PNTL no F-FDTL Kompromete Hases Aan Husi GAM no GAR

IMG_1233-2

Dili- Membru Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) no Falintil Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) halo Jurmanetu Lealdade komprimisiu de Honra hodi hases aan husi Grupu Artes Marsiais no Artes Rituais (GAR-GAR) hodi servi povu no nasaun ho neutru no imparsial.

Primeiru Ministru Kairala Xanana Gusmão hateten ohin loron ita hamutuk iha fatin ida ne’e tanba serimonia ida ne’e inportante teb-tebes atu ita tenke muda hahalok ne’ebe ladiak iha ita nia sosiedade laran ida ne’e nudar serimonia komprimisiu ida ba rai no Estadu ida ne’e, iha tinan 2009 halo tia ona parada ida hanesan ne’e hodi PNTL no F-FDTL mai hodi kompromete aan atu sai husi Artes Marsiais no Rituais maibe komprimisiu ida ne’e la kumpri, Nia hato’o asuntu ne’e liu husi deskursu iha serimonia juramentu iha palasiu Governu Dili, kinta (07/12).

Nia hatutuan Hahu husi Komandu Polisia to’o iha kraik ita kompriende buat ida deit dever nudar sidadaun no dever nudar responsavel ba estabilidade iha rai ida ne’e. Iha momentu ida ne’e maka ita tenke koalia hodi loke buat hirak ne’e hotu hodi garante ba ita nia povu katak ita sei la oho malu no la estraga malu tanba deit ita sae sabuk iha sorin neba ou husi Madium agora mai foti ita nia sabuk, signifika katak imi nia Diviza mos la vale ona, sira ne’ebe partense ba grupu sira ne’e afinal laos sidadaun timor nian, sira obedese liu regras ne’ebe ema sira fo nune’e mak o sae sabuk.

“Enkuantu Primeiru Ministru hau sei la permite husi Polisia no F-FDTL, Ami sei buka nafatin Professor no Funsionariu iha ne’ebe deit tanba ita halakon tia valores ita nia rasik, valores familia, halo nusa maka iha uma ida nia laran, ida partense ba grupu ida no ida partense ba grupu seluk ita sona malu no oho malu valor familia lakon, valor kultura, valor moral no valor sarani nia lakon kedas. Ita sama hela ruin sira ne’ebe maka naklekar iha ita nia rai lolon ba sama hodi dehan imi la vale ida tanba ami ba jura iha sorin balu neba (Indonezia) liu husi dalan illegal depois mai fali ho bandera merah putih iha ulun ho ida ne’e mak ita hakruk liu fali ba buat hirak ne’e duke ba ita nia valor rasik.

F-FDTL no PNTL instituiisaun rua ne’ebe inportante iha estadu ne’ebe deit liu-liu iha estadu ne’ebe ohin hari aan, sei fraku iha buat barak, instituisaun rua ne’e inportante teb-tebes no kuandu imi nia hahalok diak estadu sei fiar no ita sei lao ho diak liutan. Tanba ne’e maka ohin bolu sira ne’ebe partense ba Grupu Artes Marsiais no Rituais mai hodi jura iha ne’e.

Ita tenke sai Honestu iha ita nia hahalok, sim hau partense husi grupu ida ne’e mai para hetan komprimisiu foun hodi sai husi grupu neba, se grupu ne’e maka fo osan ba imi entaun sai tia hodi ba hetan osan husi neba hodi husi ema seluk mai tama Polisia tanba tama Polisia ho dever ida.

“Husi Komandu Polisia rasik labele haluha katak Hau sei tuir imi nafatin, hau sei buka tuir imi no hare imi nia hahalok,” PM alerta.

Ita iha prosesu konstrusaun estadu tenke kuriji buat hotu ne’ebe halo ita nia estadu sai fraku tanba ida ne’e mak tuir demokrasia povu dehan katak o mai no kuriji tia ba. Hau mai ho prioridade inportante ida maka ida ne’e duni.

Sira mesak karik Polisia no F-FDTL latama grupu hirak ne’e hau ladun prekupa hau dehan deit hare tok sira mais tanba imi mos tama hola parte, imi mos ba jura ba bandera Merah putih ida ne’e mak hau la simu, signifika bandera nasional ne’ebe imi kontinensia ne’e so para ema hare la ho laran, laho fuan, no laho ulun.

IMG_1279-2

Testu Komprimisiu:

Loron 07 fulan dezembru, loron ne’ebe marka ba istoria nudar loron invazaun Tentara Nasional Indonesia (TNI) hodi lori bandera Merah Putih mai oho timor oan liu rihun 200 iha tinan 24 nia laran, tanba hare katak Artes Marsiais oi-oin ne’ebe barak ona iha Timor-Leste ba jura ba bandera merah putih hodi fila mai timor kria kriminalidade, oho malu, estraga valores familia nian no valores moral sarani nian no hodi mos hare katak iha PNTL no F-FDTL rasik husi Komandante to’o Ajente Ami balu tama iha Artes Marsiais tuir juramentu ba bandera merah putih ne’ebe ami tenke halao hodi halakon tia ami nia konsiensia no tau ba kotuk ami nia knar sagradu atu rejente paz no estabilidade iha komunidade sira nia let no liu-liu iha joventude nia let.

Ami mai iha ne’e hodi jura ba Maromak, ba rai lulik ida ne’e ba Herois no Martires sira, ba Beiala sira, ba Estadu RDTL no ba povu timor tomak katak ami hakotu ho juramentu ida ne’e lasus no relasaun hotu-hotu ho grupu Artes Marsiais iha ne’ebe ami ida-idak halo parte.

Nudar Ajente ba PNTL no F-FDTL ami kompromete aan atu servi deit rai lulik ida ne’e hodi defende deit interese povu Timor-Leste nian; Ami jura atu partisipa ho neon no laran tomak ba estabilidade nasional no ami sei esforsa aan atu konvense no lori joven timor oan sira ne’ebe partense ba Grupu Artes Marsiais                          Oi-oin atu husik kedas grupu hirak ne’e tanba hatudu ona katak juramentu ne’ebe halo ho bandera merah putih halakon tia kedas konsiensia nasionalista no konsensia ba domin no dame nudar valores husi kedas Beiala sira no nudar mos baze fundamental ba dezenvolvimentu nasaun ne’e, ami mos kompromete aan katak karik ami ida-idak lahatudu iha pratika kata kami husik ona grupu Arte Marsial ida-idak no halo tuir nafatin hahalok at no foer husi Artes Marsiais sira Ami ida-idak pronto atu simu desijaun governu nian atu sai husi instituisaun rua estadu nian PNTL ka F-FDTL.

Juramentu ida ne’e ami halo ho konsiensia tomak konaba nesesidade atu hari sosiedade ida ne’ebe bele respeita malu, ne’ebe bele hakoak malu hodi kria ambiente paz no estabilidade nian iha ita nia rai doben Timor-Leste nudar misaun fundamental ba dezenvolvimentu nasional hahu husi komunidade iha aldeia no suku, postu administrativu to’o munisipiu”.

Dili, loron 07 fulan dezembru tinan 2023.

