Aniversariu UPF Ba Dala XXI

461787194_561682243038025_2315302502641713869_n
Balibo, Unidade Patrullamentu Fronteira (UPF) Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) iha loron 30 fulan Setembro tinan 2024 komemora ninia ezistensia ba dala XXI (21ᵒ) ho Tema “Forte Iha Seguransa, Mamar Hodi Servi Povo No Nasaun RDTL”.
Komandante Jerál PNTL Komisariu Jerál Polísia Henrique da Costa iha ninia diskursu ba selebrasaun aniversariu UPF nian ne’ebe hala’o iha Kuartél UP Fatuk Bo’ot, Batugade-Balibo segunda-feira (30/09) ne’e hateten PNTL nia misaun prinsipal maka atu defende Legalidade Demokrátika, garante seguransa ema ho sira nia propriedade no asegura ezersisiu direitu, liberdade no garante sidadaun sira nian tuir Konstituisaun no Lei sira.
“Tuir Lei Orgânika PNTL, UPF nu’udar Unidade Espesial PNTL foka liu ba supervizaun no kontrola fronteira nian ba ema no sasan sira tama no sai, ho misaun espesifiku ida patrulla iha fronteira rai nian iha koordenasaun ho forsa no servisu sira seluk, kontrola fronteira nu’udar prioridade nasional ida ne’ebe ass liu, ne’ebe sai hanesan dezafiu ba Unidade ida ne’e ho karakteristika úniku tanba ne’e presija servisu operasional ne’ebe ass iha oras 24 nia laran”, tenik Komandante Jerál PNTL ne’e.
Komisariu Jerál Polísia ne’e salienta tan katak ne’ebe dala barak iha kondisaun klímatika ne’ebe ladiak no kondisaun servisu ne’ebe difisil tebes, durante tinan hirak ne’e importansia husi UPF nian iha konteksu seguransa nasional nian aumenta, hodi hatudu papel fundamental ne’ebe nia hala’o iha kontrolu fronteira durante eventu bo’ot sira hanesan iha vizita foin lalais ne’e husi Sua Santidade Papa Francisco mai iha Timor-Leste.
“Aktividade operasional Unidade ida ne’e nian refleta iha kapturasaun oin-oin ne’ebe hala’o husi Unidade ida ne’e iha fronteira sira ne’ebe la autorizado no mós iha aprensaun oin-oin ne’ebe hala’o ona, aproveita oportunidade ida ne’e hakatak informa ba ita hotu katak ita nia membru UPF hamutuk 330 ne’ebe oras ne’e iha la sufisiente atu kobre ita nia fronteira rai maran, mai ho nesesidade urgensia ba rekrutamentu atu kompleta númeru ne’ebe planeia ona, tanba hare’e katak importansia estratéjiku husi ita nia fronteira, UPF hetan mós apoiu husi Unidade Espesial Polísia (UEP) no Komandu munisipiu sira hodi kumpri misaun Polísia ninian”, hatutan Komisariu Jerál Polísia ne’e.
Autoridae másimu instituisaun Seguransa ne’e fundamenta tan katak iha mós nesesidade urgente atu hadia kondisaun membru PNTL sira nian liu-liu UPF, liu-liu manutensaun ka reparasasun ba edifisiu sira ne’ebe eziste ka konstrusaun edifisiu foun sira, atu nune’e bele kontribui ba membru Unidade ida ne’e ninia moris diak no promove espéritu misaun nian iha edifisiu sira.
Iha fatin hanesan reprezentante Ministru Interior aktual Sekretariu Estadu Protesaun Sivil Domingos Mariano Reis iha ninia diskursu ba serimonia ne’e hateten eventu ohin nu’udar eventu espesial ida ne’ebe Konsagra ona iha Konstituisaun Repúblika iha artigu 147 katak PNTL garantia estabilidade interna no UPF ne’ebe hatu’ur ona iha artigu 178 hodi garantia estabilidade iha fronteira atu bele kontrola movimentu sidadaun Timor oan sira no sidadaun estrangeiru sira iha fronteira.
“Ita bo’ot sira nia kontribuisaun no dedikasaun ba nasaun ne’e bo’ot no importante tebes, husu nafatin atu imi mantein komunikasaun ho seguransa fronteira Indonesia ninian hodi bele garantia estabilidade, paz no harmonia iha fronteira atu bele kontribui ba dezenvolvimentu nasaun nian, ita bo’ot sira nia prezensa iha fronteira fó konfiansa ba povu Timor-Leste tomak katak ita bo’ot sira maka Lutu ba nasaun ne’e nian”, haktuir reprezentante Ministru Interior ne’e.
Sekretariu Estadu Protesaun Sivil ne’e salienta tan katak ita hotu hatene katak UPF ho rekursu ne’ebe limitadu la signifika katak nu’udar bareira ida ba ita bo’ot sira nia misaun maibé nu’udar esperiensia/referensia durante ita bo’ot sira nia misaun, iha ita bo’ot sira nia kna’ar loron-loron ne’ebe maka depozita ona iha ita bo’ot sira nia aktividade loron-loron ninian.
“PNTL nu’udar Pilar daruak ninian husi sistema Seguransa Nasional, Nonu Governu Konstitusional nafatin tau prioridade no aposta, fó prioridade ba UPF iha Planu Annual, Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu 2011-2030 hodi asegura seguransa iha fronteira, hanesan Sekretariu Estadu Protesaun Sivil nafatin husu ba UPF atu mantein imparsialidade, honestidade, loyalidade, umanidade, neutru, firme, unidade iha ita bo’ot sira nia misaun atu bele fó konfiansa ba ita nia populasaun sira iha fronteira ne’ebe maka Paz, Seguru no harmonia”, haktuir Sekretariu Estadu Protesaun Sivil ne’e.
Marka prezensa iha serimonia aniversariu UPF ne’e reprezentante Ministru Interior aktual Sekretariu Estadu Protesaun Sivil Domingos Mariano Reis, Komandante Jerál PNTL ho esposa, Segundu Komandante Jerál ho esposa, reprezentante Prezidente Autoridade munisipiu Bobonaro, reprezentante Prezidente Autoridade RAEOA, reprezentante Prokurador Jerál Republika, Komandante TLPDP, Adidu Seguransa Embaixada Republika Indonesia, Komandante munisipiu 13, Diretur Jerál no diretur sira iha Postu Integradu Mota-ain, grupu Voluntariu Mama Bolu no konvidadu sira inklui estrutura Komandu UPF, membru hamutuk ho familia. Media PNTL

