Komandu PNTL Realiza Workshop Sensibilizasaun Kona-ba Ema Ho Difisiensia

382197623_337551148784470_3794163924462071334_n

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) tersa-feira (26/09) ne’e realiza aktividade Workshop Sensibilizasaun kona-ba Ema ho Difiensia atu membru PNTL sira bele halo atendimentu ne’ebe hanesan ho ema bain-bain. Aktividade ne’e realiza servisu hamutuk ho Ministeriu Solidariedade Sosial no Inkluzasaun (MSSI) hamutuk ho parseiru TLPDP.

Hafoin abertura ba serimonia ne’ebe hala’o iha Centro Formação Polícia (CFP), Vise Ministra MSSI Céu Brites ba jornalista sira hateten workshop ohin nian kona-ba Sensibilizasaun Ema ho Difisiensia ba PNTL tanba ita hotu hatene katak ema ho difiensia ne’e tenke sente seguru nune’e maka aktividade ida ne’e importante tebes ba oinsa ita nia PNTL bele fó seguransa ba ema sira ne’ebe vulneravel liu.

“Ema ho difisiensia barak iha munisipiu, sira sei sente hanesan lakoi hamutuk ho komunidade tanba sira sente iha márginalizadu laran, entaun ita tenke kria kondisaun liu-liu hanesan Polísia tenke kria kondisaun atu sira sente seguru, wainhira sente seguru ona sira bele mai hamutuk ho komunidade bain-bain”, tenik Vise Ministra MSSI ne’e.

381284469_337550018784583_6062598179587378908_n

Membru governu ne’e haktuir kona-ba ema ho difisiensia no ema moras mental barak maka sei abandona hodi lao livre iha kapital Dili, politika nonu governu nian maka ne’e ita iha MSSI, Centro Solidariedade Sosial no Inkluzasaun iha munisipiu hotu-hotu, ita nia tékniku sosias sira sempre buka hatene sira nia kondisaun laos MSSI mesak maibé servisu hamutuk ho Ministeriu Saúde (MS).

“Tanba diágnostika sira ne’e tenke mai husi MS, husi doutor sira maka bele fó hatene, bele informa diágnostika mental nian hanesan bele kura iha tempu badak ou tempu naruk nia laran ka sei laiha tratamentu liu, ne’e liu husi MS nian”, informa membru governu ne’e.

Iha fatin hanesan, Komandante Jerál PNTL Komisariu Jerál Polísia Henrique da Costa hateten ohin workshop primeiru ne’ebe maka ita realiza iha PNTL hodi fahe informasaun ba ita nia membru PNTL sira kona-ba oinsa atendimentu ba iha ema ho difisiensia sira.

“Partisipantes ohin ninian, inklui deit sira husi parte nasional no Dili ninian maibé ita hanoin ba futuru, ita sei hala’o mós workshop hanesan ne’e ba iha munisipiu sira atu nune’e informasaun ne’ebe ita fahe ba sira ne’e laos deit iha nasional maibé iha munisipiu sira atu nune’e wainhira sira halo atendimentu ba públiku espesialmente ba ema ho difisiensia sira ne’e, sira tenke iha atendimentu ida ne’ebe maka espesial”, informa Komandante Jerál PNTL ne’e.

Komisariu Jerál Polísia ne’e haktuir tan katak aktividade ne’e servisu hamutuk ho parseiru sira husi Diresaun Ra’es Hadomi Timor Oan (RHTO) no mós husi TLPDP maka apoiu ida ne’e. Ohin ita koalia ona ho sira atu bele tau mós atensaun atu nune’e workshop hanesan ne’e bele hala’o mós ba ita nia membru sira iha munisipiu.

Hatan preukupasaun kona-ba kestaun diskriminasaun ema ho difisiensia sira atu hetan tratamentu ne’ebe hanesan wainhira hasoru kazu ruma hodi hetan justisa maibé iha tribunal sira la hetan seguransa husi autoridade hanesan VPU, ba ida ne’e Komisariu Jerál Polísia ne’e esplika, “Hau sente katak, kestaun ida tau atensaun ne’e laos parte VPU no parte Polísia deit, iha NGO sira seluk mós hala’o hela kna’ar hodi tau atensaun ba ida ne’e, ita só halo prosesu, tanba ne’e laos buat hotu-hotu ne’e tenke ba iha Polísia ou ba iha VPU, laos hanesan ne’e”.

Ita iha organizasaun barak ne’ebe maka hare’e mós kona-ba iha ita nia situasaun sira hanesan ne’e tantu ba iha labarik sira ka tantu ba feto ou ba ema vulneravel ne’e iha atendimentu ne’ebe maka espesial. Maibé parte Polísia, ita nia membru sira tenke hatene no iha informasaun atu nune’e oinsa bele atende ema sira hanesan ne’e.

Entretantu, Diretúr Ezekutivu Ra’es Hadomi Timor Oan (RHTO) Organizasaun Nasional Ema Ho Difisiensia Joãozitu dos Santos sente katak asuntu difisiensia ne’e asuntu Direitus Umanus, laos asuntu ligasaun deit ba iha Saúde, Sosial no Karidade.

“Asuntu ida ne’e asuntu Direitu Umanus, ne’ebe Timor-Leste iha ona komitmentu bo’ot, ita Ratifika ona Konvensaun kona-ba Direitu ba Ema Difisiensia, ita iha Planu Asaun Nasional ba Ema ho Difisiensia, ita iha Politika Nasional ba ema ho Difisiensia, iha MSSI mós esforsu bo’ot tebes atu estabelese Konsellu Nasional ema ho difisiensia”, tenik Diretúr Ezekutivu RHTO ne’e.

Joãozitu dos Santos akresenta tan asuntu difisiensia ne’e asuntu ne’ebe maka transversal, entaun instituisaun sira governu nian, iha mós sensivel ba asuntu inkluzasaun difisiensia. Ohin ita iha kolaborasaun diak atu sensibiliza ita nia instituisaun PNTL atu nue’e iha sensivu ba asuntu difisiensia nian, iha programa barak tebes husi PNTL liu-liu hanesan VPU nian, atendimentu ba labarik, feto, grupu vulneravel sira hanesan ema ho difisiensia, bele asesu sente seguransa ida ne’ebe maka dignu. Media PNTL.

