standar medida kampu futebol salaun internasional nian. Komplementariu husi kampu ida ne’e maka prepara ona haris-fatin ba feto no mane nian, ami mós tau Mahein ida hodi bele hein Kampu ne’e maka Santo António.

“Ami mós prepara Plaka ida hanensan Símbolika ida ne’ebe signifika tebes atu bele define lolos kampu ida ne’e mai husi esforsu sé nian. Ida ne’e esforsu Komandante Jerál nian hodi bele orienta hau atu halo kampu ida ne’e, kampu ne’e laos deit utiliza ba jogu futebol nian maibé bele mós utiliza ba Parada ruma tanba kampu ne’e bele akumula ema kompaña rua”, hakotu Superintendente Polísia ne’e.

Media PNTL.                

PNTL ho UN Women Komemora Loron Nasional Feto

20201119_142259Seriamente hakarak apresia no kongratula ba Gabinete Igualdade Jéneru no Inkluzasaun hamutuk ho Un Women hodi komemora loron Nasional Feto ba dala 48 ho tema “Feto Iha Prosesu Dezenvolvimentu Nasional depois Tinan 25 Konsulta Popular” Iha momentu komemorasaun ida-ne’e, nakonu ho espíritu fraternidade no famíliaridade hosi membru PNTL sira. Iha parte seluk Gabinete Igualdade Jéneru no Inkluzasaun hala’o mós lansamentu estratéjia jéneru PNTL nian ba tinan 2024-2028 ne’ebe estruturadu no harmonizadu ho dimensaun oin-oin relasiona ho dezenvolvementu potilika igualdade jéneru PAN 1325. Estratéjia jéneru nian intruduz interiorizasaun, klarifikasaun no tutela coativa, no serieadade ba prevensaun krime kontra feto no labarik sira.

Estratéjia Jéneru no inkluzaun Polísia Nasional Timor Leste nian estruturadu no harmonizadu ho planu estratéjia Polísia Nasional Timor Leste nian ne’ebé inspira hosi prinsipius no valores relasiona ho dezenvolvementu potilika igualdade jéneru  PAN 1325. Estratéjia Jéneru nian mós impoen no impodera polísia femenina hotu atu sira iha”curiosidade” (Rasah ingin tahu) ba istória Timór nian, hahú husi tempu kolonialista (Portugés) to’o mai invazór (Indonézia) kona-ba luta kontra diskriminasaun oin-oin hasoru feto.

Ohin loron tama ona iha faze rekonstrusaun estado , Feto tenke prontu atu lidera no feto prontu atu servi ho sentidu ne’ebé ás hodi demostra komportamentu ezemplar iha servisu sira ba interese públiku. Ex-Comandante-Jeral da PNTL senhor Paul de Fatima Martins representa Ministro Interior haktuir katak durante hau nia moris hau hakarak haré PNTL feto ida maka sai lideransa maxímu iha Instituisaun PNTL.

Lia fuan hosi ex-Komandante-Jeral ne’e hanesan instrumentu ida atu enkoraja membru PNTL feto sira demostra komportamentu positivu no hadomi matenek (sabedoria/sapientia) no nakonu ho humildade hodi “modifika ka transforma  ser ida ba ser seluk (Moficar algo em outro algo ou ser em outro ser) atu bele frekuenta modalidade formasaun sira hanesan formasaun akademiku no formasaun tekniku profesional sciencia polisial nian. Ema hotu-hotu tenke konsiste katak formasaun hanesan investimentu estratéjiku hodi halibur esperiênsia no badaen hodi konsolida no dezemvolve kapasidade iha nivél Estratéjiku, nivél taktiku no tekniku operasional polisial nian.

Diskursu Komandante-Jeral da PNTL Comissáriu Jerál Henrique da Costa, M.Si iha iventu komemorasaun loron nasional feto reafirma kompromisu liu-hosi enkuandramentu jurídiku sira liu-liu artigu 16 Konstituisaun RDTL sidadaun hotu-hotu hanesan iha Lei nia oin, iha direitu hanesan no iha dever hanesan, paragrafu rua husi artigu ne’e bandu diskriminasaun bazeia ba Kor, rasa, Sexu, Origin, Étniku, Pozisaun Sosial, Fiar Politiku/Ideologia, Relizaun, Edukasaun ka Kondisaun físiku ka mental, artigu 17 Konstituisaun RDTL garante katak Feto ho Mane iha direitu no obrigasaun ne’ebe hanesan iha area hotu-hotu, familia, Kultura, Sosial, Ekonomia no mós Politiku ninian.

Ho baze juridico  ne’ebé temi ona iha paragrafu anterior, liu-hosi diskursu Chefe Gabinete Igualdade Jeneru no Inkluzaun haforsa liu-tan katak sira sei kontinua promove feto potensial sira hodi fahe esperiensia ba malu kona-ba potilika implementasaun PAN 1325 ba membru PNTl sira iha Teritoria Nasional Timor Leste. ida ne’e hatudu katak Gabinete Igualdade Jeneru no Inkluzaun iha kompromisu kona-ba igualdade jéneru no ampliasaun podér ba feto PNTL sira no kontinua impodera feto PNTL atau atu sai lideransa transformativu no inovativu ne’ebé kredivél no akuntabél iha misaun polisia nian iha tempu hotu-hotu.

Gabinete Igualdade Jeneru no Inkluzaun tenke iha koriozu atu bele monitoriza no fiskaliza ba implementasaun potilika igualdade jéneru nian ho nune’e évita no hapara diskriminasaun hirak ne’ebé feto sira hasoru iha área hotu-hotu no halakon violénsia bazeia ba jéneru” inklui promove respeitu, igualdade no profesional.

