Aniversariu UPM Ba Dala 20, Vice MI Husu Governu Foun Kontinua Tau Matan Ba UPM

349832672_3164186070394550_6824683784772949562_n

 

Dili-Vise Ministru Interior husu governu foun atu kontinua tau matan no dezenvolve Unidade Polisia Maritima (UPM) hodi bele garante soberania no proteje riku soin iha tasi.

Vise Ministru Interior Antonio Armindo hateten Governu ida ne’e kontinua sei ejiji ba governu foun ne’ebe sei mai atu bele tau matan ba UPM atu nune’e sira bele asegura soberania tasi diak liutan hodi proteje riku soin iha tasi laran tanba UPM iha limitasaun oi-oin ne’ebe maka governu rekonyese maibe ne’e sai hanesan rekomendasaun inportante ba ita nia governu foun hodi tau matan ba Infraestrutura, Ekipamentu, Rekursu Humanu, Farda, Botas nomos ekipamentu sira seluk, Nia hato’o asuntu ne’e iha komemorasaun aniversariu UPM iha Kuatel UPM Lecidere Dili sabadu (27/05).

Nia hatutan tuir dadus husi Ministeriu Agrikultura hahu husi tinan 2018 to’o 2020 ita lakon kuaje besik Bilaun 11 ikan ne’ebe ita lakon iha tasi tanba peska illegal ida ne’e sai prekupasaun ba governu ida ne’e no governu ida tuir mai katak alende ita iha Autoridade Maritima Nasional mais Unidade Maritima inportante tanba ita presija servisu komplementa malu, iha tasi laiha ema ida mak mesak nain ba tasi depois ita hadau malu ema tama aproveta tama illegal naok ita nia rekursu sira iha tasi laran.

Iha Timor-Leste ita iha limitasaun oi-oin ne’ebe maka kauza ita lakon ikan iha tasi toneladas ba toneladas loron-loron, semana-semana, fulan-fulan ke Timor-Leste divia proteje ida ne’e halo sira hanesan riku soin para dignifika no diversifika ita nia ekonomia.

Los duni iha Governu Konstitusional da-VIII liu-liu ba mandatu Hau ho Primeru Ministru nudar mos Ministru Interior tinan rua(2) nia laran ami labele halo buat hotu-hotu maibe iha buat lubuk ida mak ita halo ona ba PNTL inklui UPM. Tinan ida ne’e halo kompra lubuk ida ne’ebe ami espera governu ne’ebe mai bele inplementa sasan sira ne’ebe maka tinan ne’e ita halo liu-liu ba uniforme, Botas no ekipamentu sira seluk ne’ebe ita hahu kompra ona no ita boot sira sei simu iha fulan Outubru tinan ne’e.

Lori Primeiru Ministru hanesan Ministru Interior nia naran hakarak parabenija Komandante Jeral no Segundu Komandante Jeral no Komandante sira hotu, membru PNTL iha timor laran tomak tanba ita boot sira nia servisu diak durante Kampaña nomos Eleisaun, ita nia seguransa tinan ida ne’e diak liu kompara ho tinan anteriormente. Hakarak parabenija mos ita nia instituisaun parseru F-FDTL ne’ebe maka apoiu PNTL durante kampaña no Eleisaun. Lahaluha mos governu hakarak parabenija instituisaun intelijensia sira hanesan SIP, SNI, SIM nomos individu sira ne’ebe mak apouiu ba ita nia seguransa durante kampaña nomos Eleisaun.

349622465_2054763801582310_1976219428624749855_n

Iha okajiaun ne’e Komandante UPM Superintendente Polisia Eugenio Perreira hateten iha loron 27 maiu tinan 2003 timor oan ne’ebe servi iha instituisaun PNTL hahu simu nia responsabilidade iha Autoridade Polisial nian husi Polisia Nasoens Unidas. Responsabilidade ne’ebe maka PNTL asumi orienta liu ba iha misaun atu garante zona marítima.

Nia hatutan iha tinan 2004 governu aprova Dekretu Lei Nu. 9 Lei organika PNTL no promulga husi Prezidente Republika hodi transforma Unidade Seguransa Maritima ba iha Unidade Polisia Maritima (UPM) no define nia misaun prevensaun no supersaun ba krime jeral, aktus elisitus nomos krime seluk ne’ebe akontese iha area kosteira no halo mos prevensaun no kombate polusaun ba iha tasi, halo seguransa ba ema no rekursu iha tasi okos.

 Husi inisiu UPM simu poder husi UNPOL ho rekursu ne’ebe minimu maibe to’o ohin loron UPM kontinua hatudu ninia progresu dezenvolvimentu ne’ebe maka signifikante, alende ne’e mos UPM hetan tulun husi parseru dezenvolvimentu sira nomos ajente internasional sivil no militar sira ne’ebe maka iha komitmentu boot atu kontinua apoiu UPM to’o ohin loron.

“Ami iha esperansa no iha fiar katak ho lidersa Komandante Jeral no Segundu Komandante Jeral nian ami sei atinji objetivu husi vizaun no programa hirak ne’ebe introdus ona atu nune’e UPM bele servi estadu no povu ho nia lema ‘UPM Sempre Orgulho Servisu Iha Tasi’,” dehan Komandante.

UPM iha faze ida ne’ebe kontinua reforsa ninia misaun hodi garante seguransa iha teritoriu tasi timor liu husi estabelesimentu postu vizilansia sira iha area kosteira, estabelese ekipa ne’ebe ho nia misaun atu halo salvamentu wainhira sidadaun sira hetan dezastre iha tasi, halo patrulamentu iha area ne’ebe identifika hanesan potensia ba atividade peskas illegal, importasaun illegal, halo dezaminasaun informasaun ne’ebe pertenente ba seguransa ema nian wainhira halo atividade iha tasi liu-liu komunidade sira ne’ebe halao atividade peskas nomos utilija transporte maritima ba mai Dili Atauru, nomos husi Dili ba mai Oecusse;

Alende atividade preventiva ne’ebe UPM halo iha mos programa seluk ne’ebe sai hanesan prioridade maka iha area kapasitasaun membru UPM kontinua halao treinamentu iha area navigasaun, Lei internasional konaba area maritima, buskas no salvamentu nomos area seluktan ne’ebe maka pertenente ba seguransa maritima nian, programa kapasitasaun hirak ne’e hotu hetan apoiu husi parseru dezenvolvimentu sira hanesan TLPDP, JICA, KOIKA no US komponente naval nomos husi instituisaun F-FDTL.

