Komandu PNTL no F-FDTL Halao Avaliasaun Servisu

IMGL2808

Dili- Komandu Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) no Falintil Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) halao enkontru avaliasaun servisu seguransa relasiona ho akontesementu iha Kampaña Eleitoral no situasaun Ordem Publika iha teritoriu Timor-Leste.

Iha biban ne’e ekipa Serbisu Intelejensia Polisia no Intelijensia F-FDTL halo aprejentasaun konaba situasaun global iha teritoriu nasional ne’ebe akontese tiha ona nune mos  identifika konflitu hirak ne’ebe akontese entre Joven, Militante Partidu Politiku, Arte Marsiais no Arte Ritual sira. Komandu PNTL no Komandu F-FDTL hafoin rona aprezentasaun husi serbsu Informasaun kona-ba akontesementu hirak ne’ebe maka liu ba,

Relasiona ho situasaun hirak ne’e Komandu PNTL sei serbisu hamutuk ho Komandu F-FDTL hodi asegura seguransa ba povu no nasaun no la tolera sidadaun hirak ne’ebe atu estraga establidade País ida ne’e.

IMGL2712

Nune’e iha Eleisaun Parlamentar loron 21 de maiu 2023 Komandu PNTL sei koloka nia efetivu hotu husi nasional to’o munisipiu hodi apoiu Komandu hirak ne’ebe maka persija atu fo seguransa ba Sentru Votasaun no Estasaun de Votus.

Enkontru ne’e Lidera husi  Xefé Estado Maior FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) Tenente Jeneral Falur Rate Laek no Komandante Jeral PNTL Komissariu Jeral Polisia Henrique da Costa, akompanha husi Xefe Estadu Maior  Jenaral Forsa Armada Comodoro Donanciano Costa Gomes Pedro ‘Klamar Fuik’  no Segundu Komandante Jeral PNTL Komisariu Polisia Pedro Belo.

Sorumutu ne’e halao iha Kuartel Jeneral F-FDTL Fatuhada Dili no partisipa husi Ofisiais Superior PNTL no F-FDTL. Media PNTL

Komandu PNTL Halo Vizita Servisu ba MACLN

346478639_965469497959491_1879060038333446237_n
Díli-Komandu Jerál Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) halo vizita servisu ba Ministeriu Asuntus Kombatentes Libertasaun Nasional (MACLN-sigla portuges) hodi koalia konaba oinsa loke komunikasaun ho Ministeriu relevante ba interese nasaun no povu.
Ministru MACLN Júlio Sarmentu da Costa ‘Meta Mali’ hateten Hau apresia ba Komandante Jerál ho Segundu Komandante Jerál sira nia prejensa iha dadersan kmanek ida ne’e hodi koalia asuntu barak ne’ebe maka Ami la presija fo sai ba media maibe buat ne’ebe inportante liu maka Komandu ho Ministeriu relevante sira servisu hamutuk ba interese povu no nasaun.
Nia hato’o agradese ba Komandante Jerál Komissariu Jerál Polísia Henrique da Costa no Segundu Komandante Jerál Komisariu Pedro Belo ne’ebe maka mai halo vizita kortejia iha MACLN hodi komprimenta Veteranus tanba buat ida ne’ebe esensial no Veteranus iha Polisia mos barak ne’ebe maka dalaruma Polísia bele foti medidas maibe Veteranus mos iha asaun kik oan ne’ebe maka bele interbem asuntu balu tanba ne’e Komandu mai komprimenta no daruak buka dalan oinsa loke komunikasaun entre ministerium releveante ba interese nasaun no povu ida ne’e.
Iha okajiuan ne’e Komandante Jerál PNTL Komissariu Jerál Polísia Henrique da Costa hateten ohin hanesan vizita dahuluk hafoin Ami simu tomada de posse iha loron 27 marsu liu ba, atividade vizita ministeriu sira ne’e ami halao ona iha fulan kotuk no inportante tebes atu halo vizita mai Ministeriu MCLN tanba iha instituisaun PNTL mos membru barak maka uluk fo mos kontribuisaun makaas ba independensia ida ne’e.
Nia hatutan iha enkontru ne’e Komandu mos aprejenta katak tinan-tinan PNTL nia membru barak mak mate tanba moras nomos Ami mai aprejenta katak ita presija tulun husi ministeriu ida ne’e atu atensaun mos ba membru sira ne’ebe maka moras atu bele hetan mos tratamentu.
346486777_1429491871155808_7113733110252043361_n
Entermus seguransa ema hotu-hotu akompaña katak situasaun iha rai laran tantu iha kapital Dili nomos munisipiu seluk iha periodu kampaña ne’e buat hotu lao normal maske iha insidente iha fatin balu hanesan tuda malu no Oho malu hanesan iha area Lurumata nian maibe laiha ligasaun ho kampaña, Partidu Politiku no Grupu Arte Marsiais maibe individu ida ne’ebe maka hanesan vizinu ne’ebe maka dalaruma sira nia atividade lor-loron iha buat ruma la kona malu tanba ne’e maka sira odiu malu hodi oho malu.
Kestiona konaba membru hirak ne’ebe idade avansadu ona sei reforma Komandante Jeral esplika katak lista naran membru hirak ne’e publika ona iha Jornal Republika, ekipa ida ohin hetan ona konvite husi Ministeriu Solidaridade Sosial atu ba halo enkontru hodi nune’e bele prepara no kompleta dadus hafoin ita hein atu nune’e bele ejekuta.
Lista naran ne’ebe maka publika iha Jornal Republika hamutuk 158, aposentasaun ba Reforma nian ne’e laos Komandante Jeral no Segundu Komandante Jeral maka hakarak halo ida ne’e maibe Lei maka haruka iha Estatutu Pessoal PNTL nian sita konaba ida ne’e, ida ne’e mos buat ida diak atu bele fo fila-fali oportunidade ba joven sira atu nune’e bele fila-fali enerjia no espiritu foun atu nune’e mai hatutan instituisaun ida ne’e.
La signifika ita la agradese no la apresia ba kontribuisaun membru sira ne’ebe maka haknaar an iha instituisaun PNTL maibe ida ne’e tenke iha sirkulasaun atu nune’e ita bele halao servisu diak liutan no fo oportunidade ba ema seluk mos, nia hakotu.
Iha Vizita ne’e Komandante Jeral no Segundu Komandante Jeral mos iha biban hasai foto hamutuk ho Eskoltu Ministru nian nomos Funsionariu sira iha Gabinete Ministru MACLN. Media PNTL

