434227540_442240028315581_2849892990040100217_n

Ezselentísimus Konvidados sira hotu Permite hau atu hahu hodi ezpresa hau nia profundu agradesimentu ho ita boot sira nia prezensa iha komemorasaun bá PNTL nia aniversáriu.

lha tinan 24 liu-bá, dia 27 de Marsu 2000 husi primeiru grupu 50 jovens polisiais kompleta nia formasaun, ne’ebé hamosu PNTL. Iha tinan barak nia laran polísia adapta ona evolusaun sosiedade no konsolida nia posisaun hanesan agente produtor seguransa, no hatudu sempre nia kapasidade profesionalismu no reziliensia ne’ebé ás.

Tinan ida kotuk liubá hau asume knaar hanesan Komandante-Jerál no iha hau nia diskursu ne’ebé hau hato’o tempu ne’ebá, ami kompromete hodi dedika a’an ba interese públiku ho komprimisu, motivasaun ne’ebé a’as, lealdade, espíritu ba misaun no buka atu solusiona problema mesmu iha difikuldades, ida ne’e maka ami halo ba interese no benefisiu instituisaun no povo nian.

Tempu ne’ebá ami apresenta mos prioridades 5 ne’ebé sai hanesan matadalan ba ami nia komprimisu bá nasaun iha periudu 2023/2026 hodi serbí rai no povo ida ne’e, ami hahu hala’o ami serbisu hodi atinji metas sira neʼebé estabelese ona.

Tanba ne’e iha parte Melloria Jestaun Institusional halo ona ajustamentu iha estrutura PNTL, elabora mos prosesu promosaun ba modalidade antiguidade no eskolla, propoin ona kuadru pesoál adekuadu bá nesesidade polisia nian, halo mos estudu ba nesesidade rekrutamentu, realiza mos atividades ne’ebé promove igualidade jéneru no inkluzaun, ami dezenvolve hela prosesu legal sira neʼebé nesesáriu ba konkretizasaun Institutu Siénsias Polisiás no Akademia Polisia, kria mos Asosiasaun Esposas/Maridus PNTL neʼebé bainhira hahu, halo ona nia papél importante tebes, relevante ho ponto de vista sosiál ba realizasaun atividades sira ne’ebé proporsional ba membrus hirak ne’ebé enfrenta difikuldade balun, ba perspetiva futuru ne’ebé diak, aprofunda mos relasaun sira ho parseiru dezenvolvimentu.

Salienta mos katak, ho objetivu atu proporsiona asisténsia médika, psikolójiku no aimoruk ba polisia ho sira nia familia, ami mantein kontatu próximu ho Departamentu Saúde, hodi implementa medidas neʼebé adekuadu bá prevensaun no análize ba moras ne’ebé mosu husi atividades polisia nian, hodi mantein relasaun diak ho Hospital Nasional Guidu Valadares (HNGV), hodi enkamiña polísia no funsionáriu sivil sira ho problemas saúde ne’ebé grave liu.

Refere ba iha reforsu legislasaun, kolabora mos iha revisaun Lei Organika, Estatutu Profisionál no Regime Renumeratóriu, kontribui mos hodi fó pareser ba iha Kódigu Estrada no Regulamentu Sinalizasaun Transitu no propoin regulamentu sira ba konkursu admisaun ba Agente no Ofisiáis sira.

Iha parte Kooperasaun Institusional, halo hela esforsu atu ita mos bele adere ba ASEAN, no reforsa ita nia ligasaun ho nasaun sira seluk hanesan Australia, China, Korea do Sul, Estadus Unidus Amerika, Japaun, Indonesia, Portugal no Nova Zeladia nune’e mos ba organizasaun sira hanesan TLPDP, UNDP no 10M, no mantein nafatin hodi hametin relasaun.

Alende relasoens bilaterais promove mos reuniaun regularidade ne’ebé permite reforsa sentimentu seguransa ba estranjeiru sira ne’ebe mak hela iha Timor-Leste, troka informasaun sira ne’ebé kontribui seguransa ba ema hotu.

Internalmente ami mos estabelese kooperasaun ho entidade sira seluk hanesan manutensaun hodi kombate krime brankamentu kapitais, Protokolu ho Unidade Informasaun Finanseira husi Banku Sentral, Provedoria Direitus Umanus no Justisa, Komisaun Anti Korrupsaun hodi kombate korrupsaun, Ministeriu Turismu Komersiu Industria relasiona ho kontrolu jogus ilisitus, Komisaun Reguladora Arte Marsiais hodi realiza asaun sensibilizasaun no fizkalizasaun ba prevensaun konflitus.