Entretantu Komandante Jeral PNTL Komissariu Jeral Polisia Henrique da Costa hateten UPM asumi papel sentral ida hodi hasae volume patrulhamentu maritima no aumenta fiskalizasaun ba peska illegal, trafiku humanu, trafiku droga, trafiku arma no kombate kriminalidade organijada transnasional no iha mos papel inportante ida iha ambitu salva guarda vida humanu iha tasi no salvamentu maritima.

“UPM iha laos deit atu garante misaun interna maibe iha kontekstu luan konaba seguransa nasional tanba ne’e nesesidade ida inportante tebes hodi halo investimentu boot iha area ida ne’e relasiona ho aumenta rekursu humanus, Ro ahi ho nia ekipamentu sira nomos formasaun ne’ebe bele responde ba iha nesesidade ne’ebe mosu iha era globalizasaun ida ne’e,”dehan Komandante Jeral.

349366825_3037535613221193_4294775370291536623_n

UPM mos hasoru hela defzafiu sira hanesan tuir mai manutesan ba ro, finansiamentu ne’ebe menus, formasaun ne’ebe seidauk adekuadu, problem aba iha akijisaun navius, Sistema komunikasaun ne’ebe la adekuadu, problema fo fornesimantu no reabastamentu ba ekipamentu ne’ebe bele fo risku ba membru sira iha sira nia servisu fatin maka hanesan bolsas salva vida ne’ebe tuan ona, ekipamentu kombate insendiu ne’ebe la sufsiente, ekipamentu seguransa ne’ebe labele utilija ona nomos ekipamentu seguransa jeral sira seluk.

UPM sei nafatin servi ho fuan no laran tomak kontinua konstrui no konsolidir forsa seguransa ida ne’ebe modernu, responde ho forma prontu no ativu mesmu hasoru dejafiu. Hanesan sira hatudu ona hodi fo apoiu ba munisipiu sira hodi asegura kampaña no Eleisaun parlamentar 2023.

Ohin loron inportante tebes ita tenke iha politika nasional ida hodi koloka tasi hanesan elementu sentral ida iha operasionalizasaun estratejia nasional ba seguransa no dezenvolvimentu Timor-Leste hanesan forma ida atu promove benefisiu ruma fo oportunidade ruma ne’ebe maka iha maibe liu mos husi risku no amiasa oi-oin no kompleksu ne’ebe iha potensia prejudika interese ba nasaun nian.

Ezisti isu sira mai husi nasional, rejional, global ne’ebe ejiji ita nia kapasidade ida ne’ebe aas husi UPM maka hanesan seguransa portuaria, no seguransa bai ha rotas komersiais, obrigasaun hodi kumpri kondiens maritima internasional hodi bele permite ita atu bele adere ba orgnaizasaun ASEAN hodi kombate efetivamente krime sira iha nivel lokal no transnasional, peska illegal ne’ebe la deklaradu no laiha regulamentu ida husi tasi ninian no bele identifika hanesan problema ne’ebe grave ou seriu miabe hodi ajuda estadu atu infrenta problema hirak ne’ebe iha.

Hau nia parabens ba Imi, nafatin hatudu imi nia profesionalismu PNTL iha papel fundamental atu asegura ema no bens sira tanba hanesan Komandante Jeral husu imi nia empeñamnetu dedikasaun atu mantein no fo seguransa bai ta nia komunidade, ita nia bens sira nomos fronteira tasi, ho ita bot sira nia servisu ne’ebe professional Timor-Leste sei kontinua sai nasaun ida ne’ebe livre, paz no tranqulidade, Nia hakotu.

Serimonia ne’e partisipa husi Enkaregadu Embaxador Amerika, Embaxador Japaun, komandante TLPDP, Komandante Komandu Operasaun, Komandante Administrasaun, Komandante Pessoal e Formasaun, Komandante PNTL munisipiu Dili, Komandante munisipiu Bobonaro, Komandante munisipiu Ermera, Komandante UEP, Embaixador Japaun, Korpus Diplomatiku, Xefe JICA, Diretur Departamentu sira, Komandante munisipiu, Ofisiais Superior, Ofisiais Subalternus, Sartentu, Ajente PNTL no kombidadu sira. Media PNTL

UPM Selebra Aniversariu ho Misa Agradesementu

IMGL1371

Dili-Unidade Polisia Maritima (UPM) selebra misa agradesementu ba Maromak ba grasa no bensaun ne’ebe maka membru Unidade ne’e simu ona durante tinan 20 nia laran no kontinua husu Maromak nia protesaun.

Misa solene ne’e prezidi husi amu Kapelaun Pe.Nelino Americo O.Carm iha nia homilia Padre ne’e husu ba Estrutura Komandu UPM ho membru sira hotu atu servisu hamutuk no apoiu malu iha situasaun saida deit no hametin nafatin unidade, sai ida deit hodi servi povu no nasaun hanesan Jejus Kristu ho Aman Maromak ida deit.

“Parabens ba Komandante Unidade, Segundu Komandante no membru tomak ne’ebe ho fuan no laran selebraselebra aniversariu ba dala 20,” Nia felisita.

Iha okajiaun ne’e Komandante UPM Superintendente Polisia Eugenio Perreira hateten Ita selebra ona aniversariu ba dala rua nulu (20) ne’e idade ida ke mais maduru liu ona ba ita atu  ezerse ita nia responsabilidade neebe mai ho prinsipiu ba iha misaun nebe ita simu husi estadu no mos husi povu no buka ita nia responsabilidade nebe mai husi fuan atu nune ita iha duni vontade tomak atu servi ita nia povu no nasaun.

IMGL1390

Nia hatutan UPM iha esperansa atu assume responsabilidae ho kondisaun nebe favoravel ba iha Unidade ne’e nia misaun. oinsa atu halao knar ho responsabilidade hodi kombate no prevene atividade kriminal organizadu nomos atu proteje rekursu iha ita nia maritima, natureza no ita nia riku soin sira homos atu proteje ita nia komunidade sira wainhira sira halao atividade iha area maritima.