“Hakoak imi ho domin, ho komfiansa katak saida makai mi temi iha ne’e, Imi sei halao hodi ita hamutuk servi rai ida ne’e no povu,”PM hakotu.

Iha okajiaun ne’e komandante Jeral PNTL Komisariu Jeral Polisia Henrique da Costa hateten Primeiru Ministru nudar aman ba rai ida ne’e nia rasik husu atu membru PNTL no F-FDTL iha komprimisiu ida atu nune’e servi no proteje rai ida ne’e tenke servi ita nia instituisaun no ita nia povu ho professional no membru sira kompromete ona katak hahu husi ohin ba oin sira sei lahalotan no la tuirtan atividade trenu ba Artes Marsiais no Artes Rituais.

“Inportante husi serimonia ida ne’e maka husi ita nia Neon no Fuan ita komprometidu atu servi ita nia rai, servi povu no instituisaun, kuandu ita la kumpri dever ida ne’e maka imajen instituisaun nia sei monu no nia konsekuensia ba itania estabilidade no dignidade nasaun nian,”dehan Komandante Jeral.

Nia esplika ohin involvimentu membru PNTL ne’ebe maka tuir trenu diretamente hamutuk nain 282, ita hatene katak iha balu maka sei subar hela tanba ne’e maka hafoin serimonia juramentu ohin Komandu sei organizatan sira ne’ebe maka ohin la partisipa tanba membru PNTL hamutuk nain rihun 4 resin entaun ita hakarak halo atu hotu-hotu iha komprimisiu ida deit tanba juramentu hanesan ne’e halo tia ona iha tinan hirak ba kotuk maibe ema sei nafatin kontinua trenu sub-subar nune’e Komandu prepara deklarasaun ida atu membru sira asina no deklarasaun ne’e sei arkiva iha ninia fisa pessoal nune’e aban bainrua maka nia involve fila-fali ka halo trenua maka husi deklarasaun ne’ebe maka iha sei prosesa hodi hasai tanba halo ona juramentu katak Nia nain sei deklara aan mesak ou se instituisaun hetan sei hasai nia.

Entretantu membru PNTL ne’ebe maka halao juramentu iha palasiu Governu hamutuk nain 282, hafoin juramentu simbolikamente membru nain rua husi GAM PSHT no IKS.

Serimonia parada ba juramentu ne’e prejidi husi Primeiru Ministru akompanha husi Komandante Jeral PNTL, Xefe Estadu Maior F-FDTL Tenente Jeneral Falur Rate Laek no ho prejensa husi Ministru Interior Francisco Guterres, Ministru Defeza Donaciano da Costa Gomes ‘Pedro klamar Fuik’ no membru Governu Konstitusional da-IX. Media PNTL

Vizita Serbisu Komandu PNTL iha RAEOA

405828498_372600751946176_4414359056563342287_n
RAEOA-Iha Loron 26 fulan Novembru Tinan 2023, Komandante Jeral PNTL Komisariu Jeral Henrique da Costa Ho ekipa halo vizita servisu ba iha Fronteira Bi-eli suku Beneufe, Aldeia Lamasi, Postu Administrativu Nitibe, RAEO, Fronteira ho Naekake-Kupang Indonesia.
Iha vizita servisu refere Komandante Jeral ho ekipa la’o ain husi Lamasi ba iha Bieli.
“ Ohin husi Polisia Nasional Timor Leste halo vizita mai Bi -eli, Suku Bene Ufe, Postu Administrativu Nitibe, Reziaun Autonomia Espesial Oecuse, tamba ita katak, fatin izoladu tebes distansia dok”, dehan Komandante Jeral PNTL.
Iha vizita ne, Komandante Jeral PNTL Ho ekipa lori mos sasan nesesidade bazika hodi intrega ga fahe ba komunidade sira, hanesan fos, mina, kafe, masimidar, pasta, solar sel, tamba komunidade sira nebe hela iha Bieli seidauk asesu ba eletrisidade. Pasta, kadernu no lapijeira ba labarik sira. Fo mos estatua sagrada familia no estatua Santo Antonio fo ba iha katakista atu nune bele tau iha kapela.
406311589_372429768629941_7809221399934904472_n
“Iha fatin ida ne’e la iha eskola, labarik sira barak mos la eskola wainhira sira atu ba eskola tenki ba iha Citrana no Lamasi, sira la’o kilometru 18, maibe ohin ita identifika joven nain tolu mak hatene le no hakerek ita uja fali sira atu bele hanorin labarik kiik sira, ita tenki hare labarik sira nia futuru, joven nain tolu nebe ita identifika, PNTL sei fo osan oituan hodi selu sira, sira mos hatan, ita fo ona orientasaun ba iha Komandante eskuadra Bauknana no arjuntu Komandante RAEOA identifika hatoo sira nia naran ba hodi halo prosesu ajuda ba sira, atu nunee labarik sira bele hatene le no hakerek, ita tenki hare labarik sira nia futuru”, informa Komandante Jeral PNTL.
Komandante Jeral mos hateten katak, komunidade sira nebe iha Bi eli ijoladu no sira besik liu iha fronteira, tamba ne PNTL presiza hakbesik an ba sira, hanesan Polisia Komunitaria.
Iha vizita nee Komandante Jeral Ho ekipa intrega mos Bandeira RDTL no mos fotografia Prezidente Republika, Jose Ramos Horta no Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão.
Wainhira fila husi fronteira Bieli Komandante PNTL vizita mos Postu UPF Mahata hodi hare besik liu tan membru UPF sira neebe servisu iha postu refere.
Vizita servisu Komandante Jeral, akompanha husi Prezidente AESPNTL ka espoza, Komandante Administrasaun PNTL, Komandante UPF ho espoza, segundu Komandante Komandu PNTL RAEOA ho membru sira.

 

PNTL Halao Workshop Internasional Preparasaun ba Misaun Paz ONU

_MG_3165

Dili- Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) halao workshop internasional preparasaun selesaun asistensia no asesmentu ba misaun manutensaun paz iha Nasoens Unidas(UN) atu nune’e membru PNTL sira bele kompete no kontribui ba paz iha mundu.

Komandante Jeral PNTL Komisariu Jeral Polisia Henrique da Costa hateten Komandu iha hanoin no hakarak inplementa treinamentu  ida ne’e hodi prepara membru PNTL sira atu nune’e karik iha vaga ruma husi ONU garante katak PNTL nia membru sira iha abilidade naton hodi kompete, Nia hato’o asuntu ne’e liu husi deskursu iha CFP Komoro Dili, Segunda (20/11).

Nia hatutan treinamentu Asesmentu ba Lingua/Combine Language Assessment (CLA-sigla ingles) ho nia durasaun ba loron hat iha treinamentu loron dahuluk sei aprende konaba Igualdade Jeneru, Violensia Bazeia ba Jeneru, Violensia sira wainhira iha komflitu. Durante loron tolu nia laran sei foka liu konaba CLA hodi prepara ba kompetisaun kompetisaun internasional ne’ebe sei halao iha husi UN SAT(United Nations Selection Assessment and Assistance Team) husi UNPKO Nova Yorke ba membru ne’ebe interese atu partisipa iha misaun ONU nian hanesan Individual Police Officer (IPO).

