434213672_442313274974923_5945263695847181969_n

iha Okaziaun Aniversáriu da-24 Polisia Nasional Timor-Leste

27 fulan-marsu 2024

Versaun 2.2 (Tetun)

Eselénsia,

Sra. Prezidente Parlamentu Nasionál,

Sr. Primeiru-Ministru,

Sr. Prezidente Tribunál Rekursu,

Sr. Ministru Interior,

Eis-Titulares,

Membru Parlamentu Nasionál no Membru Governu Sira,

Membru Korpu Diplomátiku, Ajénsia Internasionál Sira

CEMG Maj.-Jen. Komandante FALINTIL – Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL)

Komandante Jerál PNTL,

señór no señora ajente sira,

Ofisiál no Komandante Membru Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL)

Ita halibur iha ne’e atu selebra aniversáriu Polísia Nasional Timor-Leste ba da-24. Iha okaziaun ne’e, ita

dedika ba moto “Profesionál no Reziliénte”, ita refleta kona-ba buat ne’ebé ita atinje iha tempu uluk no

kona-ba dezafiu no oportunidade sira ne’ebé ita sei hetan iha futuru.

Parseria:

Ba ami-nia Parseiru Internasionál sira ha’u hato’o ami-nia apresiasaun maka’as ba imi-nia kontinuasaun apoiu, ne’ebé fundamentál tebes ba dezenvolvimentu kapasidade Polísia Nasional Timor-Leste nian. Hahú kedas husi restaurasaun independénsia, parseiru sira kontinua hala’o papél krusiál ida hodi fó formasaun ba

ita-nia ofisiál sira, fornese ekipamentu no fahe koñesimentu ne’ebé hametin ita-nia polísia. Tanba ne’e sira kontribui ba seguransa no estabilidade iha ita-nia nasaun.

Ha’u hato’o ha’u-nia agradesimentu ba ajénsia Nasoins Unidas nian no nasaun amigavel sira hanesanAustrália, Xina, Korea Súl, Estadus Unidus Amérika, Indonézia, Japaun, Malazia, Nova Zelándia, Portugál

no Reinu Unidu, ne’ebé sai ona parseiru dedikadu durante prosesu kriasaun, konsolidasaun no dezenvolvimentu PNTL. Ho ita-boot sira-nia kontribuisaun ne’ebé laran-luak ami hakarak atu halo ami-nia forsa polísia sai profisionál liu, adopta prátika internasionál ne’ebé di’ak liu, reziliente, bele implementa programa formasaun ne’ebé la’o hela ba nia membru sira, no sustentavel. Mai ita aproveita oportunidade sira ne’ebé oferese liuhusi teknolojia informasaun foun no inovasaun prosedurál, sempre mai ho objetivu atu hetan

exelente iha ita-nia operasaun.

Ha’u hakarak hato’o ha’u-nia agradesimentu espesiál ba apoiu ne’ebé besik, la’o hela no kontinua ba tempu naruk ne’ebé oferese husi Programa Dezenvolvimentu Polísia Timor-Leste (TLPDP), ne’ebé finansia husi Polísia Federál Austrália (AFP). Iha tinan hirak ikus ne’e, TLPDP sai ona parseiru importante ida iha asisténsia estratéjika no orsamentál, apoiu tékniku no programa formasaun ba unidade, servisu no departamentu oioin.

Ha’u haree iha AFP modelu integradu di’ak liu hosi ajénsia polísia sira ho espesialidade oin-oin, evita duplikasaun, despeza ne’ebé la nesesáriu no, liu-liu, evita kompetisaun sira ne’ebé dala barak estraga tebes instituisaun seguransa ida.

Ha’u mós hakarak foka kona-ba parseria ne’ebé estabelese ona ho Indonézia, ne’ebé partikularmente importante tanba ita fahe fronteira aérea, tasi no rai. Ida ne’e nu’udar kooperasaun ida-ne’ebé di’ak tebes ho rezultadu prátika hodi prevene no halakon esforsu atu infiltra rede droga kriminál no krime asosiadu sira seluk hanesan hatama subar ema no sasán sira, tráfiku umanu no tráfiku armas, no seluk tan.

Apoiu ida-ne’eaumenta ativamente ba kontestu ASEAN nian, ho ajente no ofisiál atus ba atus ne’ebé hetan formasaun iha

Indonézia tinan-tinan iha nivel edukasaun oioin, hanesan graduadu no pos-graduadu.