Partisipa iha misa ne’e komandante UPM Superintendente Polisia Eugenio Perreira, Segundu Komandante UPM Inspetur Xefe Polisia Aniceto da Silva de Fatima, Komandante Komandu Administrasaun Superintendente Xefe Polisia Jose M.Neto Mok, Komandante Komandu Pessoal e Formasaun Superintendente Xefe Polisia Arquimino Ramos, Segundu Komandante UEP Superintendente Polisia Damião Correia, membru UPM ho familia sira no Estajiariu husi UNTL no Kolejiu São Miguel.  Media PNTL

Durante Tinan 20, UPM Hasoru Difikuldade Menus Transporte Iha Area Marítima

IMGL1288

Dili, Unidade Polísia Marítima (UPM) Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) iha tinan 2023 selebra ona ninia ezistensia ba dala XX (20) no durante ne’e hasoru difikuldade menus transporte iha area Marítima.  Misaun UPM orienta tuir Dekretu Lei Nu.55 iha artigu 77 kona-ba oinsa UPM atu ezerse ninia responsabilidade liu-liu hare’e iha area Marítima no atu bele halo nia prevensaun, asaun presuasivu ba iha aktu krime organizadu sira ne’ebe maka akontese iha area Marítima nian.

Komandante UPM Superintendente Polísia Eugenio Perreira iha loron sexta-feira (25/05) ne’e iha aktividade Feira ne’ebe hala’o iha Kuartél Komandu UPM ba âmbitu komemorasaun Aniversariu UPM nian ba dala XX hateten iha UPM nia ezekusaun ba iha Misaun ne’ebe temi ona, UPM enfrenta duni difikuldade liu-liu kona-ba iha transporte area Maritima nian.

“Maibé nafatin ho ami nia firmeza atu bele responde ba iha misaun ida ne’e no ho mós ami nia rekursu umanu tanba ita hare’e iha area kostera ne’e laos iha Dili deit, kuaze iha ita nia illa Timor tantu iha Atauru, enkuantu iha ami nia rekursu umanu ida ne’e mós sai hanesan difikuldade tanba ita presiza atu bele koloka mós iha postu vizilansia iha area Kostera sira ne’ebe maka ho nia misaun oinsa maka atu bele halo prevensaun iha area Kostera nian atu nune’e bele iha niania ezekusaun ba iha misaun ne’e bele seguru liu tan ba iha ita nia area Marítima nian”, esplika Komandante UPM ne’e.

IMGL1145

Superintendente Polísia ne’e afirma tan katak alén de menus difikuldade ba area Transporte nian, UPM mós enfrenta menus ekipamentus marítima liu-liu kona-ba salvamentu ida ne’e importante. En prinsipiu iha UPM, iha ona ekipa salvamentu maibé ita presiza hatene katak enkuantu ekipa ne’e atu halo nia misaun presiza ekipamentu oinsa maka atu salva rasik ba Polísia no salva ba iha ita nia komunidade sira ne’ebe maka hetan dezastre. Ekipamentus ba salvamentus ne’ebe maka UPM presiza maka live jaket ba membru sira wainhira atu salva komunidade sira.

“Klaru mós presiza treinamentu tanba iha misaun ida ne’e mai sira presiza halo sira nia aktividade depende ba iha tasi ninia klean, atu nune’e sira bele iha sira nia sasukat ba iha kapasidade pesoal efetivu sira ne’ebe hala’o misaun ba iha salvamentu”, hatutan Superintendente Polísia ne’e.

Ofisias Superior ne’e hatan ba difikuldade ne’ebe maka UPM hasoru katak ita iha opsaun buka atu bele responde ba iha situasaun sira ne’e, primeiru maka ita sempre hare’e ba iha Orsamentu Jerál Estadu. Ami aprezenta anualmente iha ami nia Orsamentu liu-liu ba iha UPM no klaru Komandu PNTL iha ninia opsaun mós hare’e ba iha nesesidade Komandu nian, ne’ebe iha nia opsaun ne’e ami kontinua aprezenta saida maka sai hanesan nesesidade ba iha UPM liu husi Orsamentu Jerál Estadu.

“Segundu maka ita iha alternativu ho opsaun balun maka ita presiza hetan apoiu husi ita nia parseiru desenvolvimentu sira ne’ebe maka agora dadaun ami sempre aproxima ho parseiru hanesan TLPDP tantu mós ho JICA nune’e mós ita nia parseiru iha nivel internasional nian hanesan embaixada Estadu Unidus,a mi reuni ho sira atu konvense oinsa atu bele fó apoiu ba iha area servisu UPM nian”, hakotu Ofisias Superior ne’e.

Media PNTL.    

Komandu PNTL Hala’o Serimonia Formatura Jerál Deslokasaun Seguransa Ba Festa Demokrasia Eleisaun Parlamentar 2023 .