 

Asegura Seguransa Durante Vizita Sua Santidade Papa Mai Timor-Leste, Komisariu Polísia Pedro Belo Hato’o Parabéns Ba Membru Sira Iha Komandu PNTL Munisipiu Bobonaro

K29A8763
Bobonaro, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Segundu Komandante Jerál Komisariu Polísia Pedro Belo hato’o parabéns ba membru PNTL sira iha Komandu munisipiu Bobonaro ne’ebe asegura ona seguransa ba sarani sira hodi partisipa misa iha Tasi-tolu Dili, iha âmbitu vizita Sua Santidade Papa Francisco nian mai Timor-Leste iha loron 09 to’o loron 11 fulan Setembru tinan 2024.
Liafuan Agradesimentu ne’e Segundu Komandante Jerál Komisariu Polísia Pedro Belo hato’o liu husi ninia diskursu iha Formatura Jerál ne’ebe hala’o iha Komandu PNTL munisipiu Bobonaro iha loron sexta-feira (20/09) ne’e katak lori Komandante Jerál PNTL nia naran hato’o parabéns no agradesimentu bo’ot tebes-tebes ba ita nia operasaun bo’ot ida ne’ebe maka ita ultrapasa iha vizita Amo Papa nian mai ita nia rai doben Timor-Leste.
K29A9410
“Bobonaro, munisipiu ida ne’ebe mós asegura iha ita nia sarani sira ne’ebe husi munisipiu ba Dili nune’e mós ekipa lubuk ida ba apoiu seguransa iha Kapital Dili, tanba ne’e lori Komandante Jerál nia naran hato’o agradesimentu ba estrutura Komandu munisipiu ne’ebe ldieradu husi Komandante Munisipiu to’o sarjentu, ajente no imi hotu ne’ebe kooperasaun diak tebes-tebes ho igreja, veteranu, autoridade lokais sira ne’ebe diak hodi bele lori ita nia sarani sira ne’ebe barak maibé ita asegura ho diak to’o iha Dili, ita nafatin fó asistensia ho diak to’o fila fali mai ho diak”, tenik Segundu Komandante Jerál PNTL ne’e.
Komisariu Polísia ne’e salienta tan katak tanba ne’e servisu ida ne’ebe maka hafoin ita ukun ann, iha operasaun ida ne’ebe bo’ot tebes hanesan ne’e, ita hotu akompaña katak ita nia sarani sira ne’ebe husi munisipiu 12 inklui Oecusse ne’ebe maka to’o iha Dili no populasaun no sarani tomak ne’ebe hamutuk rihun ida resin iha Kapital Dili, maibé laiha kazu ida maka akontese.
“Só ita akompaña katak hafoin Misa iha asidente ida, kareta baku fila iha parte Ermera ninian, maibé ema rihun ba rihun ne’ebe maka tama iha Dili ho diak tanba ita hotu nia kontribuisaun ne’ebe maka maka’as tebes, Inklui mós ita nia kolega Forsa Defesa sira ne’ebe maka apoiu ba ita, tanba antes ida ne’e iha despaisu ida husi Governu, liu husi Rezolusaun ida, nune’e mós iha Ordem Operasaun ne’ebe maka sai husi Komandu Jerál ba iha Operasaun Konjunta ne’ebe hanaran Operasaun Pombu Mutin, ho ida ne’e, ita nia susesu bo’ot tebes tanba ne’e agradesimentu no parabéns ba maluk sira hotu ne’ebe maka durante ne’e hala’o servisu”, haktuir Komisariu Polísia ne’e.
Segundu Komandante Jerál PNTL ne’e apela atu servisu ida ne’e tenke mantein nafatin, ita nafatin kolabora servisu diak ho autoridade lokais sira liu-liu Komandante Eskuadra sira, orienta ita nia OPS sira atu servisu hamutuk ho ita nia xefe suku sira ne’ebe maka iha terenu, hodi kontinua lori Misaun PNTL ba ita nia komunidade sira.
“Tanba ita iha Karakter Polisiamentu Komunitaria, entaun ita nia hahalok hala’o hanesan Polisia Komunitaria maibé keta haluha katak ita nia natureza ne’e militar, ne’ebe maka tenke obedese ba Hirakria maka Komandante Jerál hafoin ba estrutura Komandu nian maka hanesan Komandu Munisipiu sira, tanba ne’e imi hotu tenke obedese ba Ordem ne’ebe maka fó sai husi Komandante Munisipiu no labele ba rona falo Ordem husi ema seluk”, apela Segundu Komandante Jerál PNTL ne’e. Media PNTL.

 

Mensajen Chefe do Estado-Maior General das FALINTIL-FDTL, Tenente-General Domingos Raúl “Falur Rate Laek” Iha Formatura enseramentu ba forsa Tarefas F-FDTL ho PNTL

IMG_7071

Hakarak lori Komandu rua ne’e nia naran fo obrigadu no parabens ba ita boot sira husi Komandu Tarefas, Komandu Unidade to’o iha sub-unidade sira ne’ebe iha terrenu, mesmu Pessoal Seguransa sira ho Pessoal Tranzitu no imi hotu ne’ebe ho kbi’it no forsa tomak hala’o atividade sira seguransa nian iha eventu importante iha ita nia istoria nu’udar povu no nasaun independensia, ida ne’e mak primeira mensajen Hau hakarak hato’o ba ita boot sira.

Prezidente Republika mos fo parabens no fo apresiasaun diak ba atividade sira ne’ebe ita hala’o durante ne’e.

Dala ida tan parabens no obrigadu ba instituisaun F-FDTL no PNTL, Pessoal Saude, Bombeirus, Imigrasaun no Seguransa Sivil sira ita hotu-hotu koopera diak hala’o servisu ida ne’e, Iha istoria ita nia nasaun, ida ne’e aktividade prinsipal ida ne’ebe ita halo ho susesu, ne’e ba ita esperensia ida, ha’u senti ida ne’e hanesan oportundade ba ita hodi refleta ita ida-idak nia an, oportunidade para ita ida-idak sente saida mak ita halo diak liu no halo aat liu hanesan ema no instituisaun”.