Ami mos kria amizade ho veteranu sira, Igreja no ONG sira. Ba parseria hirak ne’e, permite ita hodi serbisu no dezenvolve aspetu espesifku sira no halo ita nia polisia sai forte liu. Kona-bá melloria kapasidade hodi responde bá sidadaun sira hetan mos apoiu husi parseiru dezenvolvimentu hodi fó formasaun no treinu tantu iha territóriu nasionál nomos iha estranjeiru ba melloramentu kapasidade membrus PNTL Hodi reforsa páz, seguransa interna no estabilidade lor-loron, ami habelar instrusaun no informasaun relativamente ho poténsia fenomenu krime ne’ebé lao hela, jestaun tráfiku no halo hela akompañamentu hodi monitoriza fenomenu ne’ebé bele afeta seguransa ba ita nia populasaun sira.

Nune’e mos ba ita nia fronteira terestre no maritima presiza iha atensaun espesiál husi polísia, tan ne’e, alende reforsu rekursus umanus ne’ebé aloka ba iha sistema rekolla informasaun, maibe mos halo reforsu fiziku ba vijilánsia iha fronteira terestre liu-husi apoiu Komandu Munisipiu sira no UEP, hodi mantein kontrolu ema tama no sai, no evita prátika krime. Ami mos hahu realiza preparasaun hamutuk ho entidades sira seluk hodi simu ita nia Sua Santidade Papa Francisco, nune’e ninia viajen mai Timor- Leste bele fő seguransa no trankuilidade tuir saida maka ita hotu hakarak.

Apezar exemplu sira ne’ebé temi ona, ami mos hakarak hato’o katak, durante tinan ida ami nia mandatu enfrenta hela difikuldades balun, maibe ho deit profesionalismu no reziliensia ami konsege ultrapasa difikuldades hirak ne’e liu husi apoiu inkondisional husi Governu liu husi Ministériu Interior no entidades parseiria sira. Indikadores ba atividade sira positivu tebes maibe krime ida sempre krime, nune’e ita hotu tenke alerta hodi haburas ita nia dezempeñu.

Ita konsiente katak, presiza apoiu husi parte hotu hodi kontinua avansa no konsolida ita nia polisia ba futuru ne’ebé diak. Estatístika kriminalidade aumenta iha tinan kotuk bainhira ita kompara ho tinan sira kotuk-bá besik 25%, laos deit ho tipolojia kriminais iha fin husi pandemia COVID-19 no aumentu neʼebé progresivu husi populasaun, maibe tanba ita nia atuasaun ne’ebé proativu liu.

Ita hatene katak, evolusaun kriminalidade sei obriga polísia hodi halo estratéjia foun ne’ebé adapta husi kada tipu krime, nomos oinsá utilizasaun efetivu ba ekipamentus no materiais sira. Hanesan mos ho tinan hirak kotuk liu-bá, apezar iha alterasaun legislativas iha tinan 2023 kontinua iha númeru insidente entre grupu rivais iha fatin hotu liu-liu iha Dili, neʼebé provoka distúrbiu ba orden públika.

Tanba ne’e konsidera hanesan fonte ida ba inseguransa no poténsia ameasa ba estabilidade rai ida ne’e, PNTL aposta hela iha asaun sensibilizasaun, proximidade nomos diálogu, nune’e husu atu problema hirak ne’e laos deit sai kazu polisia nian maibe tenke aproxima bebeik liu husi perspetiva multidisiplina, envolve Governu, Institusiaun sira no komunidade Alende insidente grave sira iha territóriu nasional ne’ebé provoka vitima no destruisaun patrimoniu sira, ami mos preokupa disputa sira konba rai, datensia domestika, krime organizadu transnasional, kazu burla, trafiku wialna kriminalidade informátika, terrorizmu, kontrabandu, peska ilegal no asidente viasaun ne’ebé sempre akontese tinan tinan hodi resulta ema lakon vida iha ita nia rai.

Ba materia ida ne’e apezar númeru asidente no kanek sae uitoan, ita orgulhu tanba nia gravidade diminui ou menus liu-liu númeru ema lakon vida menus 20%, husi 2022 no 2023, ami konsiente katak ho deit prezensa PNTL ba prevensaun seidauk to’o, maibe dalan ida diak liu mak sensibilizasaun neʼebé esensiál tebes ba iha eskola no komunidade sira.

Apezar situasaun hirak neʼebé maka ita hotu preokupa, maibe ita rejista hela tantu iha Timoroan sira nia oin nune’e mos ba ema estranjeiru sira tha ne’e neʼebé hala’o hela serbisu no mai visita, konsidera Timor-Leste hanesan nasaun ida seguru no livre ne’ebé relevante tebes no positivu ba PNTL hodi hatudu katak, empeñamentu no dedikasaun ita nia membrus sira hatudu ona kontribuisaun hodi mantein páz no trankuilidade bá populasaun sira durante tinan 2023. Permite hau atu koalia tan situasaun kona-bá misaun internasional.