 

Insidente Iha Munisipiu Lautem, Komandu PNTL Forma Ona Ekipa Hodi Halo Investigasaun

380817872_335204355685816_1570409201871538334_nDili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Komandante Jerál hasai ona despasu ba iha Inspetúr Jerál no Diresaun Justisa no Disiplina PNTL atu halo investigasaun ba kazu Insidente ida ne’ebe mosu iha loron 21 fulan Setembru tinan 2023 oras tuku hitu kalan, iha munisipiu Lautem, iha ne’ebe membru PNTL ida tiru kanek joven ida.

Liu husi konferensia imprensa sexta-feira (22/09) ne’e, Porta Voz Komandu PNTL Superintendente Polísia António da Luz esplika akontesimentu ne’e akontese inisiu mai husi joven sira ne’ebe futu manu iha oras lokoraik no iha joven na’in rua maka diskuti malu.

“Deskonfia joven na’in rua ne’e, ida mai husi Grupu Arte Marsias (GAM) PSHT no ida seluk husi Grupu Arte Rituais (GAR) 77 iha problema, hafoin liu tiha minutu balun sira komesa asaltu malu hodi rezulta uma rua maka hetan estragus, hafoin ida ne’e husi komunidade sira kontaktu ba Komandante Eskuadra Lautem no iha tuku hitu kalan, membru sira tu’un ba terenu hodi halo atuasaun”, esplika Porta Voz Komandu PNTL ne’e.

Superintendente Polísia ne’e salienta tan katak wainhira membru sira halo atuasaun atu buka tuir joven sira ne’ebe maka halo problema, iha ne’eba membru sira tu’un hodi halo aproximasaun iha joven lubuk ida maka hamrik hela iha foho leten, fatin ida naran Putunira Pairara, aldeia Kaporo, suku Maína 1.

“Entaun joven lubuk ida maka hamrik hela iha foho leten, depois sira komesa hakilar ba membru PNTL sira dehan Polísia milisia, depois sira leno lampra ba Polísia sira nia matan no tuda tan Polísia, entaun tanba ema barak momentu ne’eba iha deit membru PNTL na’in lima maka iha kareta laran, entaun sira tuda, membru ida maka halo tiru advertensia ka tiru sa’e, maibé kala tiru sa’e tesik ba foho leten entaun kona joven ida”, hatutan Superintendente Polísia ne’e.

Ofisias Superior PNTL ne’e afirma tan hafoin tiru sa’e kona-ba joven ida, maibé membru ne’e la sente katak tiru ne’e kona ona ema ida, derepente deit joven sira seluk hi’it ona ema ida mai latan iha Estrada laran. Entaun husi ne’e atuasaun saida maka Polísia sira halo maka ajuda joven ida kanek ne’e lori ba ospital no agora dadaun vítima transfere ona mai iha ospital referal Baucau hodi halo tratamentu.

“Husi parte Komandu nian saida maka halo, maka Komandante Jerál PNTL hasai ona despaisu ba Inspetúr Jerál no Diresaun Justisa no Disiplina PNTL atu bele halo investigasaun ba kazu ida ne’e atu bele hetene lolos ninia kronologia akontesimentu, atu bele hatene katak atuasaun sira ne’e tuir Lei ka lae, orsida iha prosesu investigasaun, tanba Komandante Jerál hasai ona despaisu ho Nu: 441/CG-PNTL/IX/2023 ne’ebe orienta ona ba iha Inspetúr Jerál no Diresaun Justisa no Disiplina hodi bele forma ekipa hodi halo ínkéritu ba kazu ne’e”, tenik Ofisias Superior PNTL ne’e.

Ida ne’e maka prosesu lao hela, Ita hatene katak wainhira kazu ne’e krime ona ne’ebe prosesu ne’e sei ba iha Ministériu Públiku (MP) hodi hetan prosesu kontinuasaun. Enkuantu vítima ne’ebe hetan kanek ne’e ho identidade Martinho Gonsalves ho idade tinan 26 no membru PNTL ne’ebe halo atuasaun tiru ne’e ho inisial A.R.

“Hafoin akontesimentu, membru PNTL refere Komandu PNTL munisipiu Lautem asegura ona iha eskuadra Lautem hodi labele halo movimentu ba fatin seluk hodi hein prosesu investigasaun”, hakotu Porta Voz Komandu PNTL ne’e.

Media PNTL.

 

Diresaun Justisa No Disiplina Komandu PNTL Hala’o Enkontru Dahuluk Ho Xefe Seksaun Sira Husi Komandu Munisipiu, Unidade No CFP

378560130_333465475859704_7827358683330321546_n

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Diresaun Justisa No Disiplina tersa-feira (19/09) ne’e hala’o sorumutu dahuluk ho Xefe Seksaun Justisa no Disiplina Komandu PNTL munisipiu 13, Unidade tolu hanesan Unidade Polísia Marítima (UPM), Unidade Espesial Polísia (UEP), Unidade Patrullamentu Fronteira (UPF) no Centro Formação Polícia (CFP) hodi koalia kona-ba progresu no dezafiu sira ne’ebe maka seksaun Justisa no Disiplina sira hasoru durante ne’e.

Iha ninia introdusaun, Diretúr Justisa no Disiplina Superintendente Xefe Polísia Justinho Menezes hateten sorumutu ohin nian ne’e ita hamutuk atu koalia kona-ba Vizaun no Misaun hanesan parte justisa no disiplina ninian.

“Objetivu prinsipal reuniaun ida ne’e, primeiru hakarak konvida ita bo’ot sira iha area Justisa no Disiplina atu mai iha fatin ida ne’e hodi koñese malu, atu nune’e bele apoiu servisu ba futuru diak liu tan hodi hare’e asuntu disiplina ninian, objetivu segundu maka atu fó koñesimentu area prosesual kona-ba justisa no disiplina ninian tanba iha mudansa ba Dekretu Lei Disiplina aumezmu Lei Orgânika PNTL nian”, esplika Diretúr Justisa no Disiplina ne’e.

Superintendente Xefe Polísia ne’e salienta tan katak objetivu terseiru maka atu hametin amizade no unidade entre seksaun iha area justisa ninian atu nune’e karik iha insidente ou kazu sira ne’ebe akontese iha munisipiu ka Komandu, ita iha únidu hodi fó kontribui no apoiu aselera servisu liu-liu iha parte disiplina ninian.