Atu determina, hakarak kongratula dala ida-tan ba Gabinete Igualdade Jéneru, ho komemorasaun loron nasional feto hanesan parte ida hosi kompromisu ba ezekusaun no implementasaun PAN 1325. Hau  espera katak Komandante-Jeral  respetiva 20 Komandante-Jeral da PNTL sei la husik ema ida lao ba kotuk no sei aselera igualdade Jéneru hodi alkansa dezenvolvementu inklusivu iha instituisaun PNTL.

Ikus liu hakarak hato’o hau nia agradece no obrigado wain ba colega leitor sira, Hau Inspetór Virgilio D. Correia, Alumni Universitas Padjadjaran Bandung Programa S2 Fakuldade Direitu no agora asume kargu hanesan Xefe Gabinete Assessor Jurídico Komandante Jerál hakarak akresenta deit katak ”karik Hau Nia Matan Maka Importante Liu Hau nia Tilun”? Jhon Kennedy nia liafuan dehan sidadaun ida-ne’ebe diak,  lá-bele ezije deit saida maka estadu bele halo ba nia, maibe nia mos tenke husu ba nia nia án rasik, saida maka nia bele halo ba hau nia Nasaun.[1]

Melhores comprimentos e obrigado wain

Díli 11.13.2024

Virgílio Domingos Correia, M.H.

Chefe Gab, de asessor Jurídiku Komando-Jeral da PNTL

vibo.undil@gmail.com

+670 75458000 + 670 74800000

[1]     Hanoin ho modu krítiku, rasionál, lójika no fundamentu (pensar em modo crítico, racional, lógica e fundamento), katak hanoin buat hotu husi pontu oi-oin, husi lidun ka vertentes hotu no hanoin ho fundamentu ka klean ba problema hotu umanidade (ema), mundu (cosmos) no Maromak nian.

Komandu PNTL Entrega Resultadu Ezame DNA Saudozu Lino da Costa ‘Olo-Cassa’ Ba Komandu F-FDTL

1X3A7106

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Komandante Jerál Komisariu Jerál Polísia Henriuqe da Costa iha loron kinta-feira (07/11) ne’e ofisialmente entrega Resultadu Ezame DNA Saudozu Lino da Costa ‘Olo-Cassa’ ba reprezentante Komandu Falintil Forsa Defesa Timor-Leste (F-FDTL) Coronel Rinelde Corterial.

Hafoin serimonia ne’ebe realiza iha Kuartél Jerál ba jornalista sira, Komandante Jerál PNTL hateten iha Komandu PNTL iha Departamentu Investigasaun Kriminal nian okos iha seksaun Forensik ninian, ne’ebe amak ninia kna’ar ne’e ida maka hodi halo ezaminasaun sira inklui ezaminasaun ba iha DNA ninian no mós ba iha Liman Leu/Finger Print ninian, ita iha kapasidade, iha ita nia membru sira ne’ebe maka hetan ona formasaun no treinamentu ne’ebe relevante ba iha hala’o servisu espesífiku ida ne’e.

“Tanba ne’e, Ita mós estabelese ita nia ligasaun ho parseiru sira seluk hanesan nasaun Australia no Indonesia ne’ebe maka apoiu ita hodi halo teste ba ida ne’e, ida foin dadaun Saudozu Lino da Costa ninian ita halo komunikasaun ho nasaun Indonesia, ho Universidade ida iha Indonesia ne’ebe maka ita nia membru ida uluk, nia eskola iha ne’eba, nia hetan kursu iha ne’eba maka ho koordenasaun no kooperasaun ne’ebe maka ita iha hodi simu ruin ida ne’e atu halo teste iha ne’eba”, esplika Komandante Jerál PNTL ne’e.

Komisariu Jerál Polísia ne’e afirma tan katak husi prosesu sira ne’e hotu ita hare’e katak resultadu pozitivu, ba oin karik ita hetan nafatin konfiansa maka ita sei mantein komunikasaun, ligasaun ho sira parte Indonesia ninian atu nune’e bele apoiu ita ba iha teste sira ne’e hotu.

“Ita iha kapasidade ba ida ne’e, ita iha difikuldade ida maka kona-ba buat sira seluk hanesan orsamentu sira, entaun prosesu sira foin dadaun ba kotuk ne’e ita nia membru sira pronto preparadu no orsamentu ne’e apoiu husi Ministeriu Asuntu Kombantentes ninian, tanba ne’e ohin hau ho Sekretariu Estadu koalia ona katak ba futuru ami pronto hodi apoiu nafatin, parte Sekretariu Estadu hare’e mós apoiu fundus ruma atu ita nia membru sira hodi hala’o servisu ida ne’e tanba ita hatene sé buat ne’e halo iha rai liur, presiza billete aviaun ninian, presiza hotel sira toba, presiza transporte ruma sira halo movimentu iha ne’eba, ida ne’e maka ita husu ba ministeriu relevante”, hakotu Komisariu Jerál Polísia ne’e.

Entretantu, Sekretariu Estadu Veteranu César dos Santor da Silva ba jornalista sira hateten relasiona ho prosesu ida ne’e, laos katak primeira vés maka hala’o otopsia ne’e maíbe halo dala barak ona, ne’ebe seidauk detekta, ida ne’e foin primeira vés bele detekta ona katak los duni mate ruin ida ne’e pertense duni ba familia oan kiak Saudozu Lino da Costa nian.

