Aniversariu Ba Dala 16, Ministru Interior Atribui Sertifikadu Louvor Ba Membru UPF

 IMG_0215

 

Maliana-Instituisaun Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL), Unidade Patrullamentu Fronteira (UPF) iha loron 30 Setembru 2019, selebra nia loron aniversariu ba dala XVI, ne’ebe hala’o iha kampu futubol, Suku Holsa Maliana Vila.

Ministru Defeza no Ministru Interior Interinu Brigadeiru Jenerál (Ref) Filomeno da Paixão de Jesus, iha nia diskursu kongratula esforsu membru UPF nian hodi impede kriminozu sira.

“Ha’u fó parabéns ba membru UPF tomak ne’ebe ohin festeza nia aniversariu ba dala sanulu resin nen, ami nia avaliasasaun ba UPF durante ne’e ass tebes, ami kontente ho imi nia servisu hodi hala’o kna’ar hasoru kontra bandu, apezar 16 anos deit, UPF halo nia papel importante tebes hodi impede kriminalidade lokal no internasional relasiona krime organizadu ne’ebe lori arte marsiais nia naran iha fronteira hodi tama mai iha ita nia rai, tanba ne’e ba oin presiza tebes fó enfaze (hare’e liu) liu ba tráfiku ema no droga”, tenik Ministru Interior Interinu ne’e.

Aktual Ministru Defeza ne’e salienta tan katak entaun servisu ida ne’e ba oin, UPF sei la halo mesak, tanba F-FDTL sei hadia nia misaun hodi apoiu UPF,antes ne’e hau aprezenta ona iha Konsellu Ministru atu F-FDTL apoiu tan UPF hadia hodi forsa rua ne’e iha interasaun metin liu tan, hodi halo kooperasaun másimu, ita nia Primeiru Ministru rasik hatene katak ita iha difikuldade nune’e nia husu atu f’o atensaun makas ba forsa rua.

“Iha Abril tinan ida ne’e ha’u ho ekipa vizita ona ba Postu Integradu UPF hirak hanesan postu Salele, Mota Masin, Tilomar, Wala Lama, Foholulik, Aikakar, Belulik Kraik, Belulik Leten, Fatumea no Postu Aeroportu Suai Munisipiu Covalima inklui postu balun iha RAEOA, husi vizita hirak ne’e ita nota katak kondisaun UPF iha fronteira seidauk diak no imi pasa difikuldade barak tebes, tanba ne’e ba tinan ida ne’e mós ita hasa’e proposta hodi hadia infraestutura ba UPF ho dezeñu foun, nune’e tinan oin ita planu ona atu alarga (halo luan) tan, hodi fó espasu ne’ebe diak atu membru sira bele hela ho comfortable (hakmatek) no badinas.

Ministru Interior ne’e afirma tan katak ba UPF úniku forsa estadu maka bele lao armada, hodi hamrik iha estadu nia kotuk, estadu RDTL tau konfiansa no fiar tomak ba imi hala’o patrullamentu no vijilánsia iha fronteira territoriál sira, hodi kontrola movimentu ema no sasán sira ne’ebe tama sai teritoriu nasional, husu nafatin atu mantein koordenasaun no kooperasaun husi F-FDTL, Servisu Migrasaun no mós Alfándega.

Iha serimonia ne’e, Ministru Interior Interinu DR. Filomeno da Paixão de Jesus mós atribui sertifikadu de louvor ba membru UPF hamutuk ema nain 12 ne’ebe presta sira nia papel ho diak.

Marka prezensa iha loron importante ne’e reprezentante Komando Jeral PNTL, Komandante Munisipiu Bobonaro, Komandante Sentru Formasaun, Konsuladu Timor-Leste iha Atambua, lider relijiozu sira, komandante Corpo Bombeiro Maliana, Autoridade lokal, lia nain, veteranus no komunidade sira ne’ebe hela besik iha area refere.

Fontes: Media Ministeriu Interior (MI)  

IMG_0157

Ministru Filomeno Diskuti Planu Prioridade 2020 Oitavu Governu Ba Komandu PNTL

20190926-2F5A6238

Dili, Ministru Interior Interinu Filomeno Paixão de Jesus kinta-feira (26/09) ne’e hala’o enkontru ida ho Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) hodi diskuti planu prioridade Oitavu governu nian iha tinan 2020 liga ba area seguransa nian.

Ministru Filomeno Paixão hateten enkontru sira hanesan ne’e sempre realiza atu nune’e bele tur koalia hamutuk, fó esplikasaun, fó esklaresimentu liu-liu kona-ba politika Oitavu Governu ninian, prioridade hirak ne’ebe maka governu hakarak ba Polísia no fó hanoin ba malu kona-ba disiplina, hirakria, prosedimentu sira seluk ne’ebe bele halo ita nia polísia servisu diak liu tan ba oin.