“Iha sorumutu ohin nian sei iha aprezentasaun husi seksaun ha’at ne’ebe maka eziste iha Diresaun Justisa no Disiplina hodi hato’o sira nia esperiensia tuir Lei legais sira atu ita halo diskusaun, iha mós diversus balun, karik orsida iha dúvida bele hato’o, atu iha loron ida ne’e ita iha netik bukae ida tanba hau hare’e kazu barak mak prosesu ne’e tarde, segundu sei iha Gabinete Asesoria Jurídiku sei aprezenta kona-ba Lei sira, ita nia kna’ar ne’e bazeia ba artigu saida, sei esplika lalaok sistema mekanizmu, oinsa ita koordena, komunika”, hatutan Superintendente Xefe Polísia ne’e.

Informasaun kona-ba Estatístika kona-ba Kazu sira ne’ebe iha durante ne’e no registu ka prosesu liu husi Diresaun Justisa no Disiplina hahu’u husi fulan Janeiru to’o loron 18 Setembru 2023 hamutuk 68 kazu. Kazu ne’ebe remata ona ninia prosesu hamutuk 37 kazu, Sei iha prosesu nia laran hamutuk 31 kazu. Ba munisipiu sira ne’ebe registu prosesu kazu disiplina ho total kazu hamutuk 61. Pena Represaun hamutuk kazu 19, Pena Suspensaun hamutuk kazu 8, Pena Demisaun kazu 3, Arkivamentu hamutuk kazu 10 no Pendente kazu 2, pendente iha Tribunal hamutuk kazu 11 no sei hala’o hela prosesu hamutuk 20.

Iha fatin hanesan, Komandante Komandu Administrasaun Superintendente Xefe Polísia Natersia Martins hanesan reprezentante Komandante Jerál iha sorumutu ne’e hateten orientasaun ne’ebe hato’o husi Komandante Jerál ba iha sorumutu ida ne’e atu enkoraja ita bo’ot sira atu bele fó idea ruma liu husi enkontru ida ne’e bele responde duni ezizensia sira ne’ebe maka sai ona objetivu prinsipal ba enkontru ida ohin.

“Hakarak apresia ba Diretúr Diresaun Justisa no Disiplina ba inisiativa hodi bele halibur Xefe Seksaun sira hotu iha fatin ida ne’e atu bele koalia kona-ba Lei foun Disiplina, Lei Orgânika foun ba ita nia koñesimentu hodi nune’e bele fó apoiu ba ita bo’ot sira nia servisu hodi resolve situasaun sira ne’ebe kabe ba iha Disiplina PNTL ninian”, haktuir Komandante Komandu Administrasaun PNTL ne’e.

Superintendente Xefe Polísia hatutan tan ita hotu hatene katak, Governu aprova ona ita nia Lei sira ne’ebe vigora iha instituisaun PNTL, mezmu agora halo hela revizaun ba Lei ne’e rasik, nia prosesu ikus mai sei iha aprovasaun hafoin to’o mai iha ita hodi implementa. Buat sira ne’e halo hodi bele kontrola individu hotu ne’ebe maka Reintegra iha sombriña instituisaun PNTL ninian hodi assume ita nia responsabilidade hodi bele responde misaun sira ne’ebe maka ita nia Estadu fó ba ita liu husi Konstituisaun 147.

Media PNTL.

Insidente iha Bidau Akadirihun, Prosesu Investigasaun Lao Ona

378195441_332974545908797_6153480698571078090_n

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Departamentu Investigasaun Kriminal (DIK) hala’o ona prosesu investigasaun ba Kazu Insidente ida ne’ebe akontese iha loron 16 fulan Setembru tinan 2023, iha ne’ebe maka membru PNTL ida tiru kanek joven na’in ida ho naran Julivio Perreira Bruno Pinto iha area Bidau Akadiruhun.

Liu husi konferensia imprensa Segunda-feira (18/09) ne’e, Porta Voz Komandu PNTL Superintendente Polísia António da Luz esplika kronologia akontesimentu ne’e katak tuir lolos iha oras tuku 10 kalan ema hotu presiza deskansa maibé iha joven balun maka halo barullu hodi perturba ema seluk nia direitu to’o tuku 3 madrugada.

“Entaun ita nia membru ida ho inisial D.J. nia sente katak joven sira ne’e halo barullu, entaun nia sai mai fó hanoin didiak ba sira (joven) atu labele halo barullu tanab ema presiza deskansa, maibé iha joven ida hamrik hodi insulta kedas membru PNTL refere no atu baku tan”, esplika Porta Voz Komandu PNTL ne’e.

378552461_332974042575514_5637850343295966319_n

Superintendente Polísia akresenta tan katak ho ida ne’e membru refere sente katak joven ida ne’e ho forsa atu baku tanba ne’e nia (membru) foti kilat hodi tiru fó atensaun dala ida depois kontinua nafatin membru ne’e halo asaun. Entaun los duni, nia foti pistol tiru kedas joven ne’e ninia ain.

“Iha momentu ne’eba, ita nia membru sira husi DIK tu’un kedas ba iha fatin akontesimentu hodi asegura kedas membru refere iha sela no prosesu kontinuasaun lao hela ho númeru NUC: 0256/2023/PNSIK prosesu ne’e hein oras 72 hafoin maka enkamiňa ba iha Ministeriu Públiku (MP) atu prosesu kontinuasaun”, hatutan Superintendente Polísia ne’e.

Iha atuasaun sira ne’e ita bele hare’e katak akontesimentu ne’e bele prejudika membru ida ninia ann, entaun nia defende nia ann, nune’e nia uja duni arma ne’e hodi tiru joven ne’e. Kazu ne’e agora dadaun sei iha prosesu investigasaun nia laran, tanba ne’e iha prosesu maka bele hatene motivu lolos husi aktu tiru kanek joven ne’e. Lei No.5/2017 iha artigu balun maka fó dalana ba Polísia ida wainhira iha situasaun perigu nia laran, nia bele utiliza meius uja arma hodi defende nia ann husi perigu ne’e.

“Oras ne’e dadaun ekipa husi DIK sei hein hela kondisaun vítima nian hodi fó ninia deklarasaun ba akontesimentu ne’e no ita labele divulga informasaun ne’ebe maka se’es husi proseu investigasaun, tuir informasaun ne’ebe maka iha katak membru PNTL no vítima hanesan viziñu maibé sira iha relasaun familia ka lae, ne’e prosesu investigasaun maka ita foin bele hatene”, salienta Porta Voz Komandu PNTL ne’e. Media PNTL.