_MG_3215

CLA kompostu husi teste komprensivu husi rona audio (listening to radio) conversation entre ema nain ida ou nain rua mak koalia konaba insidente ka asidente relasiona ho testu, elavora relatoriu Polisial husi buat hirak ne’e hotu maka husu ba partisipante sira atu toma atensaun ho masimu nune’e bele aplika imi nia abilidade sira analija testu, responde pergunta no elabora relatoriu polisia nian konaba insidente no asidente ruma tuir tempu ne’ebe determina.

Membru PNTL balu asesu ona treinamentu iha rai liur no rai laran hanesan iha tinan hirak liu ba halao iha Sentru Formasaun Polisia (CFP) ne’ebe maka oferese husi parseru TLPDP, balu atende kursu iha Australia, Indonezia no foin lalais iha Swedia, rezultadu husi treinamentu hirak ne’e membru PNTL balu partisipa ona iha misaun ba Manutensaun Paz iha nasaun komflitu sira hanesan foin lalais iha UNMIS misaun ne’e ba dala tolu akontese iha PNTL (Kosovo, Guinea Bisau no South Sudan), no membru nain 18 maka partisipa ona iha misaun ne’e.

“Ita tenke iha komitmentu hodi dedika ita nia aan tomak iha ita nia servisu fatin no tenta atu buka hatene siensia foun hirak ne’ebe relasiona ho ita nia servisu hodi asegura ita nia ejistensia bele iha nafatin oportunidade no servisu hamutuk iha misaun ba paz,”Nia afirma.

Atu termina Hau hakarak hato’o ba imi esperensia ne’ebe ita hetan husi formador sira aprende didiak husi sira atu nune’e bele halo fali diferensia iha ita nia futuru ne’ebe kualidade no professional.

_MG_3159

Iha okajiaun ne’e UN Women Head of office Timor-Leste Nishtha Satyam hato’o obrigado ba PNTL ne’ebe maka fo oprtunidade ba UN Women mai hamutuk hodi suporta treinamentu ba ida ne’e hodi garante katak Timor-Leste nia partisipasaun iha misaun da Paz ONU nian, ne’e inportante tanba Timor-Leste hanesan nasaun ida ne’ebe maka espesial no uniku ne’ebe maka fo benefisiu ba prejensa iha misaun ONU.

Nia espresa sentidu gratidaun ba Komandante Jeral no Gabinete Komandante Jeral ba konvite no komfiansa ba parseria ida ne’e ohin hodi hamutuk organiza workshop preparasaun UN Selection Assistance and Assessment for UN Peace Keeping Operation ne’ebe maka halao durante faze da hat (4) husi Novembru 2023to’o faze dahat IV: janeiru 2024 no membru PNTL nain 250 maka sei partisipa,  husi numeru ida ne’e feto %20.

Serimonia abertura ne’e Prezidi husi Komandante Jeral akompana husi Parseru Xefe UN Women Timor-Leste no partisipa husi Ofisial Superior, Ofisial Sub-Alternu, Sarjentu, Ajente, no partisipante sira husi UEP, UPM no UPF.  Media PNTL

Dezentendimentu Iha Aimeti-Laran, PNTL Ezekuta Tuir Mandadu Husi Tribunal

_MG_3104

Dili, Relasiona ho dezentendimentu ne’ebe akontese iha loron 16 fulan Novembru tinan 2023 entre autoridade Polisial ho okupante sira ne’ebe maka durante ne’e okupa rai iha area Aimeti laran ne’ebe maka pretense ba rain na’in sidadaun seluk nian, PNTL hala’o deit Mandadu husi Tribunal hodi asegura rai ne’e husi ema seluk tanba desizaun Tribunal fó sai katak rai ne’e pretense ba sidadaun seluk nian.

Komandante Komandu PNTL munisipiu Dili Superintendente Xefe Polísia Orlando Gomes liu husi konferensia imprensa sexta-feira (17/11) ne’e esplika Komandu PNTL munisipiu Dili hetan Despasu ka Mandadu husi Tribunal ne’ebe maka halo kontinuasaun. Uluk ita hetan ona Mandadu husi Tribunal, ita asegura fatin ne’e iha loron 29 fulan Setembru liu ba atu rai na’in sira bele liberta rai ne’ebe maka iha.

“Orseik ita kontinua deit saida maka iha ona 29 fulan Setembru liu ba tanba ita hetan nafatin Despasu ka Mandadu husi Tribunal no ita asegura ba fatin ida ne’e nune’e rai na’in bele halo sira nia aktividade iha rai ne’ebe sira hetan ba”, tenik Komandante Komandu PNTL munisipiu Dili ne’e.

Superintendente Xefe Polísia salienta tan katak dezentendimentu ne’e mosu tanba grupu ne’ebe maka la satisfaz ho desizaun Tribunal nian no nia prosesu sira ne’e maka hotu, maibé ita tenta esplika ba sira katak prezensa Polísia nian iha fatin ne’e laos mai atu halo diskusaun maibé ita mai atu asegura tuir Mandadu Tribunal nian no rai na’in sira bele halo sira nia aktividade iha rai ne’e.

_MG_3088

“Ita esplika Mandadu ne’e ba sira (okupante) atu nune’e wainhira sira la satisfaz ho Mandadu husi Tribunal entaun sira nia advogadu maka tenke ba aprezenta iha Tribunal, laos mai iha Polísia. Tanba Polísia só halo ezekusaun deit ba Mandadu husi Tribunal ninian atu asegura fatin ne’e atu labele mosu konfrontasaun ka konflitu ruma iha fatin ne’e, ne’e Polísia nia papel atu asegura fatin ne’e atu rai na’in bele halo sira nia aktividade”, hatutan Superintendente Xefe Polísia ne’e.

Ofisias Superior PNTL ne’e hatan kona-ba lamentasaun husi okupante sira tanba iha momentu mosu dezentendimentu ne’e, Polísia lansa Gas Lacrimogêneo tanba wainhira iha grupu maka ho ema barak halo asaun hasoru Polísia, Polísia bele uza forsa mínimu hodi bele halo atuasaun. Atu nune’e netraliza situasaun ne’e labele mosu konflitu ou krime ruma iha fatin ne’eba. Entaun prezensa Polísia nian maka atu asegura seguransa ne’e lao hakmatek nafatin, labele iha konfrontasaun entre grupu ho Polísia iha ne’eba.

“To’o oras ne’e dadaun ita sei nafatin koloka membru sira iha fatin ne’eba atu asegura, evita labele iha konflitu entre rai na’in ho grupu sira ne’e ka entre autor ho ema sira ne’ebe maka halo petisaun, atu nune’e buat hotu tenke lao diak, wainhira iha ema barak maka Polísia nia prezensa maka atu asegura situasaun ne’e bele normaliza”, hateten Ofisias Superior PNTL ne’e.

Eis Komandante Komandu UEP ne’e afirma iha dezentendimentu ne’e la rezulta vítima ruma ne’ebe maka kanek tantu husi parte Polísia nune’e mós husi parte grupu Petisaun nian. Maibé Polísia nafatin halo kontaktu komunikasaun ho sira nune’e sira bele hakalma sira nia ann rasik hodi hakmatek.