Buat ne’ebe ita nia komportamentu halo hanesan arogansia, kompetisaun ho eru instituisional ka grupu sira ne’ebe ita halo durante ita nia ezistensia ne’e ita tenke hakoi tia ba kotuk, Ha’u koalia ida ne’e ho autoridade moral ne’ebe ha’u iha hanesan Xefe Estadu Maior Jeneral, Ha’u mos koalia hanesan autoridade moral ne’ebe ha’u iha nu’udar ema ida mos kontribui ba hari nasaun ida ne’e, Ha’u kontribui ran turuk ida, kosar turuk ida atu hari nasaun ida ne’e.

Ita boot sira mak nu’udar aswain nasaun nian, ita boot sira mak hatutan obra sira ne’ebe uluk imi nia avo, inan aman, maun sira halo no ita boot sira mos halo rasik iha tempu kotuk ba. Ha’u hakrak alerta ba ita boot sira esperensia diak liu ba ita ohin hanesan alabanka ida atu lori ba futuru sai servidor ne’ebe diak, luta nain ne’ebe diak atu servisu ba ita nia umanidade Timor-Leste nian, bem estar ita nia povu nian, paz no estabilidade povu nian ho nuune’e ita sai aswain ne’ebe diak, ita heroi ne’ebe diak iha instituisaun rua ne’e. Ida ne’e mak hau mensajen ba kamarada sira, kompañeru sira, irmão sira ne’ebe ran foun, hanoin foun, enerjia foun balada si’ak rai Timor Lorosa’e nian. Instituisaun rua ne’e tenki sai ema ida deit biar dutrina ketak-ketak mais misaun ida deit, objetivu ida deit povu nia no nasaun nian, atu hetan susesu hanesan agora dadauk imi persija hanoin ida deit, espiritu ida deit, klamar ida deit, oan ida deit, laran ida deit hodi servi hamutuk.

Se karik imi halo ida ne’e, imi hatete katak, imi patriota ne’ebe diak liu, imi ne’ebe nasionalista diak liu, se karik imi halo ida ne’e ita mak sai professional ne’ebe diak. Ita ne’ebe instituisaun nia ema ne’ebe diak liu mak ne’e ona, ran diak husi aman sira Timor Lorosa’e nian ne’ebe imi tenke halo ida ne’e, tanba rai Timor-Leste nia distiñu iha imi sira ne’ebe hamrik iha ha’u nia oin sira nia kabas leten, iha imi nia fuan ho imi nia neon.

Ita simu apresiasaun diak, mais ita mos tenke konsidera katak ne’e kritika ida mai ita, kritika para ita atu reflete, ema gava ita mos ne’e kritika, ema kritika ita mos ema gava ita, ne’ebe imi kaer ida ne’e buka hadia lor-loron, nu’udar instituisaun profesionail ita tenke halo mudansa disiplinar iha vida pesoal no familiar depois mak muda iha instituisaun nia laran tanba ita ema servidor ida iha buat rua mak importante, ita nia komportamentu ho ita nia pratika aktividade. Bele professional to’o iha ne’ebe maibe komportamentu ladiak ne mos kompromete ita nia autoridade, komportamentu diak to’o ne’ebe deit mais pratika aktividade la diak mos kompromete ita nia autoridade ne’ebe buat rua ne’e la’o hamutuk, ha’u fiar buat rua ne’e imi halo ida ne’e.

Ohin ita hamrik iha ne’e mak sai alabanka ba instituisaun rua nia futuru, tamba distinu nasaun nian, distinu povu ida ne’e nian iha instituisaun ne’e nia laran, kuandu ita mak kumpri ita nia misaun neutral, professional ema nunka sosa ita nia fuan, ema nunka influensia. Ita komprova ona istoria Timor-Leste nian osan sei la sosa ita nia determinasaun.

Ita tenke halakon ita nia ego, ambisaun, arogansia, espiritu de kompetisaun, ita tenki hakraik an atu ita bele sai servidor ne’ebe diak, ita nia povu tau hela matan ba ita, imi halo buat barak ne’ebe diak, iha matan barak ladiak nafatin, maibe ita preparadu moralmente no fizikamente atu infrenta ida ne’e.

Dala ruma ha’u la’o kalan hare Imi halo sakrifisiu, esforsu ne’ebe barak mais ema tenta nega nafatin, mais Ami hanesan Imi nia Komandante sira la nega ida ne’e, Imi konta ho Ami nia apoiu, Imi konta ho ami nia ajuda, ema haklalak, tolok no tuda imi, Ami ho Imi nafatin.

Ran ne’ebe halai iha imi nia isin lolon ran aswain, isin ne’ebe moris iha imi nia isin ne’e isin aswain. Lori sofrementu naruk mak hatais uniforme ida ne’e, tenke hanoin uniforme ne’ebe imi hatais, la’os kualker faru ida imi troka tun sa’e, sapeo no boiña ne’ebe imi taka ne’e la’os kualker sapeu cabalaria para imi halo serifes imi tenki hanoin ne’e kulit lulik ne’ebe taka iha imi nia isin lolon. Kulit ida ne’e mak imi nia avo, inan aman sira, maun alin sira ne’ebe lakon vida iha funu ida ne’e.

Imi muda imi nia mentalidade ba oin tenki respeita malu, fiar malu hadomi malu, rona malu, instituisaun rua ne’e liman karuk no liman los kompleta malu la’os atu halo adbersariu malu.

Operasaun boot ne’ebe ita halo, oituan ga barak ita tau ona istoria instituisaun F-FDTL no PNTL ema ida labele nega ita nia sakrifisiu, ita nia esforsu ne’ebe ita halo sai realidade. Labele nega mos ita nia Saude sira, Bombeirus no Pesoal Seguransa ita nia esforsu koletivu, luta koletivu, susesu koletivu no istoria koletivu.

Obrigadu mos imi nia familia sira, oan sira, kaben sira ne’ebe husik imi, kalan loron hamrik iha dalan, la’o tun, la’o sa’e hodi fo seguransa ba eventu istoriku ne’e.

Komisaun Instaladora ISPOL no ASPOL halao aprezentasaun ba Komandu

IMG_2835

Dili-Komisaun Instaladora Institutu Superior Polisia (ISPOL) no Akademia Superior Polisia (ASPOL) halo aprezentasaun konaba prosesu Akreditasaun ba Komandu PNTL hodi hetan aprovasaun husi komandante jeral antes submete dokumentu ba Ministeriu Ensinu Superior.