Komisariu Polísia Pedro Belo Hala’o Dialogu Ho Komunidade Iha Munisipiu Baucau

IMG_9355

Baucau, Segundu Komandante Jerál Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) Komisariu Polísia Pedro Belo iha loron kuarta-feira (13/09) ne’e hamutuk ho Prezidente Autoridade, Konsellu Veteranu hala’o dialogu ho komunidade sira inklui líder Organizasaun Arte Marsias (OAM), Organizasaun Arte Rituais (OAR) munisipiu Baucau, iha Sentru Konvensaun Baucau Villa Antiga liga ho konfrontu ne’ebe akontese iha semana hirak liu ba iha area Nagardjo, Bahu, Baucau Villa hodi rezulta uma komunidade nian balun hetan estragus inklui komunidade balun hetan kanek.

Iha dialogu ne’e Lideransa Lokal husi Administrador Postu Administrativu, Xefe Suku, Líder GAM, GAR, Joventude no komunidade sira hato’o sira nia preukupasaun liga ho situasaun seguransa iha munisipiu Baucau.

Hafoin rona preukupasaun komunidade sira nian inklui parte relevante sira iha munisipiu Baucau, Segundu Komandante Jerál PNTL ne’e konvida entidade hotu atu hamutuk kontibui ba paz no kria estabilidade iha munisipiu Baucau.

“Hanesan Segundu Komandante Jerál PNTL ne’ebe sempre iha komitmentu atu tau matan hamutuk ba iha area Seguransa hodi lori ita nia komunidade sira bele moris hakmatek no sente seguru atu hala’o vida moris loron-loron nian, hanesan ita hotu akompaña katak iha semana rua liu ba sempre mosu perturbasaun odem públiku iha munisipiu Baucau”, tenik Segundu Komandante Jerál PNTL ne’e.

IMG_9701

Komisariu Polísia ne’e salienta tan ida ne’e hanesan pergunta bo’ot ida ne’ebe presija ita hotu tenke responde, tanba saida? Será que ita nia Patriotrizmu no Nasionalizmu mihis ba bebeik? Ou buat seluk, karik? Mai ita hotu hodi hare’e no resolve, situasaun ohin loron nian hare’e husi aspetu Timor-Leste iha era globalizasaun ohin loron nian.

“Iha tinan 2025 mai, konforme ita hotu rona iha Media Sosial katak ita sei membru ba ASEAN, molok atu to’o iha ne’eba proseu lubuk ida maka ita halo no ita to’o hodi hetan estatutu hanesan nasaun observador; Atu garante, halo ona to’o hetan estatutu observador ida ne’e no atu tama ba iha ASEAN permanente, ita presiza asegura pontu hirak maka hanesan husi aspetu politika, ekonomia, seguransa, sosial no kultura”, hatutan Komisariu Polísia ne’e.

Ohin loron, Ita hotu enfrenta hela problema maka kestaun seguransa nian ne’ebe ita sempre hatudu hahalok ne’ebe maka komunidade sira sempre la hakmatek. Sé ita koalia kona-ba komunidade, koalia mós kona-ba komunidade internasional ka komunidade estrangeiru sira ne’ebe maka hela iha ita nia rai, entaun ita duni maka tenke asegura atu rai ida ne’e hakmatek. Ita mós tenke asegura politika estadu nian hodi adere ba nasaun sira iha ASEAN nian, politika ida ne’e halo hodi ita bele hadia moris povu ida ne’e no rai ida ne’e nian. Ekonomikamente ba area Tasi nian, hare’e husi aspetu Geopolitika ita iha potensilidade ida ne’ebe bo’ot tebes tanba tasi iha inportansia politika, ekonomikasial no sosio kultural vital iha konstrusaun ba identidade nasional.

Karakteristika geoestratejika teritoria nasional hanesan fatin kruzada ba rotas ha’at komersial ne’ebe utiliza barak liu ho ligasaun entre Osean India ho Oaseanu Pásifiku. Nune’e bele aumenta potensial iha nível regional no nível internasional, husi situasaun hirak ne’e ema barak hakarak halo investimentu mai iha ita nia rai. Hanesan Timor oan, ita prontu ona ka lae atu kompete ho sira seluk.

“Hau lori ita ba iha situasaun ida ne’e, atu ita hotu refleta ita nia ann, ita hakarak ka lae, ita nia rai sai sidade liu fali rai seluk? ita hakarak ka lae atu bele hemenus dezempregu ne’ebe ohin loron sai hanesan fátor ida ba iha krime sira ne’ebe mosu dadaun? ita hakarak ka lae, ita nia jerasaun sira ne’ebe tuir mai hetan eskola no servisu fatin ne’ebe maka diak? ita hakarak ka lae, atu ita nia komunidade sira bele sente hakmatek?”, alerta eis Komandante Komandu Operasaun PNTL ne’e.

Xave husi buat hirak ne’e hotu maka Estabilidade rai laran hodi bele kontribui atu nune’e investimentu rai liur sira atu mai investe iha ita nia rai no ita nia rekursu preparadu atu servisu no kompete ho nasaun seluk.

Joven sira prepara ann dadaun ona, hahu’u agora ita bele kompete ho ema seluk, hadomi ita nia rai hanesan ita hadomi ita nia inan ho aman, ita lakoi ema hateten att ita nia inan-aman, wainhira hateten att ita sente soke hanesan mós ema hateten att ba ita nia rai no ita sente soke. Ida ne’e maka ema dehan Patriotizmu mai husi liafuan Amar e Patria katak Hadomi Hau Nia Rai. Tanba ne’e ita tenke hadomi ita nia rai moris fatin, rai hussar talin, ita lakoi ema seluk mai ukun ita rai no kaer ita nia kuda talin.

“Hau apela ba joven sira atu estuda maka’as labele hanoin deit violensia, tanba violensia sei la lori ita ba mudansa, prepara ita bo’ot sira nia ann atu kompete ho ema seluk; iha Timor-Leste iha 48% husi krime ne’ebe maka registu barak liu maka Ofensa Integridade Físika ne’ebe maka maioria prátika husi elementus OAM no OAR”, apela Komisariu Polísia ne’e.

Tanba ne’e konflitu sempre mosu, OAM no OAR konsidera sai hanesan fonte ba iha Inseguransa no Potensial ba iha ameasa Estabilidade rai laran. Husu ba joven sira atu lemra relembra fali katak antes ne’e Governu fó sai Rezolusaun ida ho númeru 17/2013 hodi taka OAM no OAR tanba hakarak situasaun ne’ebe hakmatek, nune’e hafoin reativa husu atu mantein konfiansa liu husi komportamentu diak iha komunidade nia le’et. Maibé ho fiar Governu nian maka liu husi Rezolusaun númeru 4/2020 reativa hikas aktividade hotu OAM no OAR nian tanba ho fiar ida katak bele hasa’e mentalidade joven sira nia liu husi formasaun.