Media PNTL.              

Ahi Han Uma Iha Viqueque, Komandu PNTL Halo Ona Investigasaun

400424480_364927289380189_535186925143335502_n
Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) munisipiu Viqueque halo ona prosesu investigasaun ba akontesimentu ahi han uma ida iha suku Bahalara Uain, postu administrativu Viqueque Villa, munisipiu Viqueque ne’ebe akontese iha loron 13 fulan Novembru tinan 2023.
Porta Voz Komandu PNTL Superintendente Polísia António da Luz liu husi konferensia imprensa tersa-feira (14/11) ne’e hateten akontesimentu ahi han uma ne’e akontese wainhira uma na’in ne’ebe nu’udar mós Xefe Suku Eleitu ba Períodu 2023-2030 laiha fatin akontesimentu tanba ba tuir hela Eleisaun Suku Segunda Ronde.
“Durante Eleisaun Suku Segunda Ronde, situasaun seguransa en jerál iha teritoriu Timor laran tomak lao kontroladu, maibe iha akontesimentu balun ne’ebe maka akontese iha munisipiu Viqueuqe, akonetse Xefe Suku eleitu ninia uma ahi han, ita nia Komandu PNTL munisipiu Viqueque halo kedas atuasaun hodi halo identifikasaun ba akontesimentu ne’e”, esplika Porta Voz Komandu PNTL ne’e.
Superintendente Polísia ne’e salienta tan katak oras ne’e dadaun Komandu PNTL munisipiu Viqueque halo hela prosesu indentifikasaun tanba suspeitu ka ema ne’ebe maka sunu uma ne’e deskoñesidu. Uma na’in rasik la hatene tanba momentu akontesimentu uma na’in ba hela partisipa iha eleisaun suku iha aldeia nian.
“Akontesimentu ne’e akontese iha oras tuku lima ho balun lokoraik, wainhira xefe suku eleitu ne’e iha hela fatin votasaun nian, nia haruka labarik na’in rua ba nia uma hodi foti karegor telefone (Cas Telefone) maíbe wainhira labarik na’in rua ne’e to’o iha xefe suku nia uma, ahi han tiha ona, sira rasik la hatene sé maka sunu tanba ne’e maka ita nia Polísia sira sei halo hela prosesu indentifikasaun atu hatene los motivu ba kazu sunu uma ne’e saida”, hatutan Superintendente Polísia ne’e.
Ofisias Superior PNTL ne’e subliña situasaun en jerál iha munisipiu Viqueque lao normal hela tanba membru PNTL sira mós asegura hela iha fatin akontesimentu tuir relatoriu ne’ebe maka mai husi Komandu PNTL munisipiu Viqueque.
Hatan kona-ba motivu husi akontesimentu ne’e karik iha ligasaun ho Grupu Arte Marsias ka lae, Superintendente Polísia ne’e esplika kona-ba ida ne’e seidauk bele hatene, wainhira iha prosesu investigasaun maka ita bele foin hatene. Tanba Komandu PNTL munisipiu Viqueque nian liu husi Servisu Investigasaun foti hela dadus, ema ne’ebe sunu uma ne’e deskoñesidu katak la hatene sé maka halo asaun ida ne’e.
“Orientasaun Komandu Jerál nian ba iha Komandu munisipiu sira, mantein nafatin atu asegura katak ita nia situasaun iha ne’eba tenke hakmatek atu komunidade sira bele halo sira nia servisu ho diak, nune’e Komandu PNTL munisipiu sira hotu garante katak situasaun lao normal hela tuir relatoriu ne’ebe mai husi Komandante munisipiu idak-idak hato’o mai Komandu Jerál katak situasaun temporariamente sei kontroladu”, hakotu Ofisias Superior PNTL ne’e. Media PNTL.

 

Komandu PNTL Komemora Loron Feto Nasional

IMGL9871

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) tersa-feira (07/11) ne’e komemora loron Feto Nasional ho tema “Empedora Feto Iha Instituisaun PNTL” hamutuk ho Komandante Komandu Supervizaun sira PNTL nian. Komemorasaun loron Feto Nasional Timor-Leste tinan ne’e, Governu selebra ona iha loron 03 fulan Novembru tinan 2023 iha Letefoho munisipiu Ermera.

Komemorasaun loron Feto Nasional ba Feto PNTL ho tema “Empedora Feto Iha Instituisaun PNTL”. Liafuan Empodera ka Hakbi’it Feto iha sentidu ne’ebe luan no signifikante tebes ba ohin loron liu-liu ba Feto PNTL. Esforsu, kapasidade feto sira hodi hetan asesu no kontrola rekursu umanu iha aspektu hotu-hotu nafatin jere ann rasik hodi hasa’e sentimentu fiar ann no kapasidade atu kaer papel no partisipa ativu iha servisu ka responsabilidade ne’ebe iha ka kaer.

Komandante Jerál PNTL Komisariu Jerál Polísia Henrique da Costa iha ninia intervensaun ba serimonia ne’ebe hala’o iha Salaun Auditoriun Centro Formação Polícia (CFP) hateten ohin loron ida ne’e hanesan onra no prestijiu ida PNTL liu-liu mai iha femenina PNTL sira ho prezensa Sekretariu Estadu Igualdade nia sai hanesan motivasaun ida ba ami liu-liu ba feminan sira atu bele hala’o servisu ho diak liu tan.

“Aproveita loron ida ne’e, lori PNTL hakarak kongratula ba inan feton sira Timor laran tomak liu-liu ba feto sira ne’ebe ohin marka prezensa iha fatin ida ne’e hanesan reprezentante Parlamentu Nasional no ita hotu ne’ebe marka prezensa iha ne’e, ita hotu hatene katak Governu deside katak loron 03 fulan Novembru hanesan loron espesial ba inan feton sira iha Timor-Leste no sai hanesan loron nasional ba feto”, tenik Komandante Jerál PNTL ne’e.

Komisariu Jerál Polísia ne’e salienta tanba loron 03 fulan Novembru hanesan loron mate ita hotu nia heroína molok Maria Tapo, hodi fó onra ba feto Timor oan hotu ne’ebe ho ninia dedikasaun tomak no brani bele servi hamutuk ho asuwa’in mane sira iha luta okupasaun durante tinan 24 ne’ebe ikus mai Timor-Leste sai duni livre no independensia.

“Loron 03 fulan Novembru nu’udar loron reflesaun atu refleta kona-ba importansia papel inan feton sira iha prosesu Empoderamentu ou Desenvolvimentu, ho ida ne’e instituisaun PNTL iha komprimisiu atu Empodera Feto iha aspetu oin-oin, hakarak hateten katak Maria Tapo moris iha Tapo munisipiu Bobonaro hanesan Feto lideradu no ema simples ida maíbe sai hanesan figura nasional ba feto sira”, hatutan Komisariu Jerál Polísia ne’e.