Dili, Hodi komemora Festa Demokrasia Eleisaun Parlamentar tinan 2023, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) sexta-feira (19/05) ne’e hala’o serimonia Formatura Jerál Deslokasaun Seguransa ba munisipiu 14.
Komandante Jerál PNTL Komisariu Jerál Polísia Henrique da Costa iha ninia diskursu ba serimonia ne’ebe hala’o iha Komandu Unidade Espesial (UEP) Bairo-Pite hateten ohin ita hamutuk iha fatin ida ne’e hodi prepara ita nia efetivu atu nune’e ba apoiu seguransa iha munisipiu sira. Hahu’u husi loron 19 fulan Abril to’o loron 19 fulan Maiu, ita fó ona ita nia esforsu tomak hodi garante kampaña ba eleisaun ninian lao ho susesu.
 IMG_4051
“Hanesan Komandante Jerál no Segundu Komandante Jerál hakarak hato’o parabéns ba esforsu tomak ne’ebe mak imi idak-idak fó, ba Komandante sira imi nia lideransa hodi maneja no organiza seguransa ba iha kampaña ne’e, PNTL hanesan forsa seguransa ida ho nia misaun atu defende legalidade demokratiku, garante seguransa ba sidadaun sira, bens no proteje direitu sidadaun sira nian tuir termu ne’ebe estabelese iha Konstituisaun RDTL artigu 147 no Lei sira seluk”, tenik Komandante Jerál PNTL ne’e.
Komisariu Jerál Polísia ne’e salienta tan katak ita mós iha Diretiva konjunta ho Nu.001-MD-MI/GM/IV/2023 ne’ebe maka asina husi Ministru Interior no Ministru Defesa iha loron 3 fulan Abril tinan 2023 ne’ebe fó forsa ba PNTL liu husi apoiu ne’ebe fó husi ita nia parseiru F-FDTL tanba hola parte mós apoiu ba servisu seguransa ninian. Nune’e mós iha ona Ordem Operasaun ba Eleisaun Parlamentar nian ho Nu.142/CO-PNTL/V/2023 hodi haforsa ita nia planu ita terenu tuir idak-idak kondisaun geografika no estratejia hodi bele asegura tuir planu no intensaun Komandu Jerál nian.
347103719_791778765886810_8929774055243505942_n
“Husi referensia ne’ebe temi iha leten, ita mos hetan akompañamentu husi Observador sira ne’ebe maka mai husi Nasional no Internasional ne’ebe hatudu katak mundu internasional akompaña hela ita nia prosesu hirak ne’e tanba ne’e husu atu imi hotu mantein disiplina, profesionalizmu ne’ebe ita kuda ona hodi gaña konfiansa mundu internasional iha prosesu demokratiku ida ne’e”, Komisariu Jerál Polísia ne’e.
Autoridade másimu intituisaun seguransa ne’e salienta tan katak hanesan Komandante Jerál hakark apela ba estrutura tomak iha Komandu Jerál to’o munisipiu, atu hatudu ita nia responsabilidade ida ne’ebe maka forte liu tan hodi servisu maka’as ho koordenasaun ita nia parseiru sira, karik nesesariu iha situasaun difisil no mai ita atu kontribui dala ida tan hodi hatudu saida maka ita halo ona iha eleisaun presidensial no situasaun ne’ebe hakmatek. Atu nune’e ita nia komunidade sira bele ezerse sira nia direitu ho seguru no hakmatek, laiha ameasa husi ema seluk iha eleisaun parlamentar ne;ebe maka sei akontese iha loron 21 fulan Maiu tinan 2023.
Membru hirak ne’ebe maka ohin halo deslokasaun hodi apoiu seguransa ba iha munisipiu kompostu husi Kuartél Jerál, UEP, Unidade Patrullamentu Fronteira (UPF), Unidade Polísia Marítima (UPM), Centro Formação Polícia (CFP), hodi fó tan apoiu ba iha Komandu Munisipiu hodi koloka iha Sentu Votasaun.
Partisipa iha serimonia ne’e Komandante Jerál, Komandante Komandu Operasaun, Komandante Komandu Administrasaun, Inspetur Jerál, Komandante Komandu PNTL Munisipiu 14, Xefe Departamentu, Xefe Servisu sira Komandu PNTL nian. Media PNTL.

 

Sidadaun Indonezia Ne’ebe Tenta Vota Iha Munisipiu Likisa, Iha Ona Prizaun Preventiva

349179581_902268017508663_7882134632066889311_n
Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Departamentu Investigasaun Kriminal (DIK) finaliza ona prosesu investigasaun ba kazu sidadaun Indonezia ho inisial V.A.G. tinan 62 ne’ebe iha loron 21 fulan Maiu tinan 2023 tenta atu partisipa iha Eleisaun Parlamentar iha munisipiu Likisa, oras ne’e dadaun sidadaun refere iha ona Prizaun Preventiva.
Liu husi konferensia imprensa kuarta-feira (24/05) ne’e Xefe DIK PNTL Superintendente Xefe Jorge Monteiro akompaña husi Xefe Relasaun Públika PNTL Superintendente Xefe Arnaldo Araújo, relata prosesu ikus ba kazu sidadaun Indoneziu refere katak Komandu PNTL munisipiu Likisa konsege halo prosesu indentifikasaun hafoin ida ne’e sira (Komandu PNTL munisipiu Likisa) komunika mai Servisu DIK PNTL nian, hodi orienta ekipa Servisu Polísia Femenina ninian hodi bele atende kazu ida ne’e.
“Hafoin ita nia ekipa to’o iha munisipiu Likisa, sira konsege transporte sidadaun Indonezia ne’ebe maka tenta atu vota iha Eleisaun Parlamentar iha munisipiu Likisa, ita lori mai iha Investigasaun Kriminal, ita komunika ho Ministeriu Públiku (MP) ho Prokurador Titular de Prosesu, ita halo nia prosesu iha âmbitu Prosesu Fraglante Délitu”, informa Xefe DIK PNTL ne’e.
Superintendente Xefe ne’e afirma tan katak hafoin halo Prosesu Fraglante Délitu, klaru ita halo prosesu indentifikasaun hafoin ita halo detensaun ba pesoal refere iha oras 72 nia laran no remata ida ne’e, ita kontinua hodi aprezenta ba iha Tribunal Distrital Dili hodi tuir prosedimentu Primeiru Interogatoriu ne’ebe hala’o iha loron 23 fulan Maiu tinan 2023 no kontinua iha dadersan.
“Husi rezultadu Primeiru Interogatoriu ne’e, ita nia Tribunal Distrital Dili deside hodi ita nia sidadaun refere ne’e nia tama iha Prizaun Preventiva, hafoin dezisaun ida ne’e ita nia ekipa PNTL ne’ebe kompostu husi Polísia Femenina sira ezekuta dezisaun Tribunal ne’e hodi ita nia sidadaun refere ba iha Prizaun Bekora hodi kumpri nia Prizaun Preventiva”, tenik Superintendente Xefe ne’e.
Xefe DIK PNTL ne’e salienta tan katak sidadaun refere nasionalidade husi nasaun Indonesia, maibe nia naturalidade iha Timor, signifika katak nia moris no bo’ot iha Timor maibé nia hili sai hanesan sidadaun Indonezia. Sidadaun refere laos maka primeira véz halo tentativa atu partisipa iha eleisaun parlamentar iha tinan 2023 ninian, maibé husi prosesu identifikasaun sira ne’ebe maka parte PNTL halo katak iha tinan 2018 sidadaun refere mós tama mai Timor hodi partisipa iha eleisaun prezidensial.
Iha tinan 2022, sidadaun refere konsege mai fila fali, nafatin partisipa iha eleisaun prezidensial. Iha tinan tuir mai 2023, sidadaun refere tama nafatin mai atu partisipa iha eleisaun parlamentar, maibé ita nia Polísia sira konsege identifika.
Sidadaun Estrangeiru Nain Rua Tenta Atu Partisipa Iha Eleisaun Parlamentar Iha Munisipiu Bobonaro Relasiona ho sidadaun estrangeiru na’in rua husi nasaun viziñu ne’ebe maka hola parte iha Eleisaun Parlamentar Iha Munisipiu Bobonaro, PNTL liu husi Servisu Investigasaun Kriminal iha nível munisipiu inisia no asegura ona nia prosesu.
“Prosesu inisiu ne’e lao ona nune’e mós prosesu identifikasaun asegura ona no nia prosesu ita finaliza ona iha parte investigasaun Polísia ninian hodi entrega no rezista ona ba iha Ministeriu Públiku (MP) regiaun Bobonaro nian ho nia númeru NUC/0003/2023/Bobonaro”, esplika Xefe DIK PNTL Superintendente Xefe Jorge Monteiro.
Superintendente Xefe ne’e afirma tan katak nafatin iha munisipiu Bobonaro, iha fiskais husi partidu politiku balun ne’ebe maka tenta atu vota dala rua, PNTL munisipiu Bobonaro konsege halo identifikasaun no konsege halo prosesu investigasaun inisiu, kazu aktual oras ne’e dadaun entrega ona ba iha MP ho númeru NUC/0004/2023/Bobonaro. Media PNTL.