 

PNTL Asegura Distribuisaun Material ELPAR

IMG_9373

Dili-Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) halo seguransa masimu hodi asegura distribuisaun material Eleisaun Parlamentar (ELPAR) 2023 husi STAE ba munisipiu 13 no RAEOA.

Komandante Komandu Operasaun Superintendente Xefe Polisia Jose Soares hateten ohin loron 12 maiu 2023 Sekretariuadu Tekniku Administrasaun Eleitoral (STAE)  halo distribuisaun material sensitivu no la sensitivu ba munisipiu 13, RAEOA nomos Diaspora (Inglatera, Korea du Sul no Australia) PNTL nia knar ita hatur ona iha planu operasaun kampaña no Eleisaun Parlamentar nian ba munisipiu nune’e membru sira hatene saida maka sira tenke halo oinsa atu asegura ELPAR lao ho diak, Nia hato’o asuntu ne’e iha STAE kaikoli Dili, sexta (12/05).

Nia hatutan PNTL asegura fatin hirak ne’ebe maka sai hanesan pontus prinsipal hanesan Grafika Nasional ne’ebe maka imprime vuletin de votus no ohin distribui ba munisipiu, iha planu operasaun deskreve ona orentasaun ba membru sira oinsa atu asegura material sensitivu no não sensitivu to’o munisipiu. Polisia sei asegura iha loron 20 maiu sei halo deslokasaun husi munisipiu ba iha Sentru Votasaun sira STAE hamutuk ho PNTL atu asegura  sasan hirak ne’e ho diak karik iha buat balun maka akontese iha dalan PNTL prontu atu asegura no salva sasan hirak ne’e ho diak to’o ELPAR ne’ebe maka sei halao iha loron 21 maiu PNTL mos sei destaka nia membru sira.

“Husu ba Autoridade no sidadaun hotu ne’ebe iha Sentru Votasaun atu kopera no servisu diak apoiu autoridade seguransa atu nune’e bele garante eleisaun lao ho diak.,” Nia apela.

Nia akresenta Eleisaun Parlamentar ida ne’e laos foin primera vez maibe ita halao ona ba dala-lima no hetan apresiaisaun husi observador nasional no internasional ba maturidade politika timor oan sira nian Ita nia dezezu tomak atu maturidade ida ne’e mantein nafatin hatudu ba rejiaun sira iha Azia Sudeste, Pasifiku no CPLP katak ita iha maturidade politika bele ejerse ita nia diretu iha Eleisaun Parlamentar ida ne’e lao ho diak.

Tuir dadus ne’ebe iha ba ELPAR 2023 iha Sentru votasaun hamutuk 1400 resin PNTL sei destaka nia membru ba iha Sentru Votasaun no Estasaun de Votus hotu hodi asegura seguransa atu nune’e sidadaun ida-idak bele ejerse sira nia direitu ho livre no vontade diak sem amiasa husi ema ruma.

PNTL sei hatun nia efetivu hotu husi nasional to’o munisipiu hodi garante eleisaun ne’e lao ho diak no demokratiku, ne’e laos PNTL deit mak esforsu maibe tuir regulamentu eleitoral ELPAR 2023 ninian fo kompetensia mos ba lider Partidu Politiku sira atu servisu hamutuk ho Autoridade Seguransa hodi garante kampaña no ELPAR lao to’o rohan ho diak.

Iha okajiaun ne’e Komandante Komandu munisipiu Baucau Superintendente Antonio De Sá hateten Komandu PNTL Baucau prontu atu fo seguransa hodi asegura transportasaun material eleisaun husi Dili ba munisipiu Baucau iha serimonia distribuisaun ne’e Prezidente Autoridade munisipiu Baucau, Diretur CNE no STAE mos marka prejensa.

Nia haktuirtan Komandu Baucau sei hatun nia efetivu tomak inklui mos Batelaun Ordem Publika (BOP) no apoiu husi Forsa Terrestre F-FDTL tanba seguransa ba eleisaun ne’e papel espesifiku Polisia nian. PNTL uza nafatin metodu seguransa ne’ebe maka ita uza iha Eleisaun Prezidensial iha munisipiu Baucau lao ho diak, seguru, paz no estabilidade tanba ne’e nudar Autoridade Seguransa ita garante nafatin seguransa hahu husi Kampaña politika to’o Eleisaun remata.