IMGL0169

Iha fatin hanesan Membru Parlamentu Nasional Maria Rosa da Câmara ‘Bisoi’ ne’ebe reprezenta Presidente Parlamentu Nasional, iha ninia diskursu louva feto sira ne’ebe tama iha instituisaun PNTL hodi dedika ann no kontinua lao tuir pasu ne’ebe Rezistensia Armada no Frente Klandestina inklui Diplomata sira halo hodi hari’I nasaun independensia ida ne’e.

“Hau enkoraja tebes ita bo’ot sira maske hasoru problema barak hanesan tuda malu, baku malu, oho malu iha ne’ebe deit, maíbe feto mós tama no envolve iha ne’eba maske iha risku loron manas, udan, kalan, feto mós iha tránzitu hodi komanda, feto mós iha parte investigasaun hodi hasoru krime sira, iha fronteira mós feto iha, buat sira ne’e hotu hau enkoraja feto iha PNTL nia laran hakat duni pasu ida ne’ebe maka’as liu hala’o nia kna’ar iha instituisaun importante ida iha Timor-Leste”, haktuir Membru Parlamentu Nasional ne’e.

Entretantu, Sekretaria Estadu Igualdade Elvina de Sousa Carvalho iha ninia diskursu ba serimonia ne’e hateten loron 03 fulan Novembru Estadu deside nu’udar loron ba feto hodi fó onra ba heroína sira liu-liu Maria Tapo, atu onra ba koragem no mós feto sira seluk nian hodi bele kontribui ba iha Luta Ukun Rasik Ann ida ne’e.

“Luta Ukun Rasik Ann ida ne’e hotu ona, kontribuisaun ne’ebe sira halo ho sira nia koragem hotu ona, agora oinsa atu bele kontinua no prepara ba futuru ne’ebe diak liu-liu atu bele fó onra ba iha kontribuisaun hodi ita hotu ohin loron bele hetan nasaun ida ne’ebe livre no independente”, tenik Sekretaria Estadu Igualdade ne’e.

Aktual Membru Governu ne’e hato’o mensagem katak tempu to’o ona atu ita hotu fó onra ba ita nia heroína sira liu husi ita nia kontribuisaun matenek hodi bele desenvolve rai ida ne’e ba oin. Konta ho ami Sekretaria Estadu Igualdade ba imi feto PNTL sira, ita lao hamutuk hodi bele asegura desenvolvimentu femenina PNTL nia iha rai ida ne’e.

Hola parte iha serimonia ne’e Komandu PNTL hamutuk ho Komandante Komandu Supervizaun, Komandante Munisipiu, Unidade no Femenina PNTL sira husi munisipiu, unidade, gabinete no departamentu sira PNTL nian. Marka mós prezensa Komandante TLPDP, reprezentante UN Women, Prezidente AESPNTL, TAF, UNDP, Femenina F-FDTL inklui konvidadu sira seluk.

Media PNTL.   

                

 

 

PNTL Halo Lansamentu NOP Asediu Sexual

399826918_361135756426009_5355564585307604863_n

Dili- Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) Halao Lansamentu Padraun Norma Operasaun (NOP) konaba Asediu Sexual ho objetivu atu determina regras hodi prevene no kombate hahalok ne’ebe komete husi membru PNTL no determina asaun prevensaun Asediu Sexual iha instituisaun PNTL hodi asegura responsabilidade husi membru ne’ebe komete.

Komandante Jeral PNTL Komisariu Jeral Polisia Henrique da Costa hateten PNTL nafatin afirma komprimisiu ba igualdade jeneru atu kria ambiente servisu ne’ebe seguru ho respeitu ba membru PNTL hotu no komunidade ne’ebe PNTL servi ba, Nia hato’o asuntu ne’e iha deskursu ne’ebe halao iha Salaun Auditoriu CFP Comoro Dili, Segunda (06/11).

Nia hatutan membru PNTL ida-idak tenke refleta dignidade no naran diak instituisaun nian, hodi hametin komfiansa komunidade tanba wainhira komunidade lakon komfiansa maka PNTL sei la hetan kolaborasaun diak hodi prevene krime no mantein dame iha rai ida ne’e hodi fo inpaktu negativu ba seguransa interna.

“Komandu Jeral PNTL hatudu zero toleransia ba asediu sexual husi membru PNTL tanba asediu sexual maka forma violensia bazeia ba jeneru,” Komandante Jeral Afirma.

Hare ba aspetu legal no prinsipiu relevante ba prevensaun hodi kombate asediu sexual hanesan Konstituiisaun RDTL artigu 16, 18 no 26, Estatutu Professional PNTL no Lei Organika no Estatutu Funsaun Publiku konaba Asediu Sexual iha Funsaun Publiku alende ne’e hare mos ba estratejiku nasional sira konaba prevensaun asediu sexual hanesan planu kombate DVG, Estratejia Jeneru no Rejolusaun ONU PAN 1325.

Iha biban ne’e Komandante Jeral agradese ba parseru TLPDP ba apoiu no koperasaun hodi finaliza NOP konaba asediu sexual, liu husi lansamentu ohin loron ita halo diferensa no alina ho instituisaun ba iha futuru investimentu iha parte ida ne’ebe inportante tebes ba Polisia no ba rai ida ne’e.

399786298_361135859759332_220636455059108120_n

Atu termina Lideransa maximu Autoridade Seguransa ne’e enkporaja membru hotu ne’ebe partisipa iha serimonia lansamentu ida ne’e hahu ohin ba oin Imi no Ita tenke iha komitmentu hodi dedika ita nia aan tomak no tenta atu familiariza ho normas foun ne’ebe ita lansa hodi asegura ambiente servisu ida ne’ebe diak nune’e ita bele halo diferente bai ta nia futuru no ba moris tomak.

Entretantu Komandante TLPDP Superintendent Daren Booy hateten Hau hakarak atu enfaze politika inportante husi treinamentu prevensaun Asediu Sexual nian ba Ofisial Polisia dedikadu sira iha sosiedade ne’ebe fo fiar ba hodi ezekuta lei ho responsabilidade hodi kaer metin ba justisa no seguransa ba diretu individu sira nian ida ne’ebe koperativu katak ita halo duni kestaun ida ne’e ho komprensivu.

Nia hatutan TLPDP parseria ho PNTL no Justisa Sosial (JUS) hodi dezenvolve politika foun no treinamentu konaba prevensaun asediu sexual nian ba ofisial PNTL hotu-hotu, parte husi servisu ida ne’e tuir mai husi rezultadu ne’ebe hetan husi Auditoria Jeneru nian ne’ebe halo ona ba PNTL tomak iha tinan 2022.

Em prinsipiu treinamentu konaba Asediu Sexual ne’e hodi asegura katak ofisial sira hotu kompriende konaba konsekuensia husi sira nia asaun entre legal ne’ebe iha, konaba responsabilidade Ofisial Polisia nian ne’e iha nia poder no autoridade signifikante hodi mantein lei no ordem no poder sira ne’e maka hamosu responsabilidade ba membru hodi trata kada individu ne’ebe sira servi ho respeitu no dignu.