“Ohin ita koalia buat barak, primeiru maka politika governu hanesan hateten bebeik ona katak primazia ba iha Polísia Komunitaria no Polísia Rodoviaria, la signifika katak ita tau sees tiha buat seluk-seluk maibé sira seluk ne’e hela ba prioridade ne’ebe maka tuir mai, tanba ne’e durante tinan lima ba oin ita prioriza buat balun no ba tinan lima oin tan ita fo fali ba buat seluk”, esplika Ministru Interior Interinu ne’e.

Hatan ba preukupasaun na’in ulun balun kona-ba krime ne’ebe ikus-ikus ne’e sempre mosu tanba vizibilidade polísia nian maka menus, Ministru Filomenu hatan katak sim, hau laos dehan másimu no hau mós la dehan mínimu, polísia halo patrullamentu durante ne’e, halo kontrolu klaru iha ne’eba dezastre ida ne’ebe hau la espera, ami hotu la espera. Ba oin hanesan hau ohin koalia ona ho sira (Komandu PNTL-red) além-de ita rona ema koalia, ita mós tur hanoin ita keta halo sala ruma karik, ita halo introspeksaun no ba oin ita tur hanoin oinsa bele hadia ann.

Entretantu, Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Faustino da Costa iha ninia intervensaun ba enkontru ne’e katak objetivu husi sorumutu ne’e hanesan kontinuasaun husi enkontru ne’ebe hala’o ona ba Komandu munisipiu Dili iha CFP, enkontru ida ne’e halo mós ba Komandu PNTL munisipiu sira hotu inklui departamentu no unidade hotu PNTL nian.

“Informa ba Ministru katak los duni iha akontesimentu balun ikus ne’e halo ema barak sai hanesan preukupasaun bo’ot ida iha ita nia komunidade no sosiedade liu-liu aktividade ne’ebe hala’o iha Taibesi no husi akontesimentu hirak ne’e prosesu sira ami halo no ami aprezenta ona kazu ne’e ba iha Ministeriu Públiku”, tenik Komandante Jerál ne’e.

Komisariu Polísia Faustino akresenta tan katak dala wain informasaun sira ne’ebe espalla iha Media Sosial katak sei iha konsentrasaun mobilizasaun ne’ebe durante ne’e PNTL mós akompaña nafatin hela, ita antisipa hela ida ne’e maibe relatoriu husi Komandu munisipiu 13 katak laiha movimentu balun maka atu mai husi parte Ermera no mos husi parte Aileu ninian. PNTL nafatin halo ninian preparasaun ba antisipada liu-liu ba iha parte entrada, rai klartan no mós parte leste ninian.

Enkontru ne’e lidera husi Ministru Interior Interinu, Komandante Jerál, Segundu Komandante Jerál no hetan partisipasaun husi Komandante Komandu Operasaun, Komandante Komandu Administrasaun, Komadante SIP, Xefe SIKN, Komandante PNTL munisipiu 13, Komandante Unidade, departamentu, ofisias subalternu sira iha Komandu Jerál ninian.

Media PNTL.

 

 

Komisariu Polísia Faustino da Costa Fó Posse Ba Xefe SIKN

20190925-2F5A6140

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) kuarta-feira (25/09) ne’e hala’o tan tomada de posse ba dahat nian hodi nomeia Superintendente Xefe Henrique da Costa nu’udar Xefe Servisu Investigasaun Krimanal Nasional (SIKN).

Tomada de posse ne’e hala’o basea ba Despasu Komandante Jerál nian N.ᵒ 257/Cg-PNTL/IX/2019 hodi koloka Superintendente Xefe Henrique da Costa hanesan Xefe Servisu Investigasaun Kriminal Nasional (SIKN). No Inspector Xefe Mouzinho Tavares Correia ne’ebe durante ne’e assume kargu hanesan Xefe SIKN Interino, iha despasu ne’e subtitui fali kargu no funsaun hanesan Sub-Xefe Interino ba Servisu Investigasaun Kriminal Nasional (SIKN).

Partisipa iha serimonia simples ne’e Komandante Jerál, Komandante Komandu Operasaun, Komandante SIP, Komandante Komandu Administrasaun no Xefe Departamentu Justisa.

Media PNTL.    