Serimonia distribuisaun material sensitivu ne’e simbolikamente entrega ba munisipiu Atauro RAEOA no Diaspora.

Tuir observasaun Jornalista iha terrenu nota katak PNTL fo seguransa masimu iha area edifisiu STAE durante prosesu distribuisaun no akompana trasporta ba munisipiu 13 no RAEOA ho prezensa husi Komandante PNTL munisipiu sira. MEDIA PNTL

PNTL Halao Díalogu ho Populasaun Uatulari

346269676_636513668518748_3238540190540793188_n
Viqueque-Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) halao díalogu ho populasaun postu administrativu Uatulari munisipiu Viqueuqe atu kontribui ba paz no estabilidade rai laran liu-liu iha periodu Kampaña no Eleisaun Parlamentar.
Komandante PNTL munisipiu Viqueque Superintendente Polisia Sebastião Alves Quintão hateten hanesan Komandante munisipiu Hau sente orgulu no kontente tebes ba loron ohin tanba liu husi programa ida ne’e Ami hakarak hamutuk ho lideransa hotu-hotu no komunidade sira iha fatin ida ne’e tanba ami hadomi Imi, liu husi situasaun no problema hirak ne’ebe maka akontese maka ho vontade tomak ami halibur ita boot sira mai hamutuk ho Ami atu nune’e ita bele kria paz no estabilidade atu nune’e ema hotu-hotu moris iha trankulidade nia laran, Nia hato’o asuntu ne’e liu husi abertura iha Salaun Paroquia Igreja Uatulari Viqueque (09/05).
“Ami mai akumula ema hotu-hotu tanba hadomi no lakoi ita boot sira hamosu komflitu kiik oan no halakon ema seluk nia vida tanba ne’e maka ita tur no koalia hamutuk no buat ne’ebe maka ita sente katak lori Viqueque susesu no hakmatek nia laran ita bele halo no ida ne’ebe ita sente katak halo para estraga ita nia vida diak liu soe tia, rona malu no respeita malu nune’e Viqueque bele moris iha trankulidade nia laran,”dehan Komandante .
Nia hatutan hanesan ita hatene dalabarak ema interpreta Polisia ne’e hanesan ne’e no hanesan neba maibe filosofia ida ne’ebe Hau hakarak dehan iha ne’e katak PNTL mai husi povu no servi ba povu no loron ida sei fila ba hamutuk ho povu tanba ne’e maske iha buat balu ne’ebe dalaruma Hau nia oan no alin sira halo maibe PNTL mai ho mentalidade ida ne’ebe metin atu hakoak nafatin povu ho neutral la halis ba parte ida no husi parte seluk.
Iha okajiaun ne’e Segundu Komandante Jeral PNTL Komisariu Polisia Pedro Belo hateten Ohin Hau mai laos tanba Uatulari halo problema mak Ami mai maibe ohin Hau mai ho reprejentante General atu fo parabens ba maluk sira tanba problema ne’ebe maka akontese iha loron hirak liu ba maluk sira hamutuk no rezolve iha momentu ne’e kedas ida ne’e maka ita hotu hakarak no ita hotu presiza ‘Timor oan tenke tur hamutuk kaer liman no lao hamutuk hodi rezolve ita nia problema rasik, ida ne’e maka Uatulari oan hatudu tia ona’.
Dalaruma iha media sosial Ita nia maluk sira hotu-hotu kaer telfone halo live entaun mundu tomak asesu entaun ema hotu hakfodak katak Uatulari oras ne’e daudaun iha problema boot maibe realidade Ami forsa rua husi PNTL no F-FDTL akompaña oras 24 nia laran ami sempre akompaña momentu akontese autoridade lokal sira halibur malu ho Lider Politiku, Lider Arte Marsiais halibur malu no tur hamutuk hodi rezolve kedas iha momentu neba tanba ne’e maka ita hotu hakarak husu ba Uatulari oan sira atu mantein nafatin buat ne’ebe maka maluk sira halo diak ona para sai ezemplu ba munisipiu seluk.
Uluk hahu husi funu Uatulari sai ezemplu agora atu paz, dame no demokratiku tenke sai husi Uatulari para ema hotu hatene katak demokrasia ne’e sai husi Uatulari tanba se Uatulari hakmatek maka timor laran tomak ema sei la koalia tanba kuandu problema kiik oan ida mosu maibe tama ona ba iha kampaña no eleisaun nian ema regula katak ne’e krime eleitoral. No kuandu krime eleitoral maka mundu tomak tenke hatene katak Timor-Leste seidauk iha demokrasia ida ne’ebe diak tanba sei iha violasaun maske kik oan ida deit, Amiasa mos konsidera hanesan krime eleitoral.