 

Komandu PNTL no F-FDTL Halao Avaliasaun Servisu

IMGL2808

Dili- Komandu Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) no Falintil Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) halao enkontru avaliasaun servisu seguransa relasiona ho akontesementu iha Kampaña Eleitoral no situasaun Ordem Publika iha teritoriu Timor-Leste.

Iha biban ne’e ekipa Serbisu Intelejensia Polisia no Intelijensia F-FDTL halo aprejentasaun konaba situasaun global iha teritoriu nasional ne’ebe akontese tiha ona nune mos  identifika konflitu hirak ne’ebe akontese entre Joven, Militante Partidu Politiku, Arte Marsiais no Arte Ritual sira. Komandu PNTL no Komandu F-FDTL hafoin rona aprezentasaun husi serbsu Informasaun kona-ba akontesementu hirak ne’ebe maka liu ba,

Relasiona ho situasaun hirak ne’e Komandu PNTL sei serbisu hamutuk ho Komandu F-FDTL hodi asegura seguransa ba povu no nasaun no la tolera sidadaun hirak ne’ebe atu estraga establidade País ida ne’e.

IMGL2712

Nune’e iha Eleisaun Parlamentar loron 21 de maiu 2023 Komandu PNTL sei koloka nia efetivu hotu husi nasional to’o munisipiu hodi apoiu Komandu hirak ne’ebe maka persija atu fo seguransa ba Sentru Votasaun no Estasaun de Votus.

Enkontru ne’e Lidera husi  Xefé Estado Maior FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) Tenente Jeneral Falur Rate Laek no Komandante Jeral PNTL Komissariu Jeral Polisia Henrique da Costa, akompanha husi Xefe Estadu Maior  Jenaral Forsa Armada Comodoro Donanciano Costa Gomes Pedro ‘Klamar Fuik’  no Segundu Komandante Jeral PNTL Komisariu Polisia Pedro Belo.

Sorumutu ne’e halao iha Kuartel Jeneral F-FDTL Fatuhada Dili no partisipa husi Ofisiais Superior PNTL no F-FDTL. Media PNTL

Komandu PNTL Halo Vizita Servisu ba MACLN

346478639_965469497959491_1879060038333446237_n
Díli-Komandu Jerál Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) halo vizita servisu ba Ministeriu Asuntus Kombatentes Libertasaun Nasional (MACLN-sigla portuges) hodi koalia konaba oinsa loke komunikasaun ho Ministeriu relevante ba interese nasaun no povu.
Ministru MACLN Júlio Sarmentu da Costa ‘Meta Mali’ hateten Hau apresia ba Komandante Jerál ho Segundu Komandante Jerál sira nia prejensa iha dadersan kmanek ida ne’e hodi koalia asuntu barak ne’ebe maka Ami la presija fo sai ba media maibe buat ne’ebe inportante liu maka Komandu ho Ministeriu relevante sira servisu hamutuk ba interese povu no nasaun.
Nia hato’o agradese ba Komandante Jerál Komissariu Jerál Polísia Henrique da Costa no Segundu Komandante Jerál Komisariu Pedro Belo ne’ebe maka mai halo vizita kortejia iha MACLN hodi komprimenta Veteranus tanba buat ida ne’ebe esensial no Veteranus iha Polisia mos barak ne’ebe maka dalaruma Polísia bele foti medidas maibe Veteranus mos iha asaun kik oan ne’ebe maka bele interbem asuntu balu tanba ne’e Komandu mai komprimenta no daruak buka dalan oinsa loke komunikasaun entre ministerium releveante ba interese nasaun no povu ida ne’e.
Iha okajiuan ne’e Komandante Jerál PNTL Komissariu Jerál Polísia Henrique da Costa hateten ohin hanesan vizita dahuluk hafoin Ami simu tomada de posse iha loron 27 marsu liu ba, atividade vizita ministeriu sira ne’e ami halao ona iha fulan kotuk no inportante tebes atu halo vizita mai Ministeriu MCLN tanba iha instituisaun PNTL mos membru barak maka uluk fo mos kontribuisaun makaas ba independensia ida ne’e.
Nia hatutan iha enkontru ne’e Komandu mos aprejenta katak tinan-tinan PNTL nia membru barak mak mate tanba moras nomos Ami mai aprejenta katak ita presija tulun husi ministeriu ida ne’e atu atensaun mos ba membru sira ne’ebe maka moras atu bele hetan mos tratamentu.
346486777_1429491871155808_7113733110252043361_n
Entermus seguransa ema hotu-hotu akompaña katak situasaun iha rai laran tantu iha kapital Dili nomos munisipiu seluk iha periodu kampaña ne’e buat hotu lao normal maske iha insidente iha fatin balu hanesan tuda malu no Oho malu hanesan iha area Lurumata nian maibe laiha ligasaun ho kampaña, Partidu Politiku no Grupu Arte Marsiais maibe individu ida ne’ebe maka hanesan vizinu ne’ebe maka dalaruma sira nia atividade lor-loron iha buat ruma la kona malu tanba ne’e maka sira odiu malu hodi oho malu.
Kestiona konaba membru hirak ne’ebe idade avansadu ona sei reforma Komandante Jeral esplika katak lista naran membru hirak ne’e publika ona iha Jornal Republika, ekipa ida ohin hetan ona konvite husi Ministeriu Solidaridade Sosial atu ba halo enkontru hodi nune’e bele prepara no kompleta dadus hafoin ita hein atu nune’e bele ejekuta.
Lista naran ne’ebe maka publika iha Jornal Republika hamutuk 158, aposentasaun ba Reforma nian ne’e laos Komandante Jeral no Segundu Komandante Jeral maka hakarak halo ida ne’e maibe Lei maka haruka iha Estatutu Pessoal PNTL nian sita konaba ida ne’e, ida ne’e mos buat ida diak atu bele fo fila-fali oportunidade ba joven sira atu nune’e bele fila-fali enerjia no espiritu foun atu nune’e mai hatutan instituisaun ida ne’e.
La signifika ita la agradese no la apresia ba kontribuisaun membru sira ne’ebe maka haknaar an iha instituisaun PNTL maibe ida ne’e tenke iha sirkulasaun atu nune’e ita bele halao servisu diak liutan no fo oportunidade ba ema seluk mos, nia hakotu.
Iha Vizita ne’e Komandante Jeral no Segundu Komandante Jeral mos iha biban hasai foto hamutuk ho Eskoltu Ministru nian nomos Funsionariu sira iha Gabinete Ministru MACLN. Media PNTL