Komfrontus iha Aimutin PNTL Kaptura Ona Suspetu Nain 2

IMG_5683

Dili- Polisia Nasional Timor-Leste kaptura ona suspetu ba kazu komfrontasaun iha Aimutin iha loron (23/09) ne’ebe rejulta vitima Ivon da Silva mate fatin no seluk kanek todan hodi lori ba prosesu tuir lei ne’ebe maka vigora.

Komandante komandu Operasaun Superintendente Xefe Pedro Belo hateten Suspetu nain rua maka kaptura ho flagrante delitu no sira seluk sei buka tuir tanba ita sei identifikatan ema lubuk ida no prosesu tomak ita entrega ba parte investigasaun para halo prosesu no hau fiar katak sei diskobre ema lubuk ida, nia hato’o asuntu ne’e ba Jornalista sira hafoin partisipa seminariu nasional iha Salaun Suai Room Timor-Plaza Dili Tersa (24/09).

Komandante ne’e haktuirtan  akontesmentu horseik (Segunda ) antes ne’e iha inagurasaun gruta iha Aituri Laran Taibesi no kalan ne’e tomak buat hotu lao diak seguransa diak teb-tebes tanba iha apoiu husi membru KPK no OPS sira no patrula husi Unidade Espesial Polisia maibe depois dadersan sira atu desloka ba ida-idak nia munisipiu Polisia sira akompaña komboiu maibe to’o iha Unidade Espesial nia oin iha grupu balu ne’ebe iha kareta laran sira tolok membru Unidade Espesial sira depois sira hakat liu iha kareta ida husi komboiu laran ne’e halai ses no tama fali iha fatin seluk iha ema balu hakilar no tolok entaun  hamosu komfrontasaun hodi tuda malu no rezulta vitima ida mate no ida kanek.

Polisia husi Dom Aleixo, Forsa Rezerva no Unidade especial  responde kedas imediata hodi kaptura suspetu nain rua hodi detein iha sela Polisia no mos vitima matebian parte investigasaun lori kedas ba mortuariu hodi submete ba prosesu autopsia hafoin hodi matebian ba munisipiu Ainaro.

Iha momentu ne’e akontesementu ne’ebe lalais no kaundu Polisia ne’ebe iha oin labele responde entaun iha ekipa seluk maka responde maibe iha ona vitima tanba ne’e prosesu tomak ita entrega ba parte investigasaun no parte justisa atu hare prosesu ne’e.

Atu termina porta voz PNTL ne’e hateten Polisia no ema hotu la tolera aktus krime ida ne’e tanba ema hotu hakarak unidade no moris hakmatek lao livre oras 24 nia laran no laiha inpedimentu ema ruma atu trava sira, aktu ne’ebe maka akontese povu tomak hakribi ba ida ne’e.

Iha okajiaun ne’e Ministru  Defeza no Interior Interinu Filomeno Paixão hateten insidente iha Aimutin ne’ebe akontese iha Segunda (23/09) rejulta vitima nain ida (1) mate fatin no nain rua kanek todan Polisia atua imediatamente, ema la espera atu mosu insidente ne’e tanba ema ba misa inagurasaun gruta hotu-hotu ba taka liman reza no hakruk afinal sai mai oho fali malu.

“Hau la espera mosu insidente ne’e hau hatene katak buat ne’e hotu no ema fila ona, hau rona dehan Kolimau 2000 no arte rituais balutan buat ne’e hotu ona atu fila maibe  provoka malu no balu tun fali ba fatin faan obralan iha Aimutin derepente provoka malu no sai fali problema no momentu ne’eba Polisia atua no halo ona prosesu hodi entrerga ba Ministeriu publiku no kontinua ba tribunal,” dehan Ministru.

PNTL sei buka tuir no kaer hotu suspetu hirak ne’ebe maka involve iha insidente ne’e nia konklui. Media PNTL

PDHJ Halo Seminariu konaba Knaar PNTL ba Protesaun Direitus Humanus

2F5A5997

Dili- Provedoria dos Direitos Humanos e Justiça (PDHJ) halo seminariu nasional ba Komandante Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) husi munisipiu 12, RAEOA, Komandante Unidade no Xefe departamentu sira konaba knaar Polisia atu hametin protesaun direitus humanus

Provedora PDHJ Jesuina Maria F.Gomes hateten seminariu ne’e iha objetivu atu haklean konyesementu ba Superior PNTL sira konaba inportansia husi promove no proteje diretus humanus nomos fo hanoin ba Komandante sira kuandu fo ordem ba membru sira halo atuasaun iha terrenu tenke tuir lei no respeta diretus humanus tanba PNTL maka sai protetor no defensor diretus humanus sidadaun sira nian, Nia hato’o asuntu ne’e ba Jornaslista sira iha Salaun Suai Room Timor-Plaza Dili, Tersa (24/09).