“Ami husu maluk sira atu hapara problema maske kiik oan deit, tinan ida mosu dala ida deit mos tenke hapara atu nune’e eleisaun ne’e lao tuir nia prosesu demokratiku lao ho diak,”Segundu Komandante Apela.
Hadok aan husi violensia, amiasa no terror hodi halao prosesu demokratiku ne’ebe hatur iha konstituisaun RDTL no Husu ba maluk sira hotu atu ita lao tuir. Eleisaun ne’ebe maka besik dadauk ona mai ita hotu hamutuk atu asegura hamutuk ho ita nia oan Polisia sira tanba sira mai husi komunidade no sei fila fali ba komunidade, sira laos inimigu tanba ita timor oan deit no ita mak servisu hamutuk hodi kria no hari estabilidade paz no hakmatek ida ne’e mak inportante.
IMGL0133
Iha biban ne’e Komandante ne’e husu ba membru Organizasaun Arte Marsiais katak iha deklarasaun dame ne’ebe maka halo tia ona iha fulan kotuk liu ba husi Lider Arte Marsiais sira iha nivel nasional halo ona deklarasaun konjunta katak hakarak paz no hakmatek iha rai doben Timor-Leste tanba ne’e maka husu ba maluk sira atu kaer metin deklarasaun ne’ebe maka halo tia ona iha nivel nasional.
Uza siensia defende aan ho lolos no tau iha nia fatin tanba wainhira ita uza lalos maka ita sai pekadu no sala boot tanba laiha arte marsiais ida maka hanorin ema halo violensia no halo intimidasaun ba imi nia inan aman no imi nia povu rasik.
“Husu ba maluk sira ne’ebe maka hamahan aan iha Organizasaun Arte Marsiais atu uza buat sira ne’e ho lolos labele halo problema hasoru komunidade no ba ema ne’ebe laiha forsa husik ita nia inan aman sira moris hakmatek no lao tuir sira nia dalan hodi halao sira nia atividade tanba kuandu ita estraga sasan kiik oan ida deit ita lahanoin ita nia inan aman oras ne’e daudauk susar teb-tebes ema atu hetan osan se tinan ba tinan nia halo servisu hodi halo uma maibe se ita ba estraga tia ne’e oinsa, sentimentu nudar humanu ne’e iha nebe,” Nia fo hanoin.
Ohin ami mai atu koalia konaba estabilidade laos tanba problema ne’ebe akontese foin lalais entre partidu politiku maka ami mai maibe atu fo hanoin mos ba membru OAM sira tanba dalaruma elementu balu ne’ebe maka problema partikular lori halai fali ba organizasaun hodi hamosu problema no krime iha komunidade nia leet.
Iha okajiaun ne’e Eugenio Pinto nudar Juventude Loriku Aswain suku Matahoi sente orgulu no hato’o bem vindu ba Segundu Komandante Jeral Komisariu Pedro Belo tanba durante timor ukun aan tinan 20 resin Ami nunka halo dialogu ho Komandante se deit maske Komandante barak no truka malu ba mai, ida ne’e foin primera vez akontese iha Uatulari so Komandante Pedro mak bele.
“Estabilidade atu lao diak presija joventude nia kontribusaun no dedikasaun tomak maibe se joventude nia moris laiha kondisaun no kampu servisu mos estabilidade labele lao diak no hakmatek tanba Uatulari Forsa husi PNTL no F-FDTL mai tinan lima (5) dala ida no seidauk hatene Ita nia area no seidauk apar ho situasaun no karakteristika Joventude Uatulari tanba ne’e maka hamosu problema kiik oan hirak ne’e,” Nia Termina.
Iha biban ne’e Segundu Komandante Jeral ne’ebe akompaña husi komandante Unidade Espesial Polisia (UEP) Superintendente Xefe Polisia Orlando Gomes no Xefe Departamentu polisiamentu Komunitariu Superintendente Polisia Antonio da Lúz, ekipa halo vizita ba Osorio Restos Mortais ba Martires Libertasaun Nasional hodi presta Homenajen ba sira.
Partisipa iha Dialogu ne’e Administrador Postu Administrativu Watulari no Watucarbau, Prezidente Konsellu Veternus, Autoridade munisipiu, Autoridade lokal, Komandante Ekipa husi F-FDTL, membru Unidade Espesial Polisia (UEP) destakadu iha Viqueque, Lider Partidu Politiku, Lider Artes Marsiais, Komandante Eskuadra sira, Reprejentante Amu Paroku Viqueque, Joventude, komunidade no konvidadu sira. Media PNTL