IMG_9744

“Presiza ita bo’ot sira nia kontribuisaun no servisu maka’as hodi responde ba situasaun hotu, tenke iha komitmentu katak hatudu ba governu liu husi kontribuisaun bo’ot ba Paz no Dame iha ita nia rai”, apela eis Komandante Komandu PNTL munisipiu Dili ne’e.

Apela mos ba veternau no veteran sira atu nafatin hanorin doutrina Patriotizmu no Nasionalizmu ba jerasaun foun liu-liu joven sira atu hadomi nasaun tanba lakoi ema seluk atu estraga Estabilidade iha Timor-Leste. Konsidera mós papel autoridade lokal sira nian importante tanba besik liu ba iha komunidade nune’e presiza iha konstolu ne’ebe másimu ho líder OAM no OAR no kolabora ho Ofisial Polísia Suku (OPS) atu garante seguransa iha munisipiu Baucau.

Ba lideransa OAM no OAR atu servisu maka’as hodi kontrola membru sira husi munisipiu to’o aldeia no apoiu nafatin ba KRAM hodi kria paz no dame iha munisipiu Baucau.

PR Fo Posse ba Membru Konsellu Estadu no Membru Konsellu Superior Defeza no Seguransa

375971255_328865536319698_181341933316444011_n

Dili-Prezidente Repúblika no Laureadu Nobel da Paz, José Ramos Horta, fó pose ba Membru foun Konsellu Estadu no Membru Konsellu Superior Defeza no Seguransa nian (KSDS), iha Palasiu Prezidente Repúblika.

 Konsellu Estadu hanesan orgaun konsultivu Prezidente Repúblika nian ba asuntu polítiku, bazeia ba Konstituisaun RDTL artigu 90 no 91. No Konsellu Superiór Defeza no Seguransa hanesan orgaun konsultivu Prezidente Repúblika nian ba asuntu defeza, seguransa no soberania, bazeia ba Konstituisaun RDTL artigu 148.

 Membru foun Konsellu Estadu nian hamutuk 14 mak hanesan: Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay, Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão; Ex-Prezidente Repúblika, Major-Jeneral Taur Matan Ruak, Ex-Prezidente Repúblika, Dr. Francisco Guterres Lú Olo.

 Membru na’in lima nomeadu husi Prezidente Repúblika mak Abilio da Conceição de Araujo, Maria Domingas Fernandes Alves ‘Mikato’, Tenente-Jeneral Tito da Costa Cristovão ‘Lere Anan Timur’, Madre Guilhermina Marçal no Milena Pires.

Membru na’in lima seluk nomeadu husi Parlamentu Nasionál mak Virgilio Smith ‘Cranek’, Jacinto Viegas Vicente ‘Roke’, Numinando S. Martins ‘Buras’, Ricardo da Costa Ribeiro no Josefa Alves Pereira Soares.

 Membru foun ba Konsellu Superiór Defeza no Seguransa hamutuk 13 mak hanesan: Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, Ministru Negosius Estranjeirus no Kooperasaun, Bendito dos Santos Freitas, Ministru Defeza, Contra-Almirante Donaciano do Rosário Gomes, Ministru Interiór, Francisco da Costa Guterres, Ministru Justisa, Amândio de Sá Benevides, Reprezentante Parlamentu Nasionál Deputada Maria Terezinha da Silva Viegas, Deputadu David Mandati Dias Ximenes no Deputadu Duarte Nunes, Chefe Estado Maior Generál das F-FDTL, Tenente-General Falur Rate Laek; Komandante Jerál PNTL, Komisáriu Jerál Henrique da Costa; Diretór Jerál Servisu Nasionál Intelijénsia, Longuinhos Monteiro; Júlio Tomás Pinto no Nuno Manuel Corvelo de Andrade Sarmento (Nomeadu husi Prezidente Repúblika ).

Reuniaun Konsellu Estadu no Konsellu Superiór Defeza no Seguransa prezide husi Prezidente Repúblika. Hafoin fó pose ba membru foun sira, Prezidente Repúblika kontinua lidera reuniaun ba dahuluk hamutuk ho Membru konsellu rua hodi ko’alia kona ba funsaun membru sira nian bazeia ba lei no rejimentu.

Membru Konsellu Estadu hamutuk na’in 14 no Konsellu Superior Defeza no Seguransa hamutuk na’in 13 sei halao sira nia mandatu durante tinan lima.

Kazu Omésidiu Iha Munisipiu Ermera, PNTL Kaptura Ona Suspeitu

358372549_295218896351029_1492893520842516120_n

 

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Komandu munisipiu Ermera, eskuadra Letefoho, kaptura ona suspeitu ba kazu omésidiu ne’ebe akontese iha loron 07 fulan Setembru tinan 2023 oras 11:30 iha munisipiu Ermera hodi rezulta vitima ida mate no na’in rua seluk hetan kanek.

Liu husi konferensia imprensa segunda-feira (11/09) ne’e, Porta Voz Komandu PNTL Superintendente Polísia António da Luz hateten kazu omésidiu ne’e akontese wainhira vitima sira hala’o hela serimonia kultural ida maka derepente deit suspeitu to’o mai hodi sona vitima na’in tolu refere.

“Liu husi esforsu membru sira iha Komandu PNTL munisipiu Ermera, liu-liu eskuadra Letefoho, orseik (10/09) kaptura ona suspeitu ba kazu ne’e iha oras 17:30, agora dadaun suspeitu iha hela sela eskuadra Letefoho hodi hein atu transporta ba iha Komandu PNTL munisipiu Ermera hodi prosesu kontinuasaun”, esplika Porta Voz Komandu PNTL ne’e.

Superintendente Polísia ne’e salienta tan katak suspeitu ba kazu ne’e ho naran inisial “E” agora dadaun iha hela sela hodi hein prosesu kontinuasaun atu nune’e bele prosesu tuir justisa ne’ebe iha, atu nune’e bele responsabiliza ba hahalok ne’ebe maka nia komete. Suspeitu ta’a vitima ho naran Benjamin mate iha fatin no vitima rua seluk ho naran Alexandre no Moises hetan kanek.