Ha’u hakarak hato’o fali ami-nia agradese ba ami-nia parseiru internasionál sira hotu ba sira-nia

solidariedade no apoiu konsistente hodi harii ami-nia Polísia Nasional. Hamutuk, ita sei kontinua servisu atu fó benefisiu ba seguransa no moris-di’ak ita-nia nasaun nian.

Dezafiu:

Ita hasoru dezafiu sira maibé iha mós progresu boot iha evolusaun Polísia Nasionál nian. Ema hotu-hotu

nia esforsu dedikadu iha ona evidénsia, no ita tenke selebra.

Ami prepara hela ba progresu boot sira hanesan adezaun ba Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN) no kontinua parseria ativu iha Komunidade Pais Lian Portuges (CPLP-sigla portuges), habelar relasaun bilaterál sira.

Nota partikulár mak vizita ne’ebé anunsia ona husi nai Amu Papa Francisco no xefe Estadu sira seluk, hanesan sua Majestade Sultaun Brunei Darussalam no Prezidente Republika Kabu Verde. Prezidente Eleitu husi ita-nia nasaun vizinu maun-alin, Prabowo Subianto, hakarak vizita Timor-Leste molok hala’o nia knaar. Sei simu ho laran haksolok no hanesan maun-alin iha tempu saida de’it.

PNTL hasoru dezafiu sira iha jestaun finanseiru, lojístiku, operasionál no rekursu umanu. Ita tenke prontu atu simu ho di’ak, iha pás no seguransa, la’ós de’it reprezentante polítiku sira ne’ebé aas husi nasaun amigavel sira, maibé mós emprezáriu sira, investidór sira, turista sira no sidadaun sira ne’ebé vizita ita.

Eventu importante sira-ne’e ezije ita-nia abilidade atu antisipa, planeia no ezekuta operasaun ho nível

profisionalizmu ne’ebé aas.

Ita tenke konfirma LOS katak Timor-Leste hanesan oasis ida ba pás no hakmatek iha mundu ne’ebé la estavel no labele hetan predisaun. Importante tebes katak ita iha polísia sira ne’ebé hetan formasaun di’ak ne’ebé hatene Lei no regulamentu sira, ne’ebé hatene kona-ba sidadaun sira-nia nesesidade no ne’ebé iha atensaun ba risku no ameasa potensiál ba ordem públiku no seguransa.

Ita tenke iha kbiit atu prevene aktu irregular, garante seguransa iha estrada, komunidade na fronteira seguru,

kombate krime komún ka krime organizadu, no sempre respeita direitu no liberdade fundamentál sira.

Servisu ne’ebé besik no sai ezemplu ba ita-nia sidadaun no vizitante sira mak esensiál tebes. Polísia hotu-hotu tenke hatene difikuldade no dezafiu sira, maibé mós hetan formasaun atu rezolve

obstákulu sira liuhosi adopta sasukat inovativu no teknolojiku ne’ebé avansadu, hodi halibur ita-nia parseiru dezenvolvimentu sira wainhira presiza.

Ha’u enkoraja lider PNTL hotu atu investe iha sira-nia aprendizajen rasik no dezenvolve sira-nia ekipa, tanba liuhusi kompromisu ida-ne’e mak ita sei kontinua hadi’a ita-nia objetivu komún sira.

Lideransa iha Aprendizajen no Organizasaun:

Ami reafirma ami-nia kompromisu atu hametin no kontinua hadi’a Polísia Nasionál, hodi asegura seguransano moris-di’ak ba ita-nia sidadaun no vizitante hotu.

Liu husi lideransa inspiradora, ita promove kultura aprendizajen kontinua no exelénsia organizasaun. Ofisiál no komandante sira tenke halo hahalok ne’ebé sai ezemplu ida, serve hanesan modelu ba sira-nia subordinadu no prosedimentu implementasaun ne’ebé la’ós de’it promove disiplina, atende, kumpri devér no espíritu ekipa, maibé mós aprosimasaun polísia ne’ebé besik ho sidadaun, família, komunidade, empreza no investidór sira.