 

PNTL Detein Sidadaun Ida Ne’ebe Lori Osan Rupiah Indonesia Ho Montante Bo’ot

344554200_3562260117342918_6939952688221638012_n
Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Unidade Patrullamentu Fronteira (UPF) liu husi aktividade rutina konsege kaptura no detein ona sidadaun Timor oan ida ne’ebe maka lori osan Rupaih Indonesia ho montante bo’ot hamutuk Rp.330.000.000 husi munisipiu Bobonaro mai kapital Dili.
Xefe Departamentu Investigasaun Kriminal (DIK) PNTL Superintendente Xefe Jorge Monteiro liu husi konferensia imprensa kinta-feira (04/05) ne’e hateten sidadaun refere membru UPF kaptura liu husi aktividade pasa revista iha loron 30 fulan Abril tinan 2023.
“Sidadaun refere ho insial LMM, parte UPF konsege detekta osan ne’e no husu nia kona-ba osan ne’e mai husi ne’ebe no osan ne’e atu halo saida ita nia sidadaun ne’e la konsege esplika ho didi’ak osan ne’e mai husi ne’ebe atu lori ba ne’ebe, Polisia unidade patroliamentu fronteira deside hodi prende osan ne’e husi sidadaun ne’e iha dia 30/04/23 UPF entrega ita nia sidadaun ida ne’e ho evidensia osan rupia ba komando PNTL munisipiu Bobonaru hodi halo nia prosesu identifikasaun”, esplika Xefe DIK PNTL ne’e.
Superintendente Xefe salineta liu tan katak, prosesu identifikasaun ba kazu ida ne’e parte investigasaun iha munisipiu Bobonaru hodi halo nia prosesu identifikasaun ba iha kazu ne’e regista ona iha Ministeriu Públiku (MP) ho númeru Nuk.90063 Bobonaru Batugade.
“Relasiona ho informasaun sira seluk katak osan nia origem mai husi ne’ebe objetivu transforma osan husi munisipiu Bobonaru mai iha Dili ba interese saida, sei iha prosesu investigasaun nia laran ida ne’e ita konsidera hanesan segredu justisa, tanba ne’e transmite de’it nia prosesu no prosedimentu ne’e too ona, no sidadaun ne’e agora iha ona MP”, hatutan Superintendente Xefe ne’e.
Sirkulasaun Osan Falsu
Relasiona ho sirkulasaun osan falsu ne’ebe konsege halo iha ita nia komunidade iha munisipiu lautem espesialmente iha suku Fuiluruu, aldeia Sabarika sai vitima iha loron 03 fulan Maiu tinan 2023, evidensia kona-ba osan falsu nee iha ona polisi komando munisipiu lautem nia liman vitima ba iha sirkulasaun osan falsu nee ita halo identifikasaun no foti ona nia informasaun supeitu ne’ebe ke distribui utiliza osan falsu ida nee hodi halo kompras.
“Polisia sei identifika ba nia identidade ita sei halo notifikasaun hodi foti nia informasaun bainhira prosesu ne’e remata mak ita regista iha Ministeriu Públiku (MP) foin hatene katak osan falsu ne’e mai husi ne’ebe produz husi ne’ebe, se mak fó no se mak fahe tamba ida ne’e hafoin halo identifikasaun remata ita sei regista iha MP”, esplika Xefe Departamentu Investigasaun Kriminal (DIK) PNTL Superintendente Xefe Jorge Monteiro.
Superintendente Xefe ne’e afirma tan katak osan falsu ne’ebe mak iha ita detein no hetan mak 20 dolar deit, vitima ne’e agora ita foti ona informasaun no vitima informa katak pesoal ne’ebe mak utiliza osan falsu utiliza masker hodi taka nia oin tamba ne’e vitima la hatene se los mak lori osan ba halo transaksaun iha nia keos, husi parte polisia ne’e nian dezenvolve hela informasaun ne’ebe maka iha pesoal ne’ebe ita konsidera hanesan suspeitu ita identifika ona ita sei rona ninia informasaun.

 

Serimonia Fatuk Dahuluk ba Kontrusaun Edifisiu VPU iha Komandu PNTL Munisipiu Ermera