Prezidente Komisaun Instaladora Superintendente Xefe Polisia Arquimino Ramos hateten enkontru ida ne’e ba komisaun instaladora ISPOL no ASPOL ne’ebe hetan ona nomeasaun husi Komandante Jeral iha fulan jullu liu ba komisaun ne’e halao hela estudu viabilidade ba munisipiu no agora to’o ona faze analiza dadus ne’ebe maka ohin ita aprejenta ba Segundu Komandante Jeral Komisariu Polisia Pedro Belo tanba desijaun balu tenke mai husi Komandante Jeral tanba ida ne’e liga ho estatutu ISPOL nian liga mos Autonomia Finanseira ne’ebe PNTL tenke desidi, Nia hat’o asuntu ne’e ba Jornalista iha iha CFP Komoro Dili, kuarta (14/08).

Nia hatutan ida seluk mos konaba kursu hirak ne’ebe maka sei halao tenke iha kontinuasaun, tanba wainhira kursu hirak ne’e laiha kontinuasaun durante tinan rua (2) nia operasaun iha formasaun laiha maka lisensa ne’e bele kaduka, tanba esperensia ne’ebe PNTL iha ona uluk ita iha Diploma ba Jestaun Polisial nian hetan tia ona lisensa operasional nomos akreditasaun maibe tanba kursu ne’e la kontinua entaun lisensa operasional ne’ebe fo husi Ministeriu Ensinu Superior nomos Ajensia Nasional Avaliasaun no Akreditasaun Akademika (ANAAA) ne’e kaduka.

Agora PNTL hanoin ita nia estatutu foun, Lei organika foun ne’ebe define iha Institutu Superior Polisia no Akademia Polisia, tanba ne’e maka komisaun ne’e halo serbisu ida ne’e no ohin ita aprejenta ba Segundu Komandante Jeral ba planu tinan lima (5) ne’ebe iha, vizaun no misaun institutu nian hodi hetan aprovasaun hafoin ida ne’e Ministeriu Ensinu Superior fo ona prazu ba PNTL atu aprezenta dokumentus hirak ne’e iha loron 30 fulan agostu.

Nia esplika tuir ninia padraun iha rekezitu 11 ne’ebe maka koalia konaba Governasaun ninia objetivu, Misaun no Vizaun, organizasaun, planu tinan lima ba institutu ne’e, Fasilidade, Aulas, Biblioteka, Dormitoriu, nomos fatin Desportu ba estudante sira nomos Estandar seluk maka Tenke iha Dosente sira ne’ebe ninia Diploma aas liu, labele Lisensiatura hanorin Lisensiatura no Diploma hanorin Diploma.

Komisaun ne’e kumpri ona kriteria barak hela rua deit maka seidauk hanesan tenke iha Estatutu ketak nomos Autonomia Finanseira no kursu tenke iha kontinuasaun tanba sustentabilidade ne’e inportante.

Komisaun Instaladora ne’e kompostu husi Prezidente Komisaun, Vice Prezidente Komandante CFP, Vise Segundu Xefe Departamentu Formasaun, no ekipa sira ne’ebe hola parte iha komisaun ne’e ho grau Mestradu no Dotoradu. Institutu ne’e rasik sei instala iha Sentru Formasaun Polisia (CFP-sigla portuges).

Partisipa iha Enkontru ne’e Segundu Komandante Jeral, Komandante TLPDP Detective Superintendent Darren Boyd Skinner, Asesor sira nomos ekipa komisaun instaladora.

Media PNTL  

Asegura Vizita Sua Santidade Papa Francisco, Komandante Jerál Hato’o Orientaun Servisu Ba Komandu PNTL Munisipiu Sira

455274624_526949536511296_2248471115958217956_n
Dili, Atu asegura seguransa durante vizita Sua Santidade Amo Papa Francisco nian mai Timor-Leste ho diak iha fulan Setembru tinan 2024, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Komandante Jerál Komisariu Jerál Polísia Henrique da Costa akompaña husi Segundu Komandante Jerál Komisariu Polísia Pedro Belo iha loron tersa-feira (13/08) ne’e hala’o enkontru ho Komandante Komandu PNTL munisipiu 14 inklui RAEOA hodi hato’o orientasaun servisu Komandu nian.
Iha intervensaun enkontru ne’e Komandante Jerál PNTL Komisariu Jerál Polísia Henrique da Costa hateten alén-de hato’o orientasaun, Komandu mós sei rona difikuldade, problema ka informasaun ou buat ruma maka relasiona ho vizita Amo Papa ninian, sé karik iha Komandu munisipiu idak-idak wainhira hala’o enkontru ho parseiru sira hanesan Igreja, Veteranu, Prezidente Autoridade, Juventude ou buat ruma ne’ebe maka Komandu munisipiu labele solusiona, ita bele koalia hamutuk saida maka Komandu bele apoiu atu nune’e solusiona difikuldade sira ne’e.
“Hanesan ita hatene katak Komandu Jerál sei buka meius, esforsu tomak atu nune’e bele apoiu ita nia Komandante sira, apoiu ita nia membru sira ne’ebe maka tun direitamente iha terenu hodi asegura Vizita Sua Santidade nian, ita mós hatene katak iha tempu ne’eba ita foti membru sira husi munisipiu mai, sei sai mós impaktu ida ba servisu operasional iha munisipiu sira hotu, ne’e buat ida ne’ebe maka munisipiu hotu sei infrenta maibé hau husu ba imi atu nune’e ita tenke nafatin maneja oinsa atu ho númeru ne’ebe maka ita iha, karik iha problema ruma iha munisipiu ka eskuadra sira, iha ema ruma sempre iha atu nune’e bele responde”, afirma Komandante Jerál PNTL ne’e.
Komisariu Jerál Polísia ne’e salienta tan katak buat balun ne’ebe maka ita presiza tau atensaun maka servisu ida ne’e responsabilidade Polísia ninian, responsabilidade seguransa ninian, ita nia kolega sira (F-FDTL) ne’e mai apoiu ita. Imi kumpri tuir Ordem Operasaun ne’ebe maka fó sai ona ba imi, hala’o tuir ida ne’e, karik iha buat ruma nafatin mantein komunikasaun ho Komandante Komandu Operasaun ou bele direitamente mai iha Komandante Jerál no Segundu Komandante Jerál.
Iha biban enkontru ne’e, Komandu mós rona preukupasuan no problema sira ne’ebe maka Komandu munisipiu sira hasoru iha âmbitu preparasaun vizita Amo Papa Francisco nian. Hola parte iha enkontru ne’ebe hala’o iha Kuartél Jerál maka Komandante Komandu PNTL munisipiu 14 inklui RAEOA. Media PNTL.