Iha okajiaun ne’e Ministru Interior Francisco Guterres hateten Lansamentu NOP ida ne’e inportante hodi konsolida membru PNTL sira nia komportamentu no hahalok nune’e membru PNTL sai ezemplar iha komunidade nia let tanba wainhira imi kompriende no inplementa regras hirak ne’e ho diak maka povu sei fo fiar ba imi, no imi koalia sira sei halo tuir.

Nia haktuir liu husi imi nia hahalok diak povu tau komfiansa ba imi nudar lutu ba nasaun hodi respeita, proteze no ajuda sira maka povu mos respeita imi. Asediu Sexual ne’e kestaun inportante tanba timor iha problema lubun boot ida kauza violensia bazeia ba Jeneru dalaruma mai husi ida ne’e tanba mosu deskumfia malu entre parseru feto no mane.

Lansamentu ne’e ne’e kompleta ho entrega Livru NOP no Poster ba Komandante munisipiu no Komandante Unidade sira.

Serimonia Lansamentu ne’e prezidi husi Ministru Interior Francisco Guterres no Komandante Jeral akompanha husi Komandante TLPDP no Reprejentante Sekretariu Estadu Igualdade (SEI) ho prezensa husi Komandante Supervizaun sira, Komandante Komandu munisipiu 13 no RAEOA, Komandante Unidade UEP, Reprejentante Komandante UPM no UPF, Xefe Departamentu, Xefe Seksaun no Xefe Gabinete, Parseru UN Women, Justisa Sosial (JUS) no konvidadu sira. Media PNTL.

Komandu PNTL Realiza Workshop “Kankru Susun No Kankru Serviku” Ba Esposa No Femenina PNTL

395521456_353818220491096_632479106399531261_n

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) hamutuk ho Asosiasaun Esposa/Esposo Polísia Nasional Timor-Leste (AESPNTL) servisu hamutuk ho parseria Fundasaun Alola liu husi Programa HALIKU (Hau Hili Atu Kura) no Ministeriu Saúde liu husi Departamentu Moras La Hadaet (Non CDC), tersa-feira (24/10) ne’e hala’o workshop ho tema “Kankru Susun No Kankru Serviku, no Komemorasaun Pink October” ba esposa PNTL no Polísia Femenina sira atu partilla koñesimentu ba prevensaun no tratamentu ba Kankru Susun no Kankru Serviku.

Prezidente AESPNTL Manuela de Araújo iha ninia intervensaun ba serimonia ne’ebe hala’o iha Auditorium CFP hateten lori Asosiasaun nia naran agradese tebes ba Komandu PNTL no Ministeriu Saúde liu-liu Departamentu Non CDC nian bele realiza ona workshop ida ne’e hodi bele fahe informasaun kona-ba moras Kankru Susun no Kankru Serviku ba esposa no mós femenina PNTL sira.

“AESPNTL hari’I ho misaun no vizaun ida katak asosiasaun ne’e iha hodi bele fó apoiu ba servisu parseiru hanesan kaben husi membru PNTL ida nian liu husi akrtividade barak hanesan sosial iha ne’ebe ami hala’o asaun karidade ba iha membru PNTL sira ne’ebe presiza ami nia tulun, iha mós programa desportu, ekonomia no saúde nian maka ohin loron ami bele realiza ona eventu ida ne’e”, tenik Prezidente AESPNTL ne’e.

Manuela de Araújo iha biban ne’e husu mós apoiu husi Ministeriu Interior atu bele prevê netik orsamentu no transporte ruma hodi bele apoiu aktividade hotu ne’ebe maka asosiasaun ne’e atu hala’o tanba durante ne’e asosiasaun laiha fundu hodi hala’o aktividade inklui sei utiliza deit transporte PNTL nian hodi bele apoiu aktividade AESPNTL nian.

Iha fatin hanesan, Komandante Jerál PNTL Komisariu Jerál Polísia Henrique da Costa ba jornalista sira hateten ohin realiza workshop kona-ba Kankru Susun nian ne’ebe organiza husi AESPNTL servisu hamutuk ho Ministeriu Saúde no mós Fundasaun Alola.

392944685_353818903824361_8629780977597718212_n

“Ita mós iha hanoin ida katak hafoin realiza workshop ne’e iha Nasional, ita mós sei ba halo aktividade hanesan iha munisipiu sira, nafatin halo koordenasaun no komunikaaun ho parte Ministeriu Saúde atu nune’e halo mós aktividade hanesan iha munisipiu, intensaun ida atu nune’e habelar informasaun ba feto sira no mós liu husi aktividade screening ka cek-up hodi bele detekta moras ruma ligadu ba kankru susun ninian atu nune’e bele hetan tratamentu sedu”, informa Komandante Jerál PNTL ne’e.

Komisariu Jerál Polísia ne’e salienta kona-ba apoiu Komandu PNTL nian ba iha AESPNTL katak serteja apoiu moral iha, maibé kona-ba fasilidade nian, ita hare’e saida maka ita iha ne’e, ita uja hamutuk hanesan transporte, wainhira sira halo aktividade ruma iha munisipiu, Komandu bele fó apoiu. Tanba AESPNTL nia prezensa liu husi sira nia aktividade, importante parte ida promove mós servisu PNTL nian.

Entretantu, Diretora Exekutiva Fundasaun Alola Maria Guterres iha ninia intervensaun hateten agradese ba parte hotu ne’ebe marka prezensa iha kolokiu badak ba iha kankru susun ninian, ita koalia kankru susun tanba Pink October ou Outubru Kor-de-Rosa ne’ebe koñesidu iha mundu tomak ba iha fulan mundial Konsensializasaun ba moras kankru susun.

“Fundasaun Alola liu husi programa HALIKU (Hau Hili Atu Kura) iha misaun ida maka atu hadia estatutu saúde feto no labarik iha Timor-Leste no objetivu husi programa ne’e rasik maka atu hasa’e konsiensia grupu alvu sira nian kona-ba moras kankru susun no kankru serviku inklui deteksaun sedu no tratamentu ba ema kbi’it laek sira hodi bele transporte ba iha HNGV ou fasilidade saúde ne’ebe maka existe”, hateten Diretora Exekutiva Fundasaun Alola ne’e.

Maria Guterres subliña katak atu atinzi misaun no objetivu sira ne’e hotu, Fundasaun Alola la servisu mesak, Fundasaun Alola liu husi nia programa HALIKU (Hau Hili Atu Kura) servisu hamutuk ho Komisaun Nasional Kankru Susun. Programa ne’e hala’o atu koko hasa’e konsiensia atu ema hotu bele iha koñesimentu hodi nune’e ita bele servisu hamutuk hodi bele prevene no liu-liu atu reduz númeru mortalidade kankru feto iha Timor-Leste.

Iha sorin seluk, Vise Ministru ba Fortalesimentu Institusional Saúde José dos Reis Magno iha ninia intervensaun hateten governu liu husi Ministeriu Saúde lansa ona mákina screening ba moras kankru susun no kankru serviku iha munisipiu hat parte leste nian no tuir planu sei monta mós fasilidade hanesan iha sentru saúde Formosa Dili no sentru saúde Comoro, inklui iha futuru sei estabelese mós fasilidade hanesan to’o munisipiu.