 

PNTL Asegura Distribuisaun Material ELPAR

IMG_9373

Dili-Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) halo seguransa masimu hodi asegura distribuisaun material Eleisaun Parlamentar (ELPAR) 2023 husi STAE ba munisipiu 13 no RAEOA.

Komandante Komandu Operasaun Superintendente Xefe Polisia Jose Soares hateten ohin loron 12 maiu 2023 Sekretariuadu Tekniku Administrasaun Eleitoral (STAE)  halo distribuisaun material sensitivu no la sensitivu ba munisipiu 13, RAEOA nomos Diaspora (Inglatera, Korea du Sul no Australia) PNTL nia knar ita hatur ona iha planu operasaun kampaña no Eleisaun Parlamentar nian ba munisipiu nune’e membru sira hatene saida maka sira tenke halo oinsa atu asegura ELPAR lao ho diak, Nia hato’o asuntu ne’e iha STAE kaikoli Dili, sexta (12/05).

Nia hatutan PNTL asegura fatin hirak ne’ebe maka sai hanesan pontus prinsipal hanesan Grafika Nasional ne’ebe maka imprime vuletin de votus no ohin distribui ba munisipiu, iha planu operasaun deskreve ona orentasaun ba membru sira oinsa atu asegura material sensitivu no não sensitivu to’o munisipiu. Polisia sei asegura iha loron 20 maiu sei halo deslokasaun husi munisipiu ba iha Sentru Votasaun sira STAE hamutuk ho PNTL atu asegura  sasan hirak ne’e ho diak karik iha buat balun maka akontese iha dalan PNTL prontu atu asegura no salva sasan hirak ne’e ho diak to’o ELPAR ne’ebe maka sei halao iha loron 21 maiu PNTL mos sei destaka nia membru sira.

“Husu ba Autoridade no sidadaun hotu ne’ebe iha Sentru Votasaun atu kopera no servisu diak apoiu autoridade seguransa atu nune’e bele garante eleisaun lao ho diak.,” Nia apela.

Nia akresenta Eleisaun Parlamentar ida ne’e laos foin primera vez maibe ita halao ona ba dala-lima no hetan apresiaisaun husi observador nasional no internasional ba maturidade politika timor oan sira nian Ita nia dezezu tomak atu maturidade ida ne’e mantein nafatin hatudu ba rejiaun sira iha Azia Sudeste, Pasifiku no CPLP katak ita iha maturidade politika bele ejerse ita nia diretu iha Eleisaun Parlamentar ida ne’e lao ho diak.

Tuir dadus ne’ebe iha ba ELPAR 2023 iha Sentru votasaun hamutuk 1400 resin PNTL sei destaka nia membru ba iha Sentru Votasaun no Estasaun de Votus hotu hodi asegura seguransa atu nune’e sidadaun ida-idak bele ejerse sira nia direitu ho livre no vontade diak sem amiasa husi ema ruma.

PNTL sei hatun nia efetivu hotu husi nasional to’o munisipiu hodi garante eleisaun ne’e lao ho diak no demokratiku, ne’e laos PNTL deit mak esforsu maibe tuir regulamentu eleitoral ELPAR 2023 ninian fo kompetensia mos ba lider Partidu Politiku sira atu servisu hamutuk ho Autoridade Seguransa hodi garante kampaña no ELPAR lao to’o rohan ho diak.

Iha okajiaun ne’e Komandante Komandu munisipiu Baucau Superintendente Antonio De Sá hateten Komandu PNTL Baucau prontu atu fo seguransa hodi asegura transportasaun material eleisaun husi Dili ba munisipiu Baucau iha serimonia distribuisaun ne’e Prezidente Autoridade munisipiu Baucau, Diretur CNE no STAE mos marka prejensa.

Nia haktuirtan Komandu Baucau sei hatun nia efetivu tomak inklui mos Batelaun Ordem Publika (BOP) no apoiu husi Forsa Terrestre F-FDTL tanba seguransa ba eleisaun ne’e papel espesifiku Polisia nian. PNTL uza nafatin metodu seguransa ne’ebe maka ita uza iha Eleisaun Prezidensial iha munisipiu Baucau lao ho diak, seguru, paz no estabilidade tanba ne’e nudar Autoridade Seguransa ita garante nafatin seguransa hahu husi Kampaña politika to’o Eleisaun remata.

Serimonia distribuisaun material sensitivu ne’e simbolikamente entrega ba munisipiu Atauro RAEOA no Diaspora.