“Tanba ne’e hau lori Ministeriu Asuntus Kombatentes Libertasaun Nasional nia naran heteten deit katak Ministeriu en koordenasaun ho instituisaun relevante liu-liu ba PNTL atu ami hare’e prosesu ne’e, ida ne’e hanesan primeira faze, tuir mai ami sei hare’e nafatin tanba restus mortais balun oras ne’e dadaun iha hela HNGV atu submete ba prosesu autopsia”, haktuir Sekretariu Estadu ne’e.

Membru Governu ne’e salienta tan katak Ministeriu Asuntus Kombatentes Libertasaun Nasional iha liña koordenasaun ne’ebe maka diak tebes-tebes ho PNTL hodi hala’o aktividade ne’ebe relasiona ho restus mortais ka veteranu ida ninia mate.

Iha fatin hanesan, reprezentante familia, oan husi Saudozu Lino da Costa ‘Olo-Cassa’ Lino Correia hafoin serimonia hateten lori familia nai naran agradese ba entidade hotu ne’ebe envolve iha prosesu tomak teste DNA ne’e nian, liu-liu ba Nonu Governu liu husi Primeiru Ministru, Ministru Asuntus Kombatentes Libertasaun Nasional, Ministeriu Interior ne’ebe lidera PNTL no ba ekipa tomak ne’ebe maka hola parte iha prosesu sira ne’e hotu.

“Ami agradese ba esforsu tomak PNTL ninian liu-liu ekipa Forensik nian ne’ebe maka professional tebes maske ita iha limitasaun oin-oin maibé sira fó esforsu tomak ba iha prosesu ida ne’e”, haktuir oan husi Saudozu Lino da Costa ‘Olo-Cassa’.

Prosesu hala’o teste Ezame DNA ba Saudozu Lino da Costa ‘Olo-Cassa’ hahu’u iha insiu tinan 2024 no remata prosesu hodi hetan rezultadu ikus iha fulan Outubru tinan 2024 katak los duni ruin ne’ebe maka aprezenta katak ne’e ruin husi Saudozu Lino da Costa ‘Olo-Cassa’.

Media PNTL.                               

Komemorasaun Loron Feto Nasional Ba Dala 48 No Lansamentu Estratéjia Jéneru PNTL 2024-2028

K29A2467

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Gabinete Igualdade Jéneru no Inkluzasaun hamutuk ho parseiru Un Women inklui Polísia Femenina sira iha loron kuarta-feira (06/11) ne’e Komemora loron Nasional Feto ba dala 48 ho tema “Feto Iha Prosesu Dezenvolvimentu Nasional Depois Tinan 25 Konsulta Popular” aumezmu tempu Komandu PNTL hala’o mós Lansamentu Estratéjia Jéneru PNTL tinan 2024-2028.

Komandante Jerál PNTL Komisariu Jerál Polísia Henrique da Costa iha ninia diskursu ba serimonia ne’ebe hala’o iha Salaun CCLN Comoro hateten loron nasional ba Feto selebra iha loron 3 fulan Novembru ne’ebe sai nu’udar aniversariu ba dala 48, loron ida ne’e hatudu katak Heroína Nasional Maria Tapo ne’ebe luta ba determinasaun Independensia Timor-Leste nian no importansia husi papel feto sira nian iha dezenvolvimentu sosiedade Timor-Leste ninian, rekoñese ona hodi fó onra ba feto sira nia realizasaun iha istoria tomak, iha luta ba igualidade no mós direitu ninian.

“Tuir artigu 16 Konstituisaun RDTL sidadaun hotu-hotu hanesan iha Lei nia oin, iha direitu hanesan no iha dever hanesan, paragrafu rua husi artigu ne’e bandu diskriminasaun bazeia ba Kor, rasa, Sexu, Origin, Étniku, Pozisaun Sosial, Fiar Politiku/Ideologia, Relizaun, Edukasaun ka Kondisaun físiku ka mental, artigu 17 Konstituisaun RDTL garante katak Feto ho Mane iha direitu no obrigasaun ne’ebe hanesan iha area hotu-hotu, familia, Kultura, Sosial, Ekonomia no mós Politiku ninian”, esplika Komandante Jerál PNTL ne’e.

Komisariu Jerál Polísia ne’e akresenta tan katak ohin loron feto sira nia pozisaun iha sosiedade Timor-Leste konsolida ona, maske iha susesu hotu iha area sosial, politika no ekonomia, lia los maka sei iha dalan naruk atu ba iha area balun ho sériu, sei akontese nafatin ne’ebe presiza kombate hanesan situasaun violensia domestika, diskriminasaun no mós limitasaun sira ne’ebe sistematiku patriatania ne’ebe sempre iha impõe.

“Iha PNTL feto sira mós sai hanesan ligasaun importante tebes-tebes, oras ne’e dadaun feto mais ou menus na’in atus ne’en maka servisu iha PNTL no sira fahe ba kategoria profesionais hotu-hotu katak iha ofisial feto, sargentu, ajente no sira hotu hala’o servisu ne’ebe ezizente ho kualidade hanesan ho membru PNTL sira seluk, tanba ne’e rekoñese tuir méritu no la sujeitu ba diferensia iha tratamentu ne’ebe halo ita sai forsa Polísia ida ne’ebe modernu no dezenvolvidu, ne’ebe la hetan diferensia entre aktividade feto no mós mane.