 

Forsa Tarefas Konjunta Halao Sosializasaun ba Estudante Eskola 12 Novembru

 455143807_526938123179104_8529736559117173980_n
Dili- Ekipa Forsa Tarefas Konjunta halao sosializasaun ba Estudante Eskola Sekundaria Jeral 12 Novembru oinsa atu kontribui ba paz no estabilidade durante vizita Santo Padre Papa Francisco mai Timor-Leste.
Xefe Departamentu Polisiamentu Komunitaria Nasional Superintendente Assistente Polisia Graciano Moniz Amaral hateten sosializasaun ne’e hanesan atividade ne’ebe planea tia ona hamutuk ho Forsa Tarefas Konjuntu tuir rezolusaun Numeru 22/2024 loron 10 fulan juñu hodi prepara planu operasaun ba vizita Sua Santidade Papa nian, Nia hato’o Asuntu ne’we iha Eskola 12 Novembru Becora Dili, tersa (13/08).
Nia hatutan Sosializasaun ne’e ho objetivu halibur estudante sira hodi habela rmos informasaun balu liga ba preparasaun ne’ebe maka Forsa Tarefas Konjuntu halo hamutuk ho entidades oi-oin autoridade hotu-hotu iha timor hodi tau hamutuk ita nia hanoin oinsa ita prepara situasaun no kondisaun ba vizita Santo Padre nian.
Estudante sira mos hola parte iha sosiedade entaun sira nia papel maka estuda, badinas mai eskola no evita sira nia aan iha hahalok violensia, ho situasaun sira hanesan ne’e maka indiretamente sira kontribui ona ba situasaun estavel hodi promove paz iha ita nia rain.
“Ita hakarak atu ema hotu-hotu tenke kontribui liu husi serbisu hotu-hotu ne’ebe maka sira halo hodi Evita sira nia aan atu partisipa iha kualker hahalok ne’ebe maka perturba situasaun seguransa, ita tenke garante situasaun ne’ebe diak liu-liu situasaun seguransa iha ita nia rai laran, ita tenke prepara duni situasaun ida ne’e tanba vizita papa nian sei realiza iha loron 09-11 setembru, entaun ita hotu nia responsabilidade atu kria situasaun ne’ebe diak, bolu ema hotu-hotu atu tau atensaun, hanoin oinsa promove situasaun seguransa ne’ebe estavel no harmonia atu nune’e vizita Papa nian bele lao diak no atividade hotu-hotu bele realiza ho diak,” dehan Komandante Graciano.
Nia argumenta sosilizasaun ne’e halao ona iha Eskola 5 de Maiu, ohin iha Eskola 12 Novembru no sei kontinua ba eskola 28 Novembru no tuir mai sei halao iha eskola sira seluk iha Becora. Hau halo ona kordenasaun ho Komandante munisipiu Dili, Komandante Eskuadra Becora ho nia estrutura no OPS sira hodi halo kordenasaun ho eskola sira ne’ebe ita sei vizita hodi halo sensibilizasaun.
Sensibilizasaun hanesan halao mos iha loron Domingo-domingo ba grupu kategoria sira, voluntariu no Eskuteru sira iha parte Komoro, ekontru hanesan ne’e halao mos ba Autoridade sira, Entidade sira, NGO sira, parte Igreja mos halao sira nia papel fahe informasaun liga ba situasaun seguransa rai laran no vizita Papa nian atu nune’e vizita ne’e lao ho diak.
Iha okajiaun ne’e Diretor eskola 12 Novembru Marcolino Menezes Babo hateten deziminasaun informasaun sira hanesan ohin ba estudante sira ne’e inportante teb-tebes, tanba ita hotu hatene katak estudante sira ne’e foin sae dalaruma sira nia karakter hanesan joven sira lakon kontrolu, nune’e liu husi informasaun sira hanesan ne’e ita bele hanoin katak sira mos bele kompriende konaba situasaun sira hanesan ne’e no sira mos bele kontrola sira nia aan iha situasaun durante vizita Papa nian.
Nia hatutan iha vizita Amu Papa nia ita presiza duni situasaun ida ne’ebe maka seguru hodi hatudu ba mundu katak ita nia dignidade nasaun nian inportante liu tanba ne’e ita tenke hatudu situasaun hirak ne’ebe hakmatek, seguru hodi hatudu imajen nasaun nian ba nasaun seluk.
Iha Sosializasaun ne’e Komandante Tranzitu Nasional fahe informasaun konaba Disiplina utiliza via publiku, disiplina utiliza veiukulu (motor no kareta), oinsa utiliza Zebra Cross, Respeita Sinais Tranzitu no seluktan. Komandante Operasaun munisipiu Dili Inspetor Xefe Polisia Luis Amaral husu estudante sira atu kontribui no ajuda parte seguransa hodi kria estabilidade iha munisipiu Dili, no Kapitaun Jaime dos Santos husi F-FDTL husu estudante sira atu hatutuan informasaun ba komunidade sira konaba regras vizita Santo Padre nian, Estudante hirak ne’ebe partisipa hamutuk kuaje nain 500. Media PNTL

Xefe Seksaun Justisa Komandu Munisipiu, Unidade no CFP Partispa Iha Formasaun Justisa No Disiplina