Nia haktuirtan alende ne’e partila mos rejultadu akompãamentu ne’ebe PDHJ ho nia parseru sira halo ba membru PNTL ne’ebe maka tuir ona formasaun diretus humanus no konvida parte relevante sira mai tuir diskusaun konaba oinsa dezafiu ne’ebe PNTL infrenta.

“Tuir avaliasaun husi partisipantes sira ne’ebe maka tuir ona treinamentu diretus humanus katak formasaun labele fo deit ba ajente sira maibe tenke fo ba Superior sira tanba sira maka fo ordem ba ajente sira atu halo atuasaun iha terrenu tanba ne’e inportante ba Superior sira atu hatene saida maka prinsipiu diretus humanus nune’e bainhira sira fo ordem ba ajente sira iha terrenu tenke fo hanoin atu halo atuasaun tuir lei no respeita diretus humanus,” Nia dehan.

Tuir baze de dadus PDHJ iha tinan 2006 to’o 2019 iha numeru membru PNTL hamutuk nain 203 mak komete ona violasaun direitus humanus no maioria violasaun ba direitu liverdade, seguransa, integridade, tratamentu att no dezhumanu.

Husi numeru kazu hirak ne’e hafoin konklui relatoriu investigasaun ami haruka ba Komandu PNTL liu-liu liga ho membru sira ne’ebe komete violasaun diretus humanus no iha relatoriu ne’e ami halo mos rekomendasaun ba Komandu Jeral atu foti prosesu disiplinar no ami husu Komandu atu foti asaun ne’ebe rigoroju

Entretantu Ministru Defeza no Interior Interinu Filomeno Paixão hateten Provedora PDHJ iha inisiativa diak lori ita nia Polisia atu respeta diretus humanus nune’e Komandante sira hola atensaun iha seminariu ida ohin atu oinsa ita bele avansa pasu ida ba oin diak liutan tanba Polisia nudar parte husi sidadaun no mai husi sidadaun tanba ne’e inportante para iha ita nia atuasaun ita bele regula ita nia asaun.

Ministru Paixão haktuirtan ikus husi seminariu ida ne’e  Komisariu PNTL no Komandante sira sei asina deklarasaun komprimisiu katak hahu ohin ba oin sira tenke inplementa no kumpri diretus humanus to’o iha kraik, ne’e hanesan pasu diak ida iha ita nia Polisia tuir programa governu da-8 atu lori ita nia Polisia besik ba komunidade.

Iha okajiaun ne’e Komandante Jeral PNTL Komisariu Faustino da Costa hateten atu halo koresaun deit katak laos membru PNTL 200 resin maka involve kazu maibe durante halo koperasaun servisu ho PDHJ membru PNTL nain 320 resin maka partisipa ona formasaun konaba diretus humanus entre membrus hirak ne’e iha nain 4 detekta involve violasaun diretus humanus .

PNTL hanesan instituisaun estadu atu kumpri no defende lei ne’ebe ita nia estadu no governu fo sai, ita hare fali situasaun balu ba kotuk los duni iha situasaun balu ba kotuk iha failansu balu ne’ebe ita halo.

Iha Janeru to’o Setembru 2019 PNTL rejista ona kazu indisiplinar hamutuk 114 kompara ho tinan 2018 kazu indisplinar ne’ebe rejista hamutuk  210 ne’e seidauk koalia tinan 2017 ba kraik prosesu hirak ne’e hotu tanba regulamentu disiplina ne’ebe fo dalan membrus sira atu halo rekursu ba Tribunal wainhira la simu desijaun Komandu hare ba sitasaun hirak ne’e hotu maka ami propoin halo revizaun ba lei organika PNTL para fo kompetensia ba Komandu atu hola medidas ba nia membru sira ne’ebe komete infrasaun.

Seminariu ne’e PDHJ realija hamutuk ho nia parseru sira hanesan WADO ONU nian, Redi Defensor Diretus Humanus kompostu husi organizasaun Sosidade Sivil, Centru Nasional Chega, no koperasaun ho Komandu Jeral PNTL no partisipa husi vice Xefe Estadu Maior Jeneral F-FDTL Brigaderu Jeneral Falur Rate Laek, Komisariu KAK Sergio Hornay, Reprejentante ONU Roy Trivedy, Diretor Cento Nacional Chega Hugo Fernandes,  Komandante Jeral PNTL, Segundu Komandante jeral, Komandante, munisipiu, Unidade Xefe Departamentu no komvidadu sira. Media PNTL

Sosializasaun Sistema Jestaun Dashboard PNTL Ba Komandante Munisipiu No Diretur Departamentu Sira

20190919-2F5A5913

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Komandu Administrasaun hamutuk ho parseiru United Nations Development Program (UNDP) kinta ne’e (19/09) hala’o sorumutu ida hodi sosializa Sistema Jestaun Dashboard PNTL ba Komandante Munisipiu no Diretur Departamentu sira.