Iha fatin hanesan, reprezentante Sekretariu Estadu Igualdade (SEI) Olga da Costa Monteiro iha ninia mensagen hateten loron nasional feto tuir lolos ita komemora iha loron 03 fulan Novembru maibé tanba kestaun tempu ne’ebe nakonu ho aktividade nune’e ita komemora iha loron aban (07/11) ho tema “Feto Iha Prosesu Dezenvolvimentu Nasional Depois Tinan 25 Konsulta Popular” ho objetivu atu fó apresiasaun no orgullu ba iha papel feto nia hafoin Konsulta Popular hafoin tinan 25 hodi kontribui oina iha dezenvolvimentu nasional.

“La haluha husi SEI hakarak hato’o agradese wain ba iha UN Women liu husi programa Women Peace and Security ne’ebe fó apoiu finanseiru ba iha implementasaun programa ida ne’e no ikus mai ita bele lansa hamutuk iha fatin ida ne’e, ohin iha âmbitu loron nasional feto Timor-Leste ida ne’e, ita hakat tan pasu ida hodi sai sasin ba iha resultadu bo’ot ida ne’ebe implementa husi PNTL maka lansamentu Estratéjia Jéneru PNTL ne’ebe ho objetivu prinsipal ida atu hasa’e partisipasaun feto no hasa’e servisu polisiamentu sensivel ba iha jéneru”, haktuir reprezentante SEI ne’e.

Bainaka sira iha serimonia ne’e Komandante Jerál PNTL, Segundu Komandante Jerál, Komandante Komandu Supervizaun, Komandante 13 munisipiu, RAEOA, Komandante Unidade (UPM, UEP, UPF), Xefe Gabinete, Xefe Servisu, Polísia Femina sira husi 13 munisipiu, reprezentante Ministru Interior, reprezentante SEI, Korpu Diplomatiku, parseiru TLPDP, UN Women, Prezidente AESPNL, Vise Prezidente AESPNTL no funsionaria sivil sira PNTL nian.

Media PNTL.

Komisariu Jerál Polísia Henrique da Costa Fó Posse Ba Komandante Komandu Munisipiu Baucau No Komandante UAS

1X3A6981
Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Komandante Jerál Komisariu Jerál Polísia Henrique da Costa iha loron tersa-feira (05/11) ne’e fó posse ba Komandante Komandu PNTL munisipiu Baucau no Komandante Unidade Apoiu Servisu (UAS) Komandu Jerál.
Liu husi Despasu Gabinete Komandante Jerál ho Nu.550/CG-PNTL/X/2024 nomea Superintendente Xefe Polísia António Maria de Sá nu’udar Komandante Komandu PNTL munisipiu Baucau no Despasu Gabinete Komandante Jerál ho Nu.551/CG-PNTL/X/2024 nomea Superintendente Xefe Polísia Antoninho Mauluta nu’udar Komandante UAS.
Hafoin serimonia tomada de posse ba Jornalista sira, Komandante Jerál PNTL hateten rotasaun no nomeasaun iha servisu PNTL ninian ne’e bain-bain, buat ne’ebe maka ita husu ba Komandante Munisipiu foun maka tenke hametin liu tan relasaun, komunikasaun ho Autoridade lokal sira hahu’u husi Prezidente Autoridade ba mós administrador postu sira, Xefe Suku, Organizasaun Nasional no Internasional sira maka iha ne’eba, parte Igreja, Veteranu, Juventude atu nune’e hodi hasa’e liu tan medida prevensaun ba krime ninian liu-liu ba aktividade polisiamentu komunitaria ninian.
“Ita hatene katak iha Baucau problema sempre mosu, liu-liu ataka malu grupu sira, joven sira ne’ebe maka mai ho sira pasadu/background balun treinu iha fatin ida ba ataka malu fali joven sira husi grupu seluk nian, ida ne’e sai hanesan traballu ida ba Komandante munisipiu foun, atu ba buka meius oinsa atu nune’e hodi mantein komunikasaun ho autoridade lokal sira iha ne’eba (Baucau), halo mós koordenasaun ho ita nia Unidade Espesial Polísia (UEP) ne’ebe destakadu iha Baucau no ita mós hatene katak iha Baucau iha mós Forsa Defesa ninian, Komponente Terrestre ne’ebe maka koloka iha ne’eba halo mós koordenasaun atu nune’e bele halo medida prevensaun ruma”, tenik Komandante Jerál PNTL ne’e.
Komisariu Jerál Polísia ne’e salienta tan kona-ba durasaun kargu Komandante munisipiu ida nian katak ita laiha regra ida atu hateten dehan assume Komandante munisipiu ida to’o tinan sanulu ka tinan rua-nulu ka laiha, ne’ebe ita hare’e kona-ba nesesidade Komandu ninian presija iha ne’ebe, hafoin ita halo nomeasaun hodi koloka sira ba iha ne’eba.
Entretantu, emposadu Superintendente Xefe Polísia António Maria de Sá nu’udar Komandante Komandu PNTL munisipiu Baucau hafoin serimonia ba Jornalista sira hateten kna’ar ne’ebe maka foin simu laos buat foun tanba antes ne’e assume ona kargu nu’udar Komandante munisipiu Baucau.
“Neste momentu simu tan fiar ida ne’e ba iha munisipiu Baucau ne’ebe maka hanesan ita hotu hatene katak Baucau hanesan segundu sidade hafoin Dili tanba Baucau sai hanesan sentru ida ne’ebe guia ba munisipiu Lautem no Viqueque, entaun wainhira krime sira tama mai kapital Dili tenke trava uluk iha Baucau, tanba ne’e Baucau sai hanesan sidade ida ita tais kedas ou trava kedas ninia krime sira ne’e, reduz kedas antes tama kapital Dili”, esplika emposadu ne’e.
Superintendente Xefe Polísia ne’e afirma tan katak tanba ne’e ho kna’ar no fiar ida ne’e katak hau sei hala’o ho responsabilidade no sei servisu koordenasaun ho parte hotu iha munisipiu Baucau tanba rai ne’e ita nian entaun Timor oan hotu-hotu tenke iha sentimentu partense ba rai ida ne’e. Laos rai ne’e dehan Polísia ka Militar nian mesak maibé ita hotu nian, entaun Timor oan hotu tenke iha dever no obrigasaun atu bele tau matan ba rai ne’e, asegura ho diak.
Hola parte iha serimonia tomada de pose ne’e maka Komandante Komandu Pesoal no Formasaun, Inspetúr Jerál, Komandante Komandu Administrasaun, Diretúr Diresaun Justisa no Disiplina, Komandante Unidade (UEP, UPM,UPF), Komandante CFP, Xefe Gabinete, Xefe Servisu sira iha Kuartél Jerál. Media PNTL.