Tuir observasaun Jornalista iha terrenu nota katak PNTL fo seguransa masimu iha area edifisiu STAE durante prosesu distribuisaun no akompana trasporta ba munisipiu 13 no RAEOA ho prezensa husi Komandante PNTL munisipiu sira. MEDIA PNTL

PNTL Halao Díalogu ho Populasaun Uatulari

346269676_636513668518748_3238540190540793188_n
Viqueque-Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) halao díalogu ho populasaun postu administrativu Uatulari munisipiu Viqueuqe atu kontribui ba paz no estabilidade rai laran liu-liu iha periodu Kampaña no Eleisaun Parlamentar.
Komandante PNTL munisipiu Viqueque Superintendente Polisia Sebastião Alves Quintão hateten hanesan Komandante munisipiu Hau sente orgulu no kontente tebes ba loron ohin tanba liu husi programa ida ne’e Ami hakarak hamutuk ho lideransa hotu-hotu no komunidade sira iha fatin ida ne’e tanba ami hadomi Imi, liu husi situasaun no problema hirak ne’ebe maka akontese maka ho vontade tomak ami halibur ita boot sira mai hamutuk ho Ami atu nune’e ita bele kria paz no estabilidade atu nune’e ema hotu-hotu moris iha trankulidade nia laran, Nia hato’o asuntu ne’e liu husi abertura iha Salaun Paroquia Igreja Uatulari Viqueque (09/05).
“Ami mai akumula ema hotu-hotu tanba hadomi no lakoi ita boot sira hamosu komflitu kiik oan no halakon ema seluk nia vida tanba ne’e maka ita tur no koalia hamutuk no buat ne’ebe maka ita sente katak lori Viqueque susesu no hakmatek nia laran ita bele halo no ida ne’ebe ita sente katak halo para estraga ita nia vida diak liu soe tia, rona malu no respeita malu nune’e Viqueque bele moris iha trankulidade nia laran,”dehan Komandante .
Nia hatutan hanesan ita hatene dalabarak ema interpreta Polisia ne’e hanesan ne’e no hanesan neba maibe filosofia ida ne’ebe Hau hakarak dehan iha ne’e katak PNTL mai husi povu no servi ba povu no loron ida sei fila ba hamutuk ho povu tanba ne’e maske iha buat balu ne’ebe dalaruma Hau nia oan no alin sira halo maibe PNTL mai ho mentalidade ida ne’ebe metin atu hakoak nafatin povu ho neutral la halis ba parte ida no husi parte seluk.
Iha okajiaun ne’e Segundu Komandante Jeral PNTL Komisariu Polisia Pedro Belo hateten Ohin Hau mai laos tanba Uatulari halo problema mak Ami mai maibe ohin Hau mai ho reprejentante General atu fo parabens ba maluk sira tanba problema ne’ebe maka akontese iha loron hirak liu ba maluk sira hamutuk no rezolve iha momentu ne’e kedas ida ne’e maka ita hotu hakarak no ita hotu presiza ‘Timor oan tenke tur hamutuk kaer liman no lao hamutuk hodi rezolve ita nia problema rasik, ida ne’e maka Uatulari oan hatudu tia ona’.
Dalaruma iha media sosial Ita nia maluk sira hotu-hotu kaer telfone halo live entaun mundu tomak asesu entaun ema hotu hakfodak katak Uatulari oras ne’e daudaun iha problema boot maibe realidade Ami forsa rua husi PNTL no F-FDTL akompaña oras 24 nia laran ami sempre akompaña momentu akontese autoridade lokal sira halibur malu ho Lider Politiku, Lider Arte Marsiais halibur malu no tur hamutuk hodi rezolve kedas iha momentu neba tanba ne’e maka ita hotu hakarak husu ba Uatulari oan sira atu mantein nafatin buat ne’ebe maka maluk sira halo diak ona para sai ezemplu ba munisipiu seluk.
Uluk hahu husi funu Uatulari sai ezemplu agora atu paz, dame no demokratiku tenke sai husi Uatulari para ema hotu hatene katak demokrasia ne’e sai husi Uatulari tanba se Uatulari hakmatek maka timor laran tomak ema sei la koalia tanba kuandu problema kiik oan ida mosu maibe tama ona ba iha kampaña no eleisaun nian ema regula katak ne’e krime eleitoral. No kuandu krime eleitoral maka mundu tomak tenke hatene katak Timor-Leste seidauk iha demokrasia ida ne’ebe diak tanba sei iha violasaun maske kik oan ida deit, Amiasa mos konsidera hanesan krime eleitoral.
“Ami husu maluk sira atu hapara problema maske kiik oan deit, tinan ida mosu dala ida deit mos tenke hapara atu nune’e eleisaun ne’e lao tuir nia prosesu demokratiku lao ho diak,”Segundu Komandante Apela.
Hadok aan husi violensia, amiasa no terror hodi halao prosesu demokratiku ne’ebe hatur iha konstituisaun RDTL no Husu ba maluk sira hotu atu ita lao tuir. Eleisaun ne’ebe maka besik dadauk ona mai ita hotu hamutuk atu asegura hamutuk ho ita nia oan Polisia sira tanba sira mai husi komunidade no sei fila fali ba komunidade, sira laos inimigu tanba ita timor oan deit no ita mak servisu hamutuk hodi kria no hari estabilidade paz no hakmatek ida ne’e mak inportante.
IMGL0133
Iha biban ne’e Komandante ne’e husu ba membru Organizasaun Arte Marsiais katak iha deklarasaun dame ne’ebe maka halo tia ona iha fulan kotuk liu ba husi Lider Arte Marsiais sira iha nivel nasional halo ona deklarasaun konjunta katak hakarak paz no hakmatek iha rai doben Timor-Leste tanba ne’e maka husu ba maluk sira atu kaer metin deklarasaun ne’ebe maka halo tia ona iha nivel nasional.
Uza siensia defende aan ho lolos no tau iha nia fatin tanba wainhira ita uza lalos maka ita sai pekadu no sala boot tanba laiha arte marsiais ida maka hanorin ema halo violensia no halo intimidasaun ba imi nia inan aman no imi nia povu rasik.
“Husu ba maluk sira ne’ebe maka hamahan aan iha Organizasaun Arte Marsiais atu uza buat sira ne’e ho lolos labele halo problema hasoru komunidade no ba ema ne’ebe laiha forsa husik ita nia inan aman sira moris hakmatek no lao tuir sira nia dalan hodi halao sira nia atividade tanba kuandu ita estraga sasan kiik oan ida deit ita lahanoin ita nia inan aman oras ne’e daudauk susar teb-tebes ema atu hetan osan se tinan ba tinan nia halo servisu hodi halo uma maibe se ita ba estraga tia ne’e oinsa, sentimentu nudar humanu ne’e iha nebe,” Nia fo hanoin.
Ohin ami mai atu koalia konaba estabilidade laos tanba problema ne’ebe akontese foin lalais entre partidu politiku maka ami mai maibe atu fo hanoin mos ba membru OAM sira tanba dalaruma elementu balu ne’ebe maka problema partikular lori halai fali ba organizasaun hodi hamosu problema no krime iha komunidade nia leet.
Iha okajiaun ne’e Eugenio Pinto nudar Juventude Loriku Aswain suku Matahoi sente orgulu no hato’o bem vindu ba Segundu Komandante Jeral Komisariu Pedro Belo tanba durante timor ukun aan tinan 20 resin Ami nunka halo dialogu ho Komandante se deit maske Komandante barak no truka malu ba mai, ida ne’e foin primera vez akontese iha Uatulari so Komandante Pedro mak bele.
“Estabilidade atu lao diak presija joventude nia kontribusaun no dedikasaun tomak maibe se joventude nia moris laiha kondisaun no kampu servisu mos estabilidade labele lao diak no hakmatek tanba Uatulari Forsa husi PNTL no F-FDTL mai tinan lima (5) dala ida no seidauk hatene Ita nia area no seidauk apar ho situasaun no karakteristika Joventude Uatulari tanba ne’e maka hamosu problema kiik oan hirak ne’e,” Nia Termina.
Iha biban ne’e Segundu Komandante Jeral ne’ebe akompaña husi komandante Unidade Espesial Polisia (UEP) Superintendente Xefe Polisia Orlando Gomes no Xefe Departamentu polisiamentu Komunitariu Superintendente Polisia Antonio da Lúz, ekipa halo vizita ba Osorio Restos Mortais ba Martires Libertasaun Nasional hodi presta Homenajen ba sira.
Partisipa iha Dialogu ne’e Administrador Postu Administrativu Watulari no Watucarbau, Prezidente Konsellu Veternus, Autoridade munisipiu, Autoridade lokal, Komandante Ekipa husi F-FDTL, membru Unidade Espesial Polisia (UEP) destakadu iha Viqueque, Lider Partidu Politiku, Lider Artes Marsiais, Komandante Eskuadra sira, Reprejentante Amu Paroku Viqueque, Joventude, komunidade no konvidadu sira. Media PNTL