Ida ne’e hatudu husi apoiu husi kompañia sira hanesan Oka, BRI Bank, Mandiri Bank, Pertamina International, Telkomcel, Sylvia Printing no Embaixada Indonézia iha Marsa Saúdavel ne’ebé

hala’o iha loron 23 fulan-marsu. Liu husi implementasaun espíritu ne’ebé loos hodi pertense ba ofisiál no sidadaun sira, ita halo ona konseitu Polísia Komunitária, ne’ebé reprezenta liña dahuluk hodi prevene aktu irregular, kombate krime no mantein pás no orden públiku. Labele tolera hahalok indisiplina; tenke promove servisu exelente, ho rekoñesimentu ba méritu polísia nian liuhusi enkorajamentu no dekorasaun ba ofisiál sira ne’ebé dedikadu liu no iha kapasidade atu sakrifika sira- nia moris hodi fó atensaun ba ita-nia maun-alin inan-feton timoroan sira-nia seguransa.

Ha’u hakarak aproveita oportunidade ida-ne’e hodi kongratula ema hotu ne’ebé sei hetan rekoñesimentu ohin ho sertifikadu méritu, promosaun no dekorasaun ba sira-nia servisu ne’ebé sai ezemplu ba ita-nia povu.

Ha’u hein katak jestaun rekoñesimentu hirak-ne’e sei fó inspirasaun ba membru Polísia Nasionál Timor-

Leste hotu atu kontinua haka’as aan atu hetan exelésia no serve ho dedikasaun no integridade.

Juventude, Seguransa:

Ha’u enkoraja foin-sa’e sira atu envolve an ativu hodi harii sosiedade ida-ne’ebé seguru, justu no prósperu liu, liuhusi servisu iha polísia ka liuhusi dalan seluk atu kontribui ba komunidade nia moris-di’ak.

Importante tebes atu enkoraja edukasaun no formasaun ba foin-sa’e sira, la’ós de’it iha kurríkulu eskola nian, maibé mós iha tópiku edukasaun sívika. Ida ne’e inklui promove valór sira hanesan dixiplina, respeitu ba malu, kumpri ba Lei, no devér atu halo tuir ordem no diresaun sira ne’ebé fó sai husi autoridade justisa

lejítima no polísia sira.

Ita presiza foin-sa’e sira ne’ebé iha edukasaun ne’ebé la’ós de’it hatene kona-ba sira-nia direitu fundamentál,

liberdade no garantia sira, maibé mós kona-ba sira-nia devér individuál no koletiva ba ema seluk no ba

autoridade sira.

Importante tebes ba foin-sa’e sira atu komprende katak atividade grupu no asosiasaun sira ne’ebé hetan lisensa husi lei, no katak sira tenke hetan aseitasaun morál no legál bainhira sira kontribui ho produtivu hodi harii sidadania ezemplar.

Ita arrepende tebes husi hahalok grupu foin-sa’e sira ne’ebé, liuhusi habosok halo atividade desportivu, “arte marsiais” kontinua halo agresaun sériu, hodi hamosu estragus materiál no fiziku barak, no dala ruma rezulta ema mate.

Hasoru situasaun hanesan ne’e, ha’u hakarak husu pergunta sira tuirmai ne’e:

“Ema ne’ebé gosta desportu ne’e la’os hasoru malu iha kampu desportu nian, hodi luta hetan medalla? Sira lolos tenke reprezenta Timor-Leste iha kompetisaun nasionál no internasionál, defende ita-nia bandeira no inu nasionál, duke lori sira-nia luta ba ita-nia estrada no komunidade sira?

Ha’u ezije ita-nia foin-sa’e sira atu halo reflesaun kona-ba pergunta sira-ne’e no atu hili dalan ida-ne’ebé kontribui pozitivu no konstrutivu ba dezenvolvimentu ita-nia sosiedade no nasaun.

Feto sira iha Polisia no Sosiedade:

Importante atu rekoñese papél fundamentál feto sira-nian iha polísia no públiku. Feto sira hala’o papél importante iha promosaun seguransa no haforsa sosiedade. Ita tenke kontinua ativamente atu apoia no promove feto sira-nia partisipasaun iha polísia Nasional Timor-Leste tomak (PNTL), hodi asegura katak sira hetan oportunidade ho justu no rekoñese valór servisu. Foin lalais ne’e ita selebra Loron Internasionál Feto nian iha loron 8 fulan-marsu 2024, ho selebrasaun no eventu sira iha nasaun laran tomak, inklui mós iha PNTL rasik.