 

Enseramentu Re-Treinamentu Kona-ba Lideransa Estrutura Unidade, Dezastre No Salvamentu Iha Tasi Ba UPM

K29A2006
Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Unidade Polísia Marítims (UPM) iha loron sexta-feira (28/10) ne’e hala’o serimonia Enseramentu Re-Treinamentu Kona-ba Lideransa Estrutura Unidade, Dezastre No Salvamentu Iha Tasi ba Komandante Kompaña, Xefe Seksaun no Komandante Postu sira husi UPM nian.
Komandante UPM Superintendente Polísia Eugenio Pereira iha ninia intervensaun ba serimonia ne’e hateten primeiru iha ninia situasaun ida ne’e mai liu-liu kona-ba prosesu ba iha Formasaun ka Re-Treinamentu ne’ebe maka ita inisia iha loron segunda to’o loron sexta durante loron lima nia laran, hanesan Komandante Unidade apresia tebes-tebes ba iha inisiator ne’ebe inisia to’o iha nia planu até to’o iha ninia prosesu realizasaun ba iha programa ida ne’e.
“Apresia mós ba iha Ajente, Sargentu no Ofisias sira ne’ebe maka nomeadu hanesan Instrutór ka Formador hodi fahe ona esperiensia no informasaun ligadu ho siensia ne’ebe maka ita bo’ot sira iha no partisipa iha prosesu aprendizagen durante periodu ne’ebe maka mezmu naton maibé ita bo’ot sira konsege hatudu komitmentu, vontade hodi fahe koñesimentu liu husi ita bo’ot sira nia aprezentasaun tuir orariu ne’ebe maka fó ona iha formasaun ida ne’e”, tenik Komandante UPM ne’e.
Superintendente Polísia ne’e salienta tan katak durante formasaun hau akompaña ita bo’ot sira nia aprezentasaun kapas no fó duni nia vantagem no benefisiu en termu koñesimentu tékniku ba iha ita nia Komandante Postu sira, Komandante Seksaun sira no kolega Ajente sira ne’ebe maka partisipa tantu Ofisias sira ne’ebe maka asume pozisaun hanesan Komandante Kompaña no konsege hetan ninia informasaun, simu ninia aprezentasaun ne’ebe maka ita bo’ot sira aprezenta.
“Tantu kolege sira ne’ebe nomeadu hanesan formador mezmu sira ho deviza Ajente, hanesan Komandante Unidade hau apresia tebes ba sira nia koñesimentu ne’ebe maka sira konsege fahe ona, tantu mós ba kolega sira ne’ebe esperiensia kapas ho ita bo’ot sira nia koñesimentu diak, ita fahe esperiensia no koñesimentu ba malu”, hatutan Superintendente Polísia ne’e.
Ofisias Superior PNTL ne’e hato’o mós apresiasaun no agradesimentu ba iha ekipa husi Diresaun peskas ninian ne’ebe maka ita bo’ot sira mós konsege fahe esperiensia no matenek oinsa atu bele fó koñesimentu ne’ebe maka mezmu naton maibé pelo menus hanesan efetivus membru UPM ninian, ita bele iha ona ita nia koñesimentu oinsa atu guia ita nia aktividade, responsabilidade iha momentu ita assume ita nia servisu iha terenu.
Entretantu parseiru ne’ebe maka apoiu iha formasaun durante loron lima ne’e mai husi Cruz Vermelha Timor-Leste hamutuk ho Diresaun Peska, Ministeriu Agrikultura no Peska nian. Partisipante sira ba formasaun kona-ba Lideransa Estrutura Unidade, Dezastre No Salvamentu Iha Tasi mai husi Komandante Kompaña, Xefe Seksaun no Komandante Postu sira husi UPM nian. Media PNTL.

 

Prespetiva Intregasaun PCIC ba PNTL haforsa liu-tan responsabilidade órgaun polísia investigasaun criminal

(Virgilio D. Correia, S.H.M.H.)

 20201119_142259Polísia Nasional de Timor-Leste, ho abreviasaun PNTL, forsa seguransa ida ne’ebe pertense bá administrasaun direta estadu, ho autonomia administrativa, ho dependénsia husi membru Governu ne’ebe responsável bá área seguransa interna no mos ho organizasaun ida deit ba terrotóriu nasional tomak.