 

PNTL Detein Sidadaun Ida Ne’ebe Lori Osan Rupiah Indonesia Ho Montante Bo’ot

344554200_3562260117342918_6939952688221638012_n
Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Unidade Patrullamentu Fronteira (UPF) liu husi aktividade rutina konsege kaptura no detein ona sidadaun Timor oan ida ne’ebe maka lori osan Rupaih Indonesia ho montante bo’ot hamutuk Rp.330.000.000 husi munisipiu Bobonaro mai kapital Dili.
Xefe Departamentu Investigasaun Kriminal (DIK) PNTL Superintendente Xefe Jorge Monteiro liu husi konferensia imprensa kinta-feira (04/05) ne’e hateten sidadaun refere membru UPF kaptura liu husi aktividade pasa revista iha loron 30 fulan Abril tinan 2023.
“Sidadaun refere ho insial LMM, parte UPF konsege detekta osan ne’e no husu nia kona-ba osan ne’e mai husi ne’ebe no osan ne’e atu halo saida ita nia sidadaun ne’e la konsege esplika ho didi’ak osan ne’e mai husi ne’ebe atu lori ba ne’ebe, Polisia unidade patroliamentu fronteira deside hodi prende osan ne’e husi sidadaun ne’e iha dia 30/04/23 UPF entrega ita nia sidadaun ida ne’e ho evidensia osan rupia ba komando PNTL munisipiu Bobonaru hodi halo nia prosesu identifikasaun”, esplika Xefe DIK PNTL ne’e.
Superintendente Xefe salineta liu tan katak, prosesu identifikasaun ba kazu ida ne’e parte investigasaun iha munisipiu Bobonaru hodi halo nia prosesu identifikasaun ba iha kazu ne’e regista ona iha Ministeriu Públiku (MP) ho númeru Nuk.90063 Bobonaru Batugade.
“Relasiona ho informasaun sira seluk katak osan nia origem mai husi ne’ebe objetivu transforma osan husi munisipiu Bobonaru mai iha Dili ba interese saida, sei iha prosesu investigasaun nia laran ida ne’e ita konsidera hanesan segredu justisa, tanba ne’e transmite de’it nia prosesu no prosedimentu ne’e too ona, no sidadaun ne’e agora iha ona MP”, hatutan Superintendente Xefe ne’e.
Sirkulasaun Osan Falsu
Relasiona ho sirkulasaun osan falsu ne’ebe konsege halo iha ita nia komunidade iha munisipiu lautem espesialmente iha suku Fuiluruu, aldeia Sabarika sai vitima iha loron 03 fulan Maiu tinan 2023, evidensia kona-ba osan falsu nee iha ona polisi komando munisipiu lautem nia liman vitima ba iha sirkulasaun osan falsu nee ita halo identifikasaun no foti ona nia informasaun supeitu ne’ebe ke distribui utiliza osan falsu ida nee hodi halo kompras.
“Polisia sei identifika ba nia identidade ita sei halo notifikasaun hodi foti nia informasaun bainhira prosesu ne’e remata mak ita regista iha Ministeriu Públiku (MP) foin hatene katak osan falsu ne’e mai husi ne’ebe produz husi ne’ebe, se mak fó no se mak fahe tamba ida ne’e hafoin halo identifikasaun remata ita sei regista iha MP”, esplika Xefe Departamentu Investigasaun Kriminal (DIK) PNTL Superintendente Xefe Jorge Monteiro.
Superintendente Xefe ne’e afirma tan katak osan falsu ne’ebe mak iha ita detein no hetan mak 20 dolar deit, vitima ne’e agora ita foti ona informasaun no vitima informa katak pesoal ne’ebe mak utiliza osan falsu utiliza masker hodi taka nia oin tamba ne’e vitima la hatene se los mak lori osan ba halo transaksaun iha nia keos, husi parte polisia ne’e nian dezenvolve hela informasaun ne’ebe maka iha pesoal ne’ebe ita konsidera hanesan suspeitu ita identifika ona ita sei rona ninia informasaun.