455166622_526318419907741_2059118537185581420_n
Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Diresaun Justisa no Disiplina Nasional (DJD) Segunda-feira (12/08) ne’e realiza formasaun kona-ba Justisa no Disiplina ba Xefe Seksaun Justisa husi Komandu Munisipiu, Unidade tolu (UPM, UEP, UPF) no Centro Formação Polícia (CFP).
Iha ninia intrevensaun ba serimonia abertura formasaun refere ne’ebe hala’o iha Centro Formação Polícia (CFP) Comoro, Diretúr Justisa no Disiplina (DJD) Superintendente Xefe Polísia Justinho Menezes hateten informasaun balun katak hafoin simu kargu hanesan Diretúr Justisa no Disiplina (DJD) iha loron 17 fulan Agostu tinan 2023 liu ba, hafoin hare’e tiha kazu hirak ne’ebe iha hahu’u husi tinan 2015 to’o tinan 2023 kuaze 167 kazu pendente ona kuaze tinan lima liu ona.
“Hafoin hau halo jestaun hamutuk ho hau nia Komandante Sub Seksaun sira iha DJD, esforsu no konsege iha tinan 2023 hela deit 24 kazu maka ninia prosesu taka no arkivu, represaun eskrita no tuir mós kazu pendente iha Tribunal, iha mós Rekursu husi Ministru Interior hamutuk 21 kazu, iha tinan lima no ne’en liu ba sei pendente iha Ministeriu Interior”, haktuir Diretúr Justisa no Disiplina (DJD) ne’e.
Superintendente Xefe Polísia ne’e afirma tan katak iha tinan 2024 ita iha kazu hamutuk 90 hahu’u husi fulan Janeiru to’o fulan Jullu maka iha kazu prosesu disiplinar husi DJD la konta ho husi munisipiu no unidade sira. Maibé ita konsege halo hotu tiha 28 kazu iha pasadu nian inklui mós iha tinan ida ne’e kazu 90 ne’e ita halo hotu ona 65 kazu, ida maka Rekursu iha Ministeriu Interior, ida maka Desizaun Tribunal, hela deit ona 24 kazu. Iha fulan ida ne’e, ita finaliza mós kazu kuaze lima no ne’en ona, entaun signifika katak jestaun ne’ebe maka hau foti, iha Inovativu/Mudansa.
“Tanba dezafiu sira ne’e, maka hau detekta iha tinan kotuk ita halo ona enkontru/formasaun loron ida deit maibé iha tinan ida ne’e hau iha programa loron lima ba Komandante Seksaun no Investigasaun sira, loron lima ne’e loron rua imi sei hetan teoria liu-liu kona-ba Lei sira no iha loron tolu ne’e sei prátika, atu bele hare’e prosesu hahu’u inisiu to’o remata ne’e oinsa”, hatutan Superintendente Xefe Polísia ne’e.
Iha fatin hanesan Segundu Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Pedro Belo iha ninia intervensaun ba abertura formasaun ne’e hateten formasaun ba iha Diresaun Justisa no Disiplina ita hare’e katak tinan ne’e ita hare’e númeru ladun aumenta, lolos ne’e iha parte Justisa no Disiplina ne’e kada tinan tenke iha formasaun bebeik, tanba Kapasitasaun ne’e importante tebes.
“Hanesan ohin Diretúr DJD konfirma kona-ba númeru kazu sira ne’ebe maka ita iha durante ne’e, ita hare’e ba númeru kuantidade kazu ne’ebe maka iha ita bele hare’e katak nia númeru ne’e sa’e ho razaun sira ne’ebe maka ohin Diretúr DJD hateten katak kazu iha munisipiu maka la hala’o prosesu depois haruka mai hotu iha DJD Nasional, ita hare’e tanba saida maka kazu sira ne’e la halo prosesu presiza hatene didiak ninia kauza ne’e saida los”, tenik Segundu Komandante Jerál PNTL ne’e.
Komisariu Polísia ne’e salienta tan katak ita mós tenke identifika didiak kualidade membru sira ne’ebe maka koloka iha seksaun Justisa ne’e atu nune’e labele prejudika wainhira atende kazu disiplinar ruma. Tanba ne’e ita tenke indentifika didiak kualidade membru sira nian, hafoin maka ita bele hare’e ba ninia kuantidade atu nune’e ita bele hala’o servisu ho profesionalizmu iha âmbitu atende kazu ruma.
“Wainhira ita identifika ona problema maka ita bele tau iha planu atu oinsa maka bele iha formasaun no kapasitasaun ba membru sira iha seksaun Justisa kada Komandu munisipiu no unidade nune’e iha tinan oin mai membru sira ne’e bele hetan ona formasaun hodi hasa’e sira nia koñesimentu iha area Justisa nian, tanba ne’e hau husu ba Xefe Seksaun Jutisa sira atu aproveita didiak loron lima formasaun ida ne’e nune’e wainhira fila ba ita nia munisipiu no unidade ita iha ona koñesimentu naton hodi atende kazu sira”, apela Komisariu Polísia ne’e.
Tuir planu formasaun ne’e sei lao durante loron lima hahu’u husi loron 12 to’o loron 16 fulan Agostu tinan 2024 no formasaun ne’e sei oferese husi Gabinete Jurídiku PNTL no ekipa DJD Nasional.

 

UPF Prontu fo seguransa ba peregrinu husi NTT mai Timor-Leste

454442549_524434030096180_1154461602219152038_n
Dili-Unidade Patrulhamentu Fronteira (UPF) prontu fo seguransa ba Peregrinu husi provinsia Nusa Tengara Timur (NTT)-Indonesia ne’ebe mai Timor-Leste iha okajiaun Vizita Santo Padre Papa Francisco.
Komandante UPF Superintendente Polisia Euclides Belo hateten UPF simu tarefas rua ba eventu vizita Amu Papa nian, ida simu tarefas operasaun hodi garante seguransa iha lina fronteira ba komunidade husi munisipiu tolu atu desloka mai tuir serimonia misa ne’ebe sei prezidi husi Amu Papa, Ami garante seguransa ba sira, Ami mos sei garante seguransa ba peregrinu sira ne’ebe mai husi nasaun vizinu Indonesia (provinsia NTT) numeru sarani sira nian seidauk serteja maibe klaru katak iha numeru bot teb-tebes tanba ne’e ami nia knar atu garante ida ne’e no knar ida seluk maka garante ekipa serbisu liu-liu parte Migrasaun, Alfandega ne’ebe destaka iha lina fronteira fo asistensia ba komunidade sira ne’ebe mai iha liur ami nia knar para bele fo apoiu seguransa ba sira atu nune’e sira bele iha boa vontade hodi fo atendementu ba komunidade sira ne’ebe mai husi Indonesia, Nia hato’o asuntu ne’e hafoin partisipa Formatura Jeral iha Kuartel UEP bairo-Pite Dili, sexta (09/08).
Nia hatutan tarefas segundu ne’ebe UPF simu maka garante seguransa prosima ba Aeroportu Internasional Nicolao Lobato ho kordenasaun no hetan apoiu husi Komponente Naval no Komponente Aero husi F-FDTL, papel hirak ne’e maka UPF simu hodi garante seguransa no ohin ami mai iha ne’e para bele ajusta ho Komandu hotu-hotu hatudu katak forsa seguransa instituisaun rua ne’e prontu ona hodi garante seguransa ba Vizita Amu Papa nian.
Antes ida ne’e sei garante mos seguransa ba eventu sira seluk ne’ebe maka governu, estadu no instituisaun planea para ami kumpri.
Ohin Ajensia Konsuladu Timor-Leste nian iha Atambua hamutuk ho autoridade sira iha Mota-Ain halo enkontru parese orsida lorokraik maka fo informasaun ba ita.
Kordenasaun UPF ho TNI lao diak teb-tebes em kordenasaun hodi garante seguransa iha lina fronteira, kestaun tekniku kordenasaun sei halao iha semana ida nia laran hodi ajusta hotu tipu de seguransa ne’ebe maka instituisaun PNTL espesialmente UPF ho TNI serbisu hamutuk no kolabora hamutuk hodi fo garante ba peregrinu sira ne’ebe mai husi Indonesia.
Nia afirma UPF iha ona komitmentu ho KOMGAS Sektor 1 no 2, Sektor Barat (Kefa no kupan) no Sektor Timur (Atambua no Malaka) Ami iha kordenasaun Komandante SATGAS rua ami sempre komunika malu ligadu ho peregrinu sira ne’ebe husi sira nia nasaun atu mai tuir serimonia iha Dili. Media PNTL