“Suspeitu, membru sira kaptura iha aldeia Buibaru Leimea sorin balun wainhira membru sira hala’o hela aktividade patrullamentu hodi buka tuir hodi hetan suspeitu, iha informasaun katak suspeitu sofre moras mental, ita labele dehan ida ne’e, maibé ne’e só liu husi teste médiku maka foin bele indika katak ema ne’e moras mental ou lae, husi parte Polísia nian maka hare’e ba aktu ne’ebe maka nia komete”, tenik Superintendente Polísia ne’e.

Ofisias Superior PNTL ne’e subliña tan katak motivu husi kazu refere, sei iha prosesu investigasaun nia laran, vitima na’in rua ne’ebe kanek hetan ona tratamentu no tuir kronologia ne’ebe maka parte Polísia nia hetan maka derepente deit suspeitu ne’e mai ta’a vitima na’in tolu ne’ebe maka halo hela serimonia kultural fase matan bebe nian. Nune’e derepente deit suspeitu lori katana mai ta’a vitima na’in tolu refere.

“Parte investigasaun Komandu PNTL munisipiu Ermera, eskuadra Letefoho rekolla ona informasaun sira husi vitima na’in rua ne’ebe maka hetan kanek, hodi hein submete ba Ministeriu Públiku (MP) atu prosesu kontinuasaun no suspeitu detein iha sela durante oras 72 nia laran”, hakotu Ofisias Superior PNTL ne’e. Media PNTL.

 

PNTL no Fundasaun Azia Lansa Planu Asaun Departamentu Polisiamentu Komunitaria

375858767_326118843261034_4802892777871501223_n

Dili- Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) no Fundasaun Azia halao Lansamentu Planu Asaun Departamentu Polisiamentu Komunitaria 2023-2030 atu nune’e bele hari laran metin no komfiansa komunidade nian, halo komunidade sente seguru, no mantein ita nia komunidade seguru no protejidu.

Komandante Jeral PNTL Komisariu Jeral Polisia Henrique da Costa hateten ohin ita lansatan planu asaun Polisimentu Komunitaria nune’e komunidade sira bele sente seguru liu husi supervizaun no inplementasaun modelu Polisia Komunitaria ida ne’ebe diak, respeita prinsipiu igualdade no dok husi diskriminasaun, superviziona ezekusaun ba ordem no instrusaun sira relasiona ho jestaun no avaliasaun ba kualidade husi modelu Polisiamentu komunitaria, inplmeenta ba programa espesial sira iha Polisiamentu komunitaria, asegura kolaborasaun permanente ho estrutura komunitariu iha nivel nasional to’o nivel lokal ka munisipiu, Nia hato’o asuntu ne’e iha intervensaun ba serimonia lansamentu ne’ebe maka halao iha loron kuarta (06/09) iha Kuartel Jeral Kaikoli Dili.

Nia hatutan atu alkansa objetivu hirak ne’ebe define ona hodi garante sustentabilidade instituisaun iha tempu hanesan mellora rejilensia komunidade, seguransa no protesaun maka lider no jestor operasional PNTL nian tenke servisu makaas hodi inplementa planu ne’e ba oin ho diak.

“Planu estratejiku hirak ne’e koresponde ba planu asaun polisiamentu komunitaria nian hodi partila objetivu tolu relasionadu hanesan Timor-leste nia modelu polisiamentu komunitaria, hamenus komflitu no hadia asesu ba justisa,” dehan da Costa.

375896375_326110033261915_6635955388706990643_n

Atu termina Hau hakarak agradese ba ekipa ne’ebe maka halao ona servisu ne’e ho diak nune’e ohin ita bele halo lansamentu. Hau enkoraja ba departamentu sira para atu nune’e hamutuk ho parseru sira hodi hatur ita nia planu asaun rasik kada departamentu atu nune’e ita bele lao  iha lina Komandu nian tuir planu estratejiku nasional ne’ebe maka dejena tia ona.

Komandante Jeral esplika hafoin halo lansamentu Planu Asaun ida ne’e ita sei aprejenta ba Ministru Interior hafoin Ministru Interior sei kontinua ba Konsellu Ministru no Primeiru Ministru atu nune’e bele hetan apresiasaun hodi bele inplementa tanba atividade Polisiamentu komunitaria nian sai hanesan pontus prioridade ne’ebe maka kada tinan-tinan ita koloka orsamentu.

Iha okajiaun ne’e Country Representative TAF Cristine Banty hateten Fundasaun Azia fo apoiu ba dezenvolvimentu planu asaun ne’ebe dezenvolve ona ho lideransa no orientasaun husi Xefe Departamentu, Komandante Antonio da Lúz. Prosesu dezenvolvimentu no rezultadu sira reflete aprosimasaun Polisia Komunitaria. Prosesu sira konsultivu, envolve parte interesada oi-oin no inkorpora opiniaun sira hodi kria planu ida ne’ebe lokal no sai nain duni.

Nia hatutan planu ne’e sentralizadu inportansia atu halibur Polisia no Komunidade Hamutuk. Ida ne’e inklui reuniaun regular ho membru komunidade sira no Konsellu Polisiamentu Komunitaria sira, Planeamentu ba eventu sira no responde ba krime inklui mos apoiu asesu ba rezolusaun disputa lokal, justisa formal no apoiu vitima.

Ida ne’e rekonyese knar kompleksu sira ne’ebe Polisia Komunitaria sira halao no kestaun sira ne’ebe komunidade sira hasoru, liu-liu ema vulneravel sira. Planu ne’e mos inklui medida espesifiku sira atu hadia violensia bazeia ba jeneru. Krime iha kategori ida ne’e kompostu husi %24 husi krime hotu-hotu no %40 husi desijaun Tribunal ninian.

Fundasaun Azia apoiu PNTL nia komprimisiu atu asegura seguransa, no asesu ba justisa husi komunidade Timor-Leste. Ikus liu hau kongratula Komandante Antonio ho nia ekipa, hau hato’o hau nia agradesementu ba Komandante Jeral PNTL Henrique da Costa no Segundu Komandante Pedro Belo ba sira nia orientasaun no komitmentu hodi asegura futuru Polisia Komunitaria iha Timor-Leste.

Iha okajiaun ne’e Embaxador Nova Zelandia Philip Hewitt hateten Nova Zelandia sente orgulu tebes tanba bele suporta PNTL iha dezenvolvimentu planu liu husi parseria ho fundasaun Azia. Hau kompriende katak prosesu ida ne’e envolve entrevista no diskusaun ho Komandu sira inklui Komandu Operasaun no Formasaun, konsultasaun no departamentu nasional no Komandu munispiu sira, hau mos kontente atu hare konsultasaun ho organizasaun servisu komunitaria sira inklui reprejentante sira husi organizasaun feto, Difisiensia no komunidade LGBTIQ.