Missão prinsipal Polísia nian maka salvaguarda direitus, liberdades ho garantias sidadaun sira nian, defende legalidade demokrátika no garante seguransa bá ema no propriedade tuir termu sira ne’ebe estabelese ona iha Konstituisaun no lei sira hodi promove estado de direitu no garante igualdade de asessu justisa ba sidadaun hotu-hotu, ajuda autor Judisiária sira ho professional, kompetente, independente no transparante ho efesiensia, efikasia seridade sein iha diskriminasaun.

Materia Reforma Legal hanesan politika IX Guverno Konstitusional atu halo kosolidasaun no re-intregasaun PCIC ba PNTL atu la-bele hamosu dubla de missões, fragilidade no dezafiu sira ne’ebé sai obstakuku iha prossesu dezenvolvementu Institusional hodi promove estado de direitu no igualdade de assesu Justisa ba sidadaun hotu-hotu tuir prinsipiu estado de direitu demokratiku.

Reforma kuadru legal sira ba re-integrasaun PCIC ba PNTL hanesan vontade politika diak hodi hametin no haforsa diak-liu tan responsabilidade órgaun Polisia Investigasaun Kriminal sira nian.

[1]hodi ajuda autoridade Judisária sira iha Tribunal.

Nune’e liu-hosi alteração orgânika Policia Nacional Timor-Leste ne’ebé intruduz ona melhor performancia organizativa da PNTL atu bele kumpri missão konstitusional no legal, nomeadamente garantir ordem no tranquilidade públicas, defeza legalidade democrática, dos direitos e liberdades dos cidadãos, prevenir e combater a criminalidade, com vista a reforçar não só a autoridade do Estado como a eficácia e prestígio desta instituição policial.

Mundansa Program IX governo konstituisional inpoin reestruturasaun Lei Orgánika PNTL, atu bele iha adekuasaun mekanizmu foun funsional no operasional sira, hodi fó resposta ba Programa IX governo konstituisional atu bele moderniza e melhora de atuação da polícia, liu-hosi re-integrasaun PSIC ba Estrutura Organizasaun Polísia Nasional Timor Leste.

[1] Program IX governo Constituicional, intruduz program preoridades iha área segurança nian ne’ebé hakerek iha pagina 149 -153  konaba reve quadro legais sira iha instituisaun seguransa nian. Nune’e mós iha pagina 143 konaba reforma polícia ciéntika de investigasaun krimanál hodi integra no dependencia ba Komando Geral da Polícia.

Criminalidade, com vista a reforçar não só a autoridade do Estado como a eficácia e prestígio desta instituição policial.

Mundansa Program IX governo konstituisional inpoin reestruturasaun Lei Orgánika PNTL, atu bele iha adekuasaun mekanizmu foun funsional no operasional sira, hodi fó resposta ba Programa IX governo konstituisional atu bele moderniza e melhora de atuação da polícia, liu-hosi re-integrasaun PSIC ba Estrutura Organizasaun Polísia Nasional Timor Leste.

 

 

 

 

Ekipa Husi Komponente Polísia Militar F-FDTL Halo Auto Entrega Objeitus Aprendidus Ba DIKN-PNTL

K29A1229
Dili, Ekipa husi Komponente Polísia Militar FALINTIL Forsa Defesa Timor-Leste (F-FDTL) iha loron 15 fulan Outubru tinan 2024 iha oras 16:30 halo auto entrega objeitus aprendidus hanesan Fugetes (Sasan Kontra Bandu) hamutuk kaixa 50, ba Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Departamentu Investigasaun Kriminal Nasional (DIKN) hodi halo investigasaun ba objeitus aprendidus sira ne’ebe ekipa prende iha parte munisiupiu Liquiça, Suku Dato iha loron 15 fulan Outubru tinan 2024 iha oras 01:30 madrugada.
Xefe DIKN Superintendente Polísia João belo dos Reis liu husi Konferensia imprensa ne’ebe hala’o iha loron 16 fulan Outubru tinan 2024 hateten objeitus aprendidus hirak ne’e sidadaun Timor oan ida ho inisial AFL husi Suku Dato, munisipiu Liquiça hamutuk ho nia maluk na’in 7 seluk hatama liu husi Tasi ho illegal.
“Objeitus aprendidus hirak ne’e maka hanesan husi Fugetes kaixa bo’ot hamutuk 50 kompostu husi Fugetes ho Marka IF 0201 smoke 3 hamutuk kaixa 32, Fugetes ho Marka IF 201 smoke 2 hamutuk kaixa 5 no Fugetes ho Marka W 3013T Happy Flower hamutuk kaixa 13, agora dadaun DIKN halo hela investigasaun atu identifika autor sira ne’ebe responsavel ba tentasaun atu halo Tráfik sasan illegal liu husi Tasi ne’ebe ita nia maluk sira husi F-FDTL prende orseik”, esplika Xefe DIKN ne’e.
Superintendente Polísia ne’e salienta tan katak PNTL sei servisu hamutuk nafatin ho parseiru sira atu halo operasaun ba sasan kontra bandu ne’ebe tama liu husi Tasi no mós rai maran tanba sira la kontribui hodi selu taxa ba Estadu no mós desvia husi kontrolamentu atuoridade seguransa nian.
“Sim, ami identifika mós autor ida ne’ebe maka fasilita sasan ne’e tama mai, autor ne’e insial AFL husi munisipiu Liquiça, sasan sira ne’e hafoin halo proseu identifikasaun maka DIKN sei submete ba iha Ministeriu Públiku (MP) ohin, suspeitu oras ne’e dadaun ami sei halo identifikasaun no mós sei kontinua halo identifikasaun ba parte seluk ne’ebe envolve iha kazu kontra bandu ida ne’e”, hatutan Superintendente Polísia ne’e.
Ofisial Superior PNTL ne’e apelo mós ba sidadaun sira hotu, primeiru maka atu evita importa sasan ne’ebe maka laiha Lisensa, La Liu dalan Legal tanba ne’e la kontribui ba selu taxa Estadu no mós bele prejudika sidadaun sira nia moris hakmatek tanba wainhira ita sunu arbiru, ita sunu la tuir nia tempu bele fó perigu ba ema sira ne’ebe moras, bele fó perigu bairu laran la hakmatek no mós bele fó perigu vida ba ema sira ne’ebe uza sasan ne’e.
“PNTL La Tolera ba auto krime sira ne’ebe maka akontese hanesan dadaun ne’e, tanba ne’e apela ba sidadaun sira hotu karik detekta, hare’e ho matan ka rona ema ruma faan sasan sira ne’e, bele informa lalais ba Autoridade atu ami bele halo atuasaun”, akresenta Xefe DIKN ne’e. Media PNTL.