Reprezentante Komandante Jerál em substituisaun Inspector Geral Superintendente Xefe Carlos Jerónimo iha ninia intervensaun ba sorumutu ne’ebe hala’o iha salaun enkontru Kuartél Jerál koalia katak esforsu tomak ne’ebe maka durante tempu ida ne’e desenvolve husi UNDP ho forma ida atu oinsa ita bele iha duni sistema ida diak.

“Tanba ne’e mak ita nia Komandante Jerál anteriormente sei hanesan Inpector Jerál iha vizita ida ba nasaun Malaysia no iha ne’eba hatudu entaun ho hanoin ida ne’e sente katak presiza mós desenvolve sistema ida ne’e iha instituisaun PNTL”, tenik Inspector Geral ne’e.

Superintendente Xefe esplika liu katak ida ne’e importante tebes no husu ba Komandante sira atu atende didiak sistema Dashboard, katak sistema ida ne’ebe halo hodi integrasaun ba dadus ho mós IMS, nia sistema ida deit bele responde servisu barak Komandante sira nian nune’e mós hamenus ona surat-tahan sira ne’e, tanba dadus tomak iha hotu sistema Dashboard ne’e nia laran. Iha sistema ne’e mós ne’e organiza oinsa ita bele halo jestaun frotas liu-liu kona-ba lojistik, ita hatene ona kareta saida deit tama mai, sá tinan, iha tempu ida ne’e att iha parte saida no ita troka nia saida.

Entretantu, reprezentante UNDP Ms. Tuya Altangerel iha sorumutu ne’e hateten UNDP kongratula servisu PNTL nian tanba matein paz no seguransa iha tinan 20 ikus ne’e katak iha tinan 20 ikus ne’e ho ita bo’ot sira nia apoiu nasaun atinzi no alkansa servisu desenvolvimentu barak.

“Ami privelejiu tebes katak atu servisu hamutuk ho PNTL katak sistema Dashboard ne’e hahu’u desenvolve iha tinan 2015, iha tempu ne’eba UNDP servisu hamutuk ho PNTL ita nia Komandante Jerál anteriormente sei hanesan Inpector Jerál iha misaun ida ba hare’e sistema Dashboard polísia Malaysia nian, hare’e ba idea hirak ne’ebe iha maka UNDP ho PNTL seksaun IT desenvolve Dashboard ida ba PNTL”, tenik reprezentante UNDP.

Ms. Tuya esplika tan sistema Dashboard ne’e hanesan portal ida bele mós hanesan data base ida bele vizualiza kualker informasaun PNTL nian tomak ba iha ne’eba. Agora PNTL iha sistema ida ne’e maka parte MTO, Rekursu Umanu, IMS no Komandante sira bele ba hare’e hotu iha sistema ida ne’e nia laran.

Partisipa iha sorumutu ne’e Inspector Geral, Komandante Komandu Administrasaun, Komandante Rekursu Umanu, Komandante Planeamentu, Komandante PNTL munisipiu, Unidade no Departamentu sira iha PNTL.

Media PNTL.

20190919-2F5A5934           

Komandu PNTL Promove Inspetor Assistente nain Rua Ba Postu Inspetor

IMG_8367

Dili- Komandu Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) fo promosaun diviza por antiguidade ba Inspetor Assistente Francisco Pinto no Armindo Pinto ho postu Inspetor.

Promosaun diviza ne’e halao bazeia ba Despaxu nu. 237/CG-PNTL/IX/2019 hodi konsidera katak kompetensia ne’ebe fo ba Komandante-Jeral PNTL iha termu alinea h no. 3 artigu 10 husi dekretu lei nu 09/2009, iha loron 18 fulan Fevereiru, ne’ebe aprova kona-ba Lei organika PNTL nian; Lista promosaun Antiguidade husi diviza Assistente Inspetor ba diviza Inspetor ne’ebe organiza husi departamentu Rekursu Umanu Komandu Administrasaun PNTL , artigu 31 rejime promosaun.

Alende ne’e hare ba satisfasaun, nesesidade no interese iha servisu Polisia nian hodi kumpri ejijensia no regulamentu ne’ebe iha.