Ida ne’e mak tempu ne’ebé loos atu fó atensaun ba ita-nia kompromisu ba objetivu internasionál sira, hanesan ODS, liuliu ODS 5 kona-ba igualdade jéneru no kultura feto nian. Komisaun ida-ne’e refere iha Planu Estratejia Nasional (PEDN 2011-2030) no implementasaun governu foun nian, ne’ebé tenke mobiliza

ita atu promove feto sira-nia partisipasaun ne’ebé boot liu no efetivu iha órgaun nasionál no pozisaun ne’ebé

iha poder foti desizaun oioin.

Ha’u tau feto sira iha pozisaun lideransa iha komunidade Prezidénsia Repúblika. Ha’u mós koko atu dezenvolve selesaun no kolokasaun husi rekursu umanu atu balansu entre mane no feto, tanba ha’u fiar duni katak nasaun bele sai forte, modernu no avansadu husi partisipasaun tomak feto nian, ne’ebé hetan

formasaun no prontu atu fó kontribuisaun signifikativu ba dezenvolvimentu komunidade no nasaun tomak.

Ha’u hakarak konvida PNTL atu uza asaun no mekanizmu barak liután ne’ebé ativamente promove

edukasaun ba feto sira iha seguransa no atendimentu. Ita tenke adopta medida sira ne’ebé fasilita feto sira- nia asesu ba promosaun no lideransa. Iha dalan hanesan ne’e ita loke dalan ba loron ida ita sei iha feto ida- ne’ebé asume pozisaun aas iha Komandu Jenerál PNTL.

Ha’u fiar duni katak liuhusi investe iha formasaun no empoderamentu feto iha polísia, ita harii sosiedade

ida-ne’ebé justu no balansu no seguru ba sidadaun Timor-Leste hotu.

Reziliénsia iha PNTL:

Ha’u hakarak hatudu valór reziliénsia iha polísia Nasional Timor-Leste (PNTL). Ita hasoru dezafiu barak, maibé ida-ne’e halo ita sai forte liután tanba ita iha kapasidade atu adapta no hamrik fali. Ita tenke kontinua haburas reziliensia ida-ne’e atu bele hasoru obstákulu sira ne’ebé bele mosu iha ita-nia dalan.

Importante atu rekoñese katak Forsa Defeza no Seguransa, hanesan PNTL, hala’o papél fundamentál hanesan ezemplu disiplina, konservasaun no manutensaun ba patrimóniu sira, nune’e mós hadi’a no hanaruk ekipamentu sira-nia tempu uza. Ita fornese servisu ne’ebé sai ezemplu ida ba sidadaun sira, ita hetan dever

atu ajuda populasaun iha tempu dame, no iha situasaun krize no dezastre naturál sira.

Ha’u ko’alia kona-ba atividade desportiva sira hanesan Jogu Futebol CUP 2024, ne’ebé hala’o hanesan parte husi selebrasaun aniversáriu da-24, ne’ebé promove relasaun saudável entre membru PNTL sira no hametin relasaun ho organizasaun sosiedade sivil sira. Ha’u sei ko’alia liu kona-ba asaun sira atu limpeza sidade, kuda-ai, fó onra ba ita-nia mártir no eroi nasionál sira, fó asisténsia umanitária ba ema vulneravel sira, ajuda vítima sira, buska no salva vida.

Ha’u hateten katak polísia nia servisu la’os de’it kapturasaun ba krime sira, prevene krime ka salva moris maibé liu husi ida ne’e. Iha momentu ne’ebé importante liu mak ita hatudu katak ita mak komunidade nia belun, katak ita-nia esensiál loos hatudu nune’e. Ita mak ema ne’ebé sira tau fiar ba sira seguransa no proteje

sira-nia moris.

Liuhusi ita-nia reziliénsia no dedikasaun ne’ebé kontinua, ita sei kontinua hala’o papél importante ida hodi

harii sosiedade ida-ne’ebé seguru, justu no prosperu liu ba sidadaun hotu-hotu.

Iha aniversáriu polísia Nasional Timor-Leste nian ba da-24 ne’e, ita reforsa ita-nia kompromisu ba

profisionalizmu, reziliénsia no exelénsia.

Hamutuk, ita sei kontinua servisu hodi asegura seguransa no moris-di’ak sidadaun Timor-Leste hotu-hotu

nian.

Maromak sei haraik bénsaun mai ita!