Inportante liu planu asaun ne’e Alinea ho planu estratejiku PNTL nian ba tinan 2023-2030 objetivu sira husi supervizaun Ministeriu Interior nian no programa governu Konstitusional da IX nian. Governu foun buka atu promove instituisaun demokratiku sira, servisu ba komunidade, paz no seguransa.

Planu asaun ida ne’e inplmenta objetivu husi dokumentu orientador sira ne’e iha ninia estrutura no konteudu. Planu asaun ida ne’e hatudu komprimisiu ba oin husi PNTL, Ministeriu Interior no governu atu inplementa aprosimasaun ida refektativa nian tuir kontekstu timor nian ba polisiamentu no involvimentu komunidade.

Nova Zelandia nafatin orgulu sai parseru ida iha dezenvolviemntu modernu Polisia komunitaria Timor-Leste nia no rekonyese inportansia husi planu asaun Polisia Komunitaria ba PNTL nudar instituisaun ida.

Planu ida ne’e inportante tebes atu haforsa PNTL nia kapasidade hodi mantein lei no ordem ho efetivu no haforsa involvimentu komunitaria liu husi servisu besik no konselu polisia komunidade ka KPK, ida ne’e laos deit hasai komfiansa publiku nian maibe mos ajuda PNTL atu adapta ba nesesidade uniku komunidade oi-oin nian. Alende ne’e planu ne’e alina ho objetivu planu seguransa nasional ne’ebe liu-liu hodi kontribui ba estabilidade no dezenvolvimentu. Hodi governu Nova Zelandia nia naran hau hakarak atu dala idatan kongratula Komandante Jeral ho nia ekipa hodi foti pasu inportante ida ne’e hodi hari forsa Polisi aida ne’ebe rejiliente, akuntavel no orientadu ba komunidade ne’ebe fundamental ba seguransa no prospriedade tempu naruk Timor-Leste nian.

Serimonia lnasamentu ne’e lidera husi Komandante Jeral PNTL Komisariu Jeral Polisia Henrique da Costa akompaña husi Segundu Komandante Jeral Komisariu Polisia Pedro Belo, Embaxador Nova Zelandia Philip Hewitt, no partisipa husi Country Representative Fundasaun Azia (TAF), Cristine Banty ho nia ekipa, Parseru TLPDP, Parseru JICA, Parseru UNDP, Komandante munisipiu, Komandante Unidade, Xefe Departamentu, Xefe Gabinete no Xefe Seksaun sira iha Kuartel Jeral. Media PNTL

      

Governador LEMHANAS RI Ho Delegasaun Hala’o Vizita Mai Komandu PNTL

IMGL5319

Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) kuarta-feira (06/09) ne’e simu vizita Kortejia ida husi Governador Lembaga Ketahanan Nasional (LEMHANAS) Repúblika Indonesia (RI) Andi Widjajanto ho delegasaun hodi halo estudu komparativu iha Timor-Leste liu-liu iha Komandu PNTL.

Hafoin vizita, Governador Andi Widjajanto ba jornalista sira hateten sorumutu ohin loron nian iha ninia objetivu rua maka hanesan primeiru ami husi LEMHANAS Indonesia lori estudante Edukasaun kona-ba Lideransa iha Indonesia ninian ne’ebe kompostu husi Militar, Polísia no Sivil hodi halo estudu komparativu ho Timor-Leste iha ne’ebe ohin loron hala’o iha Komandu PNTL.

“Ohin Komandante Jerál PNTL esplika kompletu kona-ba PNTL komesa husi Lei, Istoria PNTL, Organizasaun to’o problema sira ne’ebe maka tenke atúa husi PNTL, iha Komandante Jerál nia esplikasaun, iha posibilidade atu hametin kooperasaun servisu entre LEMHANAS ho PNTL iha kontextu kapasitasaun Rekursu Umanu, tantu PNTL no mós husi Indonesia ninian iha futuru”, tenik Governador Andi Widjajanto ne’e.

Autoridade LEMHANAS ne’e salienta tan katak iha tempu badak sei iha diskusaun tuir mai entre LEMHANAS ho PNTL nune’e iha futuru, posibilidade Ofisias Superior balun sei ba tuir formasaun iha LEMHANAS Jakarta.

“Ami entre LEMHANAS ho PNTL bele halo estudu hamutuk por ezemplu kona-ba oinsa preparasaun seguransa ne’ebe forte iha liña fronteira, to’o momentu iha ne’ebe Indonesia ho Timor-Leste sei halo Koridor Ekonomia iha fronteira, ne’ebe maka fó sai ona husi Presidente Indonesia Joko Widodo no Primeiru Ministru Timor-Leste Xanana Gusmão iha Jakarta loron rua liu ba”, afirma Autoridade LEMHANAS ne’e.

375593722_326035073269411_3603118171335177178_n

Governador ne’e subliña tan katak ba futuru entre Indonesia ho Timor-Leste sei iha Ekonomia Integradu iha illa Timor no ida ne’e presija tebes estudu ne’ebe maka klean atu bele garante situasaun seguransa iha fronteira, movimentu ema no sasan lao ho diak.

“Em prinsipiu aspektu ne’ebe maka importante iha vizita ne’e maka oinsa bele iha kapasitasaun ba rekursu umanu no estudu hamutuk ba asuntu ne’ebe maka nasaun rua ne’e koalia ona”, hakotu Governador ne’e.

Entretantu, Komandante Jerál PNTL Komisariu Jerál Polísia Henrique da Costa ba jornalista sira hateten ohin Komandu Jerál simu vizita ida husi Governador Lembaga Ketahanan Nasional (LEMHANAS) Repúblika Indonesia (RI) Andi Widjajanto ho ninia delegasaun inklui estudante LEMHANAS Indonesia ninian.

“Ohin sira halo vizita mai iha Kuartél Jerál, estrutura Komandu ninian tantu Komandante Jerál, Segundu Komandante Jerál ho Komandante Supervizaun sira inklui Xefe Departamentu balun no mós Komandante Unidade sira, ita simu vizita ida ne’e, ohin ita halo aprezentasaun oituan kona-ba situasaun aktual ninian, ita mós aprezenta kona-ba iha servisu PNTL ninian, ita mós hato’o ita nia mehi katak ba futuru ita iha Polísia ida ne’ebe maka Profesional ba iha ninia atendimentu sira”, haktuir Komandante Jerál PNTL ne’e.