344572763_6018681158258961_7952101531837542240_n
Ermera- Polisia Nasional Timor Leste (PNTL), hamutuk ho parseiru United Nations Development Programe (UNDP), ofisialmente lansa fatuk dahuluk ba konstrusaun Uma Unidade Polisia Vulneravel (VPU) iha Munisipiu Ermera.
Iha nia diskursu Segundu Komandante Jeral PNTL, Komisariu Polisia Pedro Belo, haktuir, ohin hamutuk iha fatin ida ne’e, hodi halao serimonia lansamentu primeira pedra ba konstrusaun edifisiu VPU iha munisipiu Ermera.
Nia hateten, atu fasilita ba VPU patrikularmente VPU munisipiu Ermera, iha artigu 24 husi Lei kontra violensia domestika hodi fo asistensia no atendimentu ba vitima violensia domestika no vitima violensia bazeia ba Jeneru.
“Atraves ba fatin seguru ida ne’e, vitima domestika violensia sei hetan informasaun hotu kona-ba sira nia direitu, tanba ita hotu hatene krime violensia domestika, hanesan krime publiku, ne’ebe hakerek ona iha lei numeru 7/2010,” dehan Segundu Komandante Jeral PNTL ne’e.
Tanba krime violensia domestika hasoru feto no labarik kontinua akontese ba familia no sosiedade nia le’et, ne’ebe hetan violensia fiziku, violensia sexual, violensia Ekonomia, violensia psikolojia, no hahahlok ameasa no bandu liverdade feto iha ambiente familia nia laran.
Komisariu Polisia ne’e salienta tan,iha parte seluk, violensia ne’ebe mosu iha sosiedade nia le’et maka, hanesan violensia sexual, abuzu sexual, asedu sexual iha fatin servisu, no mos prensaun sexual.
“Ho situasaun ida ne’e maka dada ita hotu nia atensaun, governu sosiedade sivil, lideransa komunitaria, igreja, komunidade no parseiru dezenvolvimentu, ita hotu hamutuk atu halo prevensaun ba krime violensia domestika tanba, krime ne’e hanesan krime ida ne’ebe nia abut metin ona iha familia nia laran,” dehan Komisariu polisia ne’e.
Segundu Komandante Jeral mos hato’o agradese ba parseiru dezenvolvimentu hotu ne’ebe maka durante sempre apoiu PNTL, no espera katak sira sei kontinua hala’o servisu hamutuk hodi apoiu ba VPU, iha munisipiu seluk.
55
Iha fatin hanesan, Komandante PNTL Munisipiu Ermera, Superintendente Xefe Justino Menezes, haktuir ohin partisipa iha serimonia lansamentu primeira pedra ba konstrusaun edifisiiu seksaun VPU, iha kuartel Komandu PNTL Munisipiu Ermera Gleno.
“Ohin Komandu PNTL munisipiu Ermera hetan previleziu ida tanba tulun husi ita nia parseiru dezenvolvimenu nasional ba instituisaun PNTL, liu husi ita nia parseiru diak ne’ebe firmeza tulun nafatin PNTL maka hanesan UNDP,” dehan nia.
Tanba ne’e, wainhira hala’o misaun ne’ebe orienta iha abilidade operasional no atividade admnistrativu ho professional tenki leno dezenvolvimentu adekuadu no sustentavel, hanesan maksimiza dezenvolvimentu rekursu humanus no kualidade, kuantidade, ho efisiensia no efikaz iha instituisaun PNTL.
Segundu dezenvolvimentu kareira ba membru PNTL, Terseiru Maksimiza no moderniza dezenvolvimentu rekursu materiais, Kuatru maksimiza dezenvolvimentu spiritual no fiziku.
“Ho ida nee, ami fo obrigadu no agradese ba parseiru dezenvolvimentu sira, hanesan UNDP, ne’ebe kontinua firmeza apoiu dezenvolvimentu PNTL, liu husi kontrusaun edifisiu sub-Seksaun VPU mai Komandu PNTL munisipiu Ermera,” tenik Komandante PNTL munisipiu Eremra ne’e.
Sira mos fiar katak ho apoiu sira ne’e hotu, laos ba edifisiu ida ne’e deit, maibe sei apoiu nafatin ho fasilidade seluk ne’ebe PNTL presiza hodi halo atendimentu diak liu tan ba komunidade sira hotu ho professional, hodi eleva nia dignidade humana.
3
Nune’e mos Resident Representative UNDP iha Timor Leste Munkhtuya Altangerel, sente haksolok wainhira selebra hamutuk serimonia lansamentu fatuk dahuluk ba konstrusaun uma Seguru VPU, tanba PNTL sai hanesan parseiru diak tebes ba Nasoens Unidas, desde independensia.
“Hau hakarak hateten, liu husi inisiativa Spotligth, no PNTL hametin ona lasu parseria, ida ne’e espesialmente iha area kombate violensia sexual no domestika hodi hadia no responde no investigasaun neebe professional no abordajen sinsitiva ba vitima sira,” dehan nia.
Nia haktuir, ba esforsu nee, sira servisu hamutuk ho Unidade Ema Vulneravel husi PNTL, nunee vitima sira bele senti seguru.
Konstrusaun ne’e finansia husi Parseiru UNDP Rezidensia Reprezentante liu husi Programa Spotlight Initiative no fundu mai husi Uniaun Europeia.
Partisipa iha lansamentu ne’ebe hala’o iha Komandu PNTL Munisipiu Ermera mak hanesan Prezidente Autoridade Munisipiu Ermera, Parseiru UNDP, TLPDP, Embaixador Uniaun Europeia, Reprezentante Vise Ministru Interior, Komandante Eskuadra sira, Lider Komunitaria no Lia nain husi Munisipiu Ermera.

 

Violensia Domestika Ass Liu iha Dili

2
Ermera-Iha tinan 2022, krime violensia domestika rejistu aas liu iha Kapital Dili  ho total kazu hamutuk 119 no Munisipiu Ermera kazu 40 nomos munisipiu seluk iha teritoriu laran.
Segundu Komandante Jeral PNTL  Komisariu Polisia Pedro Belo hato’o asuntu ne’e liu husi diskursu iha ambitu serimonia lansamentu konstrusaun uma VPU nian iha Gleno, Ermera, Tersa (2/05/2023).
“Haree ba estatistika krime violensia domestika iha tinan  2022, total hamutuk 279. Husi numeru nee Munisipiu aas liu iha Munisipiu Dili  ho total kazu hamutuk 119,  tuir mai Munisipiu Ermera total kazu hamutuk 40, no tuir mai iha Munisipiu Manufahi no Oecuse total kazu hamutuk  21,” tenik Komisariu Polisia ne’e.
Tanba ne’e, ema hotu tenki fo asistensia, tenki fo karajem, ba vitima sira  hodi nune’e bele koalia lia loos, iha justisa nia oin tanba ema hotu hatene katak, iha kultura Timor nian, uluk kedas katak mane maka iha responsabilidade uma laran, entaun kultura ida ne’e, hamate liberdade feto no labarik sira hotu.
3
Iha fatin hanesan, Resident Representative UNDP iha Timor Leste Munkhtuya Altangerel afirma, bazeia ba PNTL nia dadus ne’ebe iha total kazu violensia domestika no sexual, keixa ona iha munisipiu Ermera, ida nee kuaje %6 ba kazu ne’ebe keixa ba Unidade Pessoa Vulneravel (VPU-sigla ingles) iha nasaun.
“Dadus nee mos signifika katak mediu husi vitima sira kada fulan vijita VPU Ermera hodi buka seguransa, protesaun no justisa,” dehan nia.
Nia hatutan VPU ho posibilidade sai hanesan opsaun ikus hodi bele proteje sira nia aan husi sofrimentu ne’ebe sira lori ona iha tempu naruk, tanba ne’e maka oferese fatin ne’e ba sira nune’e bele iha espasu hodi senti seguru iha Polisia nia liman.
1
Entretantu Prezidente Autoriedade Munisipiu Ermera Euzebio Salsinha hateten hare’e ba numeru ne’ebe aas liu-liu iha munisipiu Ermera presiza halo prevensaun, redusaun, ba kazu violensia domestika no violensia ba feto no labarik sira ne’ebe iha vulneravilidade.
“Levantamentus ne’e hatudu katak, ita Ermera maka aas liu, iha teritoriu laran, ida ne’e maka presiza ita halo esforsu extraordinariu no kontinua nafatin halo sensibilizasaun ,” dehan Prezidente Autoriedade Munisipiu Ermera.
Aleinde ne’e husu mos atu halo sensibilijasaun ba komunidade sira, nune’e bele intende kona-ba saida maka violensia domestika, tanba violensia domestika nee krime publiku.