 

Vizita Servisu Komisariu Polísia Pedro Belo Iha Komandu PNTL Munisipiu Aileu

462347097_565283922677857_1246989857015302457_n

Aileu, Segundu Komandante Jerál Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) Komisariu Polísia Pedro Belo iha loron segunda-feira (07/10) ne’e hala’o vizita servisu ba iha Komandu PNTL munisipiu Aileu hodi hato;o orientasaun servisu Komandu nian no kongratula servisu Komandu PNTL munisipiu Aileu nian ba iha seguransa durante vizita Sua Santidade Papa Franscisco mai Timor-Leste.

Iha vizita ne’e Komisariu Polísia Pedro Belo hahu’u uluk ho Lidera Formatura Jerál hodi hato’o orientasaun servisu Komandu nian ba membru sira atu nafatin hala’o kna’ar ho professionalizmu no asegura seguransa ho diak iha munisipiu Aileu. Hafoin ida ne’e, kontinua hala’o enkontru ho estrutura Komandu munisipiu Aileu nian hodi hatene situasaun seguransa no krime sira ne’ebe maka akontese iha munisipiu refere.

“Iha hau nia vizita ida ne’e, tanba ita hotu hatene katak iha operasaun bo’ot ida ne’ebe maka ita hala’o iha loron 09 to’o loron 11 fulan Setembru iha vizita Amo Papa nian ne’ebe mai, Komandu Aileu mós tama iha ekipa seguransa ida ne’ebe ita bele dehan katak membru balun ne’ebe maka fó apoiu ba Komandu munisipiu Dili, membru balun mós akompaña sarani sira husi Aileu ba Dili, membru balun halo seguransa iha dalan ba sarani sira husi munisipiu Ainaro, Covalima no mós Manufahi”, tenik Komisariu Polísia ne’e ba jornalista sira hafoin hala’o enkontru ho estrutura Komandu Aileu nian.

Segundu Komandante Jerál PNTL ne’e salienta tan katak tanba ne’e maka ohin mai atu fó agradesimentu ba sira nune’e mós fó parabéns ba sira nia servisu durante ne’e ho diak. Iha mós orientasaun balun husi Komandante Jerál ne’ebe hato’o liu husi hau iha vizita ida ne’e, katak atu mantein disiplina nafatin, membru sira nafatin servisu ho imparsial, servisu tuir Lei no Ordem, servisu tuir Ordem Komandu, tenke respeita malu nafatin hodi nune’e bele servisu diak.

“Atu orienta nafatin ba Komandu PNTL munisipiu Aileu hodi servisu hamutuk nafatin ho ita nia komunidade tanba komunidade maka sai hanesan parseiru diak ida ne’ebe maka fó forsa ba iha Polísia tanba hatene katak iha Komandu munisipiu Aileu iha rekursu ne’ebe limitadu, entaun sira presiza tenke  servisu diak ho komunidade, autoridade lokal sira, igreja, veteranu no mós iha ba NGO sira ne’ebe maka iha munisipiu Aileu, hodi nune’e bele fó susesu ba Komandu munisipiu Aileu nian”, hatutan Segundu Komandante Jerál PNTL ne’e.

Komisariu Polísia ne’e subliña katak hanesan ita hotu hatene servisu Polísia nian laos fasil maibé servisu ida ne’ebe todan tanba ne’e maka sira labele lao mesak, sira tenke servisu hamutuk ho ema hotu-hotu.

Entretantu, Komandante Komandu PNTL Munisipiu Aileu Superintendente Polísia Sabastião Alves Quintas iha sesaun enkontru ho Segundu Komandante Jerál ne’e relata situasaun balun ne’ebe maka akontese iha munisipiu Aileu.

“Janeiru to’o Setembru, munisipiu Aileu rezista kazu krime ne’ebe maka prosesu ba investigasaun hamutuk kazu 96 husi total ne’e kazu violensia domestika maka as liu 45, kazu asaltu hamutuk 25, kazu asaltu sexual hamutuk 8 no kazu ameasa hamutuk 4, entre kazu hirak ne’e kazu 92 maka aprezenta ona ba Ministeriu Públiku (MP), kazu hat (4) sei pendente tanba sei iha hela prosesu identifikasaun hafoin kompleta maka entrega ba Ministeriu Públiku”, esplika Komandante Komandu PNTL Munisipiu Aileu ne’e.