 

Durante Fulan Jullu, Ema Mate Tanba Asidente Hamutuk 14

451321326_524395440100039_7580905104616370266_n
Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Departamentu Tránzitu Seguransa Rodoviaria Nasional (DTSRN) durante fulan Jullu hahu’u husi loron 01 to’o 31 rezistu ema ne’ebe maka mate tanba asidente hamutuk 14.
Liu husi konferensia imprensa sexta-feira (09/08) ne’e Xefe DTSRN Superintendente Assistente Polísia Luis da Costa relata Rekapitulasaun data asidente Viasaun husi munisipiu 14 hahu’u husi loron 01 to’o 31 fulan Jullu katak husi númeru ema mate ne’e, ema hamutuk 36 maka hetan kanek todan no ema hamutuk 204 maka hetan kanek kma’an.
“Servisu Tránzitu Seguransa Rodoviaria hakarak aktualiza dadus asidente, infrasaun no mós taxa husi ita nia fronteira tolu ne’ebe maka iha munisipiu tolu ne’eba, hakarak relata deit katak hahu’u husi loron 01 to’o 31 fulan Jullu 2024, ita rezistu asidente iha nivel nasional/territorial hamutuk 193”, relata Xefe DTSRN ne’e.
Superintendente Assistente Polísia afirma tan katak husi kazu hirak ne’e, ita konsege finaliza prosesu ba final iha rua (2), prosesu ba Tribunal hamutuk 15, sei iha prosesu nia laran hamutuk 80 no resolve iha nivel infrator iha terenu (resolve familia) hamutuk 96. Fatór husi asidente ne’e rasik kauze maioria mai husi umanu (Fatór Ema) nia komportamentu.
“Atu informa mós katak hahu’u husi fulan Janeiru to’o fulan Jullu tinan 2024 ita konsege rezistu kazu hamutuk 1276, husi kazu hirak ne’e ema ne’ebe maka lakon vida (Mate) hamutuk 75, kanek kma’an hamutuk 1428 no ema kanek todan hamutuk 260, husi kazu hirak ne’e ninia finalidade maka iha kazu 24, sei iha prosesu Tribunal hamutuk 68, iha prosesu nia laran hamutuk 553 no resolve familia hamutuk 631”, informa Superintendente Assistente Polísia ne’e.
Ofisias Superior PNTL ne’e subliña tan katak kona-ba infrasaun ne’ebe maka infrator sira sempre komete liu husi Operasaun Polísia Tránzitu, Check Point, Patrullamentu, Swiping iha munisipiu hotu-hotu no mós iha kapital Dili, ita konsege hatama reseitas ba iha Kaixa Estadu durante fulan Jullu ne’e hamutuk $.82,007.00.
“Husi total ida ne’e DTSRN maka konsege hatama Koimas hamutuk $.23,774.00 tuir fali maka Tránzitu munisipiu Dili reseitas hamutuk $.21,765.00, munisipiu Ermera koimas hamutuk $.7,538.00, munisipiu Aileu koimas hamutuk $.5,231.00, munisipiu Likisa ho mos munisipiu Baucau konsege hamata koimas hamutuk rihun ha’at”, salienta Ofisias Superior ne’e.
Husi munisipiu sira seluk tanba aktividade operasaun check point Tránzitu ladun lao, tanba ne’e maka la konsege hatama ho númeru ne’ebe maka bo’ot, kompara ho koimas ne’ebe maka hatama iha tinan kotuk.
“Informa mós ba públiku katak hahu’u husi fulan Janeiru to’o fulan Jullu tinan 2024 total infrasaun ne’ebe maka ita konsege hatama reseitas ne’e hamutuk $.473,730.00 no tuir fali maka taxa iha fronteira tolu ne’e hanesan fronteira Mota-Ain (Batugade), Mota-Masin (Covalima) no Wini (RAEOA) hahu’u husi fulan Janeiru to’o Jullu ne’e konsege rekolla taxa ba Estadu ne’e hamutuk $.96,096.00”, hakotu Ofisias Superior PNTL ne’e. Media PNTL.