 

PNTL Asegura Seguransa La’o ho Demokratiku, Sei La Tolera Aktus Krime Sira

344572763_6018681158258961_7952101531837542240_n
Ermera_Relasiona ho aktividade kampanha eleitoral ne’ebe oras ne’e dadaun lao, Komandu PNTL nafatin asegura seguransa ne’ebe la’o ho demokratiku no sei la tolera ba ema se deit mak tenta atu halo aktu krime hodi kria instabilidade iha rai laran.
Segundu Komandante PNTL Komisariu Polisia Pedro Belo informa, durante tempu kampanha eleitoral ne’e, PNTL identifika pesoal balun nafatin tenta halo violensia ameasa ka terror ba komunidade.
”Iha tinan ida ne’e asuntu servisu todan ida, maka Eleisaun, Eleisaun Parlamentar hanesan meuis demokrasia, ne’ebe povu hili, PN liu husi sub-fraziu, Universal, Livre, Direitu, no ida-idak nian, atu garante segurasa ba Eleisaun Parlamentar maka, PNTL nia papel importante atu asegura seguransa, ba lala’ok prosesu demokratiku hahu husi kampanha eleitoral, depois eleisaun”, tenik Komisariu Polisia ne’e.
Komisariu Polisia ne’e salienta tan, oras ne’e dadaun tama ona ba iha faze kampanha no Partidu Politiku hamutuk 17 maka lao hadulas iha teritoriu nasional, hodi hato’o sira nia programa ba iha komunidade.
“Tuir observasaun nian iha kampanha eleitoral, iha semana hirak nia laran, iha ema balun, iha pesoal balun, nafatin halo violensia ameasa no terror ba povu, labele livre atu eskolla partidu ne’ebe sira hakarak,” dehan Komisariu Polisia ne’e.
Tanba ne’e PNTL ne’ebe asegura seguransa la’o ho demokratiku, labele fo toleransia ba aktus krime sira nee. Atu asegura seguransa diak liutan, maka PNTL konvida maluk Timor oan tomak, espesialmente komunidade munisipiu Ermera atu hamutuk ho PNTL, hodi kria paz no hakmatek iha rai doben Timor Leste.
Iha fatin hanesan, Prezidente Autoridade Munisipiu Ermera, Euzebio Salsinha, haktuir, ligadu ho eleisaun parlamentar ida ne’e nia husu ba komunidade sira hotu iha munisipiu Ermera, atu hakiak situasaun ida ne’ebe harmonia no paz.
1
Prezidente Autoridade ne’e haktuir tan partidu politiku ida ne’ebe maka la hanorin nia militantes sira, maka halo problema polisia tenki kaer, nune’e bele hatama iha sela ne’eba, depois hatama iha tribunal, nune’e bele eduka nia atu hatene komporta iha sosiedade.
“Iha rumoris no hoax deit, barak liu ne’e buat partikular la’os politiku ida, no mensagem ba komunidade Ermera sira atu kria paz harmonia, tanba se mak tenta atu halo problema, Polisia tenki atua kedas ho rigorozu,” hakotu nia.
Total populasaun iha 138 mill, no mos eleitores hamutuk 84 mill ne’ebe sei ba partisipa iha eleisaun parlamentar ida ne’e, tanba ne’e sira mos garante katak, priosprioriedade ida ne’e, no komunidade Ermera rasik mos hakmatek no laiha violensia durante kampanha nia laran.