Superintendente Polísia ne’e akresenta tan katak Seksaun Tranzitu hahu’u husi fulan Janeiru to’o fulan  Setembru tinan 2024, rezista kazu Asidente Tráfegu hamutuk 91, kanek kma’an hamutuk 114, kanek todan hamutuk 28  no na’in 4 lakon vida (mate). Kazu hamutuk 63 maka rezolve familiar no kazu hamutuk 13 sei iha hela prosesu investigasaun. Viola Kódigu Estrada, kazu infrasaun no selu Koima hamutuk $42.952.00 no sei kontinua nafatin halo servisu Check Point (Pasa Revista).

Media PNTL.

Forsa Tarefas Konjunta F-FDTL no PNTL halo Avaliasaun serbisu

K29A0563
Dili- Forsa Tarefas konjuta F-FDTL no PNTL ‘Pombu Mutin’ ba seguransa vizita Sua Santidade Papa mai Timor-Leste, halo avaliasaun serbisu hodi hare susesu no dezafiu ne’ebe maka Komandu rua ne’e emfrenta.

Xefe Estadu Maior Jeneral F-FDTL Tenente-General Domingos Raúl ‘Falur Rate Laek’ hateten liu husi avaliasaun ida ne’e hodi sukat no hare Komandu rua ne’e kumpri duni ordem operasaun sira ne’ebe ita halo ne’e kumpri diak kalae, se implementa  saida maka ninia difikuldade, faila iha ne’ebe retrosesu iha ne’ebe, hasai lisaun iha ne’e depois aban bainrua ita bele hadia fila-fali iha parte Komandu nia, ejekutor sira, inplementasaun iha ne’ebe ne’e ita hare ida ne’e., Nia hato’o asuntu ne’e iha Salaun Auditorium CFP Komoro Dili, kuarta (02/10)

Nia hatutan Problema barak maka forsa tarefas ne’e enfrenta no dezafiu bot ida maka efetivu ne’ebe Komandu aloka ba ema lahatene nain hira maibe nufim ema mai barak liu tia fali ne’e hanesan buat ida emerjensia ka inopinada nemak liu ida ne’e, maibe ita nia Komandante sira nomos forsa instituisaun rua ne’e iha terrenu sira hatene halo adaptasaun hodi enkaisa no enkuadra tan hodi halo reforsu ba forsa rezerva sira ne’ebe maitan hodi kobre hotu.

Jeralmente laos instituisaun F-FDTL no PNTL deit maibe instituisaun seguransa hotu-hotu no seguransa komplementar sira alende ne’e ho komunidade tomak nia apoiu.

“Pombu mutin sei ba oin nafatin tanba ita iha ona esperensia desde 2008 ita halo operasaun hamutuk iha Operasaun HANITA, Operasaun LALULAI, Operasaun ba matebian Mauk Moruk nian ita serbisu hamutuk ona, no uluk ita servisu ba Jestaun Krize ba apoiu emerjensia maka estabelese Sentru Jestaun de Krizi nomos Forsa Tarefas Konjunta ida ne’e maka imajen ida bot liu ne’ebe maka halo komunidade internasional mos tau matan hotu no halo avaliasaun ne’ebe diak katak ita bele,”dehan Tenente-Jeneral.

Horseik hau iha asesu dokumentu bot rua inportante husi governu ne’ebe sira sei halo hodi hare Sistema modelu apoiu humanitarian ba rai liur oinsa, instituisaun sira Timor-Leste ninia apoiu ne’e atu halo oinsa no sira mos hanoin atu prepara ona atu kria orgaun ruma hodi unifika no indutrina legaliza Pratika diak sira ne’ebe instituisaun sira halo iha terrenu.

Ohin hau rekomenda atu rezultadu avaliasaun ida ne’e fo ba Komandante hotu-hotu, Komandante munisipiu sira ba halo letura no fo sira nia pareser para halo metin liu, hakarak hadia ka aumenta tan buat ruma mai para ami nain rua Komisariu asina depois haruka ba Prezidente Republika,  Ministru Interior no ministru sira hodi ba sira nia nivel nune’e kestaun sira ne’ebe maka Komandu nivel tatika sira hakarak hadia nivel politiku sira hadia, halo lei para ita bele kumpri tuir ida ne’e no regula tuir ida ne’e.

Iha okajiuan ne’e Komandante Forsa Tarefas Konjunta Superintendente Xefe Polisia Jose Soares hateten esforsu Forsa rua nian hatudu katak iha komunikasaun ne’ebe maka diak entre Hau ho kolega kolonel Dobu, ema ne’ebe mak flexibel tebes ita halo serbisu kapas no laiha lia fuan naksalak ruma, kordenasaun kapas tebes, inplementasaun husi operasaun ida ne’e hatudu rezultadu diak tebes maske iha insidentes no asidentes balu maibe la sai bot hodi estraga no hafoer imajen instituisaun rua tanba ne’e lori Komandante Forsa Tarefa nia naran ho estrutura tomak hakarak hato’o bem vindo mai iha avaliasaun ida ne’e hodi hare saida maka ita halo durante loron tolu nia laran iha vizita Santo Padre nian.

Partisipa iha serimonia ne’e Komandante Jeral PNTL Komisariu Jeral Polisia Henrique da Costa, Segundu Komandante Jeral Komisariu Polisia Pedro Belo, Komandante Supervizaun, komandante Komponente Terrestre, Komponente Aero, Komponente Naval, Komandante munisipiu, Komandante Unidade, Xefe Ambulansia, Dirijentes Seguransa Komplementar, Eskuteru, Soldadu Kristu, THS-THM, KPK, Ofisiais Superior, Sub Alternu, Ajente no Soldadu sira. Media PNTL