Inspetor Jeral Superintendente Xefe Carlos Jeronimo hateten promosaun diviza ba postu Inspetor ne’e hanesan konfiansa instituisaun nian ba promovidu nain rua (2) maske promosaun por antiguidade ne’e hanesan fiar ne’ebe komandu fo, hato’o asuntu ne’e liu husi deskursu iha serimonia ne’ebe maka halao iha Kuartel jeral PNTL Kaikoli Dili, Segunda (16/09).

Nia haktuirtan iha tempu kotuk ita bo’ot sira ho postu Inspetor Assistente ne’ebe halao knaar hanesan Medicu maibe ohin ba oin responsabilidade aumenta ida ne’e atu hateten katak servisu ne’e sei todan ba bebeik.

 “Ne’e komfiansa husu ba sira atu servisu didiak, servisu ho ekipa fo liman ba malu hamutuk atu nune’e ita boot sira bele halao servisu ho diak” Inspetor Jeral tatoli mensajen Komandante Jeral em ezersiciu Komisariu Mateus Fernandes.

Imi Para Medicu no Doutor sira ne’e nia servisu todan tanba instituisaun PNTL nia membru sira moris saudavel hodi halao servisu ne’e ita bo’ot sira nia responsabilidade hodi ajuda no fo apoiu atu nune’e sira mos bele isin diak hodi halao servisu.

Promosaun diviza ne’e hanesan promosaun diviza por antiguidade ba dala ikus, fo hanoin katak iha aniversariu PNTL ba dala-19 (27/03) Komandu PNTL fo promosaun Diviza por Antiguidade ba Inspector Assistente nain 2 ba postu Inspector, Sarjentu nain 540 ba Postu Primeiru Sarjentu no Ajente nain 236 ba postu Ajente Prinsipal.

Serimonia promosaun diviza por antiguidade ne’e diriji husi Inspetor Jeral , no partisipa husi Diretor Rekursu Umanu Superintendente Assistente Emilio dos Santos, Xefe Departamentu Justisa Superintendente Antoninho Mauluta, Xefe Klinika Saude PNTL Inspetor Marcelina Eugenia, Sarjentu no Ajente sira. Media PNTL.

IMG_8411

Saúde PNTL Halo Sensibilizasaun Prevensaun HIV Iha Munisipiu Bobonaro

20190912-2F5A5710

Balibo, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi seksaun Saúde durante loron rua hahu’u husi loron 12 to’o 14 fulan Setembru 2019 hala’o aktvidade sensibilizasaun prevensaun moras Human Immunodeficiency Viruses (HIV) ba membru PNTL sira iha munisipiu Bobonaro.

Komandante PNTL munisipiu Bobonaro Superintendente Xefe Octavio Bucar ba media PNTL hateten aktividade refere hanesan programa ida ne’ebe diak husi parte Klinika PNTL nian atu bele halo prevensaun ba moras HIV iha munisipiu Bobanaro tanba munisipiu Bobonaro ne’e iha fronteira no iha risku ne’ebe ass tuir estatistika ne’ebe iha maka moras HIV.

“Tanba ne’e sesibilizasaun ne’e diak tebes-tebes atu bele loke membru sira nia hanoin, oinsa sira bele hatene no esplika ba komunidade liu-liu ba Ofisial Polísia Suku (OPS) sira nune’e mós sira bele kontrola sira nia ann, atu hadok ann husi moras ida ne’e”, tenik Komandante PNTL munisipiu Bobonaro ne’e.

Superintendente Xefe Octavio hato’o mós mensagem ba membru sira katak tempu servisu ne’e tenke servisu no nu’udar ema umanu ne’e la perfeitu maibé ita mós tenke difine buat ne’ebe diak no buat ne’ebe maka att, no moras ne’e hanesan moras ida ne’ebe maka in-kuravel (susar atu kura-red) tanba ne’e hau fó hanoin ba membru sira atu evita ann no komporta ann ho didiak.

Iha fatin hanesan Reprezentante United Nations Population Fund (UNFPA) Ronny Lindstrom hateten PNTL sai ona parseiru servisu ho UNFPA iha Timor-Leste iha tinan barak nia laran ho fó formasaun ba PEER Educator husi membru PNTL ne’ebe forte hodi fahe informasaun kona-ba prevensaun ho transmisaun HIV no mos aumenta halo testu entre membru PNTL.

“Ami hala’o ne’e tanba personel fardados sira ne’ebe maka halo kan’ar servisu iha liña fronteira ne’ebe dok husi uma, sira iha risku bo’ot tebes ba transmisaun HIV ho MHRS no mós bele aumenta númeru HIV testing among PNTL opfficers, liu-liu munisipiu Bobonaro ne’ebe besik ho area fronteira ho nia membru PNTL barak ne’ebe maka servisu iha ne’e”, hateten Reprezentante UNFPA ne’e.