 

PNTL Detein Sidadaun Xineza Ida Deskonfia Lori Droga

344799494_230356359640289_7650414071241016990_n
Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) iha loron 28 fulan Marsu tinan 2023 detein sidadaun Xineza ida neébe mai husi nasaun Xina tama iha Timor-Leste liu husi Aeroportu Internasional Nicolao Lobato neébe deskonfia lori Droga.
Xefe Gabinete Komunikaaun no Relasaun Públika PNTL Superintendente Xefe Arnaldo Araújo liu husi konferensia imprensa ba jornalista sira hateten sidadaun refere parte Alfândega kaptura no informa mai iha Departamentu Investigasaun kriminal (DIK) PNTL tanba lori sasan neébe maka deskonfia Droga.
“Hafoin deskonfia, parte DIK halo kedas teste no ninia rezultadu hatudu katak Negativu, hodi kontinua ba iha prosesu investigasaun”, informa Xefe Gabinete Komunikaaun no Relasaun Públika PNTL neé.
Superintendente Xefe neé salienta tan katak durante prosesu idnetifikasaun, sidadaun refere la koopera ho autoridade polisial, nuneé maka hatama sidadaun neé ba iha sela. No iha loron 01 fulan Maiu tinan 2023, parte PNTL aprezenta ba Tribunal Distrital Dili hodi submete ba iha Primeiru Interogatoriu no rezultadu husi neé maka Aprezentasaun priodikamente.
Asidente Fátal Iha Kakaulidun
Iha loron rua fulan Maiu tinan 2023 oras tuku ha’at dader madrugada iha area Kakaulidun , akontese asidente fátal ida, iha ne’ebe maka rezulta ema ida mate no na’in rua kanek.
“Vitima ida mate ne’e ho ninia identidade Anozi Xavier Fatima, ho idade 13 anos, hela fatin Becora Klak Fuik’’, informa Superintendente Xefe Arnaldo Araújo.
Kronolojia husi asidente ne’e, sira na’in tolu sae motor ida, mane rua feto ida, feto ne’e iha klaran, nain rua uza kapasete no ida seluk la uza. Sira soke ai hun ida iha area kakaulidun.
Asidente ne’e, ninia prosessu parte Tranzitu munisipiu Dili prepara ona autus hodi nune’e bele entrega ba Ministeriu Públiku (MP).

 

Vizita Kortejia ba PDHJ

IMGL9232Komandante Jeral PNTL Komisariu Jeral Polisia Henrique da Costa no Segundu Komandante Jeral Komisariu Polisia Pedro Belo halo vizita kortejia ba Provedoria Diretus Humanus no Justisa (PDHJ) hodi buka parseru sira ne’ebe maka servisu ho Polisia atu apoiu servisu PNTL tuir planu prioridade ne’ebe iha atu fo susesu ba instituisaun PNTL.

Alende ne’e koalia ho parseru sira oinsa hadia Polisia diak liutan bazeia ba planu prioridade hodi hadia atendementu publiku tanba PNTL nia matan mesak labele hare buat hotu maibe hamutuk ho sosiedade sivil no parseru sira maka bele.

“Lao hamutuk hodi hare ba formasaun no advokasia atu hadia PNTL nia servisu liu husi formasaun Diretus Humanus no husu mos ba PDHJ atu koalia buat ne’ebe los atu nune’e Komandante sira kontinua fo hanoin ba nia membru sira,” dehan Komamdante Jeral.

Iha okajiuan ne’e Provedor PDHJ Virgilio Guterres hateten Provedor agradese ba vizita nomos aproveta oportunidade ne’e fahe hanoin ba malu konaba saida maka prekupasaun Provedor nian nomos espetativa Provedor nian hanesan entidade publiku ne’ebe maka reprejenta sidadaun sira nia espetativa ba PNTL.

IMGL9183

Prekupasaun ne’ebe ami hato’o konaba publiku tau matan ba kazu sidadaun mate iha sela Detensaun Komandu PNTL munisipiu Dili tanba PNTL parte ne’ebe inplikadu iha laran maibe ohin Komandante Jeral hateten kazu ne’e iha ekipa integradu ida maka halo investigasaun no kazu ne’e iha ona Polisia Sentifika Investigasaun Kriminal (PSIC-sigla portuges) no PNTL mos hein prosesu husi Tribunal to’o nia desijaun.

“Asuntu seluk maka koalia konaba oinsa Provedor hamutuk ho Komandu kontinua halo advokasia ba Estadu, Parlamentu no Governu atu investe iha dezenvolvimentu Polisia tanba ita hare katak kondisaun Polisia nian iha kapital to’o fronteira dok tebes husi kondisaun minimu sira laiha ekipamentu servisu, transporte, fardamentu la sufsiente ba sira, ekipamentu komunikasaun laiha buat hirak ne’e sai prekupasaun Provedor nian ne’ebe ohin espresa ba Komandu no provedor kompromete atu kontinua halo advokasia perante Parlamentu no orgaun estadu sira seluk atu investe iha Dezenvolvimentu PNTL nian nomos kompromete atu kontinua involve iha prosesu formasaun ba Polisia laos deit iha momentu rekrutamentu maibe mos iha formasaun ba membru hirak ne’ebe maka hetan promosaun diviza,” dehan Guterres.

Provedor fahe mos hanoin balu liu-liu konaba intervensaun Polisia sira ba atividade publiku nian hanesan manifestasaun no husu atu redus intervensaun ne’ebe maka violentu ne’ebe husi informasaun ne’ebe Komandu Jeral hato’o hatudu katak iha progresu mudansa dezenvolvimentu ne’ebe diak husi membru PNTL sira ezemplu durante kampaña ELPAR maske hasoru simpatijante barak halo provokasaun oi-oin maibe forsa PNTL sira ninia intervensaun no sira nia pasensia diak los entaun ida ne’e kontinua mantein.

Enkontru ne’e halao iha Salaun Biblioteka PDHJ Kaikoli Dili loron kuarta (03/05) no Prejidi husi Provedor PDHJ Virgilio Guterres akompaña husi Diretur no Xefe Departamentu sira.