Ita konsiente katak, dezafiu sira kona-bá seguransa la koñese fronteira, ami nia misaun laos hare deit ba iha planu domestiku no ami mos hamorin ona ita nia rai nia naran iha rai sira seluk.

Iha ambitu internasional, investimentu iha area formasaun ba Misoens Internasionais kualidade ita nia membrus PNTL sira hatudu ona diversus senarius hanesan Kosovo, Guine Bissau no resentemente liu iha Sudaun do Sul hodi kontribui ba páz no seguransa internasional.

Iha parte ida ne’e, ami mos propoin hela ofisial dirigente PNTL ida hodi koloka iha sede Nasoens Unidas, hodi nune’e bele aumenta influensia ita nia país iha sistema internasional no afirma imajen PNTL no Timor-Leste iha mundu.

Maibe karik ita bele sente orgullu ba buat hirak ne’ebe mak feto ka mane halo ona iha seguransa ba rai ida ne’e, ita mos siente katak, ita sei iha dalan ne’ebé naruk atu perkore hodi realiza buat hirak tuir mai, tanba ne’e ita presiza atu resolve kestaun balu iha area Pesoál banesan rekrutamentu Ajentes foun no promosaun ba sira ne’ebé tuir kareira no tempu ou lha parte Lojistika no Infraestrutura, hadia kondisaun serbisu membru sira, fornesimentu viaturas, ekipamentus no instalasaun sira.

Sei laiha duvida liu husi melloria area hirak ne’e no ita sei konsege halo buat barak iha parte Operasional, moderniza nia prosedimentus ho signifikativamente hasae ekonomia, efislénsia no efikásia.

Ami sei kontinua dezenvolve PNTL hodi fo formasaun diversifikada no adekuada tuir nesesidades interna no externa hodi kontribui ba realizasaun programa Nonu Governu Konstitusional no Planu Estratéjiku 2011-2030 no ami sei hakas an ba benifisiu povo timorense.

Parada husu atensaun Karus membru PNTL, sira, hau nia liafuan ikus mak ba imi, Durante tinan 24 imi halo ona imi nia misaun neʼebé determinante tebes ba iha susesu hodi kombate atu mantein seguransa interna, trankuilidade públika no ba kumprimentu ita nia misaun sira.

Apezar ita hasoru difikuldades neʼebé grave hanesan krize 2006, polísia sira sempre hatudu nia forsa, koesaun, konfiansa no fó esperansa ba futuru ne’ebé seguru ba povu timorense.

Segredu husi susesu mak sempre ho Profesionalismu no Reziliensia:

– profesionalismu iha serbisu ne’ebé ita ezekuta;

– reziliensia iha esforsu;

-profesionalismu neʼebé íta uza hodi apoiu ita nia populasaun lor-loron

-reziliensia ba mane ka feto PNTL ne’ebé konsege adapta mudansa, dignifika farda ne’ebé ita uza lor-loron ho orgullu:

Profesionalismu iha atuasaun sira sempre ho imparsialidade no apartidarismu ba ema hotu;

– reziliensia hodi atende sidadaun sira ho kapasidade hodi simu kritika no konstrutiva ne’ebé permite melloria serbisu polisial;

– profisionalismu ba iha zona ne’ebé remota liu no tha kondisaun neʼebé difisil hodi garante seguransa ba ema hotu

– reziliensia ne’ebé permite ita atu fó esperansa ba futuru neʼebé seguru liu ba povo timorense;

Dala ruma iha mal komprensaun, maibe sempre leal, no hakruk ba fiar neʼebé fó ba ita no ba Timoroan hotu hodi fő valor neʼebé ás ba pátria no respeitu ita nia povo.

Imi hatene oînsă atu hatudu umanismu ne’ebé Polísia Nasional Timor-Leste iha, hodi aliña disponibilidade permanente hodi servi ita nia rai.

Hau sei fó atensaun tomak hodi kontinua ho komprimisu atu kria kondisaun nesesaria ba melloramentu imi nia serbisu ba imi nía dedikasaun tantu iha revisaun diploma sira tuir estrutura polisia nian, akizisaun ekipamentus nomos melloramentu infrastuturas ne’ebé lor-loron imi serbisu ba.

Tanba ne’e, ita hotu tenke agradese ba apoiu neʼebé ita simu husi ministériu sira ne’ebé serbisu diretamente ho PNTL, ne’ebé la ho imi nia apoiu tomak ami la konsege alkansa padraun sira atual ba iha dezenvolvimentu no seguransa públika.

Ita hotu hatene katak, dalan ne’ebé ita atu lao sei hasoru dezafiu no susar tebes, maibe ita hotu tenke hare bá futuru ho esperansa neʼebé forte no enerjia.

Kontinua sura mos ho imi, ho ida ne’e deit, ita bele kontinua hodi afirma katak PNTL ohin loron no sempre profissional, reziliente ne’ebé hanesan ho nia lema “Serbí no Proteje”. Obrigado barak.