“Ohin ita koalia espesifiku liu kona-ba kankru susun no kankru serviku, hanesan informasaun ba ita hotu katak iha tempu badak sei iha vasina laos ba kankru susun maibé ba kankru serviku, tanba durante ne’e iha lamentasaun barak tratamentu kankru serviku ne’e rasik, nune’e matenek na’in sira halo estudu no ikus mai iha ona resultadu”, informa membru governu ne’e.

Nune’e mós Vise Ministru Interior Franscisco Guterres ba jornalista sira hateten nia parte agradese ba inisiativa AESPNTL nian hodi hala’o workshop ne’e tanba bele ajuda hamosu ema nia konsiensia kona-ba moras kontazioju sira hanesan kankru susun no mós kankru serviku.

395474152_353819067157678_4159671743337072453_n

“Ida ne’e esforsu diak tebes, kuantu mais aktividade ne’e mai husi esposa PNTL sira, tanba ne’e hare’e ba Asosiasaun nia esforsu ho limitasaun fasilidade ne’ebe sira iha, governu liu husi Ministeriu Interior sei hare’e hodi bele fó apoiu tanba ho sira nia prezensa ne’e bele motiva membru PNTL hala’o servisu diak liu”, tenik Vise Ministru Interior ne’e.

Membru governu ne’e afirma tan katak prezensa AESPNTL nian mós bele ajuda PNTL iha parte seluk hanesan saúde hodi halo tratamentu ba membru sira ne’ebe moras, asaun karidade hodi tulun ita nia komunidade sira ne’ebe bi’it laek.

Lalaok Workshop ne’e fahe ba sesaun rua hanesan sesaun aprezentasaun no sesaun screening ka examinasaun ba esposa no femenina sira ne’ebe presiza. Screening ne’e hala’o husi médiku sira HNGV, Departamentu Moras La Hadaet (Non CDC). Marka prezensa iha aktividade ne’e Ministru Interior, Vise Ministru ba Fortalesimentu Institusional Saúde, Diretora Exekutiva Fundasaun Alola ho nia ekipa, Médiku HNGV, AESPNTL ho nia estrutura, Femenina PNTL husi Kuartél Jerál, UPM, UEP no UPF.

Media PNTL.

Governu Australia Apoiu Robot EOD ba PNTL-UEP

IMG_0050

Dili- Governu Australia fo apoiu Robot Explosive Ordnance Disposal (EOD), ba Polisia Nasional Timor-Leste(PNTL)- Unidade Espesial Polisia (UEP)-seksaun EOD hodi apoiu membru sira nia servisu, Robot ne’e uza hodi identifika no halakon Armadido, Fugetes, no instrumentu explusivu no material hirak ne’ebe maka perigu hanesan Edifisiu, fatin ne’ebe taka no kareta.

Deputy Embaxadora Australia Caitlin Wilson hateten Robot ida ne’e oferese fiar metin no manuverbilidade diak tebes, fundasaun primariu ba makina ne’e hodi hasae seguransa pessoal ba tekniku (pesoal sira) ne’ebe maka halo desativasaun ba bomba, nia hato’o asuntu ne’e iha serimonia iha Kuartel UEP Bairo-Pite Dili, (23/10).

Nia hatutan Robot ne’e bele utilija hodi identifika no halao monitorijasaun, rekonyesementu no investigasaun ba objetu sira iha kondisaun perigu. Makina ne’e kompleta ho Kamera, Liman Robotiku, Sensor no Sistema Komunikasaun servisu hamutuk atu fornese solusaun komprensivu ba EOD. Sistema ida ne’e servisu ho servisu Militar no servisu Polisia Iha nasaun 40 resin iha mundu tomak inklui parseru ASEAN sira.

Polisia Australianu (AFP) oferese Robot ida ne’e nomos Kamioneta espesial no sei fo treinamentu ba Treinador sira kursu ba sustentabilidade, kapasidade ho valor osan hamutu $950.000.

Iha okajiaun ne’e Komandante Jeral PNTL Komisariu Jeral Polisia Henrique da Costa hateten ohin loron markatan istoria iha PNTL sai instituisaun ida modernu liu husi ekipamentu no teknolojia modernu ne’ebe oferese husi governu Australia. Robot EOD hanesan ekipamentu ida inportante iha misaun EOD-PNTL ohin loron nian bainhira hasoru situasaun ida ne’ebe risku tebes ho Sistema remote kontrol hodi bele hamenus risku ba ekipa EOD-PNTL nia atuasaun bainhira halao hela Desativasaun ba bomba ka iha aparelu seluk ne’ebe maka ita diskumfia.

Nia hatutan prejensa robot ida ne’e EOD-PNTL bele ona utilija hodi bele halao nia misaun sira hanesan investigasaun, identifikasaun, mobilijasaun no destroisaun ba objetu sira ne’ebe deskumfia fo amiasa ba vida humana no propriedade sira. Maibe ita mos presiza atu iha treinamentu espesifiku hodi bele opera robot ne’e rasik tanba ne’e hanesan prespetiba ida hodi kontinua kontribui ho forma ida klaru ba dezenvolvimentu no bem estrar UEP.

IMG_0030

Robot sei opera husi tekniku sira iha fatin ne’ebe maka seguru no husi fatin dok tanba ne’e utilizasaun robot ne’e rasik presija ema ne’ebe treinadu no iha esperensia ba iha desativasaun bomba iha situasaun ne’ebe perigu no presiza protokolu seguransa ida forte no iha abilidade ho tatiku ne’ebe lao tuir prosedimentu sira ne’ebe preparadu ona.

PNTL ohin loron iha privilejiu ida hodi inisia iha Komandu UEP asaun formasaun oinsa utilija Robot EOD ne’ebe maka oferese husi espesialista sira husi Australia ba ekipa EOD-PNTL. Hanesan Komandante Jeral Hau fiar ba EOD katak primeiru treinamentu ba Robot EOD ida ne’e bele sai susesu tanba imi iha ona konyesementu baziku no abansadu oinsa halo desativasaun ba bomba.

“Hau hakarak enkoraja imi sira ne’ebe maka partisipa iha treinamentu ba utilijasaun robot ida ne’e hahu ohin ba oin Imi no Ita tenke iha komitmentu hodi dedika ita nia aan no tenta atu buka hatene siensia hirak ne’ebe relasiona ho material hirak ne’ebe maka inportante tebes hodi asegura komunidade sira. Aprende sira nia matenek atu nune’e Ita bele sai professional diak liutan iha futuru,”dehan komandante Jeral.

Parseru Governu Autralia ho PNTL liu husi TLPDP iha dezenvolvimentu no konsolidasaun ba apoiu hotu inkondisional iha area intervensaun hotu fo ona kontribuisaun hodi aumenta kapasidade membru PNTL hotu no mellora servisu Polisial ne’ebe durante ne’e halao iha Timor-Leste no ba timor oan hotu.

PNTL alina hela ho kontinua kontrui no konsolida forsa seguransa ida uniku, modernu no sempre prontu atu responde ho ativu maske hasoru dezafiu lor-loron ho objetivu ida deit sai hanesan pilar ba paz, trankulidade no rekonyesidu ba esforsu hodi dedika ba prejervasaun seguransa interna rai ida ne’e nian.