Ronny Lindstrom iha esperansa katak ho treinamentu ne’e bele ajuda aumenta koñesimentu ne’ebe diak kona-ba oinsa protégé ann husi moras MHRS no HIV, ami mós espera katak partisipantes sira bele hatutan informasaun ba maluk PNTL sira ne’ebe iha fatin seluk atu nune’e PNTL iha pesoal fardadus ne’ebe forte no saudavel.

Aktividade refere hetan partisipasaun másimu husi membru PNTL munisipiu Bobonaro no hetan apoiu husi parseiru UNFPA.

Media PNTL.

20190913-2F5A5823

PNTL halo Doasaun Ran ba Banco Nacional de Sangue

IMG_8246

Dili- Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) halo Doasaun Ran ba Banco Nacional de Sangue (BNS) atu nune’e bele tulun ema moras hirak ne’ebe maka presija transfusaun ran.

Komandante Jeral PNTL Komisariu Faustino da Costa hateten Komandu PNTL iha kontaktu ho HNGV inklui pasiente balu iha ospital ne’ebe presija tebes ran tanba ne’e PNTL nudar instituisaun ida ne’ebe ho nia membru barak ita sempre suporta apoiu bainhira HNGV presija ran, Nia hato’o asuntu ne’e liu husi deskursu iha Kuartel Jeral PNTL Kaikoli Dili, Sexta (13/09).

Komisariu ne’e haktuirtan hare mos situasaun ida ne’e oportunu ohin ita uza para alende PNTL prepara atu selebra tinan 20 misaun INTERFET mai Timor-Leste, forsa sira ne’ebe 1999 tama ita nia rain sira hasoru risku ida oinsa atu defende ema seluk nia moris liu-liu timor oan sira tanba ne’e hela loron hitu (7) ita atu selebra loron inportante no istoriku ida ne’e ohin PNTL voluntariamente fo ran utuan atu suporta ospital nune’e bele fasilita komunidade no famila sira ne’ebe agora ba oin presija ran.

“Ba membru PNTL hotu atu hare moto ida “Ran Turuk Ida Bele Salva Ema Ida nia Vida” entaun desde ke ita sei bele fo ita aproveta para bele salva ema seluk nia vida tanba knaar no responsabilidade membrus instituisaun ida ne’e nian maka atu proteje no salva ema inklui ema nia vida no ema hotu nia sasan,” dehan Komandante Jeral.

Atividade ida ohin refleta teb-tebes ba misaun, knaar no responsabilidade membru PNTL nian tanba ne’e enkoraja imi no sira seluk atu atividade no eventu ida ne’e laos ho serimonia ofisial hanesan ne’e mak ita halao maibe ita boot sira bele kordena ho klinika PNTL atu kontaktu HNGV para ita bele apoiu tuir buat ne’ebe ita iha.

Iha okajiaun ne’e Reprejentante Diretur Jeral Hospital Nasional Guido Valadares (HNGV) Dr. Mendes Pinto hateten HNGV hakarak agradese no apresia ba Komandante Jeral PNTL ne’ebe ho ideia diak halo asaun solidaridade hodi fo netik ran utuan para bele ajuda maluk sira ne’ebe moras no presija ran.

Nia informatan desde uluk iha governu tranzisaun PNTL sempre ajuda fo doasaun ran ba HNGV tanba ne’e ita agradese ba solidaridade ida ne’e.

Programa doasaun ran ne’e partisipa husi Medicus no para medikus husi Banco de Sangue Ospital Nacional, Inspetor Jeral PNTL, Komandante do Komandu Operasaun, Xefe Departamentu, Xefe Gabinete, reprezentante Unidade sira, Ofisial Ligasaun PNTL no F-FDTL ne’ebe servisu iha Sentru Komandu Kontrolu no Kordenasaun, Ofisiais, Sarjentu no Ajente sira. Media PNTL

IMG_8219

Ofisias Superior No Inspetores Na’in 8 Simu Posse Husi Komandu PNTL

20190909-2F5A5617

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) iha data espesial segunda-feira loron 09 Fulan Setembru tinan 2019 hala’o tan mudansa balun hodi fó posse ba Ofisias Superior No Subalternu Na’in 8 hodi kompleta servisu instituisaun seguransa nian.

Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Faustino da Costa hafoin serimonia ba jornalista sira hateten desde instituisaun ida ne’e governu tau prioridade ba area polisiamentu komunitariu, polísia proximidade hanesan mós area Trânzitu Seguransa Rodoviaria tanba ne’e maka ita halo mudansa ida ne’e atu bele responde no ita ezizi nafatin ba sira atu bele halo mós mudansa ruma iha terenu liu-liu liga ba aktividade prioridade instituisaun no governu nian ne’ebe iha.

“Ohin nu’udar pasu ida ne’ebe hau deklara nanis ona iha loron 27 Marsu, ita halo ida ne’e ba dala-tolu maibé ohin hau dehan mós ba Komandante sira hotu ida ne’e laos últimu maibé ita sei halo katak Komandante ida labele hela kleur liu iha fatin ida, katak sé Komandante ida mak kleur liu iha fatin ida dala-ruma ninia koñesimentu subar ann iha fatin ida, mas kuandu ita rota hanesan estrutura ida husi Komandu nia ba iha fatin ida foun klaru nia hetan ambiente ida foun, nia hasoru kultura foun, karakter foun entaun ida ne’e aumenta ninia koñesimentu atu bele sai referensia diak ida ba Komandante ida atu hola desizaun além-de responde saida maka estratégia Komandu nian hanesan governu no Estadu ida ne’e nian”, esplika Komandante Jerál PNTL ne’e.

Komisariu Polísia ne’e akresenta liu tan katak mudansa ne’e halo ba kargu adjuntu Komandante na’in rua mak ita rota hanesan Baucau mai fali Manatuto, adjuntu Manatuto ba fali Baucau no adjuntu Ermera sai hanesan Ofisial Ligasaun ba iha Instituto Defesa Nacional (IDN) ba Komandu no Liquiça ne’ebe durante ne’e hanesan xefe Operasaun interinu assume kargu Segundu Interinu ita ofisialmente tau nia iha Segundu Komandante iha Liquiça. Agora iha parte Komandu Operasaun nian maka Diretor Polísia Komunitariu ba ona iha Indonesia frekuenta hela formasaun Lideransa ninian tinan ida nia laran entaun nomea fali ninia adjuntu durante ne’e assume fali kargu hanesan Diretur Polísia Komunitariu, além-de ne’e como fatin mamuk iha Ermera entaun diretur Trânzitu ne’ebe maka desde tinan 2000 mai to’o ohin loron entaun ita rota atu sai fali hanesan adjuntu Komandante iha Ermera; aumezmu tempu diretur Trânzitu ita nomea fali Ofisial ne’ebe durante ne’e hala’o kna’ar hanesan diretur Logistika no Ofisial ida husi Unidade Espesial ita tau hanesan diretur Logistika.

“Esperansa maka ne’e, hau dezafia sira atu sira halo duni mudansa ruma iha kna’ar fatin foun ne’ebe sira halo atu bele responde Estrategia Komandu ninian hanesan mós prioridade Komandu nian aumezmu tempu prioridade governu no Estadu ida ne’e nian”, tenik autoridade másimu Instituisaun Seguransa ne’e.

Iha fatin hanesan enposadu Superintendente Asistente Joni Viana das Regras ne’ebe simu pose nu’udar Segundu Komandante munisipiu Manatuto sente kontente ho mudansa servisu husi Baucau ba fali Manatuto atu kontinua implementa servisu diak liu tan.

“Hau kontente no privilejiu tanba Estadu liu husi Komandu PNTL sei iha konfiansa ne’ebe ass mai hau oinsa atu assume fila fali kargu iha munisipiu ne’ebe hau nia moris fatin hanesan munisipiu Manatuto no hau triste tanba hau kuaze tinan hitu iha munisipiu Baucau, hau iha relasaun ne’ebe diak ho povu tomak no sosiedade tomak iha munisipiu Baucau tantu autoridade no aumezmu tempu povu iha Baucau ne’e diak tebes-tebes liu-liu joventude, aman-inan, veteranu no igreja tanba oinsa maka atu kria relasaun ne’ebe diak ho ema ida ne’e presiza tempu”, hateten Superintendente Asistente ne’e.

Asuntu Nomeasaun ne’e halo basea ba Despasu Komandu Jerál nian hanesan tuir mai ne’e:

     Lista naran emposadu (AsuntuTransferensia)

 Partisipa iha serimonia ne’ebe dirigi husi Komandante Jerál no Segundu Komandante Jerál, Komandante Komandu Operasaun, Komandante Administrasaun, Komandante PNTL munisipiu 12 inklui Komandante RAEOA, Komandante Servisu Informasaun Polísia (SIP), Komandante Centro Formação Polísia (CFP), Xefe Rekursu Umanu no Xefe Departamentu sira.

Media PNTL.

20190909-2F5A5415