 

Forsa Tarefas Konjunta Halao Formatura Jeral Prontidaun Seguransa

454739032_524386960100887_2068939444271398445_n
Dili- Forsa Tarefas Konjunta PNTL no F-FDTL halo Formatura Jeral prontidaun seguransa hodi demostra Komandu rua nia prontidaun hodi asegura vizita Sua Santidade Papa Francisco mai Timor-Leste.
Segundu Komandante Jeral PNTL Komisariu Polisia Pedro Belo hateten ohin dadersan ida ne’e marka istoria inportante teb-tebes ba instituisaun F-FDTL no PNTL, ita hotu akompanha katak tinan 35 liuba Amu Papa João Paulo II mai vizita Timor-Leste no agora atu mai vizita povu no rai doben ida ne’e ba dala rua tanba ne’e maka governu liu husi Rezolusaun Numeru 22/2024 nomos Diretiva husi Ministeriu Defeza no Ministeriu Interior nomos Diretiva Operasaun Konjunta husi Xefe Estadu Maior Jeneral no Komandante Jeral ne’ebe maka oras ne’e dadaun ita hotu halibur malu hodi kria forsa operasaun konjunta ida hodi asegura vizita Santo Padre Papa ne’ebe maka sei mai iha loron 9-11 setembru 2024, Nia hato’o asuntu ne’e iha Kuartel UEP Bairo-Pite Dili, sexta (09/08).
Nia hatutan ho despaisu hirak ne’e maka Komandu rua hari ona Komandu Konjunta Kordenada ne’ebe maka oras ne’e daudaun lao ona no lidera husi Kolonel Dobu nomos Superintendente Xefe Polisia Jose Soares ne’ebe maka prepara planu operasaun no aprova husi Xefe Estadu Maior Jeneral nomos Komandante Jeral.
“Operasaun ida ne’e ita hanaran Operasaun Pombu Mutin signifika atu lori paz, dame no domin ba ita hotu nomos ba ita nia komunidade, atu atinji ida ne’e maka iha funsaun inportante rua ne’ebe maka halao husi Forsa Tarefas Konjunta hanesan Funsaun Prevensaun no Funsaun Represaun,”dehan Komisariu Belo.
Nia esplika funsaun prevensaun ne’ebe halao tia ona iha semana kotuk maka hanesan Operasaun Fiziku no Operasaun Edukasaun.
Iha operasaun Fiziku Ita halo operasaun patrulha konjunta ho kareta, operasaun lao ain tama sai bairu no fatin-fatin ne’ebe maka identifikadu risku ba problema. Alende ne’e operasaun fiziku seluk maka hanesan Auto Stop ne’ebe oras ne’e halao iha teritoriu laran tomak, iha Komandu munisipiu nomos Forsa Destaka sira ne’ebe maka iha munisipiu sira junta hamutuk no halao operasaun nomos Auto Stop ne’ebe maka lao iha Dili laran Forsa Tarefas Konjunta ne’ebe maka lao tia ona tuir ordem operasaun ne’ebe maka hatun tia ona.
Operasaun Edukasaun oras ne’e daudaun Komandu Tarefas halo ona sosializasaun nomos enkontru hamutuk ho autoridade lokal, Eskola sira nomos seguransa voluntaria ne’ebe maka foin lalais hahu iha GMT no horseik (08/08) halao reuniaun ho NGO sira tanba ne’e maka operasaun rua ne’e inportante teb-tebes tanba operasaun ne’ebe maka ita lori ho naran Operasaun Pombu Mutin.
Ba sidadaun hirak ne’ebe maka hakarak atu koko estraga estabilidade maka Forsa tarefas Konjuntu sei aplika medidas Represaun tuir lei hodi la tolera aktus krime hirak ne’ebe maka ema balu hakarak estraga estabilidade nomos sira ne’ebe maka hakarak tenta atu halo perturbasaun ordem publika.
Atu fo kbiit ba Koamndu rua iha loron kuarta liu ba Konsellu Ministru aprova ona Rejimentu no Regras Uza Forsa nian bazeia ba ida ne’e ita kontinua halao ita nia funsaun nomos operasaun iha teritoriu laran tomak no ita hotu lakoi iha grupu ka movimentu ida ne’ebe hakarak atu koko iha estabilidade nasional no hakarak atu koko estraga vizita sira ne’ebe maka atu mai tanba antes loron 9 fulan setembru sei iha vizita lubuk ida ne’ebe mai maka hanesan ohin (09/08) Prezidente India mai vizita ita nia rain no loron hirak hamutuk ho ita iha Timor-Leste, no kontinuasaun vizita husi Sekretariu Jeral ONU nian, nomos ita sei komemora loron inportante 20 Agostu loron FALINTIL nomos 30 de Agostu loron Konsulta Popular.
Iha loron inportante hirak ne’e persija ita hotu nia atensaun, ita hotu tenke serbisu makaas liutan, funsaun Prevensaun no represaun ita aplika hotu, iha prevensaun maka sira la rona maka ita aplika represaun atuasaun ho rigoroju atu nune’e ema hotu ne’ebe maka moris iha rai doben ida ne’e bele sente seguru katak atividade inportante sira ne’ebe maka mai sira bele lao ho livre, ne’e responsabilidade bot ba instituisaun rua no ema sei koko ita nia profesionalismu iha tempu vizita inportante ida ne’e, se ita atu atinji ita nia vizaun ne’ebe maka iha maka tenke Pontualidade, Disiplina no Responsabilidade, se ita laiha pontualidade maka problema ita fo fatin ba ema seluk hodi halo sira nia atividade criminal iha ita nia rain.
“Estadu fo konfiansa bai ta nomos Komandu fo konfiansa ba ita tanba ne’e ita tau iha ita nia kabas ho responsabilidade no ita fiar katak vizita hirak ne’ebe maka sei mai sei lao ho seguru no atinji ita nia vizaun ne’ebe maka iha, Ita nia vizaun hakarak vizita ida ne’e ho seguru no ho hakmatek, Ita sei ultrapasa dezafiu lubuk ida loro manas, hamlaha, hamrok maibe ne’e responsabilidade ida ne’ebe ita tau iha ita nia kabas no hau fiar katak ita sei ultrapasa situasaun hirak ne’e hotu no lori konfiasan estadu no povu nian ho susesu.
Hau fiar katak ita sei hamutuk no povu tomak no sarani tomak iha Timor-Leste sei apoiu ita no ita sei susesu iha tempu tuir mai, Nia konlui.
Serimonia Formatura Jeral ne’e partisipa husi reprejentante Xefe Estadu Maior Jeneral F-FDTL, Komandante Forsa Tarefas Konjunta Kolonel Dobu ho Superintendente Xefe Polisia Jose Soares, Reprejentante Komandante husi Komponente hotu, Komandante Unidade sira, Ofisiais Superior sira husi F-FDTL no PNTL, Ofisiais kapitaun husi F-FDTL, Ofisiais Sub Alternu husi PNTL, Sarjentu, Ajente, Prasas no Kabu husi F-FDTL. Media PNTL