Komisariu Jerál Polísia ne’e salienta tan katak tanba ne’e atu hetan Polísia ne’ebe Profesional, ita presija tebes atu iha hasa’e kapasidade ba iha Polísia ninian. Entaun ita husu atu nune’e bele fó mós oportunidade ba iha PNTL liu-liu ba iha ita nia Ofisias Superior sira bele hetan oportunidade atu nune’e bele frekuenta mós Kursu iha LEMHANAS.

“Laos deit dehan iha LEMHANAS deit maibé, tanba reprezentante husi Delegasaun ne’e balun husi Polri, ita mós husu atu nune’e bele hetan mós treinamentu iha espesializada sira ba PNTL, sira promete katak sira sei tau atensaun másimu ba asuntu ne’e, no buat ne’ebe maka ohin ita hateten ba sira katak formasaun ne’e importante tebes ba iha hasa’e kapasitasaun ba iha Polísia ninian”, tenik Komisariu Jerál Polísia ne’e.

Autoridade másimu instituisaun Seguransa ne’e salienta tan tanba ne’e maka sira mós ohin promote katak sira sei tau asuntu ne’e ba iha prioridade sira nian no sira mós sei fó oportunidade ba PNTL atu nune’e bele haruka nia ema bele partisipa. No sira husu atu nune’e hafoin ida ne’e bele haruka lista kandidatu ba iha ne’eba atu nune’e sira bele konsidera.

“Kona-ba kooperasaun direitamente antes ne’e laiha entre PNTL ho LEMHANAS, maibé LEMHANAS ho Ministeriu Defesa iha, tanba ne’e iha tinan hirak ba kotuk ne’e partisipasaun PNTL nian ne’e liu husi vaga ka oportunidade ne’ebe maka oferese husi parte Defesa ninian, tanba ne’e maka iha PNTL ema na’in rua maka partisipa ona Kursu iha LEMHANAS ninian, ida maka eis Segundu Komandante Jerál Komisariu Polísia Mateus Fernandes no ida seluk maka atan hau rasik remata Kursu iha LEMHANAS ninian iha tinan 2019 ninian, ba oin PNTL sei prepara ema atu ba tuir formasaun iha LEMHANAS ninian tanba ida ne’e maka ita husu ba sira no ema sira ne’ebe ita hare’e haruka ba ne’e sei priense Rekezitus hirak ne’ebe maka LEMHANAS sira fó, tanba sira nia rekerimentu katak por ezemplu Superintendente Xefe entaun Ofisias ida ne’ebe maka Senior liu no okupa hela ninia kargu ruma agora atu nune’e wainhira termina Kursu ne’e nia bele hala’o servisu ho diak liu tan”, hakotu Autoridade másimu instituisaun Seguransa ne’e. Media PNTL.

 

Komandu PNTL Husu Autoridade Koopera Ho Parte Seguransa, Labele Hakiak Bandidu Iha Bairu Laran

IMGL8188
Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) husu ba Autoridade lokal sira iha kapital Dili atu koopera ho parte seguransa hodi labele hakiak bandidu iha bairu laran, nune’e evita mosu konflitu ne’ebe ikus-ikus ne’e mosu iha kapital Dili, hanesan akontese iha loron 20 fulan Agostu tinan 2024 iha aldeia Manu-Meta Raihun Suku Vila-Verde, Postu Administrativu Vera-Cruz ne’ebe rezulta vitima balun kanek no estragus ba komunidade nia uma.
Segundu Komandante Jerál PNTL Komisariu Polísia Pedro Belo hafoin partisipa iha reuniaun Ajustamentu Planu Asaun Annual ba tinan 2024, kuarta-feira (23/08) ne’e ba jornalista sira hateten Komandu husu ba Autoridade Lokal sira atu labele hakiak preman/Bandidu sira ne’ebe maka gosta atu konflitu iha bairu laran.
“Polísia nia susesu iha komunidade, tenke fó informasaun, autoridade lokais sira mós tenke koopera hodi fó informasaun, labele hakiak fali bandidu iha bairu laran, wainhira mosu konflitu maka autoridade sira lakoi fó informasaun maka loron ida Polísia mós sei foti hotu autoridade sira, nasaun independensia ita tenke servisu hamutuk”, haktuir Segundu Komandante Jerál PNTL ne’e.
Komisariu Polísia ne’e subliña tan katak husu atu autoridae lokal sira labele hakiak bandidu iha sira nia bairu laran hodi perturba komunidade sira nia aktividade iha tempu kalan. Bandidu sira ne’e diak liu tenke dudu se’es tiha, atu labele moris hamutuk ho komunidade, atu nune’e komunidade bele lao livre hodi hala’o nia aktividade tuir ema ne’ebe maka moris hanesan iha nasaun independensia nia laran.
“Ami mós husu ba líder arte rituais sira atu kontrola mós ninia membru sira ne’ebe mka ho idade minoridade, maibé ita hatene katak sira iha líder tanba ita mós envolve sira iha reuniaun bebeik ona, atu atensaun ba ninia membru sira ne’e, maibé dala-barak sira la kontrola entaun ikus mai mosu konflitu sira ne’e, ida ne’e dala-ruma laos ema maka hakarak atu halo hanesan ne’e, maibé líder sira la kontrola nia membru sira, orientasaun líder sira nian ne’e dala-ruma membru sira iha terenu la rona malu”, hatutan Komisariu Polísia ne’e.
Eis Komandante Komandu Operasaun PNTL ne’e afirma kestaun kapasidade líder arte marsias no arte rituais sira nian hodi kontrola ninia membru sira ne’e maka sai dúvida bo’ot, hodi hamosu konflitu iha fatin-fatin, estragus komunidade sira nia hela fatin no balun sai vitima husi konfrontu sira ne’e.
“To’o agora, problema mosu iha fatin-fatin mas laiha líder ida husi arte marsias no arte rituais ne’ebe hamrik koalia ba ninia membru sira atu labele halo problema, labele estraga povu nia sasan, ita hotu bele akompaña katak ho akontesimentu sira hotu, laiha líder ida maka atu bele responsabiliza ba aktu sira ne’e, governu legaliza ona sira nia aktividade maibé responsabilidade sira nian maka laiha”, hakotu Komisariu Polísia ne’e. Media PNTL.