Entretantu Ministru Interior Francisco Guterres hateten apoiu ida ne’e hakarak hatudu oinsa ita nia nasaun amigu sira hakarak ajuda liu-liu iha area EOD atu halao nia servisu ho diak liu nomos oinsa atu garante sira nia seguransa bainhira detekta kestaun balu ne’ebe maka iha perigu.

IMG_0065

Nia hatutan Governu no Parlamentu Nasional ho prezensa Prezidente Komisaun B hatudu katak katak, Governu, Parlamentu no Estadu ida ne’e tau fiar ba ita boot sira atu halao imi nia servisu ho diak, fiar ne’ebe maka governu tau laos ho ibun deit maibe sei tau kondisaun bai mi atu halo servisu.

“Husu ba Membru seksaun EOD atu tuir treinamentu ida ne’e ho diak tanba espesialista sira mai lori sira nia matenek ba ita nune’e ita buka atu aprende ho sira para aban bainrua ita bele utiliza matenek ne’ebe sira fo bai ta atu servi ita nia rai no nasaun ida ne’e, no kuidadu didiak Robot ida ne’e atu dura iha tempu naruk tanba ne’e hanesan pasu primeiru ne’ebe maka ajuda imi nia servisu,”.

Atu termina membru Governu Konstitusional da-IX ne’e hato’o agradesementu ba governu Australia liu husi TLPDP ne’ebe oferese Robot EOD nomos formasaun konaba oinsa uza robot ne’e. Ida ne’e hatudu katak oinsa ita dezenvolve ita nia koperasaun ho nasaun oi-oin, nasaun amigus, nasaun hirak ne’ebe hakarak ajuda Timor-Leste liu-liu PNTL hodi halao ninia servisu ho diak hodi servi nasaun no povu ida ne’e.

Serimonia entrega ekipamentu ne’e ho prejensa husi Prezidente Komisaun B Parlamentu Nasional, Komandante TLPDP, Adidu Defeza Embaixada Amerika, Komandante Supervizaun, Inspetur Jeral, Diretur Diresaun Justisa e Disiplina, Eis Koamndante UEP, Adidu Seguransa Indonezia, Koamndante Unidade UEP, Xefe Seksaun no Unidade sira nomos konvidadu sira. Media PNTL

Komandu PNTL Asina Nota Entendimentu Kona-ba Komite Jestaun Fronteira Koordenadu

391692696_350981034108148_927653020796538765_n

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) asina Nota Entendimentu kona-ba Komite Jestaun Fronteira Koordenadu ho instituisaun relevante sira hanesan Ministeriu Agrikultura, Pekuária, Peska no Floresta, Servisu Migrasaun, Komandu PNTL, Autoridade Aduaneiru, Ministeriu Saúde, Ministeriu Komersiu no Indústria no Ministeriu Transporte no Telekomunikasaun.

Vise Ministra Finansas (MF) Felicia Claudinanda da Cruz Cravalho iha ninia intervensaun ba serimonia asina MoU hateten Timor-Leste aktivamente esforsu hodi sai membru ba ASEAN no Organizasaun Mundial Komersiu iha governasaun nia esforsu tomak.

“Atu sai membru ida ne’e, sei lori obrigasaun no padraun balun inklui katak Timor-Leste tenke aplika Jestaun Fronteira Koordenadu nia prinsipiu hodi implementa aranjamentu kontrolu fronteira atu fasilita viagem komersiu no implementa mekanizmu governasaun iha nia implementasaun, iha ajensia entre fronteira sira”, esplika Vise MF ne’e.

Membru governu ne’e salienta tan katak obrigasaun hirak ne’e konsistente ho akordu internasional iha ne’ebe Timor-Leste prontu atu asina inklui ezemplu konvensaun Chicago sira nian. Ida ne’e mós promove koordenasaun entre fronteira iha ne’ebe posivel kona-ba realizasaun no inspesaun inklui mós kazu delegasaun entre fronteira no poder, funsaun sira.

“Ida ne’e mós sei responsabiliza viagante preavia no dadus rezolusaun kargo, azeligia atu bele fronese diak liu rezultadu prinsipal no seguransa, fasilitasaun légitimu ba viagante no sasan, organizasaun mundial alfândega define Jestaun Fronteira Koordenadu hanesan aproximasaun ka abordagem koordenadu husi kontrolu ajensia fronteira husi doméstika no internasional iha kontextu atu buka efisiensia ne’ebe bo’ot hodi jere komersiu no kustu viagem wainhira mantein balansu tuir rekerimentu konformidade nian”, salienta Membru governu ne’e.

393616594_350980234108228_3535271604824219051_n

Iha fatin hanesan Komisariu Autoridade Aduaneira José António Fatíma Abílio agradese ba parte hotu ne’ebe maka hola parte iha serimonia asinatura Protokolu Kooperasaun entre instituisaun Estadu relevante sira hidi bele formaliza no ofisializa Komite Jestaun Fronteira.

“Aktualmente hanesan ita hotu hatene katak Jestaun Fronteira iha duni enkontru koordenasaun ba iha nível operasional ne’ebe hala’o entre Diretor Alfândega ho Instituisaun relevante sira iha liña fronteira trimestralmente, além de ne’e iha mós enkontru koordenasaun nível ezekutivu ne’ebe hala’o semestralmente iha fronteira hodi deskuti aumezmu tempu avalia servisu sira ne’ebe maka instituisaun relevante sira iha postu integradu hala’o, rona mos dezafiu no problema ne’ebe maka sira infrenta durante ne’e iha fronteira hodi buka fó solusaun ba iha asuntu ne’ebe hasoru iha postu integradu sira”, esplika Komisariu Autoridade Aduaneira ne’e.

José António salienta tan katak objetivu husi entendimentu Komite Jestaun Fronteira ida ne’e importante hodi bele formaliza tiha liña koordenasaun servisu operasionais iha fronteira hanesan fronteira terrestre, fronteira marítimas no fronteira aerós. Hodi kria kooperasaun no mekanizmu hodi bele halo kontrolu ida ne’ebe efetivu no efikasia, fó prestasaun servisu ida ne’ebe diak liu ba iha atendimentu públiku, ba pasageirus no merkadurias ne’ebe maka ultrapasa fronteira, hodi kontribui ba iha fasilitasaun komersiu, aumezmu tempu kumpri mós rekezitus balun husi adesaun Timor-Leste nian ba ASEAN no ba Organizasaun Mundial Komersiu.

Nota entendimewntu ne’e asina husi Diretora Jerál Kooperasaun Dezenvolvimentu Institusional husi Ministeriu Agrikultura, Pekuária, Peska no Floresta, Diretora Jerál Servisu Migrasaun, Komandante Jerál PNTL, Komisariu Autoridade Aduaneira, Diretora Jerál Servisu Korporativu husi Ministeriu Saúde, Diretor Jerál Komersiu husi Ministeriu Komersiu no Indústria no Diretor Jerál husi Ministeriu Transporte no Telekomunikasaun.

Media PNTL.

391713944_350980824108169_1662561218324345559_n